Glavni izvori informacija o devedesetim godinama su porodica, mediji i neposredno okruženje, dok formalno obrazovanje, na žalost, ima marginalnu ulogu - jedan je od zaključaka iz publikacije Centra za građansko obrazovanje (CGO) <a href="https://cgo-cce.org/2025/05/30/devedesete-suocavanje-ili-poricanje/" target="_blank">„Devedesete – suočavanje ili poricanje?“,</a> zasnovane na <a href="https://media.cgo-cce.org/2025/01/Tranziciona-pravda-.pdf" target="_blank">nalazima istraživanja javnog mnjenja</a> iz januara 2025. godine.
U ovoj publikaciji je napravljen komparativni osvrt na podatke iz <a href="https://media.cgo-cce.org/2020/03/CGO_Tranziciona-pravda-FF.pdf" target="_blank">2020</a>. i <a href="https://media.cgo-cce.org/2021/05/CGO_Tranziciona-pravda_-izvjestaj-FF.pdf" target="_blank">2021</a>, koji se odnose na opštu populaciju, i podatke iz <a href="https://media.cgo-cce.org/2024/09/Muzej-90ih-istrazivanje.pdf" target="_blank">2024. godine</a>, fokusirane na mlade uzrasta od 18 do 25 godina. U njoj je, pored ostalog, naglašeno da ohrabruje što su mladi otvoreniji za suočavanje s prošlošću i promjene u obrazovnom pristupu.&nbsp;
Publikacija analizira stavove građana i građanki o ratnim zločinima, odgovornosti, obrazovanju o tom periodu, memorijalizaciji i institucionalnom pristupu tranzicionoj pravdi, s ciljem da podstakne argumentovanu javnu debatu o tranzicionoj pravdi i motiviše donosioce odluka, kao i druge društvene aktere, na jačanje institucionalnih kapaciteta i unaprjeđenje procesa suočavanja sa prošlošću.
&nbsp;- Vidjivi su trendovi koji osnažuju društvene podjele, političku instrumentalizaciju prošlosti i izostanak konsenzusa o činjenicama. Većina smatra da Crna Gora nije u dovoljnoj mjeri institucionalno adresirala ratne zločine, a brine i što određeni narativi negiranja ili relativizacije zločina imaju značajnu podršku - pokazuju nalazi CGO.&nbsp;
Dominantno je uvjerenje (60odsto) je, kažu oni, da su devedesete godine značajne za današnje društvo, a većina ispitanih (54.7 odsto) smatra i da su te ideologije i politike koje su dovele do sukoba i zločina i dalje prisutne.
- Gotovo 72 odsto prepoznaje učešće Crne Gore u ratovima, ali manje od polovine (49.7 odsto) vjeruje da su se ratni zločini dogodili na njenoj teritoriji, uprkos pravosnažnim sudskim presudama - navode u CGO.
Podaci, kako su kazali, opominju i na duboko nepovjerenje građanstva u institucije kada je riječ o tranzicionoj pravdi - tužilaštvo, sudstvo, policija, Vlada, Predsjednik i Skupština ocijenjeni su kao najmanje posvećeni, dok NVO sektor i mediji, iako ih se ovom temom bavi mali broj njih, uživaju najveće povjerenje.
- Vjerske i akademske zajednice dobijaju prosječne ocjene, a političke partije se ne prepoznaju kao nosioci ovog procesa. Ovakav trend prijeti da suočavanje s prošlošću ostane na nivou parcijalnih i neformalnih inicijativa, što produbljuje podjele i političku nestabilnost, ali i usporava evropske integracije, u kojima je tranziciona pravda jedan od ključnih kriterijuma - pokazuju podaci CGO.
Nalazi iz 2025. godine, kažu, ukazuju na jačanje relativizacije i selektivnog sjećanja.
- Naime, iako opada saglasnost da su sve strane jednako odgovorne ili počinile podjednako teške zločine, paralelno preovlađuje odbacivanje ideje da je sopstvena nacija činila najteže zločine. Raste i podijeljenost u percepciji stradanja, a opada saglasnost da su odgovorni pojedinci, a ne nacije. CGO ukazuje da su to znaci jačanja kolektivne odbrane kroz prizmu nacionalne pripadnosti i smanjenje spremnosti za kritičko sagledavanje uloge sopstvene zajednice u sukobima - ističu u CGO.
Svijetla tačka tog mračnog perioda bili su, kako navode, antiratni pokreti i pojedinci koji su ratnohuškačkoj politici pružali snažan i hrabar otpor.
- Uprkos njima, crnogorsko društvo još pokazuje znake kolektivne amnezije uz slab i površan institucionalni odgovor. Nepostojanje šire političke, ali i društvene volje, te izostanak sveobuhvatnih obrazovnih i memorijalnih politika, kao i vrlo ograničen napredak u procesuiranju ratnih zločina, doprinijeli su tome da ni više od tri decenije kasnije nemamo konsenzus u vezi sa pitanjima civilizacijskog karaktera - navode u CGO.
U ovom kontekstu, CGO preporučuje jačanje obrazovnih sadržaja o ratovima devedesetih u školama, sa fokusom na činjenice, odgovornost i ljudska prava.
- Takođe, potrebne su javne kampanje koje afirmišu kulturu sjećanja i osudu ratnih zločina, ali i podstiču unaprjeđenje zakonskog okvira i praksi protiv govora mržnje i istorijskog revizionizma. CGO cijeni i da je neophodno veće uključivanje mladih u programe interkulturalne razmjene i memorijalizacije, kao i podrška programima alternativnog obrazovanja i dokumentovanja činjenica - navode u CGO.
Autori publikacije su Ivana Matanović, Marlena Ivanović i Damir Suljević, a urednica Zvezdana Kovač.
Publikacije je objavljena u okviru CGO projekta „Obrazovanje za budućnost - tranziciona pravda za pomirenje“, koji je dio regionalnog programa Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija (EU) i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost CGO-a i autora i ne odražava nužno EU niti UNDP stavove

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Formalno obrazovanje ima marginalnu ulogu kad su u pitanju devedesete: Nalazi ukazuju na jačanje relativizacije i selektivnog sjećanja

