<p>Oduzimanje nagrade „Risto Ratković“ bivšem predsjedniku bosansko-hercegovačkog entiteta i vrhovnom komandantu Vojske Republike Srpske Radovanu Karadžiću koji je osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja, bilo bi važan korak ka simboličkoj i moralnoj distanci od zločina, ali i poruka da Crna Gora ne zaboravlja i da bira stranu pravde.</p>
<p>To su poručili su građanski aktivisti i nevladine organizacije koje su prije dva dana uputile ovu inicijativu Javnoj ustanovi „Ratkovićeve večeri poezije“.</p>
<p>Iza te inicijative stoje Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Udruženje „Štrpci protiv zaborava“ i Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava, kao i građanske aktivistkinje i aktivisti Dina Bajramspahić, Jovana Marović i Edin Smailović, a već idućeg dana je i Bošnjačka stranka Skupštini Opštine Bijelo Polje podnijela gotovo identičnu inicijativu. U NVO sektoru, kako su danas saopštili, to vide kao potvrdu značaja njihovog postupka.</p>
<p>U NVO sektoru su danas, u godini kada se obilježava 30 godina od genocida u Srebrenici, pozvali U „Ratkovićeve večeri poezije“ da donese odluku o povlačenju nagrade Radovanu Karadžiću najkasnije do 11. jula - Dana sjećanja na žrtve Srebrenice.</p>
<p>- Pozivamo sve društvene aktere - institucije, akademsku zajednicu, organizacije civilnog društva, političke partije, umjetnike i građane - da podrže ovu inicijativu kao čin elementarne ljudskosti, istinske evropske orijentacije i odgovornog suočavanja s prošlošću - dodali su oni.</p>
<p>Decidni su da bi time Crna Gora postavila primjer odgovornog suočavanja s prošlošću za cijeli region, ali još više i prema budućnosti.</p>
<p>- Nagrada „Risto Ratković“ je 1993. godine u Bijelom Polju dodijeljena Radovanu Karadžiću. Tadašnje crnogorsko državno rukovodstvo dočekalo je Karadžića tokom njegove posjete rodnoj Crnoj Gori 1993. godine, čime mu je faktički pružilo političku legitimaciju za ulogu koju je imao u ratu u Bosni i Hercegovini. Te iste godine su iz voza koji je saobraćao na liniji Beograd-Bar oteti i ubijeni putnici, civili bošnjačke i hrvatske nacionalnosti i jedno neidentifikovano lice u stanici Štrpci, koja je tada bila pod kontrolom Vojske Republike Srpske. Od 20 otetih i ubijenih putnika, samo su četiri identifikovana i pronađena. U ovom ratnom zločinu, među ubijenima je bilo i građana Bijelog Polja, a u Bijelom Polju je 2016. godine otkriven spomenik žrtvama - ukazali su u NVO sektoru.&nbsp;</p>
<p>Oni su podsjetili da Rezolucija Ujedinjenih nacija o Međunarodnom danu sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici, koju je prošle godine podržala i Crna Gora, nedvosmisleno osuđuje veličanje osuđenih ratnih zločinaca, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici, a uz napomenu da se u njenom uvodnom dijelu jasno referira na presudu protiv Radovana Karadžića.</p>
<p>- Stvaralaštvo Rista Ratkovića predstavlja značajan doprinos crnogorskoj i jugoslovenskoj književnosti 20. vijeka i Bijelo Polje se, s razlogom, ponosi što je Risto Ratković (1903-1954) iz njihovog grada. Poezija, književnost i umjetnost postoje da bi povezivale ljude, kulture i promovisale univerzalne vrijednosti - istakli su oni.</p>
<p>Stoga su podvukli da je nedopustivo da se ime velikog književnika kakav je Risto Ratković, ali i imena drugih pjesnika iz Crne Gore i regiona koji su dobili ovu nagradu, povezuje i stavlja u isti kontekst sa licem odgovornim za genocid i zločine protiv čovječnosti.</p>
<p>Ukazali su i da je Bjelopoljac Marko Vešović, pjesnik koji je proveo rat u okupiranom Sarajevu i pisao mnogo o opsadi ovog grada od strane Vojske Republike Srpske, čiji je vrhovni komandant bio Karadžić, odbio 2008. godine da primi ovu nagradu upravo zbog toga što je Karadžić bio njen dobitnik.&nbsp;</p>
<p>Vešović je tada, a kako su ga citirali u saopštenju, rekao: „Dali su nagradu koljaču koji je prekinuo ubijanje muslimana i sa jednom divizijom, eskadronom oklopnih transportera, otišao da primi u Domu kulture u Bijelom Polju, opkoljenom Domu kulture i dali mu nagradu i poslije toga nikom ništa. Ja ne pristajem na to nikom ništa“.</p>
<p>Bijelo Polje, Risto Ratković i Crna Gora ne treba, jasni su u NVO sektoru, da nose teret zlodjela jednog čovjeka.&nbsp;</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Oduzimanje nagrade „Risto Ratković“ Radovanu Karadžiću bio bi važan korak ka moralnoj distanci od zločina i poruka da Crna Gora ne zaboravlja i da bira stranu pravde

