Crna Gora, kao članica NATO saveza i država kandidatkinja za članstvo u EU, mora ostati jasna i principijelna u podršci Ukrajini i odbrani vrijednosti savremenog demokratskog poretka - poručili su u Centru za građansko obrazovanje (CGO) povodom četvrte godišnjice od početka ruske vojne agresije na Ukrajinu.
Oni su podvukli da najoštrije osuđuju brutalno i kontinuirano kršenje međunarodnog prava, državnog suvereniteta i temeljnih civilizacijskih vrijednosti.
- Odgovor demokratske međunarodne zajednice mora biti još odlučniji, utemeljen na principu nulte tolerancije prema agresiji, kršenju međunarodnog prava i stradanju civila - decidni su u CGO.
Izrazili su solidarnost sa građankama i građanima Ukrajine, koji istrajno i hrabro brane slobodu, dostojanstvo i teritorijalni integritet svoje države, uprkos razaranjima i stradanjima nesagledivih razmjera.
- Vlada Crne Gore se od početka agresije pridružila zajedničkom odgovoru Evropske unije, uključujući restriktivne mjere prema Rusiji, te pružila utočište velikom broju ukrajinskih izbjeglica. Upravo zato brine izostanak predstavnika Vlada na samitu Koalicije voljnih u Parizu u januaru 2026. godine, čime je propuštena važna prilika za potvrđivanje spoljnopolitičke dosljednosti i kredibiliteta Crne Gore - ukazali su u CGO.
Ovo je, ukazuju oni, najteži i najrazorniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata, sa katastrofalnim ljudskim i materijalnim gubicima, ali i ozbiljnim posljedicama po međunarodni poredak i globalnu bezbjednost.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Crna Gora mora ostati principijelna u podršci Ukrajini i odbrani vrijednosti savremenog demokratskog poretka

Centar za građansko obrazovanje (CGO) objavljuje zapisnike sa sjednica odjeljenja i Skupštine, koji se odnose na konkurse i kandidate i kandidatkinje za izbor članova i članica Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), a koji pokrivaju period od preko pola vijeka - od 1973. do 2025. godine.
Kako je saopštila koordinatorka programa Aktivno građanstvo Sara Čabarkapa, CGO se obratio CANU zahtjevom za slobodan pristup informacijama koje obuhvataju podatke o prethodnim konkursima i kandidatima od osnivanja CANU do decembra 2025. godine, kao i zapisnike sa sjednica odjeljenja i Skupštine CANU u vezi sa tim konkursima.
- CANU je traženu dokumentaciju dostavila u štampanoj formi 16. februara 2026. godine, uključujući informacije o sjednicama i zapisnicima od 1973. do 2022. godine. CGO je prethodno pribavio dokumentaciju koja se odnosi na posljednji konkurs iz 2025. godine. Podsjećanja radi, CANU je osnovana 1971. godine. CGO cijeni da ova dokumentacija predstavlja dragocjeno svjedočanstvo ne samo o istoriji CANU, već i o širem društvenom kontekstu, te je čini dostupnom javnosti u elektronskom formatu - navela je Čabarkapa.
Sigurni su, kaže, da arhive CANU sadrže i druge značajne materijale.
- Pa ovim putem izražavamo nadu da će oni biti sistemski digitalizovani, čime bi se olakšao rad istraživačima i istraživačicama, ali i dodatno otvorila ta instituciju prema javnosti i novim generacijama. To bi bio i važan korak ka jačanju emancipatorske uloge CANU - naglasila je Čabarkapa.
Napomenula je da <a href="https://media.cgo-cce.org/2026/02/Sjednice-CANU-1973-2025_f.pdf" target="_blank">dostavljena dokumentacija</a> ne sadrži zapisnik sa posljednje izborne Skupštine CANU, održane 23. decembra 2025. godine, iako je CGO tražio i te podatke.
- Kao obrazloženje je navedeno da zapisnik još nije usvojen, iako je od održavanja sjednice proteklo gotovo dva mjeseca. Željno iščekujemo kompletiranje i usvajanje tog zapisnika, jer vjerujemo da će biti vrlo zanimljiv za analizu. Istovremeno, CGO objavljuje zapisnike sa <a href="https://media.cgo-cce.org/2026/02/Sjednice-CANU-2025-18022026.pdf" target="_blank">sjednica odjeljenja koje su prethodile izbornoj Skupštini CANU u decembru 2025. godine</a>, a koji nam je CANU ranije dostavila. Iz tih zapisnika, na što smo i ranije ukazivali, proizilazi da nije vođena rasprava o potencijalnim kandidatima i kandidatkinjama, dok je na sjednici Odjeljenja prirodnih nauka zatraženo i pravno tumačenje relevantnog Pravilnika. Vjerujemo da objavljivanje ove dokumentacije predstavlja doprinos javnom interesu i transparentnosti rada CANU - navela je Čabarkapa.
CGO, kako je rekla, poziva CANU da i sama učini zapisnike dostupnim na svom sajtu.
- CGO je ovom procesu dodatno doprinio skeniranjem dijela materijala koji nijesu postojali u elektronskoj formi. CGO će nastaviti da prati rad CANU i da se zalaže za jačanje transparentnosti i institucionalne odgovornosti - zaključila je Čabarkapa.