Centar za građansko obrazovanje (CGO) saopštio je da je analiza rada pojedinih članova 44. Vlade Crne Gore potvrdila hiperinflaciju funkcija, preklapanje i nejasne nadležnosti, te izraženu netransparentnost u radu.
CGO podsjeća da Crna Gora ima najbrojniju vladu u Evropi – čak 32 člana, među kojima je sedam potpredsjednika i jedan ministar bez portfelja – što, kako navode, predstavlja ilustraciju neracionalnog odnosa prema državnoj kasi, jer kvalitet i učinkovitost rada nijesu proporcionalni iznosima izdvajanja iz budžeta.
Analiza je, kako navode, &nbsp;obuhvatila ministra bez portfelja iz PES-a Milutina Butorovića, potpredsjednike Vlade Miluna Zogovića (DNP), Budimira Aleksića (NSD), Aleksu Bečića i Moma Koprivicu (Demokrate) te Filipa Ivanovića (PES). Rezultati su pokazali drastične razlike u obimu rada, uz zajednički imenitelj – aktivnosti su uglavnom protokolarne i promotivne, bez mjerljivih rezultata. Uočeni su i obrasci političke trgovine, partijskog zapošljavanja i gotovo potpuni izostanak saradnje sa civilnim sektorom.
Kako bi utvrdili racionalnost ulaganja, CGO je od Generalnog sekretarijata Vlade (GSV) zatražio podatke o svim troškovima kabineta pomenutih funkcionera, uključujući zarade, putne troškove, dnevnice, troškove kancelarija, telefona, reprezentacije, goriva i održavanja službenih vozila. Međutim, ni nakon više urgencija, GSV nije dostavio nijedan odgovor, čime su, navodi CGO, prekršene odredbe Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Za dio predmeta, organizacija je već uputila žalbe Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP).
CGO podsjeća i na nedavno objavljene podatke da Crna Gora ima gotovo 30 puta više službenih vozila nego vatrogasnih – i to dok vatrogasci, kako ističu, sa vozilima starim decenijama, spašavaju živote i imovinu građana.
- Ovakav pristup svjedoči o zabrinjavajućem nivou netransparentnosti rada 44. Vlade, koji prelazi granice političkog ukusa i osnovnih demokratskih standarda. Raskorak između deklarativnih prioriteta i stvarnih ulaganja u ključne javne servise pokazuje da se javni novac troši u partikularne, a ne javne svrhe. Nažalost, jasno je da je ambicija mnogih, prilikom zalaganja za promjenu vlasti, bila samo da prigrabe privilegije, a ne da unaprijede društvo - &nbsp;poručuju iz CGO-a.

CGO: Najbrojnija Vlada u Evropi bez mjerljivih rezultata

Centar za građansko obrazovanje (CGO), Centar za istraživačko novinarstvo (CINCG), Media centar, Institut za medije Crne Gore i Akcija za ljudska prava (HRA) najoštrije osuđuju brutalni napad na novinare i fotoreportere Pobjede - Steva Vasiljevića i Vijesti - Borisa Pejovića i Balšu Rudovića u Gornjem Zaostru koji se desio u trenutku kada je spomenik četničkom komandantu i zločincu Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnapadnuti-novinari-i-fotoreporteri-pobjede-i-vijesti-ispred-crkve-u-gornjem-zaostru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dok su izvještavali o uklanjanju spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, novinari su bili fizički napadnuti, ponižavani, prebijani, zatvarani u šator, primoravani da brišu snimljeni materijal i otvoreno im je prijećeno smrću. Sve se to, kako su ukazali, dešavalo pred očima policije, koja je nijemo posmatrala zlostavljanje novinara.
- To nije samo institucionalni nemar, to je saučesništvo u pokušaju gušenja slobode medija i do sad neviđen poraz institucije pred jednom vjerskom zajednicom i njenim sljedbenicima - decidni su u ovim organizacijama.
Oni traže hitnu i odlučnu reakciju Uprave policije i tužilaštva, javnu osudu &nbsp;najviših državnih funkcionera i utvrđivanje krivične odgovornosti napadača i saučesnika.
- Napad na novinare je napad na javni interes, na pravo građana da znaju - zaključili su oni.

Policija nijemo posmatrala zlostavljanje novinara u Gornjem Zaostru: Saučesništvo i neviđen poraz pred vjerskom zajednicom i njenim sljedbenicima

Pitali smo Miloša Kneževića iz Centra za građansko obrazovanje što bi mijenjao kada bi bio gradonačelnik Podgorice 24 sata, a njegov prvi odgovor je bio: ljude koji rade u gradskoj upravi - na osnovu rezultata.
- Ali pošto naša gradska uprava uopšte ne radi, i rezultati su jako vidljivi, možemo vrlo lako napraviti zamjene, smjene, promjene i sve ostalo - rekao je Knežević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNBW__7sD3P%2F%3Figsh%3DMWFrbjVnZWc3aXhiYg%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Svi oni, kako je rekao, osluškuju tokom kampanje, ali se po sijedanju u fotelju sve zaboravi.
- Vrlo glasno zagovaram to da se Ministarstvo sporta i mladih razdijeli i da imamo resor mladih, instituciju koja je neophodna jednoj od najranjivijih grupa... Svi podaci pokazuju da nam mladi odoše iz države - rekao je on.

1084x550

Knežević bi, da ima priliku, kao gradonačelnik Podgorice prvo promijenio ljude u gradskoj upravi

