Nema odlaganja obustave radova i vraćanja u prvobitno stanje obale u Baošićima, Uprava za zaštitu kulturnih dobara odbila prijedloge kompanije „Carine

Bespravnim radovima već je nastala šteta po javni interes

Foto: RTCG/screenshot
Foto: RTCG/screenshot

Uprava za zaštitu kulturnih dobara odbila je pokušaj kompanije „Carine“ da do okončanja upravnog spora odloži izvršenje rješenja o obustavi radova i vraćanju obale u Baošićima u prvobitno stanje, ocjenjujući da je šteta po javni interes već nastala bespravno sprovedenim radovima i da bi svako dalje odlaganje bilo protivno zaštiti prirodne i kulturne baštine.

Uprava je oba prijedloga odbila kao neosnovana, ne prihvatajući argument kompanije da bi izvršenje rješenja izazvalo nenadoknadivu štetu i da bi odlaganje bilo u interesu turističke sezone, lokalne ekonomije i pravne sigurnosti. Naprotiv, Područna jedinica Kotor ocijenila je da bi upravo odlaganje izvršenja bilo suprotno javnom interesu jer je, prema nalazu tog organa, šteta već nastala bespravno sprovedenim radovima na nasipanju obale.

U dva gotovo istovjetno obrazložena rješenja, u koje je Pobjeda imala uvid, Uprava podsjeća da se lokacija na kojoj su izvođeni radovi nalazi u zaštićenoj okolini Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, upisanog na Listu svjetske baštine UNESCO-a, te da se na taj prostor primjenjuju propisi o zaštiti kulturnih dobara. Zbog toga, kako zaključuje Uprava, građevinska dozvola na koju se „Carine“ pozivaju ne može otkloniti činjenicu da za radove na nasipanju obale nije pribavljena saglasnost tog organa na konzervatorski projekat.

NAKNADNA SAVJEST

Podsjetimo, kompanija „Carine“ početkom prošle nedjelje zatražila je od Područne jedinice Kotor da odloži izvršenje oba akta – o obustavi radova na kupalištu u Baošićima i vraćanju te lokacije u prvobitno stanje, nakon što je Ministarstvo kulture i medija odbilo njihove žalbe na rješenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara. U oba podneska „Carine“ su zatražile da se izvršenje rješenja Uprave odloži do pravosnažnog okončanja upravnog spora koji se vodi pred Upravnim sudom Crne Gore. Suština oba zahtjeva je da kompanija traži da se pravno dejstvo odluka Uprave zaustavi dok Upravni sud ne odluči da li su ti akti zakoniti. „Carine“ su se u oba podneska pozvale na član 155 Zakona o upravnom postupku, tvrdeći da bi neposredno izvršenje rješenja izazvalo očiglednu, ozbiljnu i nepopravljivu štetu, ne samo za kompaniju, već i za širi javni interes. Ukoliko Uprava odbije prijedloge, najavili su obraćanje Upravnom sudu sa zahtjevom za odlaganje izvršenja, shodno članu 15 Zakona o upravnom sporu.

Sa druge strane, Uprava je u najnovijim rješenjima o odbijanju prijedloga „Carina“ podsjetila na nalaze svojih stručnih timova sa terena, tačnije podsjetila je kompaniju na sve devastacije zaštićenog područja. Uprava u obrazloženju navodi i da je Inspekcija sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor zvanično obavijestila Upravu pomorske sigurnosti da je zbog radova u Baošićima neophodno korigovati pomorske karte Boke Kotorske, odnosno putem radio-oglasa upozoriti učesnike u plovidbi da je obalna linija na toj lokaciji drastično izmijenjena i da njeno sadašnje stanje više ne odgovara onome što je ucrtano u pomorskim kartama.

Za Upravu je to još jedan dokaz da je nasipanjem obale pričinjena višestruka šteta javnom interesu. Taj organ ocjenjuje da je šteta nastala intervencijama na obali „neuporedivo veća“ od eventualne štete koju bi kompanija „Carine“ mogla pretrpjeti izvršenjem rješenja o vraćanju lokacije u prvobitno stanje.