Svjedočanstvo jednog vremena na uvid javnosti: CGO objavljuje zapisnike sa sjednica odjeljenja i Skupštine CANU

Iz &nbsp;Centra za građansko obrazovanje (CGO) oštro su osudili &nbsp;pozivanje Duška Kovačevića na informativni razgovor u policiju, ocjenjujući da je riječ o zabrinjavajućem pritisku zbog javno iznesene kritike rada direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića.
Iz CGO navode da je Kovačević u spornoj objavi kritikovao Šćepanovića, ukazujući na, kako tvrde, nedostatak hrabrosti da preuzme odgovornost u situaciji kada Uprava policije nije izvršila mjeru nadzora, iako je to bila dužna prema Zakoniku o krivičnom postupku.
Posebno zabrinjava, ističu, činjenica da je poziv uslijedio po nalogu državnog tužioca, što, prema njihovoj ocjeni, ukazuje na ignorisanje standarda Evropskog suda za ljudska prava. CGO podsjeća na praksu tog suda u predmetu Satakunnan Markkinapörssi Oy i Satamedia Oy protiv Finske (931/13, 2017), prema kojoj novinari imaju pravo da saopštavaju informacije i stavove o pitanjima od javnog interesa, dok su nosioci javnih funkcija dužni da trpe viši stepen kritike.
– U konkretnom slučaju nije bilo prijetnji, neistinitih tvrdnji niti povrede ugleda – navode iz CGO.
Ocjenjuju da pozivanje novinara na informativni razgovor u takvim okolnostima šalje poruku zastrašivanja svima koji javno iznose kritičke stavove, što je, kako ističu, nedopustivo u društvu koje teži vladavini prava.
Ddodau da dodatno zabrinjava i nedavna javna prijetnja direktora Uprave policije drugom novinaru zbog iznošenja legitimne ocjene i pitanja.
- CGO izražava nadu da ovaj slučaj ne ukazuje na eventualni uticaj direktora Uprave policije na postupajućeg tužioca i očekuje jasnu reakciju Vrhovnog državnog tužioca, kako bi se potvrdila posvećenost zaštiti slobode izražavanja i poštovanju međunarodnih standarda - poručuju u saopštenju.

CGO: Pozivanje novinara na razgovor predstavlja poruku zastrašivanja

Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Antifašisti Cetinja zahvalili su Prijestonici Cetinje na brzom reagovanju na inicijativu za obnovu bioskopske sale u Rijeci Crnojevića, kao i na informaciji da su Programom razvoja Prijestonice za 2026. godinu i Kapitalnim budžetom planirana sredstva za ovaj projekat.
- Vjerujemo da je današnja inicijativa doprinijela da javnost dodatno prepozna značaj ovog objekta i planove njegove obnove. Posebno nas raduje što je Prijestonica već prepoznala važnost projekta i preduzela korake ka prioritetnoj obnovi prostora od značaja za turističku ponudu i kulturni život Cetinja i Crne Gore - poručili su u saopštenju.
Rijeka Crnojevića, mjesto izuzetne istorijske vrijednosti, zaslužuje, podvlače oni, da bude i prostor savremenog kulturnog života.
- Radujemo se budućim događajima u obnovljenoj sali. Nadamo se da će radovi biti završeni u planiranom roku, do juna, čime bi se otvorila mogućnost da se dio programa jubileja obnove crnogorske nezavisnosti održi upravo u Rijeci Crnojevića, mjestu prve državne štamparije - poručili su u saopštenju.

CGO i Antifašisti Cetinja: Kulturni prostor Rijeke Crnojevića konačno na listi prioriteta, nadamo se da će radovi biti završeni do juna