<p>Ozbiljni napadi izrečeni bez ijednog dokaza, uz prijeteću retoriku, predstavljaju ugrožavanje slobode izražavanja i bezbjednosti novinara - poručili su u Centru za građansko obrazovanje (CGO) nakon što se poslanik i generalni sekretar Demokrata <b>Boris Bogdanović</b> juče u parlamentu <a href="https://etv.me/politika/bogdanovic-targetirao-novinare-televizije-e-m-portala-i-portala-analitika-tvrdi-da-kriminalni-klanovi-placaju-po-tekstu-i-do-8-000-eura">beskrupulozno i bez jednog jedinog valjanog argumenta obrušio</a> na novinare Televizije E, M portala i Portala Analitika optužujući ih da im kriminalni klanovi po tekstu, koji njegovoj političkoj frakciji ne idu u prilog, plaćaju i do 8.000 eura.</p>
<p>Oni su ukazali da posebno zabrinjava činjenica ove optužbe dolaze od partijskog funkcionera s uticajem u bezbjednosnom sektoru.</p>
<p>- Podsjećamo da ovo nije prvi put da visoki predstavnici Demokratske Crne Gore, koristeći politički imunitet i institucionalnu moć, šalju poruke koje direktno podrivaju medijske slobode. Takvi istupi već su bili predmet osude brojnih organizacija koje se bave medijima i slobodom izražavanja, kao i međunarodnih aktera - ukazali su oni poručujući da najoštrije osuđuju njegove optužbe na račun pojedinih medija.&nbsp;</p>
<p>Oni su pozvali ministarku kulture i medija Tamaru Vujović, i Bogdanovićevu partijsku kolegenicu, da reaguje.&nbsp;</p>
<p>- Pozivamo i ministarku kulture i medija, koja je iz iste partije, da jasno i nedvosmisleno stane u odbranu slobode medija, kao temeljnog principa demokratskog poretka, i zaštiti i dosadašnji učinak tog Ministarstva - poručili su u CGO.</p>
<p>Evropske vrijednosti se ne grade targetiranjem novinara već, kako su podvukli, dosljednim poštovanjem slobodnih i profesionalnih medija.</p>

CGO: Ozbiljni napadi Bogdanovića ugrožavaju bezbjednost novinara, ministarka Vujović da brani slobodu medija