Organizacije civilnog društva se oštro protive mogućnosti da jedna ulica u Glavnom gradu Podgorici bude imenovana po Pavlu Bulatoviću, osobi koja je neposredno odgovorna za ratni zločin deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica i izražavaju žaljenje što nijesu uvaženi naši raniji argumenti protiv ove inicijative, koje su iznijeli još prošle godine.
- Upozoravamo da bi donošenjem odluke o imenovanju ulice bila poslata poruka da su ratni zločini i dalje politički prihvatljivi. Time bi se potkopala vladavina prava i podrilo povjerenje u institucije. Na taj način se vrijeđaju žrtve, produbljuju podjele, otežava pomirenje i uništava izgradnja društva zasnovanog na pravdi i istini. Umjesto da se imenovanjem ulica njeguje kultura sjećanja, insistira se na legitimisanju ratne prošlosti i ideologije koja je iza sebe ostavila nepotrebna stradanja i masovne zločine- - navodi se u zajedničkom saopštenju civilnog sektora.
Podsjećaju da su odbornici Glavnog grada usvojili na sjednici Savjeta za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova, 29. jula 2025. godine, predlog odbornika Demokrata, Mitra Vukovića i Vladimira Čađenovića, da Pavle Bulatović, bivši ministar unutrašnjih poslova Crne Gore i ministar odbrane Savezne Republike Jugoslavije, dobije ulicu u Podgorici.
- Vuković i Čađenović su još 27. oktobra 2023. godine podnijeli ovaj prijedlog, ali je njegovo razmatranje bilo odloženo dok se ne dobije mišljenje Ministarstva kulture i medija. Ministarstvo je, međutim, u svom odgovoru istaklo da još uvijek nije imalo zakonski osnov da se izjašnjava o ovom pitanju, jer ga Savjet nije usvojio, pa je predlog vraćen. Takođe, 23 nevladine organizacije su i prošle godine pozvale predsjednika Demokratske Crne Gore, Aleksu Bečića, da utiče na odbornike svoje partije da predlog povuku, ali Bečić nikada nije odgovorio- podsjetili su.
Inicijativa je usvojena glasovima članova Savjeta iz vladajućih partija (Demokrate, Pokret za Podgoricu (PzPG) i Ujedinjena Crna Gora), uz jedan glas protiv - predstavnika Evropskog saveza, Miloša Đuričkovića. 
Đuričković je u međuvremenu, u znak protesta protiv pomenute odluke, podnio ostavku na članstvo u Savjetu, rekavši da se takva odluka kosi sa njegovim „moralnim i vrijednosnim uvjerenjima, ali i sa istinom o događajima iz tog perioda“.
- Podsjećamo da je Pavle Bulatović, kao ministar unutrašnjih poslova Crne Gore, bio neposredni nalogodavac nezakonite deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica 1992. godine. Po njegovom naređenju, crnogorska policija je, bez zakonskog osnova, uhapsila i izručila oružanim snagama Srpske Republike u BiH, prema zvaničnim dokumentima, najmanje 66 civila, od kojih je samo 12 preživjelo (presuda Ks. 6/12, od 22.11.2012, dostupna na portalu www.sudovi.me, str. 120). Ovo nisu spekulacije, već sudski utvrđene činjenice. Činjenica da Bulatović nije osuđen, jer je ubijen u atentatu 2000. godine, ne znači da nije bio odgovoran, a još manje je to razlog da danas bude glorifikovan- navode iz civilnog sektora.
Pored uloge u zločinu Deportacija, napominju oni, tokom mandata Pavla Bulatovića kao ministra odbrane SRJ (1993–2000), pripadnici vojske SRJ počinili su masovne ratne zločine u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu. Zamjenik glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, Grejem Bluit, izjavio je da je “ubijeni jugoslovenski ministar odbrane Pavle Bulatović bio pod istragom i to ne samo za događaje na Kosovu”.
- Odlukom Savjeta da se ulicom u glavnom gradu Crne Gore oda počast Pavlu Bulatoviću, gradske vlasti su uvrijedile porodice žrtava, koje i danas tragaju za posmrtnim ostacima svojih najmilijih, ali i sve građanke i građane Crne Gore koji vjeruju u pravdu i poštovanje ljudskih prava. Ovo je čin institucionalnog revizionizma koji podriva napore u izgradnji pomirenja i vladavine prava- ističu.
Posebno, kažu iz civilnog sektora, zabrinjava činjenica da su ovaj predlog podržali odbornici stranaka koje se javno predstavljaju kao građanske, dok u praksi učestvuju u rehabilitaciji aktera ratne prošlosti. Time pokazuju da su negiranje zločina i slavljenje ratne prošlosti sastavni dio i njihove politike.
Dodaju da je sada na potezu Ministarstvo kulture i medija, koje prema Zakonu o spomen-obilježjima treba da ocijeni da li Pavle Bulatović ispunjava uslove za „istaknutu ličnost“ (član 5). Takođe, napominjemo da član 10 izričito zabranjuje podizanje spomen-obilježja osobama koje su imale negativnu ulogu u istoriji Crne Gore ili čovječanstva.
- Nesporno je da Pavle Bulatović ne ispunjava zakonske kriterijume za istaknutu ličnost i zato pozivamo Ministarstvo da ovaj predlog odbaci bez odlaganja. Posebno ukazujemo da je veoma opasna rehabilitacija pojedinaca odgovornih za zločine i da je na to već upozorio i Evropski parlament u ovogodišnjoj Rezoluciji o Crnoj Gori. Ako država pristane na ovakvu praksu, šalje poruku da se zločini mogu nagraditi, a odgovornost minimizirati. Time se obesmišljava pravda, vrijeđaju se žrtve i stvara se društvo u kojem su nasilje i nekažnjivost prihvatljivi- zaključuje se u saopštenju.
Akcija za ljudska prava
Asocijacija Spektra
Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Centar za građanske slobode (CEGAS)
Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Centar za istrazivacko novinarstvo (CIN CG)
Centar za monitoring i istraživanje (CeMI)
Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Centar za zensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Centar za ženska prava (CŽP)
Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro
Crnogorski PEN centar
Crnogorski ženski lobi
Crnogorsko filološko društvo
Društvo crnogorskih izdavača
Institut za društveno politička istraživanja Analitico
Institut za medije Crne Gore
Juventas
PRIMA
Sigurna ženska kuća
STEGA
Udruzenje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)
Udruženje “Štrpci – Protiv zaborava”
Udruženje pravnika Crne Gore
Alen Bajrović, građanski aktivista
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Jovana Marović, građanska aktivistkinja

Civilni sektor: Imenovanjem ulice po Pavlu Bulatoviću šalje se poruka da su ratni zločini prihvatljivi