Posebno oštro Uprava odgovara na tvrdnju investitora da bi izvršenje rješenja moglo izazvati dodatne posljedice po prirodnu sredinu. Takvu zabrinutost naziva „naknadnom savješću“, navodeći da je upravo radnjama podnosioca prijedloga prirodna sredina već devastirana nasipanjem obale, zbog čega sada postoje velike poteškoće u vraćanju prostora u prvobitno stanje i potreba za kompleksnim intervencijama radi otklanjanja posljedica.

Uprava dodaje da će u komunikaciji sa drugim nadležnim organima i ustanovama voditi računa da se sanacija sprovede na način koji će biti najprikladniji za prirodnu sredinu i kulturnu baštinu. Istovremeno odbacuje argument „Carina“ da je za završetak projekta preostao samo manji obim, uglavnom dekorativnih radova, ocjenjujući da i ta okolnost potvrđuje da je bespravno izvedenim radovima već nastala nesaglediva šteta po prirodnu sredinu, kulturnu baštinu i javni interes.

NEMA USLOVA

U konačnom, Uprava zaključuje da ne može biti odgovorna za eventualnu štetu koju bi investitor pretrpio izvršenjem rješenja, jer nikada nije dala saglasnost za radove na nasipanju obale. Građevinska dozvola na koju se „Carine“ pozivaju, prema stavu Uprave, izdata je u postupku u kojem nije pribavljena saglasnost ovog organa, iako je to bilo obavezno prema propisima o zaštiti kulturnih dobara i izgradnji objekata. Zato Uprava smatra da nijesu ispunjeni uslovi za odlaganje izvršenja. Član 155 Zakona o upravnom postupku omogućava odlaganje radi izbjegavanja nepopravljive štete, ali samo ako ono nije suprotno javnom interesu. U ovom slučaju, kako zaključuje Uprava, nepopravljiva šteta je već nastala, pa bi odlaganje izvršenja rješenja bilo suprotno javnom interesu, zaštiti prirodne i kulturne baštine, kao i obavezama koje proizilaze iz statusa područja Kotora kao dobra upisanog na UNESCO listu.

Demantovali tvrdnju „Carina“ o palati Smekja-Rašković

Uprava za zaštitu kulturnih dobara demantovala je tvrdnju „Carina“, iznijetu u prijedlogu za odlaganje spornih rješenja, da na parcelama na kojima je građen hotelski kompleks u Baošićima nije bilo nikakvih kulturnih dobara, a prevashodno ostataka palate Smekja-Rašković. Uprava je tu tvrdnju okarakterisala kao netačnu, navodeći da je palata evidentirana prilikom izrade HIA studije (Pojedinačne procjene uticaja projekta na baštinu) za potrebe izgradnje hotela „Carine“ i javne saobraćajnice na lokaciji bivšeg kompleksa PKB u Baošićima. Tokom izrade navedene HIA studije, koja je propisana od strane Uprave i izrađena po zahtjevu „Carina“ od 23. novembra 2023. godine, kako navode iz UZKD, palata Smekja-Rašković i dalje je bila prisutna na terenu, o čemu svjedoči foto-dokumentacija koja je sastavni dio ove studije.

– Budući da je prilikom sprovođenja aktivnosti na izgradnji kompleksa došlo do rušenja potencijalnog kulturnog dobra Palata Smekja-Rašković, koje se nalazilo u obuhvatu kamenog ogradnog zida na kojem se nalazi pojedinačno kulturno dobro Spomen ploča u znak sjećanja na boravak francuskog pisca Pjera Lotija, Uprava je nadležnoj inspekciji za kulturna dobra podnijela inicijativu za vršenje inspekcijskog nadzora dana 8. 7. 2024. godine – navela je Uprava u najnovijim rješenjima.

Programska šema

06:00 06:50
24 SATAINFORMATIVA
06:50 07:00
MINI 24 SATAEMISIJA
07:00 08:55
BUDILNIKEMISIJA
08:55 09:00
5 MINUTA XEMISIJA
09:00 09:05
INFOINFORMATIVA
09:05 11:00
SREĆAN DANEMISIJA

PRATITE TVe UŽIVO

Obavještenje: Zbog zaštite autorskih prava, u odredjenim terminima live stream neće biti dostupan.