<p>Povodom Međunarodnog dana podrške žrtvama torture, Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da ovaj datum simbolično obilježava dan kada je na snagu stupila UN Konvencija protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih kazni i postupaka. Ova konvencija uvodi apsolutnu zabranu torture i postavlja međunarodne standarde za njeno sprječavanje i kažnjavanje.</p>
<p>CGO ističe da je ovaj dan prilika da se podsjetimo na sve one koji su pretrpjeli fizičko ili psihičko nasilje i zlostavljanje, te da se snažno afirmiše univerzalna poruka: tortura nikada i nigdje ne može biti opravdana – ni u ratu, ni u miru.</p>
<p>U tom kontekstu, CGO skreće pažnju i na publikaciju posvećenu slučaju Štrpci, koja je nedavno objavljena uz podršku UNDP-a i Evropske unije. U okviru ove publikacije dostupna je obimna sudska dokumentacija o ovom teškom ratnom zločinu, čime se doprinosi transparentnosti, edukaciji javnosti i kulturi sjećanja.</p>
<p>- Suočavanje sa prošlošću je preduslov za pravdu. Samo istinsko priznanje i javno suočavanje s patnjom žrtava mogu podržati izgradnju povjerenja, spriječiti ponavljanje zlostavljanja i ojačati otpornost društva - poručuju iz CGO-a.</p>
<p>Obilježavanje ovog datuma, kako navode, podsjeća da je obaveza svih društvenih aktera – institucija, medija, obrazovnog sistema i civilnog sektora – da se zalažu za istinu, pravdu i poštovanje ljudskih prava.</p>
<p>- Ukazujući na torture danas, potvrđujemo univerzalnu obavezu da počinioci budu kažnjeni i da se izgrade sistemi koji trajno štite ljudsko dostojanstvo i prava svakog pojedinca - zaključuje se u saopštenju CGO-a.</p>

CGO: Suočavanje sa prošlošću i osuda torture ključni su za pravedno društvo

<p>Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) izrazili su poštovanje i zahvalnost svim diplomatkinjama koje su predstavljale i predstavljaju Crnu Goru na međunarodnoj sceni.</p>
<p>- U vremenu globalnih kriza, diplomatija je važnija nego ikad – a snažna mreža diplomata i diplomatkinja koji s ponosom zastupaju Crnoj Gori ključna je za budućnost naše zemlje -  naveli su u saopštenju.</p>
<p>Ipak, u CGO smatraju da su žene i dalje nedovoljno zastupljene.</p>
<p>- Prema podacima Ujedinjenih nacija, od 1992. do 2019. u mirovnim pregovorima učestvovalo je samo 13 odsto žena, a svega 6 odsto bile su potpisnice mirovnih sporazuma. Generalna skupština UN je 24. jun proglasila Međunarodnim danom žena u diplomatiji (2022), pozivajući države članice, NVO, akademske institucije i mreže diplomatkinja da ovaj dan obilježavaju kroz edukaciju i jačanje svijesti javnosti. Važno je podsjetiti da je prva žena ambasadorka sa prostora bivše Jugoslavije bila iz Crne Gore – Stana Tomašević, predratna učiteljica i učesnica NOB-a. Godine 1963. imenovana je za ambasadorku u Norveškoj, a od 1974. do 1978. služila je u Danskoj. Za svoj diplomatski rad nagrađena je priznanjima Norveške, Danske, Italije, Holandije i Luksemburga - pojasnili su iz CGO.</p>
<p>Danas, kažu, Crna Gora danas ima manje od 10 ambasadorki, od kojih je jedna u ratnom području, odnosno u Ukrajini, a nikada nije imala ministarku vanjskih poslova.</p>
<p>- Ipak, prvi put ovaj dan se obilježava osnivanjem Mreže crnogorskih diplomatkinja, što je važan i simbolički korak naprijed. Nadamo se da će 24. jun postati prilika da se sve više djevojaka i žena inspiriše za karijeru u diplomatiji – kroz institucionalnu podršku, vidljivost uzora i jasne politike rodne ravnopravnosti -  naveli su iz CGO.</p>

CGO: Vrijeme da crnogorske žene dobiju vidljivije mjesto u diplomatiji

<p>Udar na Fakultet za crnogorski jezik i književnost predstavlja udar na sve koji kritički promišljaju u Crnoj Gori, koji drže do crnogorskog identiteta od strane vlade u kojoj većinski sjede oni koji Crnu Goru ne osjećaju kao svoju državu. Iako rado koriste sve funkcionerske privilegije te države, ili svjesno rade za interese<b> Aleksandra Vučića</b> i njegovog koncepta srpskog sveta, kazala je politička analitičarka i izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje <b>Daliborka Uljarević</b>.</p>
<p>Uljarevič je za Al Džazira Balkans podsjetila i na prošlogodišnji udar na FCJK i kako je rekla " dramu" da li će tom fakultetu biti obnovljena akreditacija, iako nije bilo upitno da li ispunjava tražene uslove. </p>
<p>Takođe, podsjetila je i na poziciju zaposlenih u toj naučnoj ustanovi koja je bitno drugačija od pozicije zaposlenih na drugim fakultetima Univerziteta Crne Gore.</p>
<p>- Suštinski, to je odnos nove vlasti prema onim institucijama, iako su one rijetke, da ne kažem incidentne, koje se bave očuvanjem crnogorskog identiteta, jezika, kulture i pamćenja. Stoga bi gašenje FCJK, direktno ili kroz postepeno administrativno iscrpljivanje višeslojno bilo opasno za crnogorsko društvo. To bi značilo institucionalno odricanje države od brige za sopstveni jezik i kulturu. Bio bi to ozbiljan udarac za akademsku slobodu, obrazovnu autonomiju i evropske vrijednosti pluralizma i nediskriminacije, kojima kao društvo stremimo - rekla je Uljarević.</p>