Alen Bajrović i Demir Ličina, sinovi žrtava ratnih zločina Deportacija i Štrpci, poručuju da borba njihovih porodica nije samo lična, već društvena – borba za pamćenje, istinu i odgovornost države. U PROUDCAST-u Centra za građansko obrazovanje CGO govorili su o odrastanju bez očeva, institucionalnom ćutanju i potrebi da mladi znaju šta se dogodilo.
Kada država počini zločin, odgovori najčešće izostaju, a porodice ostaju same u potrazi za istinom. Tako je bilo i početkom devedesetih, kada su u ratnim zločinima Deportacije i Štrpci ubijeni Osmo Bajrović i Iljaz Ličina. Njihovi sinovi, Alen i Demir, danas svjedoče da je njihova borba – borba za kulturu sjećanja i prevenciju novih zločina.
O ličnim traumama, institucionalnim opstrukcijama i značaju suočavanja s prošlošću govorili su u PROUDCAST-u Centar za građansko obrazovanje (CGO), u razgovoru sa Željkom Zvicer.
<h2>„Zgrabili su ga iz našeg zagrljaja“</h2>
Alen Bajrović imao je četiri godine kada su uniformisani policajci došli po njegovog oca.
- U našu kuću upala su dvojica uniformisanih policajaca i zarobili su mog oca. Ja i sestra smo bili u njegovom zagrljaju. Samo su ušli i bukvalno ga zgrabili iz našeg zagrljaja. Bez ikakvog obrazloženja su ga odveli. Strpali su ga u policijsko vozilo marke Zastava 101 i odveli u prostorije MUP Herceg Novi- prisjeća se Bajrović.
Njegova majka je danima pokušavala da sazna gdje joj je suprug. Umjesto odgovora, dobijala je prijetnje.
„- Rekli su joj: ‘Nemoj ništa da pitaš, bježi odavde, jer ćeš završiti gdje i on’. Vladala je loša atmosfera, uz ratnohuškačke govore preko medija. Pisali smo i tadašnjem ministru unutrašnjih poslova, ali odgovora nije bilo -navodi Bajrović.
Njegova porodica je, kako ističe, jedina iz slučaja Deportacije koja je ostala da živi u Crnoj Gori i nastavila sudski proces protiv države.
<h2>Otmica iz voza i godine neizvjesnosti</h2>
Demir Ličina imao je tri godine kada je njegov otac otet iz voza u stanici Štrpci.
- Sjećam se zebnje koja je ušla u naš dom kada je u dnevniku objavljena vijest o otmici. U početku nijesmo imali potvrdu da je moj otac među otetima, ali kako je vrijeme prolazilo postajali smo svjesni te činjenice - kaže Ličina.
Njegov otac Iljaz putovao je za Beograd kako bi zaključio bolovanje i vratio se porodici.
- Njihov jedini ‘grijeh’ bio je grijeh imena. Ne čudi što su odgovori izostajali – kada država čini zločin, odgovornost pretežno izostaje- naglašava Ličina.
Potvrdu o smrti dobio je tek tri godine kasnije, telegramom saučešća koji je poslao tadašnji predsjednik Crne Gore Momir Bulatović.
Manipulisalo se informacijama, govorilo se da će ti ljudi poslužiti za razmjenu. A istina je bila da su odmah ubijeni i bačeni u Drinu. Mene danas najviše boli što, sa 36 godina, ne mogu da razvijem lik svog oca. Uspomenu čuvam samo na osnovu fotografija“, kaže Ličina.
<h2>Odrastanje bez oslonca</h2>
Obojica svjedoče da je djetinjstvo bez očeva značilo i borbu za egzistenciju.
- Fali ti očeva pažnja, podrška, sigurnost. Ostali smo bez materijalne egzistencije. Majka je radila najteže poslove da nas prehrani. Ostajete sami u borbi sa životom - kaže Bajrović.
Ličina dodaje da je porodica, sa četvoro maloljetne djece, ostala bez ikakvih prihoda.
- Nijesmo birali borbu, na nju smo bili prinuđeni. Ne znam kako je moja majka uspjela da nas izvede na put - ističe on.
Saglasni su da tadašnje postupanje institucija nije bilo usmjereno ka podršci porodicama žrtava, već je dodatno produbljivalo osjećaj nesigurnosti, zbog čega su mnoge porodice napustile Crnu Goru.
<h2>Pravda bez punog odgovora</h2>
Ličina ocjenjuje da je slučaj Štrpci pravno najzaokruženiji, ali da potraga za posmrtnim ostacima mora biti prioritet.
- Znamo gdje se nalaze i potrebno je intenzivirati međudržavnu saradnju kako bi bili pronađeni i dostojno sahranjeni - poručuje.
Bajrović, međutim, ističe da u slučaju Deportacije i dalje nema pravosnažne odgovornosti.
„Vjerujem da je riječ o preko 150 žrtava. Znamo ko je učestvovao u tom zločinu, ali nemamo nikog krivog. Država je ta koja mora da pruži odgovore“, kaže on.
<h2>Zakon sa simboličkom težinom</h2>
Obojica su se osvrnula i na zakon koji je omogućio status civilnih žrtava rata njihovim očevima.
„Taj zakon ima ogromnu simboličku vrijednost. To je institucionalna potvrda da moj otac nije imao nikakvu krivicu osim imena“, kaže Ličina.
Bajrović, iako priznaje značaj zakona, ističe da ga je lično pogađalo što je normativno vezan i za ratne vojne invalide.
„Moj otac je ubijen od puške, a svrstan je u isti zakon. Ipak, status je važan, makar dolazio i kasno“, dodaje on.
<h2>Istina kao mehanizam prevencije</h2>
Poruka koju žele poslati mladima je jasna – bez istine nema budućnosti.
- Nama je stalo da mladi znaju šta su radili ljudi prije njih. U osnovi naše borbe je želja da ostavimo činjenice - kaže Ličina.
Saglasan je i drugi sagovornik.
- Istina mora ostati mladima. Ona je osnova da se zločin ne ponovi - zaključuje Bajrović.

Sinovi žrtava Deportacije i Štrbaca: Naša borba je borba za istinu i odgovornost države

Zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja u decembru označilo je ulazak Crne Gore u novu, dinamičnu fazu evropskih integracija, ali i razotkrilo složenost politike proširenja Evropske unije u aktuelnom geopolitičkom trenutku.
Iako je ishod bio pozitivan, proces su pratili oprezni politički signali, zadrške i različita tumačenja među državama članicama. Evropska perspektiva Crne Gore jeste realna i ohrabrujuća, ali njena realizacija zahtijeva punu unutrašnju koordinaciju, političku zrelost i odgovorno upravljanje istorijskom prilikom koja se ne pruža često, centralna je poruka PROUDCAST-a Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Proudcast Centra za građansko obrazovanje možete pogledati danas u programu Televizije E od 15.05 sati.
O kontekstu u kojem se odvijaju pregovori Crne Gore sa EU, Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO-u, razgovara sa Predragom Zenovićem, glavnim pregovaračem Crne Gore sa Evropskom unijom, i Ivanom Vukovićem, predsjednikom Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore.

