Crna Gora ne bi trebalo da vidi članstvo u Evropskoj uniji kao završni čin integracija, već kao početak nove faze u kojoj će društvo morati da održava i unapređuje dostignute standarde. Riječ je o procesu koji zahtijeva stabilne institucije, dosljedne reforme i visok nivo društvene odgovornosti – zaključeno je na Evropskom kafeu koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Ovaj format neformalnih razgovora ima za cilj da mladima približi evropske politike i podstakne razumijevanje važnosti reformi i evropskih vrijednosti. Gošća današnjeg razgovora bila je ambasadorka Italije u Crnoj Gori, Andreina Marsela.
Ambasadorka Marsela istakla je da su snažan normativni okvir i poštovanje zakonitosti osnov stabilnosti svakog demokratskog društva. Naglasila je da Evropska unija svojom jasno definisanom regulativom olakšava funkcionisanje institucija i podstiče reforme koje direktno utiču na kvalitet života građana.
– Kada Crna Gora postane članica EU, administrativne procedure biće jednostavnije, biće olakšano kretanje u okviru Unije, a brojni benefiti postaće dio svakodnevice građana. EU ima ogromnu moć da pokreće reforme, unapređuje institucije i mijenja društvo nabolje. Razlika prije i poslije članstva biće više nego vidljiva – kazala je Marsela.
Posebno je ukazala na važnost profesionalne i stabilne javne uprave:
– Ako želite da preuzmete model iz Italije, važno je znati da, iako se vlade često mijenjaju, administracija ostaje snažna i kontinuirano sprovodi reforme. U Crnoj Gori se sa svakom promjenom vlasti pokušava mijenjati kompletan sistem, što usporava procese i narušava kontinuitet.
Učesnice događaja, studentkinje Humanističkih studija UDG-a, podijelile su pozitivne utiske.
Nejla Javorovac ocijenila je da je razgovor bio inspirativan i koristan:
– Naučili smo mnogo o procesu EU integracija i o podršci Italije Crnoj Gori. Zahvalni smo ambasadorki što je podijelila svoje iskustvo i perspektivu.
Slično je istakla i Anja Asanović:
– Ambasadorka je strpljivo odgovorila na sva naša pitanja i istakla važnost evropskih vrijednosti. Posebno nas je motivisala da aktivno pratimo i učestvujemo u kreiranju evropske budućnosti naše zemlje.
Evropski kafe je organizovan u okviru projekta EU Kompas za mlade, koji CGO sprovodi uz podršku Ministarstva evropskih poslova, s ciljem približavanja procesa donošenja odluka mladima i jačanja njihovog učešća u evropskim integracijama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lekcije iz Italije: Stabilna administracija ključ evropskog puta

Zloupotreba nacionalnih i vjerskih identiteta, koji se sve češće predstavljaju kao jedini validni marker pripadnosti, dodatno produbljuje društvene podjele i stvara prostor za netrpeljivost i manipulacije. Upravo to bila je jedna od ključnih tema najnovijeg izdanja PROUDCAST-a Centra za građansko obrazovanje (CGO), u kojem je saradnica na programima CGO-a Željka Zvicer razgovarala sa Ervinom Dabižinović iz Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, novinarom Adnanom Rondićem iz BiH i Balšom Božovićem, izvršnim direktorom Regionalne akademije za razvoj demokratije (ADD) iz Srbije.
Povod za razgovor bili su i nedavni nasilni incidenti i talas govora mržnje nakon napada na mladića u Podgorici, koji je isprva pogrešno pripisan turskim državljanima.
<h3>Rondić: Reakcija premijera nije slučajna</h3>
Novinara Adnana Rondića nije iznenadila reakcija premijera Milojka Spajića, koja je kulminirala iznenadnim ukidanjem viza turskim državljanima.
– Neko će reći ishitrena, ali nijesam siguran da bi tako reagirao da je prva informacija govorila o nekim drugim državljanima. Mislim da je time pokušao osjetiti bilo crnogorskog društva – i, bojim se, dobro ga je procijenio. Zato izlazi sa političkom odlukom o ukidanju viza zbog događaja u kojem turski državljani, evo, nijesu učestvovali. To je otvorilo niz situacija u kojima smo slušali ono što se, nažalost, na ovim prostorima sluša stoljećima – ocijenio je Rondić.
<h3>Dabižinović: Ne suočavamo se sa prošlošću, već je ponavljamo</h3>
Atmosferi netrpeljivosti, smatra Ervina Dabižinović, doprinijela je i činjenica da društva regiona nikada nijesu suštinski prošla proces suočavanja s devedesetim.