Uljarević: Udar na Fakultet za crnogorski jezik i književnost je udar na sve koji drže do crnogorskog identiteta

<p>Centar za građansko obrazovanje (CGO) upozorava da govor mržnje u Crnoj Gori sve više postaje dio svakodnevice, posebno u digitalnom prostoru, gdje društvene mreže i online mediji nerijetko funkcionišu kao njegov glavni megafon. Reakcije nadležnih institucija ostaju, nažalost, nedosljedne, spore i nedovoljne.</p>
<p>Ovaj problem dodatno eskalira tokom društvenih kriza ili izraženih društvenih i političkih podjela. Tako su, na primjer, tragični događaji poput masakra na Cetinju bili praćeni brojnim neprimjerenim i dehumanizujućim komentarima. Poseban izazov predstavljaju i napadi na žene koje javno iznose stavove suprotne dominantnom narativu, koje su često mete mizoginije i govora mržnje. Korak od govora mržnje u virtuelnom prostoru do stvarnog nasilja i diskriminacije može biti vrlo kratak.</p>
<p>Kroz publikacije poput „Digitalni aktivizam protiv govora mržnje“, priručnika usmjerenog na borbu protiv e-homofobije, bifobije, transfobije i nasilja u digitalnom prostoru, kao i „S druge strane tastature“, koja analizira fenomen govora mržnje iz perspektive građana, prava i konkretnih slučajeva, CGO nastoji da podigne svijest i osnaži pojedince i organizacije u suočavanju sa ovim izazovima.</p>
<p>Posebno zabrinjava kada se govor mržnje širi iz redova izabranih predstavnika vlasti. Izjave sa elementima diskriminacije, mizoginije i homofobije, poput nedavne izjave odbornika Mitra Šušića u Skupštini Glavnog grada, nisu samo u suprotnosti s temeljnim vrijednostima ljudskih prava, već su i na ivici zakonski dozvoljenog i zahtijevaju jasnu osudu svih političkih aktera.</p>
<p>- Otvoren i inkluzivan dijalog je ključan svuda u svijetu, a posebno u zemlji kao što je Crna Gora, sa svojom bogatom etničkom, vjerskom i jezičkom raznolikošću. Zbog toga sam zabrinut zbog govora mržnje i podjela koje izazivaju narativi – na televiziji, internetu, sportskim događajima, pa čak i u školama - poručio je visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volker Türk, tokom svoje nedavne posjete Crnoj Gori. On je upozorio da političari sve češće pribjegavaju retorici podjela, pa i otvorenom govoru mržnje – iz političkih pobuda.</p>
<p>CGO-ova istraživanja pokazuju da više od 60% građana Crne Gore kao glavne izvore govora mržnje na internetu prepoznaje političke partije i njihove bot mreže. Trećina ispitanika ne prijavljuje govor mržnje zbog nepovjerenja u institucije, dok više od četvrtine ne vjeruje u efikasnost samoregulacije medija i društvenih mreža.</p>
<p>Iako postoje zakonski okviri za sankcionisanje govora mržnje, njihova primjena je rijetka i neefikasna. Ovakvo stanje ukazuje na niski nivo digitalne i medijske pismenosti, te potrebu za sveobuhvatnim obrazovnim kampanjama, unapređenjem zakonodavstva i jačanjem institucionalnih kapaciteta. Ove teme biće u fokusu novog projekta CGO-a „Zaštita prava i promocija digitalnog građanstva – crnogorski digitalni štit (MDS)“.</p>
<p>Borba protiv govora mržnje nije samo pravna, već i duboko društvena i politička obaveza. CGO poziva institucije, političke aktere, medije, javne djelatnike i građane da odgovornom i dostojanstvenom komunikacijom daju doprinos stvaranju zdravijeg društvenog ambijenta, jer samo zajedničkim naporima možemo odgovoriti ovom izazovu savremenog doba.</p>