CGO PROUDCAST danas na TV E: Ko koči proširenje EU i gdje je Crna Gora?

Logor „Morinj“ nije samo vojno - već i državno pitanje, zbog čega se odgovornost ne može izbjeći - poručeno je na prvom od sedam edukativnih vebinara u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO), koji je počeo sa slučajem logora „Morinj“, a na kojem je predavač bio istoričar Miloš Vukanović.
Kako je saopšteno iz CGO, cilj serije vebinara je da se zainteresovanoj javnosti omogući pristup tačnim, provjerenim i verifikovanim informacijama o ratnim zločinima kroz analizu sudskih presuda, relevantnih dokaza, svjedočanstava i uloge institucija, kao i okvira u kojima su se ratni zločini počinili.
Govoreći o logoru Morinj, Miloš Vukanović je istakao da zločin počinjen na tom mjestu ima višeslojni značaj, prije svega zbog njegove direktne povezanosti sa crnogorskim međudržavnim i međuregionalnim odnosima, ali i kao važan segment političkog i vojnog nasljeđa Crne Gore iz posljednje decenije 20. vijeka.
- Specifičnost logora u Morinju, u kojem je, u periodu od oktobra 1991. do avgusta 1992. godine, bilo zatočeno i zlostavljano oko 270 hrvatskih državljana, među kojima je bilo gotovo polovina civila, ogleda se u njegovoj neposrednoj vezi sa širim vojnim operacijama napada na Dubrovnik. Takođe, analizira se i kroz postojanje logora na prostoru bivše Jugoslavije, koji predstavljaju jednu od najtežih epizoda ratova devedesetih godina - naglasio je Vukanović.
On je ukazao da obrazovanje o ovom zločinu doprinosi jasnijem razumijevanju stanja u Crnoj Gori tokom 1991. godine, posebno kada je riječ o pogubnim posljedicama ratne propagande, ali i o teškom i dugotrajnom nasljeđu koje su logori ostavili u društvu.
Učesnici i učesnice vebinara ukazali su na neadekvatno stanje memorijalizacije i kulture sjećanja. Jedan od učesnika ocijenio je da je „memorijalni objekat u Morinju izrađen od plastičnog materijala, dok je betonska podloga neadekvatna, što ne doprinosi kvalitetnoj memorijalizaciji i očuvanju kulture sjećanja“.
Naglašena je i uloga države, kao i izostanak adekvatnog procesuiranja ratnih zločina, što je pravni problem na nacionalnom i međunarodnom nivou, te izazov za evropske integracije, ali istovremeno i dodatni razlog dubokih društvenih trauma.
- Marginalizovanje ove teme u javnom prostoru otežava proces memorijalizacije i suočavanja sa prošlošću - poručeno je tokom diskusije.
Otvoreno je i pitanje pravnih obaveza Crne Gore, uključujući isplatu značajnih reparacija, čiji se iznosi dodatno uvećavaju kroz naknade i oslobođenim licima, što predstavlja ozbiljan pravni i društveni izazov.
Tokom diskusije, jedno od pitanja bilo je i sve češće poređenje sa logorom „Lora“, pri čemu je Vukanović naglasio da takva poređenja nijesu opravdana.&nbsp;
- Odgovornost za procesuiranje zločina u Lori je na hrvatskim vlastima, dok je na Crnoj Gori da kroz institucionalne i diplomatske mehanizme insistira na pravdi tamo gdje smatra da ona nije zadovoljena. Neuspjeh u jednom slučaju ne može se koristiti za delegitimizaciju sudskih procesa u drugom, jer se radi o odvojenim postupcima, a obaveza svih je da se pravda za žrtve traži do kraja - zaključeno je u diskusiji.
Ovaj vebinar, koji je okupio 20 učesnika i učesnica, uglavnom mladih ljudi, predstavlja praktičnu nadogradnju CGO priručnika „Ratni zločini 90-ih u presudama crnogorskog pravosuđa“, omogućavajući dublju analizu i diskusiju o sudskim presudama, konkreno sa fokusom na „Proces suočavanja sa prošlošću u Crnoj Gori – slučaj “Morinj”.
Naredni vebinar, kako je saopšteno iz CGO, planiran je za 16. februar i biće posvećen slučaju „Kaluđerski laz“. Predavač će biti Velija Murić, advokat i izvršni direktor Crnogorskog komiteta pravnika za zaštitu ljudskih prava.
Serija vebinara realizuje se u okviru CGO projekta „Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde“, kroz regionalni program “Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, koji je finansiran od strane Evropske unije, a koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ovog vebinara isključiva je odgovornost autora i ne odražava nužno stavove CGO, EU ili UNDP.