Većina roditelja u Crnoj Gori tokom svog školovanja nije imala priliku da pohađa predmet Građansko obrazovanje, ali ga danas vidi kao ključan alat za razvoj djece, izgradnju demokratskih vrijednosti i prevenciju nasilja, mržnje i netolerancije. To pokazuju nalazi fokus grupa sprovedenih u okviru projekta „Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju“, koji zajednički sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA.
Građansko obrazovanje ima za cilj da djecu nauči razumijevanju prava i odgovornosti, razvijanju kritičkog mišljenja i aktivnom učešću u društvenom životu. Savremeni međunarodni pristupi ovaj predmet prepoznaju kao ključno sredstvo za jačanje društvene kohezije i podsticanje političke participacije mladih.
U crnogorski obrazovni sistem, Građansko vaspitanje uvedeno je kao obavezni predmet 2004/05. godine u osnovnim, a od 2006/07. i u srednjim školama. Međutim, reformom iz 2017. godine, predmet je prešao u grupu izbornih, što je dovelo do značajnog smanjenja broja časova i obuhvata učenika. Dodatni problem predstavlja nedostatak kontinuirane obuke nastavnika i sistemske podrške, što je doprinijelo njegovoj marginalizaciji.
Upravo u trenutku kada se – zahvaljujući naporima civilnog sektora – ponovo razmatra njegovo vraćanje među obavezne predmete, stavovi roditelja pružaju vrijedan uvid i podršku toj inicijativi.
Rezultati fokus grupa pokazuju da roditelji u najvećem broju nemaju dovoljno informacija o sadržaju i značaju ovog predmeta. Njihova saznanja uglavnom dolaze posredno, putem djece koja ga pohađaju kao izborni predmet. Neki ga i dalje pogrešno poistovjećuju sa nekadašnjim predmetom Ustav i pravo građana.
Uprkos tome, većina roditelja ističe da Građansko obrazovanje može imati značajnu ulogu u izgradnji ličnosti djeteta i stvaranju društveno odgovornih građana. Prepoznaju ga kao sredstvo za prevenciju nasilja, izgradnju jednakosti i podsticanje etičkog ponašanja, ali i za osnaživanje mladih u kontekstu klimatskih promjena i održivog razvoja.
Važno je naglasiti da nijedan roditelj učesnik fokus grupa nije izrazio protivljenje ideji da Građansko obrazovanje ponovo bude obavezni predmet. Naprotiv – svi su podržali tu inicijativu, uz brojne sugestije o njegovoj modernizaciji i načinu izvođenja nastave.
Roditelji smatraju da predmet treba da obuhvati teme poput institucionalne pismenosti, ljudskih prava, digitalne sigurnosti, ekologije, međuvršnjačkog nasilja i socijalnih vještina. Istakli su spremnost da se aktivno uključe u njegov razvoj – kao gostujući predavači ili članovi savjetodavnih tijela. Vjeruju da bi predmet trebalo izvoditi kroz interaktivne radionice i praktične primjere iz života.
Kao ključni uslov, roditelji navode potrebu da nastavnici koji predaju ovaj predmet budu motivisani, edukovani i posvećeni vrijednostima koje predmet promoviše.
Nalazi fokus grupa jasno ukazuju na postojanje velikog interesovanja i potrebe da se Građansko obrazovanje vrati kao obavezan predmet u školama. Roditelji očekuju da to ne bude još jedna formalnost, već stvarna i praktična priprema za život – kroz učenje kako da djeca rješavaju konflikte, budu solidarna, odgovorna prema okolini i angažovana u svojoj zajednici.
Fokus grupe su sprovedene u maju 2025. godine u tri crnogorske regije (sjever, centar i jug), a u njima je učestvovao 31 roditelj. Stručnu podršku istraživanju pružio je Institut DAMAR.
Projekat „Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava“ realizuje se u okviru programa „Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica“, koji sprovode UNDP, UNICEF i UNESCO, u saradnji s Vladom Crne Gore, a finansira ga Fond UN za izgradnju mira.

CGO,HRA i ANIMA: Roditelji prepoznaju građansko obrazovanje kao ključ za jačanje društvenih vrijednosti i borbu protiv nasilja

Postojeća struktura Vlade više je izraz partijskih trgovina nego stvarnih potreba, što ilustruju i mnoge pozicije, a u ovom osvrtu analiziramo primjer potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove, Filipa Ivanovića iz PES-a, kazao je Nikola Mirković, saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO). 
On je u saopšenju rekao da CGO ponovo naglašava značaj uspostavljanja Vlade malog obima a velikog učinka, što, kako dodaje, zagovaraju već deceniju. 
Prema njegovim riječima, umjesto toga, imamo obrnutu tendenciju sa haotično rastućom administracijom uz inflaciju preklapajućih funkcija, sada već sa rekordno velikom i skupom Vladom, uz skromne učinke.
- CGO podsjeća da smo ranije imali slične osvrte o ministru bez portfelja Milutinu Butoroviću iz PES-a, zatim, potpredsjedniku Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimiru Aleksiću iz NSD-a i potpredsjedniku Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milunu Zogoviću iz DNP-a, kao i potpredsjednicima Vlade iz Demokrata – za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksi Bečiću i za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momu Koprivici - dodao je Mirković. 
Prema njegovim riječima, potpredsjednik Vlade Filip Ivanović je tokom protekle godine, od kako je na toj funkciji, imao 115 aktivnosti: 65 sastanaka, primarno sa predstavnicima država članica EU i međunarodnih organizacija, 16 događaja, 12 službenih putovanja, 16 javnih reagovanja i 6 medijskih istupa. Preciznije, posjetio je devet različitih država - Sjevernu Makedoniju, Japan, Francusku, Rumuniju, SAD, Sloveniju, Belgiju, Jermeniju i Mađarsku, od kojih neke i po više puta.
Govorio je na 15 od 16 događaja, najčešće u uvodnom dijelu ili na panelima, dok je na AI samitu bio samo prisutan. 
- Osim za domaće, dao je intervju i za TRT World. Reagovao je povodom povelje UN-a, tumačio poruke Evropske komisije i Savjeta Evrope, oko sporazuma s UAE, hapšenja crnogorskih državljanja na Kosovu, zatvaranja pojedinih poglavlja, dana crnogorske diplomatije, kao i oko tema poput prekida vatre u Gazi i Indiji, nasilja u Siriji, itd. Vlada je prenosila i njegove „diplomatske tvitove“ - navodi Mirković. 
Kako kaže, potpredsjednik Ivanović često ponavlja iste poruke koje ističu samo pozitivne, često i nerealne, aspekte puta Crne Gore ka EU ili bilateralne saradnje, održavajući obrazac simboličke diplomatije. Nisu zabilježene njegove inicijative u vezi sa ključnim ili drugim pregovaračkim poglavljima, niti vezanim pitanjima evropeizacije države.
Takođe, kako je naveo, mali je broj događaja i medijskih istupa potpredsjednika Ivanovića u zemlji, što ukazuje da on cijeni da ne treba da komunicira sa domaćom javnošću. 
- Time se osnažuje trend u kojem visoki zvaničnici koji su zaduženi za proces evropskih integracija, a njih je mnogo u crnogorskom slučaju (pored njega, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova, ministarka evropskih poslova i glavni pregovarač sa EU, itd.) zaboravljaju da su evropske integracije „domaća“ tema koja traži angažman u zemlji, dijalog sa akterima i transparentnost - ističe Mirković. 
Izostaje i komunikacija sa civilnim sektorom – na njegovoj zvaničnoj stranici nije zabilježen nijedan sastanak sa predstavnicima NVO iz Crne Gore niti učešće na nekom od događaja koje crnogorske NVO organizuju. Zanimljivo da je u Briselu Ivanović razgovarao sa predstavnicima think-thank organizacija o putu Crne Gore kao EU, ali da to izbjegava u Crnoj Gori, što je dio izražene zatvorenosti Vlade prema NVO sektoru.
Pozitivno je, dodaje Mirković, što je potpredsjednik Vlade bio na međunarodnim forumima, poput Bledskog, Jerevanskog dijaloga i EXPO 2025, ali treba primijetiti da nema izvještaja, inicijativa ni rezultata tih učešća koji su javno dopstupni, pa je utisak da se te aktivnosti svode na protokol.
 - Zaključno, iako se brojčano gledajući čini da je potpredsjednik Ivanović aktivan, nema javno dostupnih rezultata u kvalitativnom dijelu, posebno imajući u vidu opravdano očekivanje za većim nivoom transparentnosti i suštinskih efekata evropskog puta na prilike u Crnoj Gori. Crnoj Gori ne trebaju samo putnici, već lideri reformi - zaključuje Mirković.