CGO: Borba protiv govora mržnje je test zrelosti za institucije i društvo

<p>Centar za građansko obrazovanje (CGO) ponovo skreće pažnju na ozbiljan i zabrinjavajući trend u radu izvršne vlasti – Vlada Crne Gore, kako navode, sve češće donosi strateški važne odluke putem telefonskih sjednica, mimo institucionalnog dijaloga i javnosti.</p>
<p>- Odluke koje duboko zadiru u bezbjednosni, pravosudni, obrazovni sistem i organizaciju državne uprave – ne mogu i ne smiju biti rezultat 'grupnog ćaskanja' - saopšteno je iz CGO-a.</p>
<p>Prema podacima ovog centra, više od 58% svih sjednica aktuelne Vlade nije održano uživo, već na daljinu, što, kako ističu, direktno urušava demokratske procedure i transparentnost odlučivanja.</p>
<p>– Samo u posljednja dva mjeseca, putem telefonskih sjednica odlučivalo se o imenovanju direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), predlozima izmjena i dopuna Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o Državnom tužilaštvu, Zakona o finansiranju lokalnih samouprava, Uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave, kao i o raspolaganju budžetskom rezervom – upozoravaju iz CGO-a.</p>
<p>Iz ove organizacije naglašavaju da su upravo takve odluke suštinske za funkcionisanje države i moraju biti predmet otvorene rasprave i institucionalnog odlučivanja.</p>
<p>– Telefonske sjednice mogu biti opravdane samo u izuzetnim i hitnim slučajevima, ali nikako ne smiju postati pravilo kojim se izbjegava odgovornost i briše trag javne rasprave – poručuju iz CGO-a.</p>
<p>Kritikujući ovakav pristup, CGO navodi da je „neozbiljno voditi državu na seen i like“, upozoravajući da takva praksa obesmišljava osnovne principe demokratije.</p>
<p>Na kraju, iz CGO-a pozivaju Vladu da se hitno vrati demokratskim procedurama i obnovi „minimum institucionalnog dostojanstva“.</p>
<p>– Umjesto upravljanja porukama, potrebna je ozbiljna i odgovorna vladavina, zasnovana na javnosti rada, odgovornosti i poštovanju institucija – zaključuje se u saopštenju.</p>