„Morinj“ u fokusu vebinara o ratnim zločinima devedesetih: „Vojno i državno pitanje - odgovornost se ne može izbjeći“

Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputio je svim opštinama u Crnoj Gori inicijativu da, u okviru svojih nadležnosti, pokrenu postupak sistematske provjere personalnih dosijea zaposlenih u organima, službama i preduzećima čiji je osnivač opština.
Kako se navodi u saopštenju, cilj inicijative je utvrđivanje ispravnosti obrazovnih isprava na osnovu kojih su zaposleni zasnovali radni odnos, ali i jačanje povjerenja građana u rad lokalnih samouprava.
Iz CGO-a podsjećaju da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u maju 2024. godine formiralo Međuresorsku radnu grupu za provjeru obrazovnih isprava, nakon nalaza nadležnih državnih organa o postojanju značajnog broja spornih diploma.
– To dodatno naglašava potrebu da i lokalne samouprave preduzmu konkretne mjere kako bi se obezbijedila zakonitost i poštovanje profesionalnih standarda, te da poslove od javnog interesa obavljaju isključivo stručna i kvalifikovana lica – ističe se u saopštenju.
CGO upozorava da izostanak sistemske kontrole diploma može imati ozbiljne posljedice, uključujući pad kvaliteta javnih usluga, narušavanje ugleda obrazovnog sistema, stvaranje nejednakosti među zaposlenima i slabljenje povjerenja javnosti u institucije.
S druge strane, sprovođenje provjera doprinijelo bi većoj transparentnosti rada opštinskih organa, jačanju profesionalnih standarda, institucionalnom integritetu i povjerenju građana.
Iz CGO-a pozivaju opštine da uspostave saradnju sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija radi verifikacije diploma, kao i da u okviru lokalnih samouprava formiraju posebne komisije ili radne grupe zadužene za provjeru personalnih dosijea zaposlenih po organizacionim jedinicama.
Takođe se preporučuje da javnost bude blagovremeno informisana o rezultatima sprovedenih provjera, u skladu sa principima transparentnosti i odgovornosti, kao i da se objedini utvrđeno stanje kroz poseban registar verifikovanih obrazovnih isprava.
U slučajevima utvrđenih nepravilnosti, CGO smatra da je neophodno pokretanje odgovarajućih postupaka u skladu sa važećim propisima.
– Nadamo se da će opštine ovu inicijativu razmotriti sa dužnom pažnjom, imajući u vidu nesporan javni interes dugoročnog jačanja zakonitosti, profesionalnosti, depolitizacije i transparentnosti rada – navodi se u saopštenju.
Inicijativu je potpisala viša pravna savjetnica CGO-a Snežana Kaluđerović.

CGO poziva opštine na sistematsku provjeru diploma zaposlenih

Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputio je danas Podgorica inicijativu povodom 50. godišnjice smrti Blaža Jovanovića, zahtijevajući postupanje po već usvojenoj odluci o postavljanju spomen-obilježja, kao i obnovu njegove rodne kuće.
Kako se navodi u saopštenju, odluka o podizanju spomenika Blažu Jovanoviću donesena je na sjednici Skupštine Glavnog grada održanoj 27. i 28. decembra 2021. godine, ali do danas nije realizovana, niti je javnost obaviještena o planiranom roku njenog izvršenja.
Blažo Jovanović bio je političar, prvi predsjednik Vlade Narodne Republike Crne Gore i predsjednik Narodne skupštine Crne Gore. Rođen je u Podgorici, a pravo je studirao u Beogradu i Zagrebu, gdje je i diplomirao. Bio je sekretar Inicijativnog odbora tokom Belvederskih demonstracija 1936. godine.
Tokom Drugog svjetskog rata bio je član Glavnog štaba partizanskih odreda za Crnu Goru i komandant Zetskog partizanskog odreda. Učestvovao je i na Skupštini crnogorskih rodoljuba u Ostrogu 8. februara 1942. godine, kada je formiran Narodnooslobodilački odbor za Crnu Goru i Boku. Obavljao je i dužnosti zamjenika političkog komesara Glavnog štaba, kao i zamjenika političkog komesara Pete proleterske crnogorske brigade.
U poslijeratnom periodu obavljao je najviše državne funkcije – bio je predsjednik Vlade NR Crne Gore, predsjednik Narodne skupštine Crne Gore, savezni poslanik i predsjednik Ustavnog suda Jugoslavije. Nosilac je Ordena narodnog heroja i bio član Izvršnog komiteta Svjetske organizacije pravnika „Svjetski mir putem prava“. Preminuo je 4. februara 1976. godine i sahranjen je u Podgorici.
CGO podsjeća da je Jovanović bio najuticajnija politička figura u Crnoj Gori nakon 1945. godine i da je imao ključnu ulogu u tome da Podgorica 1946. godine postane glavni grad, što je potvrđeno i Ustavom Crne Gore iz 2006. godine.
Most Blaža Jovanovića u centru Podgorice nosi njegovo ime, dok je njegova rodna kuća u Veljem Brdu u nadležnosti JU Muzeji i galerije Podgorica, ali se nalazi u lošem stanju i zahtijeva obnovu.
Prema odluci Skupštine Glavnog grada, spomen-obilježje treba da bude postavljeno na zelenoj površini između stare zgrade Vlade Crne Gore i Mosta Blaža Jovanovića, na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, uz precizno definisan materijal, dimenzije i tekst natpisa.
CGO izražava žaljenje što se upravo na 50. godišnjicu smrti Blaža Jovanovića ne obilježava otvaranje spomenika, što bi, kako navode, bio snažan pokazatelj odgovornog odnosa prema jednom od najznačajnijih Podgoričana i prema odlukama Skupštine Glavnog grada.
– Neizvršavanje odluke duže od četiri godine šalje poruku neodgovornosti prema sopstvenim aktima, ali i prema istorijskom nasljeđu grada – poručuju iz CGO-a.
U saopštenju se zaključuje da podizanje spomen-obilježja Blažu Jovanoviću i obnova njegove rodne kuće nijesu samo simbolični činovi, već i pokazatelj odnosa Glavnog grada prema antifašističkoj tradiciji, kulturi sjećanja i ugledu Podgorice.