– Poslije 90-ih ljudi više nijesu zajedno. I onda nije neobično ono što se dogodilo prije par dana – to je iz dobrog sjećanja. Odakle neke patriotske patrole i kako su se odjednom pojavile na ulici? Vidite ljude sa fantomkama i palicama koje policija sprovodi i lijepo čuva. Imate institucije države uključene u jednu pesnicu i jedan progon – naglasila je.
Ističe da se to ponavlja zato što nikada nije utvrđena odgovornost.
– Lice neprijatelja nije nepoznato, ali pošto nije procesuirano ono što se desilo, imaćemo ponavljanje – 1995–2025 – upozorila je.
<h3>Božović: Destabilizacija kao politički alat</h3>
Balša Božović ocijenio je da nedavne izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o „obnovi Osmanskog carstva“ nijesu slučajne, već dio šireg političkog narativa.
– Vi ste sada u situaciji da zaokružite svoj nacionalni interes i uvedete Crnu Goru u EU. Na tom putu imaćete ovakvih situacija: histeriju, lažne iskaze, spremne navijačke grupe, naručene parole… To su školski primjeri destabilizacije. U naredne dvije-tri godine imaćete hiperprodukciju toga. Ne znam hoćete li uspjeti da preživite taj dio – upozorio je Božović.
<h3>Multikulturalnost kao deklaracija, a ne stvarnost</h3>
Dabižinović je naglasila da se multikulturalnost u Crnoj Gori danas uglavnom svodi na deklarativnu vrijednost.
– Suštinski se urušava i potpuno mijenja jedna kulturna matrica. Od 2006. imamo dvije ekipe – jedni koji nijesu prihvatali nezavisnost i drugi koji su mislili da će sve uraditi kako treba. Tada nije bilo lustracije, nijednog elementa tranzicione pravde – objasnila je ona.
<h3>Manipulacija konceptom „pomirenja“</h3>
Božović je posebno govorio o zloupotrebi ideje pomirenja:
– Oni su smislili to da se pomirimo, ali nijesu prvi fašisti koji to rade. Franko je miješao kosti dželata i žrtve. Tuđman takođe. Kažu: „kosti su se već pomirile“. Šta je za njih pomirenje? Da se Mladić i Majke Srebrenice pomire? I onda vas pitaju: znači vi nijeste za pomirenje?
<h3>Rondić: Postoji kolektivna odgovornost – ako znaš, a ćutiš</h3>
Rondić naglašava razliku između individualne krivične odgovornosti i kolektivne etičke odgovornosti:
– Genocid su počinili pojedinci, ali jako mnogo njih. To se sve dešavalo pred nečijim očima. Ako ćutite, a vidite i znate šta se dešava – imate tu vrstu odgovornosti.
<h3>Božović: Korišćenje kolektivne krivice za opravdavanje nasilja</h3>
Božović upozorava da se insistiranje na kolektivnoj krivici koristi da se opravda represija.
– U kafiću „Panda“ u Peći jedinice za specijalne operacije, uz logistiku Zemunskog klana, izvršile su masakr srpske djece da bi pripremile narativ o terorizmu. Kolektivno su zalijepili etiketu „svi ste teroristi“ – i onda je legitimno da vas „sravne sa zemljom“. Oni se ne libe da žrtvuju koliko god treba – rekao je.
<h3>„Prazna nam je zemlja“</h3>
Na kraju, Rondić upozorava da politika koja podstiče mržnju nikome nije donijela dobro:
– Hajde da izbrojimo štetu – jedni, drugi, treći, peti. Najviše govorimo o srpskim političkim elitama, pa skladno tome i srpskom narodu. Pričamo o Srpskom svijetu, a pogledajmo gdje to danas Srba nema. Hrvatska, ogromni dijelovi BiH, i sama Republika Srpska – posebno istok – prazno. Em etnički očišćeno, em se ljudi nijesu vratili, em su Srbi otišli. Prazna nam je zemlja – zaključio je.

CGO: Produbljene podjele, neriješeni ratni tereti i političke manipulacije kao pogonsko gorivo novih kriza

Nizak stepen realizacije reformskih obaveza iz Reformske agende 2024–2027, posebno u oblasti vladavine prava, ukazuje na nedostatak istinske političke volje i slabosti institucionalnih kapaciteta - ocijenio je asistent na projektima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Ivan Kašćelan.