CGO upozorava: Država se ne može voditi preko Vibera

<p>Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za građansko obrazovanje (CGO) ocjenjuju da javna tribina „Sabirni centar – Morinj: istorijska manipulacija (Zoran Gopčević – nije ratni zločinac)“, održana 7. juna 2025. u sali Kina “Boka”, predstavlja pokušaj istorijskog revizionizma i relativizacije ratnih zločina počinjenih 90ih na teritoriji Crne Gore i Hrvatske.</p>
<p>- Negiranje i opravdavanje ratnih zločina nije patriotizam, već vrijeđanje žrtava, ignorisanje činjenica i podrivanje mira. Kada se takve poruke šalju s javnih skupova, normalizuje se opasna ideja da je negiranje zločina prihvatljivo. Takav odnos prema prošlosti šteti budućim generacijama i usporava evropski put Crne Gore, stvarajući dodatne podjele. CGO i HRA ukazuju da je na ovoj tribini osporavan karakter logora Morinj, uz tvrdnje da „zločin postoji samo ako ima mrtvih ili trajno osakaćenih“, uz zaključak da „boravak u logoru nije bio prijatan, ali nije zločin“. Istorijske i sudski utvrđene činjenice to opovrgavaju. Logor Morinj, nazvan u optužnici Sabirni centar Morinj, osnovan od strane JNA kod Kotora, funkcionisao je od oktobra 1991. do avgusta 1992. godine, a u njemu je bilo zatočeno i zlostavljano oko 270 hrvatskih državljana, od čega polovina civila - navodi se u saopštenju za medije.</p>
<p>Viši sud u Podgorici zaključio je da je „u Sabirnom centru Morinj vladala atmosfera terora i straha za goli život kojoj su oštećeni bili neprestano izloženi”, kao i da su zatvorenici, kako civili, tako i ratni zarobljenici, sistematski mučeni i ponižavani.</p>
<p>- Četiri osobe su pravosnažno osuđene za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, a Crna Gora je, pored krivičnog gonjenja, odgovornost priznala i isplatom odštete – ukupno 1.430.000 EUR za oko 200 žrtava od 2017. godine. Prema međunarodnom humanitarnom pravu, nezakonito pritvaranje, zlostavljanje i mučenje civila i zarobljenika predstavljaju ratne zločine, bez obzira na to da li je neko ubijen. Treća i Četvrta Ženevska konvencija propisuju da se zatvorenici moraju humano tretirati i štititi od nasilja. U logoru Morinj je jedan zatvorenik izvršio samoubistvo, dok je više njih umrlo od posljedica zlostavljanja nakon izlaska - &nbsp;podsjećaju u saopštenju.</p>
<p>Ističu da se na tribini &nbsp;tvrdilo i da se 1991. „nije išlo na Dubrovnik, već da se gasila oružana pobuna nelegalnih jedinica“, te da to „nije bio rat Crne Gore i nekakve hrvatske, imaginarne, samoproglašene, nelegalne tvorevine, već rat suverene države koja se zvala SFRJ“, uz ocjene da Hrvatska “nije bila žrtva agresije” jer “oni nisu bili država”.</p>
<p>- Međutim, u decembru 1990. građani Slovenije su se izjasnili za nezavisnost, a u maju 1991. i građani Hrvatske. Obje države su uskoro postale međunarodno priznate, nezavisne i suverene. Za angažovanje JNA u Hrvatskoj nije bilo odluke legitimnog Predsjedništva SFRJ – jedinog ustavnog organa nadležnog za vojsku – jer ono nije moglo funkcionisati zbog blokade. Polovina članova nije učestvovala u radu, pa nije bilo ni legitimiteta ni pravne osnove za obavezujuće odluke. U vrijeme napada na Hrvatsku, SFRJ de facto više nije postojala, a JNA se već bila povukla iz Slovenije nakon desetodnevnog, takođe, besmislenog i neopravdanog ratovanja. Logika opravdanja tih napada identična je onoj kojom bi se zagovarao napad na Crnu Goru nakon referenduma o nezavisnosti - navode iz CGO i HRA.</p>
<p>Na skupu je izrečena i tvrdnja da se pokojni Zoran Džimi Gopčević, proslavljeni vaterpolista, ali i šef straže u logoru Morinj, našao na stubu srama “samo zato što je radio svoj posao časno i pošteno“.</p>
<p>- Međutim, branitelji Gopčevićevog lika i djela zanemaruju da njegova uloga u logoru Morinj baca sjenku na sve njegove sportske ili druge uspjehe. Dok su neki stražari, poput Mladena Proročića, javno pohvaljeni od strane bivših zatočenika zbog čovječnog odnosa, Gopčević nije ostao upamćen po takvom postupanju. Žalimo što je preminuo bez mogućnosti da se njegova odgovornost sudski preispita - saopštili su.</p>
<p>Kažu da posebno zabrinjava činjenica da je javna ustanova Kulturni centar „Nikola Đurković“, pod čijom je nadležnošću i kino „Boka“, ustupila prostor za događaj očigledno revizionističkog karaktera, što je bilo jasno već iz samog njegovog naslova.</p>
<p>- Dodatno uznemirava prisustvo na spornom događaju predsjednice Skupštine opštine Kotor, Maje Mršulje, i sekretara za investicije, Ognjena Vukasovića, koji je iz Demokrata, partije koja ima potpredsjednike i ministre u Vladi Crne Gore. Time se, nažalost, istorijski revizionizam i institucionalno afirmiše, što ozbiljno ugrožava proces potrebnog objektivnog suočavanja s prošlošću - zaključuju u saopštenju.</p>