Mirković: Potpredsjednik Ivanović puno puta na putu, malo puta u suštini

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je, po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, od Uprave za državnu imovinu (UDI) tražio podatke o izdvajanjima iz budžeta za zakupe prostora političkih partija od 1. aprila 2023. do 1. aprila 2025. godine, ali ova institucija uporno odbija da im te infromacije dostavi.
- Podsjećamo da smo u prethodnom istraživanju utvrdili da je od 1. januara 2020. do 31. marta 2023. iz budžeta izdvojeno 1.701.600,57 eura za zakup prostorija parlamentarnih partija: 2020: 529 522,48 eura &nbsp;2021: 517 320,44  eura; 2022: 540 293,28  eura; 2023: 114 464,37 eura - naveli su u CGO.
&nbsp;Tada su, kako su podsjetili, najviše profitirale velike stranke, poput Nove srpske demokratije (NSD) - 239 357,39 eura, dok su najmanja izdvajanja išla manjim partijama, poput Albanske alternative.
- Trošenje javnog novca mora biti javna stvar - bez izuzetka. Povjerenje u institucije ne gradi se ćutanjem, već otvorenošću i odgovornošću prema građanima - poručili su u CGO.

Uprava za državnu imovinu krije koliko država plaća političkim partijama za zakupe prostora

Centar za građansko obrazovanje (CGO) izražava ozbiljnu zabrinutost povodom posljednje odluke Osnovnog suda u Podgorici, od 11. jula 2025. godine, kojom je još jednom potvrđeno da je imenovanje Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG bilo nezakonito. Ova presuda je novi šamar institucijama koje uporno zatvaraju oči pred nezakonitostima, ali i upozorenje onima koji zarad kontrole nad Javnim servisom ugrožavaju demokratizaciju i evropeizaciju Crne Gore, saopštio je Nikola Obradović, saradnik na programima.
- Kažu da broj šest simbolizuje harmoniju i stabilnost. U ovom slučaju, šesta presuda nije donijela ni harmoniju ni stabilnost, već novi rekord čovjeka čije imenovanje je šest puta proglašeno nezakonitim. Raonić je postao neslavni šampion sudskih odluka koje ga iznova ukidaju, dok i dalje tvrdoglavo sjedi u fotelji - kao da pravni poredak važi za sve osim za njega - ističe Obradović.&nbsp;
Prema njegovim riječima zabrinjava i činjenica da su institucije imale najmanje šest prilika da reaguju, a da to izbjegavaju. U zemlji koja teži članstvu u EU, sudske presude ne važe kada prijete da ugroze političku konfornost vladajućih struktura.
&nbsp;- CGO podsjeća da se Crna Gora formalno opredijelila za članstvo u EU, gdje je vladavina prava obaveza, a ne simulacija. Međutim, čini se da ona prestaje na vratima kabineta generalnog direktora RTCG-a, gdje šest presuda vrijedi manje od političke podrške, čime se osnažuje uvjerenje da u Crnoj Gori nijesu svi jednaki pred zakonom - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Posebno je, kako ističe, porazno što Vlada Crne Gore i Ministarstvo kulture i medija - koji bi morali da brane zakonitost i integritet Javnog servisa - ostaju nijemi.&nbsp;
- Njihovo ćutanje više nije neutralnost, već aktivno saučesništvo u degradaciji pravne države i medijskih sloboda. Upravo kada Crna Gora mora pokazati da zaslužuje ubrzan put ka EU, bilježimo rekord u broju nezakonitih imenovanja i nepoštovanju sudskih odluka od strane jednog čovjeka, a odgovornost za to ne osjećaju oni koji Raonića štite da bi imali svoje glasilo o trošku svih građana i građanki - naglasio je u saopštenju.&nbsp;
Broj šest se, kako je naveo, često tumači i kao broj koji donosi sreću. Ostaje da vidimo hoće li šesta presuda biti ta koja će konačno probuditi institucije i natjerati ih da rade svoj posao.
- CGO će i dalje insistirati na primjeni sudskih presuda, odgovornosti javnih funkcionera i zakonitosti u radu institucija, jer bez toga Crna Gora ne može biti demokratsko društvo, a još manje spremna za EU. RTCG pripada građanima, a ne interesnim strukturama koje ga tretiraju kao ličnu imovinu -istakao je.&nbsp;
U saopštenju je podsjetio na dosadašnje sudske odluke u slučaju Borisa Raonića koje se nalaze u nastavku:&nbsp;
Presuda Osnovnog suda od 04.01.2023. u predmetu P.br 3110/21
Presuda Višeg suda od 10.05.2023. Gž. br. 815/23
Presuda Vrhovnog suda 628/23 od 04.03.2024.
Presuda Osnovnog suda 2827/23 od 30.04.2024.
Presuda Višeg suda Gž.br. 2926/24 od 18.09.2024.
Odluka Osnovnog suda P.br 6678/2024 od 11.07.2025.