Pola vijeka od smrti Blaža Jovanovića – spomenik i dalje čeka realizaciju

Postupanje Specijalnog državnog tužilaštva u vezi sa predmetom koji se vodi pred Osnovnim sudom na Cetinju, a koji se odnosi i na zločin u Medovini, između ostalog, ukazuje na nerazumijevanje važnosti i osjetljivosti sudskog postupka, ali i trauma porodica žrtava od strane SDT-a, upozoravaju iz Centra za građansko obrazovanje.
- Iako SDT ima zakonsko pravo da zatraži spise radi razmatranja krivične prijave, zadržavanje te dokumentacije duže od mjesec dana dovelo je do odlaganja glavnog pretresa i završnih riječi. Time se odstupilo od dobre prakse blagovremenog vraćanja spisa predmeta, a posljedično doprinijelo i ugrožavanju prava na suđenje u razumnom roku, koje je ključno za povjerenje u pravosuđe i vladavinu prava- poručuju iz CGO.
Tragedija u Medovin, podsjećaju iz CGO, &nbsp;ostavila je trajne posljedice za porodice žrtava. Odgovorna i učinkovita reakcija institucija može makar djelimično ublažiti bol kroz utvrđivanje istine i odgovornosti. Na drugoj strani, svako odugovlačenje nosi rizik sekundarne viktimizacije i dodatne traumatizacije porodica i zajednice.&nbsp;
- &nbsp;Grupa građana koja je više od 300 dana na Kruševom ždrijelu tražila pravdu za 23 ugašena života, među kojima je četvoro djece, dobitnici su godišnje nagrade CGO-a i Festivala UBRZAJ za ljudska prava i građanski aktivizam za 2025. Nagradu je u njihovo ime primila Vesna Pejović, majka i baba troje stradalih u prvom masakru na Cetinju- poručuju iz CGO.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F2018623608667377917&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

CGO: Zadržavanjem dokumentacije o slučaju Medovina, SDT odstupa od dobre prakse i ugrožava pravo na suđenje u razumnom roku

Bošnjački demokratski pokret (BDP), u saradnji i uz podršku članova Upravnog odbora Udruženja Euro Gusinje iz Njujorka, organizovao je iftarsko druženje posvećeno jačanju veza Crne Gore sa dijasporom, kao i afirmaciji obrazovanja i nauke.
Predsjednik BDP-a, dr Sead Šahman, istakao je da saradnja sa dijasporom i udruženjima koja djeluju širom svijeta zauzima visoko mjesto u agendi te političke organizacije.
- Prošlu godinu krunisali smo posjetom našoj dijaspori u Njujorku, u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje smo naišli na izuzetno srdačan prijem. Razgovarali smo o načinima na koje možemo jedni drugima pomoći. Nevjerovatna je njihova želja da doprinesu razvoju kako svog zavičaja, tako i Crne Gore - kazao je Šahman.
Udruženje Euro Gusinje osnovano je 2009. godine i od tada kontinuirano pruža podršku pojedincima, porodicama i institucijama, kako u Crnoj Gori, tako i u dijaspori.
- Njihova posvećenost razvoju Gusinja i Crne Gore, domovine iz koje su potekli, ogleda se u konkretnim djelima, a ne u potrazi za priznanjima. Upravo zato, BDP je smatrao svojom obavezom da im uputi iskrenu zahvalnost za sve što čine za ljude, bez obzira na vjersku, nacionalnu ili bilo koju drugu pripadnost - dodao je Šahman.&nbsp;
Iftar su donirali članovi Upravnog odbora Udruženja Euro Gusinje: Husnija Koljenović, Zumber Radončić, Aljo Kobilić, Rasim Bicić, Selim Čekić, Mihret Radončić, Salmir Hot i Rafet Hot, čime je još jednom potvrđena njihova spremnost na zajedništvo i solidarnost.
- Ovi ljudi predstavljaju istinske ambasadore Crne Gore u svijetu – most saradnje između naše države i zemalja u kojima žive i rade. Njihova podrška, znanje, iskustvo i kapital od izuzetnog su značaja za stvaranje modernije, razvijenije i prosperitetnije Crne Gore - poručio je Šahman.
Posebno ohrabruje uspjeh mladih generacija dijaspore – druge, treće, pa i četvrte generacije – koje danas ostvaruju zapažene rezultate u sportu, biznisu, kulturi i nauci, čime dodatno potvrđuju snagu i potencijal naše zajednice u svijetu.
Iftaru su prisustvovali članovi i prijatelji BDP-a iz različitih oblasti društvenog angažmana: privrednici, profesori, ljekari, inženjeri, pravnici, ekonomisti, ali i studenti i mladi ljudi koji su budućnost zajednice.&nbsp;
U skladu sa svojom programskom orijentacijom, BDP nastavlja da afirmiše mlade ljude i njihove ideje. Uz podršku Udruženja Euro Gusinje, uručena je simbolična novčana nagrada studentici Dženani Dedeić, kao podrška njenom obrazovanju i studentskim danima, te njenom društvenom i političkom angažmanu u okviru Bošnjačkog demokratskog pokreta.
Uz novčanu nagradu, dobitnici je uručena i Bošnjačka čitanka, koautora mr Admira Adrovića, istoričara i osmaniste, osnivača BDP-a. Ova publikacija predstavlja vrijedan priručnik koji na pristupačan način donosi pregled istorije, tradicije i kulturnih dostignuća Bošnjaka, te doprinosi očuvanju nacionalne svijesti i razumijevanju multikulturalnog bogatstva Crne Gore i regiona.
O vrijednostima mjeseca Ramazana i značaju dijaspore za razvoj Crne Gore govorio je i funkcioner BDP-a Everin Čekić, koji je uputio riječi zahvalnosti Udruženju Euro Gusinje, iskazavši spremnost za nastavak saradnje kroz slične inicijative i projekte.
Bošnjački demokratski pokret (BDP) ostaje posvećen jačanju saradnje sa dijasporom, ulaganju u obrazovanje i znanje, te stvaranju uslova za sveukupni društveni i ekonomski razvoj Crne Gore.