HRA i CGO: Negiranje zločina je prijetnja miru i evropskoj budućnosti Crne Gore

<p>Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) podsjećaju da odavno upozoravaju da je RTCG pod kontroverznim rukovodstvom <b>Borisa Raonića</b> i kompromitovanim Savjetom postao ozbiljna prepreka na evropskom putu Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Sada za to, kako navode, imaju potvrdu "crno na bijelo" i od Evropske komisije (EK) – kroz najnoviji nezvanični dokument EK.</p>
<p>EK traži hitno sudsko rješavanje slučaja protiv Savjeta RTCG, koji je više puta nezakonito imenovao Raonića, a problematizuje i njegovo posljednje imenovanje iz avgusta 2024. zbog sumnje na kršenje procedura i netransparentnost.</p>
<p>Briselskim jezikom jasno se poručuje: "dosta je političkih zloupotreba javnog servisa". Pitanje je samo: hoće li se vladajuća većina i dalje oglušivati jer joj ovakvo rukovodstvo i ovakav RTCG odgovara?</p>
<p>Iz CGO ističu da gledaoci sinoć u udarnim informativnim emisijama Televizije Crne Gore, nijesu mogli čuti te poruke iz Brisela, a prikrio ih je i portal RTCG.&nbsp;</p>
<p>- Samo se prenosi da EK traži da se što prije sprovede izbor tri nova člana Savjeta RTCG. Upravo to ćutanje najbolje pokazuje zašto je neophodna hitna promjena rukovodstva – da bi RTCG zaista postao ono što treba biti – javni servis građana, a ne servis vlasti - zaključuju u saopštenju.&nbsp;</p>

CGO: Da je RTCG postao ozbiljna prepreka na evropskom putu potvrdila i EK

<p>Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO), <b>Daliborka Uljarević, </b>učestvovala je na 3. Međunarodnom forumu o ženama, miru i bezbjednosti, održanom 2. i 3. juna u Prištini, na poziv predsjednice Kosova <b>Vjose Osmani-Sadriu</b>. Forum je okupio više stotina učesnika i učesnica iz 45 država, potvrđujući svoj status važnog međunarodnog događaja posvećenog ravnopravnosti i izgradnji mira.</p>
<p>U okviru panela „Otpornost u ruševinama“, Uljarević je govorila zajedno sa profesorima sa prestižnih institucija kao što su Columbia i Georgetown Univerzitet (SAD) te Humber Koledž (Kanada), fokusirajući se na značaj obrazovanja – naročito građanskog – u prevazilaženju demokratskog deficita u postkonfliktnim društvima.</p>
<p>- U društvima Zapadnog Balkana, koja su i dalje duboko ukorijenjena u patrijarhalnim obrascima, ključno je osnaživati žene za aktivno i ravnopravno učešće u političkom i društvenom životu. Međutim, one koje se angažuju često postaju mete mizoginih i prizemnih napada, što jasno ukazuje na nerazvijenost političke kulture - naglasila je Uljarević.</p>
<p>Ona je posebno istakla zabrinjavajući trend jačanja klerikalizma, koji, kako je navela, dodatno potiskuje žene u tradicionalne i ograničavajuće uloge, ograničavajući njihovu vidljivost i uticaj u javnom prostoru.</p>
<p>Uljarević je ukazala i na važnost suočavanja s prošlošću, koje na Zapadnom Balkanu i dalje ostaje nedovršeno:</p>
<p>- Bez iskrenog i sistemskog suočavanja sa prošlošću, nije moguće izgraditi otporne, pravedne i inkluzivne zajednice. To je temelj svakog istinski demokratskog društva - navela je Uljarević.</p>
<p>Forum u Prištini i ove godine potvrdio je značaj regionalne i globalne solidarnosti u borbi za ravnopravnost, mir i demokratiju, a učešće predstavnice CGO-a dodatno je osnažilo glas civilnog sektora Crne Gore na međunarodnoj sceni.</p>

Uljarević na forumu u Prištini: Građansko obrazovanje ključ za otporna i pravedna društva