1250x600

Obradović: Šest presuda, jedna fotelja, nula stida i odgovornosti

Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje najoštrije protestuju što Savjet JU „Ratkovićeve večeri poezije“ nije imao hrabrosti ni zrelosti da donese odluku o oduzimanju književne nagrade ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.
Time je, kako su ocijenile Daliborka Uljarević (Centar za građansko obrazovanje), Tea Gorjanc Prelević (Akcije za ljudska prava - HRA), Ervina Dabižinović (Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA), Demir Ličina (Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“), Velija Murić (Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava) i građanske aktivistkinje Dina Bajramspahić i Jovana Marović, Crna Gora još jednom propustila šansu da, u susret 30. godišnjici genocida u Srebrenici, ispravi jednu istorijsku sramotu i pošalje poruku da u ovoj zemlji zločinci ne mogu biti slavljeni, niti njihova imena ostati među laureatima najvećih priznanja.
- Podsjećamo da smo inicijativu podnijeli 28. juna, a potom i reagovali na pokušaj rukovodstva JU „Ratkovićeve večeri poezije“ da izbjegne odgovornost i proglasi se nenadležnim. U dodatnom pismu jasno smo i argumentovano pokazali da je ova javna ustanova pravni i suštinski nasljednik festivala koji je nagradio Karadžića 1993. godine, dok je bio predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant Vojske Republike Srpske - naveli su oni.
Deklarativni otklon i osuda su, podvlače, nedovoljni.
- Prema presudama međunarodnih sudova Karadžić je osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine i kažnjen doživotnom robijom - poručuju u NVO sektoru.
Zato su, kažu, očekivali da rukovodstvo JU „Ratkovićeve večeri poezije“ neće imati dileme oko toga šta je jedini ispravan potez.
- Takođe, podsjećamo i da je Bošnjačka stranka (BS), koja zajedno sa DPS-om učestvuje u vršenju vlasti u Bijelom Polju, podnijela sličnu inicijativu odbornicima Skupštine Opštine Bijelo Polje dan nakon nas. I ovom prilikom ističemo da je za rješavanje ovog pitanja nadležna isključivo JU „Ratkovićeve večeri poezije“ - istakli su u NVO sektoru.
Oni su pozvali Bošnjačku stranku da politički autoritet i uticaj koji nesumnjivo ima iskoristi tamo gdje se ovo pitanje zaista može riješiti - unutar nadležne institucije.
&nbsp;- Umjesto da doprinosi gubljenju vremena na pravno neutemeljene procedure. To bi bio pokazatelj integriteta i dosljednosti BS, posebno u situaciji kada na državnom nivou vlast dijele sa partijama čiji funkcioneri negiraju genocid u Srebrenici i koje Karadžića ne vide kao ratnog zločinca, već kao heroja. Obavljanje javne funkcije nije samo privilegija, već i obaveza da se donose teške, ali ispravne odluke - dodali su u NVO sektoru.
Još jednom ukazuju da uz ime jednog od najvećih crnogorskih književnika, Rista Ratkovića, ne može i ne smije stajati ime pravosnažno osuđenog ratnog zločinca.
- Nagrada koja nosi Ratkovićevo ime treba da bude izraz poštovanja prema književnosti, slobodi i ljudskom dostojanstvu, vrijednostima koje su nespojive sa nasljeđem zločina i negiranjem pravde - zaključili su u NVO sektoru.

Crna Gora još jednom propustila šansu da pošalje poruku da zločinci ne mogu biti slavljeni, niti njihova imena ostati među laureatima najvećih priznanja

Protiv M.D. (24) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je kao kasirka u jednoj prodavnici u Igalu ukrala 1.431 euro.&nbsp;
- Sumnja se da je u periodu od juna 2023. do januara 2025. godine, dok je bila zaposlena u jednom prodajnom objektu kao saradnik u prodaji, raspoređena na rad u Igalu, dok je obavljala poslove kasirke, zloupotrijebila svoj položaj u pogledu raspolaganja tuđom imovinom i sebi pribavila protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 1.431 euro - saopšteno je iz Uprave policije.
Ona se sumnjiči za krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju.

Krivična prijava kasirki zbog sumnje da je ukrala 1.431 euro

Premijer Milojko Spajić saopštio je da nam iz Ujedinjenih Arapskih Emirata uskoro stiže avion „vatro-ubica“ Antonov AN-32P.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1956704381258371474&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Koji ima za 40 odsto veću nosivost od Canadair vazduhoplova koji su prethodnih dana gasili požare u našoj zemlji - napisao je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Dodatnu sigurnost za građane Crne Gorre donosi, kaže on, i činjenica da će ovaj avion biti na raspolaganju svaki dan sve do 31. oktobra.
- Uz mogućnost dogovora između dvije države da se, ukoliko bude potrebe, koristi i naredne godine - istakao je Spajić.

Spajić: Iz UAE nam uskoro stiže avion vatro-ubica Antonov AN-32P, biće u Crnoj Gori do 31. oktobra

Protiv Ž.N. (57) i D.P. (46) iz Srbije podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su ilegalno izgradili kompletnu etažu potkrovlja i krov na jednom stambenom objektu u Herceg Novom.
Oni se, kako je saopšteno iz Uprave policije, sumnjiče za krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje.
I protiv S.T. (59) i pravnog lica "T".d.o.o. iz Herceg Novog podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su od kraja 2021. do sredine 2024. izvodili radove na izgradnji stambenog objekta u Herceg Novom bez potrebe prijave i dokumentacije.