To, ukazuje on, usporava proces evropskih integracija u ključnoj fazi i povećava rizik od kašnjenja u povlačenju sredstava iz Instrumenta EU za reforme i rast zemalja Zapadnog Balkana.&nbsp;
- Plan rasta usmjeren je na ubrzanje evropskih integracija kroz ekonomski razvoj i sprovođenje strukturnih reformi. EU je Crnoj Gori ovim instrumentom opredijelila 383,5 miliona eura, od čega 110 miliona bespovratnih sredstava, a ostatak kroz kredite pod povoljnim uslovima. Povlačenje sredstava uslovljeno je realizacijom mjera iz <a href="https://www.eu.me/dokumenti-pregovori-o-pristupanju/" target="_blank">Reformske agende Crne Gore 2024-2027</a>, zbog čega ovaj dokument ima ključnu ulogu u ekonomskom i političkom razvoju zemlje - naveo je Kašćelan.
Vlada je, kaže on, prve nacrte reformskih mjera usvojila u decembru 2023. godine, a finalnu verziju u septembru 2024. godine.
- Evropska komisija dala je zvanično odobrenje u oktobru 2024. godine. Treba podsjetiti i da je proces izrade Reformske agende bio netransparentan i bez adekvatnog konsultativnog procesa - dodao je on.
Reformska agenda sadrži 130 kvantitativnih i kvalitativnih mjera u četiri prioritetne oblasti: poslovno okruženje i razvoj privatnog sektora; digitalna i energetska/zelena tranzicija; razvoj ljudskih resursa; i vladavina prava i temeljna prava. U oblasti poslovnog okruženja predviđena su 34 reformska koraka, od kojih je, ukazuje on, do juna 2025. godiine ispunjeno tri od sedam planiranih, uključujući uspostavljanje registra državnih preduzeća i privrednih društava sa državnim učešćem, povećanje transparentnosti međuvladinih sporazuma i ugovora, te usvajanje Prostornog plana Crne Gore.
- Ključne mjere, poput unapređenja integriteta inspekcija, revizije antikorupcijskog okvira i reforme korporativnog upravljanja u državnim preduzećima, kako je to i EU konstatovala, nijesu realizovane - naveo je Kašćelan.
Druga oblast, fokusirana na digitalnu infrastrukturu i tranziciju ka održivim izvorima energije, predviđa 42 reformska koraka, a do polovine godine ispunjeno je, kako navodi Kašćelan, sedam od dvanaest planiranih mjera.
- To uključuje liberalizaciju tržišta električne energije, usvajanje Nacionalnog plana razvoja širokopojasne infrastrukture, unapređenje e-uprave, usklađivanje Zakona o informacionoj bezbjednosti sa NIS2 direktivom i mjere za zaštitu energetski ranjivih potrošača. No, kasne ključni koraci poput potpune transpozicije paketa integracije električne energije, usvajanje zakonodavstva o obnovljivim izvorima (RED II direktiva), aukcija za najmanje 400 MW kapaciteta obnovljivih izvora energije, strategije obnove zgrada i operativne strukture za pravednu tranziciju - naveo je on.
Treća oblast, razvoj ljudskih resursa, ima 24 reformska koraka, usmjerena na obrazovanje, zapošljavanje i socijalnu uključenost. Do sada je bila predviđena samo jedna mjera, koja je i realizovana, a odnosi se na definisanje minimalnog paketa zagarantovanih socijalnih usluga i njegovo finansiranje kroz Strategiju deinstitucionalizacije.&nbsp;
- Najslabiji rezultati zabilježeni su u četvrtoj oblasti - vladavina prava i temeljna prava, presudnoj za napredak u pregovorima sa EU, za koju je predviđeno ukupno 30 reformskih mjera, posebno u domenu pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, te slobode izražavanja i medija. U ovom periodu, realizovan je samo jedan od pet planiranih koraka - imenovanje predsjednice Vrhovnog suda, iako ni to nije pratio potreban nivo transparentnosti - naglasio je Kaščelan.
Nijesu, kako je naveo, sprovedene ustavne izmjene u skladu sa preporukama Evropske komisije, Venecijanske komisije i GRECO-a, nije uspostavljena razmjena podataka između Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i drugih organa niti sistem standardnih operativnih procedura u pravosuđu za postupanje u slučajevima rodno zasnovanog nasilja, a nije ukinut ni bezvizni režim sa državama za koje EU zahtijeva vizni režim.
- Ukratko, ostvareni rezultati kreću se od 20 odsto u vladavini prava, preko 43 odsto u poslovnom okruženju do 58 odsto u digitalnoj i energetskoj tranziciji, dok je u razvoju ljudskih resursa realizovana jedina planirana mjera - istakao je Kašćelan.