Šahman: Dijaspora strateški važan resurs Crne Gore; Ramazan uvijek dobra prilika za jačanje veza sa njima

Demokrate su trenutno možda najveći bezbjednosni problem u Crnoj Gori pogotovo iz perspektive Hrvatske ali i EU, ocijenio je za TV E, poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol. 
Sokol se nada u dovoljnu mudrost premijera Crne Gore Milojka Spajića za destruktivno djelovanje Demokrata u bezbjednosnom sektoru ali i da neće dopustiti Aleksi Bečiću i ostaloj ekipi da vode neku svoju politiku. 
- Demokrate su faktor koji je važan, koji zbog poveznice sa Rusijom i sa Srbijom mogu odigrati ulogu remetilačkog faktora. Oni tu ulogu i igraju već neko vrijeme, gdje su oni zapravo temeljni čimbenik u destabilizaciji odnosa sa Hrvatskom, pokušaju da se uspori evropski put Crne Gore i da se za to optuži Hrvatska. Tu su Demokrate ključni igrač Beograda, i tu ostaje da se vidi kakva će biti situacija - smatra Sokol. 
Prema njegovim riječima, Spajić u svakom trenutku ima mogućnost okrenuti se od prosrpske politike, prosrpske opcije i "okrenuti se zaista crnogorskoj suverenističkoj i prozapadnoj opciji".
- Što će on izabrati, ostaje da vidimo - dodao je on.
Poslanik Evropskog parlamenta smatra da su Demokrate najveći bezbjednosni problem u Crnoj Gori. 
- Demokrate su trenutno možda najveći bezbjednosni problem u Crnoj Gori, pogotovo iz perspektive Hrvatske ali i EU, zbog njihovih starih veza i sa Srbijom i sa Rusijom. Zbog njihovih provokacija prema Hrvatskoj s ciljem da se uspori evropski put Crne Gore, a isto tako su pogotovo opasni jer oni kontrolišu resore bezbjednosnog sektora. Jasno je da je to nešto se sa posebnom pažnjom posmatra u Briselu i Zagrebu i svakako izaziva zabrinutost - naglasio je Sokol gostujući u 24 sata na TV E. 
<h2>"Nadam se da će biti dovoljno mudrosti za destruktivno djelovanje Demokrata"</h2>
Zadnjih mjeseci, kaže, vidi se veliki pritisak na opozicione suverenističke medije. 
- Pritisak prema crnogorskim medijima je očigledan, pogotovo dolazi iz bezbjednosnog sektora. A budući da politički u podjeli karata Demokrate su one koji imaju ključan uticaj tu, to je nešto što definitivno nije ohrabrujuće. Nada se da će se neke stvari tu iskontrolisati. Premijer je konačna istanca koji odlučuje i koji je odgovoran za politiku izvršne vlasti. Nadam se da će biti dovoljno mudrosti za destruktivno djelovanje Demokrata u bezbjednosnom sektoru ali i provociranja odnosa sa Hrvatskom, da će premijer Spajić biti taj koji će to presjeći i jasno nametnuti svoj autoritet a ne dopustiti Bečiću i ostaloj ekipi da vodi neku svoju politiku - ističe Sokol. 
<h2>"Očekujem dalji pokušaj da se Crna Gora destabilizuje iz Srbije"</h2>
Govoreći o regionu, Sokol ocjenjuje da je situacija jasna i da predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću "gori pod nogama". 
- Srbija je suočena sa nizom problema, njihovo sjedjenje na dvije stolice se pokazuje promašenim, i on mora to da kompenzuje na neki način. Crna Gora mu je tu apsolutno najlakša meta. Očekujem dalji pokušaj da se Crna Gora destabilizuje iz Srbije. Sada vidimo da se to u zadnje vrijeme radi preko (Milana) Kneževića. Nadam se da će biti snage i pameti u Vladi, pogotovo od strane PES-a i ostalih procrnogorskih snaga u valadajućoj koaliciji da se ti uticaji spriječe, odnosno ograniče na najmanju moguću mjeru - rekao je Sokol. 
Potpuno je jasno, tvrdi on, da Vučić ne želi da Crna Gora uđe u EU, a pogotovo da uđe prije Srbije.
- Rekao bih da on želi vječno da balansira između Zapada i Istoka i od svih izvlačiti korist, ali budući da ta politika dolazi do kraha i da nije održiva, sve više se ogoljava unutar Srbije promašenost onoga što Vučić radi. Zato će on nastaviti što više destabilizovati okolne zemlje, a nažalost mislim da mu je Crna Gora zbog vlasti političkih aktera u vladajućoj koaliciji, zbog uticaja na akademski sektor, medije i naravno SPC kao temeljni činjenik velikosrpske politike, da će mu Crna Gora sigurno biti najlakša meta i ona na koju će se najviše koncentrisati - ocijenio je Sokol.
Poslanik Evropskog parlamenta ističe i da je jasno da je Knežević na direktnoj liniji sa Beogradom.
- Pitanje je pokušava li Andrija Mandić da napravi neku priču koja je koliko toliko autonomna od Vučića. Slijedi li Mandić logiku Amfilohija da je on velikosrbin, da je činjenik srpskog uticaja, a da nije na direkton liniji sa zapovjedima iz Beograda. Taj dio ostaje da se vidi, to nije do kraja jasno. Ali dugoročno, prisutnost takvih političkih aktera u vladajućoj koaliciji poput Mandića, Demokrata, sigurno je nešto što će biti trajni izvor tenzija - poručio je Sokol.