Dvije krivične prijave zbog nezakonite gradnje i radova u Herceg Novom

Potpredsjednik Skupštine Dragutin Vučinić je za navijače Hajduka pomislio je da su vatrogasci iz susjedne Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji stižu da pomognu Crnoj Gori u borbi s vatrenom stihijom. Naime, prema pisanju Slobodne Dalmacije, &nbsp;Vučinić je grupu navijača Hajduka – popularnu Torcidu – zamijenio sa vatrogascima. – 18 autobusa s navijačima Hajduka tim putem išlo je prema Tirani, gdje Hajduk večeras igra uzvratnu utakmicu 3. pretkola Konferencijske lige protiv Dinamo Sitija – navodi Slobodna Dalmacija. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7188%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsport%2Fhajduk%2Fpotpredsjednik-skupstine-podgorice-od-torcide-mislio-da-su-vatrogasci-kad-je-shvatio-pogledajte-reakciju-1496316&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vučinić je danas na svom Facebook profilu objavio poruku: STIŽE POMOĆ NAŠIM MOMCIMA! Upravo sam dobio informaciju – ogromna kolona šlepera pod pratnjom naše policije ide iz pravca Nikšića i Danilovgrada ka Podgorici! U koloni je i preko desetak autobusa – iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, uz dvadesetak šlepera… Vatrogasci? NISMO SAMI! Nedugo nakon objave, uslijedio je komentar jednog korisnika: – To idu navijači Hajduka iz Splita za Albaniju. Na što je Vučinić odgovorio: – Ja pomislih kako su mi opisali da su vatrogasci… odgovorio je Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250814170816_5d78d5334f790a312e1e48580040d727fc65a8eb2495f8b06706570c4255054d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250814170816_5d78d5334f790a312e1e48580040d727fc65a8eb2495f8b06706570c4255054d" data-rendition-name="original" width="902" height="1600" loading="lazy" alt="kom"> </figure>  Potom je objasnio: &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;- Rekli su da su bili u plavim uniformama. Drug mi je poslao slike, vozač autobusa mimoišao se s njima, slikao je tek kad je glavnina prošla, nažalost...

I hrvatski mediji pišu o tome: Potpredsjednik Skupštine Glavnog grada Dragutin Vučinić pomiješao Torcidu s vatrogascima

Goran Jokić ipak neće biti ,,žrtvovan” radi opstanka drugih policijskih čelnika. Prema informacijama Televizije E, nije uspio plan ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića da natjeraju načelnika regionalnog policijskog centra ,,Centar” da podnese ostavku i da se na taj način ,,zatvori priča” oko traženja odgovornosti ljudi iz vrha sektora bezbjednosti. &nbsp; Pritisak javnosti i traženje ostavki je, nakon drugog masovnog zločina na Cetinju i 13 žrtava postao jak, a gotovo neidržljiv poslije dva ubistva u Podgorici – Igora Nedovića, u sred dana, 16. jula u Staroj varoši i Ivana Milačića, 20. jula uveče, dvjesta metara od zgrade Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića"> <figcaption>UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Uz sve to, bahato postupanje, fizičko maltretiranje i nezakonita upotreba biber spreja prema građanima koji su protestovali u podnožju vile ,,Gorica” zbog dodjele kontoverznih Trinaestojulskih nagrada, dodatno je urušilo pozicije čelnika bezbjednosnog sektora. Uz sve to, policija nije uspjela da se nosi sa problemom protesta i blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu, pa su u vrhu parlamentarne većine zatražili hitan odgovor na kriznu situaciju. &nbsp;&nbsp; <h2>TENZIJE IZA ZATVORENIH VRATA &nbsp;</h2> Zato su Šćepanović i Šaranović pokušali da Jokića ubijede na odstupanje sa mjesta načelnika, uz obećanje neke savjetničke pozicije. &nbsp; U dva navrata vođeni su vrlo tenzični razgovori, kaže za Televiziju E i Portal ETV vrlo upućeni sagovornik iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. Napominje da je Šćepanović tražio od Jokića da sam podnese ostavku, a da će mu se kasnije garantovati neko savjetničko mjesto u bezbjednosnom sektoru. &nbsp; - Očito da Šćepanović nije imao snage da iskoristi ovlašćenja, smijeni Jokića i postavi novog načelnika regionalnog centra ,,Centar” – zaključuje izvor iz MUP-a. &nbsp;&nbsp; <h2>JOKIĆEV ,,POLITIČKI ŠTIT”</h2> Nije samo nedostatak hrabrosti paralisao Šćepanovića. &nbsp; Goran Jokić je imao politički štit: jaku podršku članova uže porodice koji imaju politički uticaj preko srpskih stranaka na parlamentarnu većinu. &nbsp; Jokićev rođeni brat, Danilo Jokić, nekadašnji direktor Doma zdravlja u Podgorici, je predsjednik Izvršnog odbora Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića, koja je članica vladajuće koalicije ,,Za budućnost Crne Gore”. A, rođena sestra Gorana Jokića je Željka Savković, nekada predvodnica bunta majki sa troje i više djece, nakon smrti čelnika Radničke partije Janka Vučinića, kratko je bila i poslanica u crnogorskom parlamentu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532" data-rendition-name="original" width="1080" height="661" loading="lazy" alt="SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Dejan Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića"> <figcaption>SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Danilo Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim bliske rodbine, i sam Jokić je prilično zadužio srpske stranke koje kontrolišu parlamentarnu većinu: pokazao je maksimalnu privrženost odbrani lika i djela klerikalne vlasti. &nbsp; I to se najbolje moglo vidjeti 5. septembra 2021. godine, na Kruševom ždrijelu. &nbsp; <h2>NAREDBA ZA BELVEDER</h2> ,,Kreni odmah. Bolje mi njih nego oni nas. Možda oni nas napadnu. Ko zna što spremaju!” <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DInueQFiF4DE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Brojni portali su, uz snimke sa Belvedera, objavili tonski zapis na kojem se čuje ova komanda. Glas koji se čuje iz komunikacije radio vezom je - Gorana Jokića. Snimak je od 5. septembra 2021. godine i čuje se kako Jokić komanduje napad na barikade na Kruševom ždrijelu iako su se građani - koji su dan ranije protestvovali zbog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića – već razilazili i kretali prema Cetinju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84" data-rendition-name="original" width="1600" height="800" loading="lazy" alt="Belveder Dvorski trg 4. septembar 2021."> <figcaption>PREKOMJERNA UPOTREBA SILE: Policija na Dvorskom trgu 4. septembra 2021.(Photo: Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Uprkos svemu, policijski starješina Jokić komanduje upotrebu svih sredstava prisile, iako za tim nije bilo potrebe. Tog dana je Cetinje zasuto ogromnom količinom bombi suzavca, a jake policijske snage su u više navrata i fizički nasrnuli na demonstrante, čak je zabilježena i upotreba gumenih metaka. &nbsp; - U akciji crnogorske policije 5. septembra 2021. godine na Cetinju, kada je nasilno razbijen građanski protest protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru, došlo do prekomjerne upotrebe hemijskih sredstava, ali i prekoračenja nadležnosti pojedinih policijskih funkcionera i službenika – zapisala je 6. septembra 2022. godine novinarka Kaćuša Krsmanović, tadašnja urednica u dnevnom listu Pobjeda. &nbsp; <h2>NAGRADE ZA ZLOUPOTREBU OVLAŠĆENJA</h2> Umjesto sankcija, tadadašnja Vlada Zdravka Krivokapića je nagradila medaljama pojedine policisjke službenike, među njima i Jokića, a izdvojeno je skoro milion eura za sve policajce koji su bili 4. i 5. septembra u akciji na Cetinju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE: Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci"> <figcaption>NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE: Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Svi ovi podaci govore da Goran Jokić uživa punu podršku vrha parlamentarne većine i da su Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović precijenili svoje mogućnosti kada su pokušali da ga nagovore da odstupi sa načelničkog položaja. &nbsp; Nijesu pomogle čak ni prijetnje da će se, ako sam ne podnese ostavku, pokrenuti provjere porijekla Jokićeve višemilionski vrijedne uimovine u naselju Dobre vode kraj Bara, &nbsp;restorana ,,Radgost” u Podgorici, kao i porijeklo novca za kupovinu više nekretnina u Podgorici. &nbsp; Jokić je, ipak, ostao ,,nedodirljiv” za Šaranovića i Šćepanovića. I to može biti signal, prevashodno za ministra unutrašnjih poslova iz redova Demokrata da će, ukoliko neko bude plaćao ceh, najozbiljniji kandidat biti – ne policijski starješina Goran Jokić – nego možda baš ministar Danilo Šaranović.