On je podsjetio da je CGO ranije upozorio da <a href="https://cgo-cce.org/2025/10/25/sporost-reformi-crnu-goru-kosta-evropskog-novca-i-kredibiliteta/" target="_blank">sporost reformi Crnu Goru košta evropskog novca i kredibiliteta</a>, kao i da je država do sada povukla svega 38 odsto od ukupne vrijednosti reformskih mjera, odnosno 18,3 od predviđenih 52,1 miliona eura, realizujući samo 12 od ukupno 25 planiranih mjera u ovom periodu. Indikatovno je, cijeni on, i da je Vlada pokušala da obmane Evropsku komisiju, tvrdeći da je realizovano 17 mjera, dok je Evropska komisija, nakon svoje evaluacije, potvrdila svega 12 mjera kao realizovanih.
- Iako sredstva mogu biti povučena naredne godine, trenutno kašnjenje ukazuje da će Crna Gora završiti godinu sa značajnim zaostatkom, imajući u vidu još 32 planirane mjere do kraja godine, uz prethodni zaostatak od 13 mjera - istakao je on.
Nema, kako je ustvrdio, javno dostupnih podataka o aktivnostima Vlade u pravcu dinamiziranja ovog procesa niti o odgovornosti institucija i rukovodilaca za dosadašnje kašnjenje.
- CGO zaključuje da kašnjenje ukazuje na nedostatak političke posvećenosti i slabosti javne uprave, gdje nepotizam, klijentelizam i partijsko zapošljavanje i dalje ograničavaju kapacitete za sprovođenje reformi - naveo je Kašćelan.

Nedostatak političke odlučnosti i kapaciteta ugrožava sprovođenje reformi

Pohvaljujemo rad Uprave policije koja je osigurala visok nivo bezbjednosti na sam dan utakmice, kao i navijače Crne Gore koji su jasno osudili svaki ekstremizam i govor mržnje tokom utakmice uz povike “Ustaše i četnici zajedno ste bježali”, poručili su iz Centra za građansko obrazovanje.
- &nbsp;Skrećemo pažnju i na selektivnu reakciju vlasti: osudili su ponašanje hrvatskih navijača, ali su prešutjeli napad na vozilo hrvatskih navijača dan ranije. &nbsp;&nbsp;Dosljedna osuda nasilja i govora mržnje je ključ za zdrav društveni ambijent- kazali su iz CGO.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1990729383519138202&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGO upozorio na selektivnu reakciju vlasti: Osudili ponašanje hrvatskih navijača, ćute na napad na njihovo vozilo

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da tužilaštvo koje ne pokazuje odgovornost ne može uživati povjerenje u društvu koje teži vladavini prava. Istovremeno, odgovornost nikada ne smije ugroziti autonomiju tužioca u konkretnom postupku. Ova dva principa moraju se kontinuirano graditi i učvršćivati, kroz različite institucionalne mehanizme, a jedan od ključnih je uređivanje etičke odgovornosti tužilaca, saopštio je Ivan Vukčević, koordinator programa Ljudska prava u CGO.
"Usvajanje novog Etičkog kodeksa državnih tužilaca, početkom novembra, predstavlja važan korak u očuvanju i jačanju dostojanstva i ugleda tužilačke profesije u Crnoj Gori. Njegova sadržina i primjena imaće neposredan uticaj i na napredak u procesu pristupanja EU, posebno u dijelu ispunjavanja završnih mjerila iz poglavlja 23 koja se odnose na nezavisnost i odgovornost pravosuđa na svim nivoima", rekao je on.
Iako etička odgovornost tužilaca nekad izmiče normiranju, kaže Vukčević, moguće ju je analizirati i uporediti sa evropskim standardima i dobrim praksama, zbog čega CGO smatra da je ocjena novog Etičkog kodeksa od javnog interesa.
"U tom kontekstu, CGO pozdravlja uvođenje obaveze da se tužilac neposredno obrati Komisiji za Etički kodeks kada planira angažmane van Državnog tužilaštva, a koji mogu uticati na njegov ugled ili dostojanstvo. Za razliku od ranijeg Kodeksa, kada je tužilac o tome obavještavao svog rukovodioca, a onda rukovodilac Komisiju “ako ocijeni potrebnim”, novo rješenje je bolje jer obezbjeđuje dodatnu kontrolu i smanjuje rizik od sukoba interesa", navodi u saopštenju.
Prema njegovim riječima, pozitivna je i novina koja omogućava periodičnu reviziju i preispitivanje Kodeksa, posebno u kontekstu novih profesionalnih izazova i razvoja međunarodnih standarda, ali i uvođenje odredbe o političkoj neutralnosti tužilaca, koja može doprinijeti snažnijoj zaštiti njihove autonomije.