Sokol: Demokrate su najveći bezbjednosni problem, nadam se da će biti mudrosti Spajića da ne dopusti Bečiću i ekipi da vode svoju politiku

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je danas parasnoubordera Andreja Šibalića, koji će predstavljati Crnu Goru na Zimskim paraolimpijskim igrama u Milanu i Kortini.&nbsp;
- Veliko mi je zadovoljstvo što ste danas ovdje, u susret ovom, za crnogorski sport zaista istorijskom momentu jer će naša zemlja zahvaljujući Vama imati svog prvog predstavnika ikada na Zimskim paraolimpijskim igrama - kazao je predsjednik Milatović i dodao da je to priča koja nadilazi granice sporta.
Kako je saopšteno iz Milatovićevog kabineta, učešće Šibalića na ovoj velikoj sportskoj smotri predstavlja Crnu Goru u najljepšem svjetlu, kao inkluzivnu državu u kojoj su zalaganje, naporan trud i rad glavne formule za uspjeh. U tom kontekstu, izražena je i nada da će država uzvratiti istom mjerom – kontinuiranom podrškom njegovom ličnom i profesionalnom razvoju, s obzirom na ponos koji Šibalić čini svojoj zemlji.
Predsjednik je podsjetio i na izazove s kojima se naši sportisti susreću.
- Prilikom ispraćanja naših zimskih olimpijaca, čuo sam zabrinjavajuće podatke o neadekvatnoj podršci koju naši sportisti uživaju - kazao je Milatović i naglasio da je to nešto što se mora promijeniti.
Milatović je uručio Šibaliću državnu zastavu i kazao da ona predstavlja podršku svih građana Crne Gore da pod njenim bojama dostojanstveno predstavi zemlju u svijetu.
- Neka vam ova zastava bude podsjetnik na svaki trening i svaki uloženi minut rada, ali i izvor snage u trenucima kada vam ona bude najpotrebnija - poručio je Milatović, uputivši iskrene želje za uspješan nastup i dodajući da je Šibalić već zaslužio zlatnu medalju od svih građana u Crnoj Gori.
Na kraju, predstavnici Paraolimpijskog komiteta Crne Gore su uručili predsjedniku Milatoviću zahvalnicu za kontinuiranu podršku parasportu u našoj zemlji.

Milatović uručio Šibaliću crnogorsku zastavu i poželio mu sreću na ZOI: Priča koja nadilazi granice sporta

U Osnovnom sudu u Kolašinu danas je odložen početak suđenja u slučaju dopisnice Vijesti Dragane Šćepanović protiv kompanije “Ski resort Kolašin”, osnivača portala “Aktuelno” koji godinama vodi klevetničku kampanju protiv nje.
Šćepanović je jutros obaviještena da se suđenje odlaže jer advokat odbrane ima suđenje u Višem sudu u Podgorici.
Taj je portal u kontinuitetu, kako se i u tužbi navodi, plasirao neistinite informacije, oštre kritike i kvalifikacije na račun njenog ličnog i profesionalnog integriteta, koje pritom nisu potvrđene činjenicama i dokazima.
Advokat Veselin Radulović, koji u tom predmetu zastupa novinarku, ranije je naveo da sporni tekstovi predstavljaju napad na njen ugled, čast i dostojanstvo.
- Sa tendencijom da tako nastavi i ubuduće, da se novinarki nanesu bol i patnja, predstavljajući je i kao kriminalca, osobu koja radi protiv interesa lokalne zajednice u kojoj živi i odakle izvještava - dodao je Radulović.
Osnovni sud u Podgorici još je u martu 2025. presudio, po drugoj tužbi Šćepanović, da je portal Aktuelno povrijedio prava ličnosti novinarke, korišćenjem izrazito neprimjerenog i uvredljivog rječnika.
Presudom je tužena kompanija kažnjena novčano sa 2.000 eura, a naloženo joj je i da ukloni deset tekstova koji su bili predmet tužbe. Šćepanović je tada najavila da će iznos koji joj je dosuđen donirati.

Tag: cgo