CDE i CZIP: Završni kilometri ka članstvu u EU su presudni

Trideset pet godina nakon proglašenja ekološke države, Crna Gora je bliža članstvu u Evropskoj uniji nego ikada prije. Mnogo toga je postignuto usput. Dok zemlja sada radi na zatvaranju Poglavlja 27 o životnoj sredini i klimatskim promjenama, završna faza pruža priliku da se godine pravnog usklađivanja i priprema pretvore u vidljive rezultate za prirodu i građane, saopštili su iz Crnogorskog društva ekologa (CDE) i Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).

Kako dodaju, u avgustu, poslanik Evropskog parlamenta Tomas Vajs pridružio se Centru za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) i Crnogorskom društvu ekologa (CDE) tokom trodnevne terenske

posjete područjima koja su nedavno predložena za evropsku mrežu Natura 2000: Buljarici, rijeci Zeti i masivu Visitor-Zeletin.

- Putovanje od jadranske obale do sjevernih planina pokazalo je dvije strane iste slike: izuzetno prirodno nasljeđe koje Crna Gora donosi u Evropsku uniju, ali i pritiske na životnu sredinu koje treba riješiti odmah. U Buljarici se izuzetna obalna i močvarna staništa suočavaju sa pritiskom urbanizacije, neadekvatnom infrastrukturom za otpadne vode i neriješenim pitanjima prostornog planiranja - navode iz CDE i CZIP.

Duž Zete, Parka prirode i predloženog Natura 2000 područja, delegacija je obišla lokacije na kojima neprečišćene otpadne vode dospijevaju u rijeku. Na Visitoru i Zeletinu, dragocjene šume i planinska staništa predložena za Natura 2000 ugrožena su intenzivnom komercijalnom sječom šuma.

„Crna Gora je ostvarila napredak ka Evropskoj uniji, a predložena Natura 2000 mreža predstavlja još jedan važan korak. Međutim, članstvo u EU nije trenutak u kojem zaštita prirode tek počinje. Ono što smo vidjeli jesu problemi koji su trebali da budu riješeni još juče, jer se zagađenje može zaustaviti, otpadom se može adekvatno upravljati, štetne prakse se mogu kontrolisati, a dragocjena staništa se mogu zaštititi“, izjavio je evropski poslanik Tomas Vajs.

Kako navode, Crna Gora je provela godine usklađujući zakonodavstvo o životnoj sredini, identifikujući svoju buduću Natura 2000 mrežu i razvijajući institucije neophodne za članstvo u EU. Izazov u završnoj fazi je sve više pitanje same primjene na terenu.

- Rijeka Zeta to čini posebno očiglednim. Iako je već zaštićena kao park prirode i sada predložena za Natura 2000, u nju se i dalje ulivaju neprečišćene otpadne vode iz komercijalnih, javnih i opštinskih izvora. Zeta se uliva u Moraču, koja dalje nastavlja ka Skadarskom jezeru, što znači da zagađenje nije ograničeno samo na jedno zaštićeno područje. Ovaj problem takođe pokazuje kako se različiti aspekti Poglavlja 27 prepliću u praksi: kvalitet vode, prečišćavanje otpadnih voda, zaštita prirode, upravljanje zaštićenim područjima, inspekcija i sprovođenje zakona - dodaju iz CDE i CZIP.

Prema njihovim riječima, nijedan od ovih problema ne mora da čeka članstvo u EU.

- Trideset pet godina nakon što se Crna Gora proglasila ekološkom državom, mi više ne krećemo od nule. Urađen je ogroman posao. Upravo zato što je Crna Gora sada tako blizu članstva u EU, moramo iskoristiti ovaj zamah da riješimo preostale probleme. Najbolji dokaz napretka je čista rijeka, zaštićeno područje koje zaista funkcioniše i vrijedno stanište koje je zaista zaštićeno - kaže

Andrijana Mićanović iz Crnogorskog društva ekologa (CDE).

Kako se dalje navodi u saopštenju, predložena Natura 2000 mreža predstavlja značajno dostignuće. Sljedeći korak je da se osigura očuvanje i obnova ekoloških vrijednosti zbog kojih su ova područja prepoznata.

- Terenska posjeta ukazuje na nekoliko koraka koji se mogu preduzeti odmah, a to su: zaustavljanje ispuštanja neprečišćenih i nelegalnih otpadnih voda u Zetu uz jačanje inspekcijskog nadzora iprimjene zakona; uspostavljanje efikasnog upravljanja Parkom prirode Zeta; rješavanje problema otpadnih voda i pritisaka planiranja u Buljarici prije nego što dođe do dalje degradacije; kao i osiguravanje da se evidentirane prašume trajno i strogo zaštite i da šumarstvo na području Visitora i Zeletina ne naruši staništa zbog kojih je ovo područje predloženo za Natura 2000.. Ovo su ujedno i konkretni primjeri kroz koje se primjena postavljenih mjerila za zatvaranje Poglavlja 27 u oblasti vode, zaštite prirode, te administrativnih i inspekcijskih kapaciteta Crne Gore može dokazati na terenu - dodaje se.

Trideset pet godina nakon Žabljačke deklaracije, Crna Gora, kako kažu, ima priliku da spoji dvije ključne ambicije: da bude ekološka država i da postane članica Evropske unije.

- Završne kilometre treba iskoristiti da oba obećanja postanu stvarnost - zaključuju iz Crnogorskog društva ekologa i Centra za zaštitu i proučavanje ptica.