Neuspio manevar Šaranovića i Šćepanovića: Jokić je ,,nedodirljiv”

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Funkcioner Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović nastavio je i u svom drugom današnjem regovanju sa ličnim diskvalifikacijama i uvredama na račun advokata Veselina Radulovića, reagujući na njegovu prethodnu opasku o Bogdanovićevoj sa čuvenog Megatrenda.
U najnovijem saopštenju Bogdanović Radulovića optužuje da nastupa „u maniru partije koja je bezbjednosni sektor pretvorila u ekspozituru kavačkog i škaljarskog klana“, naziva ga „portparolom grupice opskurnih diletanata“, „političkim mišem“ i „čovjekom bez kičme“ koji „bespogovorno izvršava naloge svojih zaštitnika“.
- Kada mu ponestane argumenata, poseže za starim, izlizanim repertoarom etiketa o plagijatima, kupljenim diplomama i drugim bljuvotinama, svojstvenim onima koji, poput političkih miševa, progovore tek onda kada ih mafija nagazi i pošalje na zadatak. To su ljudi bez kičme – napisao je, između ostalog Bogdanović u „reagovanju“.
Generalni sekretar i šef Kluba poslanika Demokrata bijesno je reagovao danas nakon najave Radulovića za Portal ETV da će podnijeti krivične prijave protiv ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i direktora policije Lazara Šćepanovića nakon što su uručena rješenja o suspenziji dugogodišnjem službenku nikšićke policije Darku Mađariću i pokretanju disciplinskog postupka protiv bivšeg načelnika nikšićkog Centra bezbjednosti Tihomira Goranovića.
Radulović je stave da se, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa policajcima koji ne odgovaraju rukovodstvu bezbjednosnog sektora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-podnijecu-krivicne-prijave-protiv-saranovica-i-scepanovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bogdanović je, očigledno iziritiran ovakvom najavom, u prvom reagovanju optužio Radoluviča da „prijeti“ iznoseći salvu uvreda na račun advokata.
Radulović je odgovorio da o ozbiljnim pitanjima ne može polemisati sa Bogdanovićem koji je diplomu sa „čuvenog“ Megatrenda dobio sa 35 godina, što je očito dodatno iznerviralo Bogdanovića pa je u javnost plasirao novi politički pamflet - &nbsp;bez konkretnih dokaza, ali sa obiljem teških riječi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 61.8523%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbogdanovic-sasuo-optuzbe-na-racun-radulovica-mi-nijesmo-sluge-vasih-gazda-pa-da-se-uplasimo-kad-zaprijetite&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-o-ozbiljnim-pitanjima-ne-mogu-polemisati-sa-bogdanovicem-koji-je-diplomu-sa-cuvenog-megatrenda-dobio-sa-35-godina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: cgo

Formalno obrazovanje ima marginalnu ulogu kad su u pitanju devedesete: Nalazi ukazuju na jačanje relativizacije i selektivnog sjećanja

CGO: Najbrojnija Vlada u Evropi bez mjerljivih rezultata

Policija nijemo posmatrala zlostavljanje novinara u Gornjem Zaostru: Saučesništvo i neviđen poraz pred vjerskom zajednicom i njenim sljedbenicima

Knežević bi, da ima priliku, kao gradonačelnik Podgorice prvo promijenio ljude u gradskoj upravi

Civilni sektor: Imenovanjem ulice po Pavlu Bulatoviću šalje se poruka da su ratni zločini prihvatljivi

CGO,HRA i ANIMA: Roditelji prepoznaju građansko obrazovanje kao ključ za jačanje društvenih vrijednosti i borbu protiv nasilja

Mirković: Potpredsjednik Ivanović puno puta na putu, malo puta u suštini

Uprava za državnu imovinu krije koliko država plaća političkim partijama za zakupe prostora

Obradović: Šest presuda, jedna fotelja, nula stida i odgovornosti

Crna Gora još jednom propustila šansu da pošalje poruku da zločinci ne mogu biti slavljeni, niti njihova imena ostati među laureatima najvećih priznanja

Formalno obrazovanje ima marginalnu ulogu kad su u pitanju devedesete: Nalazi ukazuju na jačanje relativizacije i selektivnog sjećanja

Krivična prijava kasirki zbog sumnje da je ukrala 1.431 euro

Spajić: Iz UAE nam uskoro stiže avion vatro-ubica Antonov AN-32P, biće u Crnoj Gori do 31. oktobra

Dvije krivične prijave zbog nezakonite gradnje i radova u Herceg Novom

PRATITE TVe UŽIVO