<p>Potpredsjednik Skupštine Crne Gore i član Predsjedništva Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Nikola Rakočević</b> oglasio se povodom dodjele jedne od najvrednijih crnogorskih nagrada piscu <b>Bećiru Vukoviću</b>, poručivši da „velikosrpska politika koja negira Crnu Goru i crnogorsku naciju dobija priznanja, što je ogledalo današnje vlasti“.</p>
<p>- Bećir Vuković, zbog svog anti-crnogorskog djelovanja, zaslužuje prezir, a ne nagradu. Prezir zaslužuje i svaki član žirija koji je glasao za sijača mržnje - naveo je Rakočević.</p>
<p>Dodao je i da se u žiriju našlo i ime Nikole Rakočevića, te pojasnio da nije riječ o njemu.</p>
<p>- Ako je neko i pomislio na mene, obavještavam javnost da to nijesam ja - &nbsp;zaključio je Rakočević.</p>

Rakočević: Vuković ne zaslužuje nagradu, već prezir

<p>Bivši direktor Uprave carine <b>Rade Milošević </b>oklevetao je bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije <b>Draga Spičanovića </b>i zbog toga će morati da plati 500 eura, odluke je Višeg suda - potvrđeno je Portalu ETV.&nbsp;</p>
<p>Viši sud potvrdio je odluku Osnovnog suda kojom je &nbsp;utvrđeno da je Milošević 2022. godine gostujući u emisiji "Načisto" povrijedio čast i ugled Spičanoviću povezujući ga sa švercom cigareta.</p>
<p>Kako Portal ETV saznaje Milošević se pred sudom branio da je te informacije " čuo od zaposlenih".</p>
<p>On je takođe naveo da ime Spičanovića nije vidio ni u jednom aktu da se dovodi u vezu sa švercom cigareta već je to samo čuo.</p>
<p>Žalbu na presudu Osnovnog suda izjavio je branilac Miloševića.</p>

Milošević će zbog klevete morati da plati Spičanoviću 500 eura

<p>Crveni krst Crne Gore nije dobio Trinaestojulsku nagradu - možda zato što ne pravi buku - ocijenio je generalni sekretar Crvenog krsta Cetinje <b>Božidar Drecun</b>.</p>
<p>Ipak, dodaje da narod pamti više od komisija.</p>
<p>- Istinska čast nikad ne zavisi od priznanja, već od onih kojima si bio oslonac. 150 godina u službi građana, u tišini, bez reflektora - poručio je Drecun.</p>
<p>Podsjećamo, Trineastojulska nagrada ove godine je dodijeljena književniku <b>Bećiru Vukoviću</b>, muzičaru <b>Milošu Karadagliću</b> i grafičaru <b>Velju Stanišiću</b>.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ftrinaestojulska-nagrada-dodijeljena-covjeku-koji-je-crnogorsku-naciju-nazivao-komunistickom-izmisljotinom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Predsjednik žirija je <b>Nikola Rakočević</b>, a članovi su <b>Želidrag Nikčević, David Kalaj, Radoslav Stanišić, Miodrag Živković, Danilo Marunović</b> i <b>Dragan Koprivica</b>.</p>
<p>Žiri je prethodno sačinio listu od 36 predloga za godišnju Trinaestojulsku nagradu.</p>

Drecun: Crveni krst nije dobio Trinaestojulsku nagradu, istinska čast nikad ne zavisi od priznanja - već od onih kojima si bio oslonac

<p>Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata osumnjičenoj J.R. zbog osnovane sumnje da je izvršila krivično djelo teška djela protiv opšte sigurnosti, saopšteno je Portalu ETV iz Uprave policije.</p>
<p>Riječ je o incidentu koji se dogodio 30. juna 2025. godine ispred hrama u Podgorici, u kojem su dvije osobe zadobile tjelesne povrede.</p>
<p>Tužilaštvo, kako navode, hitno preduzima sve potrebne radnje u cilju rasvjetljavanja ovog slučaja, te su već naložena određena vještačenja radi prikupljanja svih relevantnih dokaza.</p>
<p>- U cilju zaštite interesa postupka, u ovom trenutku nije moguće iznositi više detalja - saopšteno je iz Uprave policije.</p>

Zadržavanje do 72 sata osumnjičenoj zbog događaja ispred hrama u Podgorici

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: cgo