CGO: Borba protiv govora mržnje je test zrelosti za institucije i društvo
Centar za građansko obrazovanje (CGO) upozorava da govor mržnje u Crnoj Gori sve više postaje dio svakodnevice, posebno u digitalnom prostoru, gdje društvene mreže i online mediji nerijetko funkcionišu kao njegov glavni megafon. Reakcije nadležnih institucija ostaju, nažalost, nedosljedne, spore i nedovoljne.
Ovaj problem dodatno eskalira tokom društvenih kriza ili izraženih društvenih i političkih podjela. Tako su, na primjer, tragični događaji poput masakra na Cetinju bili praćeni brojnim neprimjerenim i dehumanizujućim komentarima. Poseban izazov predstavljaju i napadi na žene koje javno iznose stavove suprotne dominantnom narativu, koje su često mete mizoginije i govora mržnje. Korak od govora mržnje u virtuelnom prostoru do stvarnog nasilja i diskriminacije može biti vrlo kratak.
Kroz publikacije poput „Digitalni aktivizam protiv govora mržnje“, priručnika usmjerenog na borbu protiv e-homofobije, bifobije, transfobije i nasilja u digitalnom prostoru, kao i „S druge strane tastature“, koja analizira fenomen govora mržnje iz perspektive građana, prava i konkretnih slučajeva, CGO nastoji da podigne svijest i osnaži pojedince i organizacije u suočavanju sa ovim izazovima.
Posebno zabrinjava kada se govor mržnje širi iz redova izabranih predstavnika vlasti. Izjave sa elementima diskriminacije, mizoginije i homofobije, poput nedavne izjave odbornika Mitra Šušića u Skupštini Glavnog grada, nisu samo u suprotnosti s temeljnim vrijednostima ljudskih prava, već su i na ivici zakonski dozvoljenog i zahtijevaju jasnu osudu svih političkih aktera.
- Otvoren i inkluzivan dijalog je ključan svuda u svijetu, a posebno u zemlji kao što je Crna Gora, sa svojom bogatom etničkom, vjerskom i jezičkom raznolikošću. Zbog toga sam zabrinut zbog govora mržnje i podjela koje izazivaju narativi – na televiziji, internetu, sportskim događajima, pa čak i u školama - poručio je visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volker Türk, tokom svoje nedavne posjete Crnoj Gori. On je upozorio da političari sve češće pribjegavaju retorici podjela, pa i otvorenom govoru mržnje – iz političkih pobuda.
CGO-ova istraživanja pokazuju da više od 60% građana Crne Gore kao glavne izvore govora mržnje na internetu prepoznaje političke partije i njihove bot mreže. Trećina ispitanika ne prijavljuje govor mržnje zbog nepovjerenja u institucije, dok više od četvrtine ne vjeruje u efikasnost samoregulacije medija i društvenih mreža.
Iako postoje zakonski okviri za sankcionisanje govora mržnje, njihova primjena je rijetka i neefikasna. Ovakvo stanje ukazuje na niski nivo digitalne i medijske pismenosti, te potrebu za sveobuhvatnim obrazovnim kampanjama, unapređenjem zakonodavstva i jačanjem institucionalnih kapaciteta. Ove teme biće u fokusu novog projekta CGO-a „Zaštita prava i promocija digitalnog građanstva – crnogorski digitalni štit (MDS)“.
Borba protiv govora mržnje nije samo pravna, već i duboko društvena i politička obaveza. CGO poziva institucije, političke aktere, medije, javne djelatnike i građane da odgovornom i dostojanstvenom komunikacijom daju doprinos stvaranju zdravijeg društvenog ambijenta, jer samo zajedničkim naporima možemo odgovoriti ovom izazovu savremenog doba.