"CGO pozdravlja i uvođenje jasnih pravila u komunikaciji sa građanima i medijima, uključujući obavezu profesionalnog i nepristrasnog odnosa prema novinarima i medijskim kućama, posebno postupanje sa pažnjom i poštovanjem “prema svakom novinaru i medijskoj kući”. Primjena ove odredbe može biti posebno zanimljiva u slučajevima selektivnog odnosa pojedinih tužioca prema medijima", istakao je Vukčević.
Dodatno, prvi put se uvode smjernice koje se odnose na korišćenje društvenih mreža, što je, naglašava, usklađeno sa savremenim izazovima i međunarodnim praksama, jer se to, takođe, smatra javnom komunikacijom koja zahtijeva mjeru opreza i profesionalnost.
Međutim, kako dodaje, postoje neki djelovi Kodeksa koji bi mogli biti dopunjeni, kao i neke odredbe iz prethodnog Kodeksa koje su uklonjene bez jasnog obrazloženja.
Novi Kodeks izostavlja obavezu tužioca da kontinuirano unapređuje svoja teorijska i praktična znanja, kao i da prati sudsku praksu domaćih sudova i Evropskog suda za ljudska prava. Nejasno je i zašto je uklonjena obaveza da tužioci podstiču zapošljene na stručno usavršavanje, imajući u vidu važnost profesionalnog razvoja svih u tužilaštvu, a što su i dobre prakse država EU. Ova obaveza državnog tužioca dobija na značaju ako uzmemo obzir da savjetnici i ostali zapošljeni u tužilaštvu već prisustvuju značajno manjem broju obuka nego državni tužioci, a imaju veliki uticaj na rezultate rada tužilaštva i u budućnosti mogu postati državni tužioci", rekao je Vukčević.
CGO, kako je kazao, sa zabrinutošću ukazuje i na problem brisanja odredbe o odnosu sa oštećenima, jer je neophodno da Kodeks propisuje obavezu posebne pažnje prema žrtvama krivičnih djela kako bi se izbjegla sekundarna viktimizacija.
"Dodatno brine i činjenica da se neki opisi povreda Etičkog kodeksa poklapaju sa težim disciplinskim prekršajima, što može dovesti do nedosljedne primjene i mogućnosti izbjegavanja strožeg vida odgovornosti. Ovo se, na primjer, odnosi na neprimjeren odnos prema učesnicima postupka, prihvatanje poklona ili korišćenje tužilačke funkcije za ostvarivanje privatnih interesa. Takvo uređivanje je neadekvatno i CGO preporučuje da se preciznije opišu neke povrede Etičkog kodesa i disciplinski prekršaji kako bi se jasno razlikovali", naveo je u saopštenju.
Zaključno, dodaje Vukčević, CGO ocjenjuje da novi Etički kodeks državnih tužilaca predstavlja iskorak u pravcu jačanja odgovornosti i profesionalizma državnih tužilaca.&nbsp;
"No, da bi se dodatno ojačao ugled tužilaštva, potrebno je razmotriti identifikovane nedostatke i ugraditi preporuke koje CGO predlaže. Podjednako važno, ključno je osigurati dosljedan i kvalitetan rad Komisije za Etički kodeks, jer bez primjene novih odredbi borba za odgovorno i profesionalno tužilaštvo ostaje bez suštinskog efekta", zaključio je Vukčević.

CGO: Etička pravila u tužilaštvu osnažena, ali reforma tužilaštva mora ići dalje

Status predmeta građansko vaspitanje i obrazovanje mora biti usklađen sa evropskim okvirom obrazovanja za demokratsko građanstvo i njegova realizacije mora biti zasnovana na nastavnoj paradigmi u kojoj će se njegovo obavezno izučavanje odvijati kroz učešće, istraživanje i iskustvo, ključne su poruke iz Akcionog dokumenta o građanskom obrazovanju, pripremljenog u okviru projekta koji sprovode Centar za građansko obrazovanje, Akcija za ljudska prava i ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje.
Iz ovih NVO poručuju da građansko vaspitanje i obrazovanje predstavlja put koji polazi od djeteta i kreće se u pravcu odgovornog, slobodnog, empatičnog, etički osposobljenog i aktivnog građanina.
&nbsp;- Akcioni dokument koji je uradio Neđeljko Đurović, profesor i aktivista, objedinio je preporuke za unapređenje statusa predmeta građansko obrazovanje, koje su nastale u okviru konsultacija sa učenicima i učenicama osnovnih i srednjih škola, nastavnim kadrom, roditeljima, akademskom zajednicom i organizacijama civilnog društva koje se bave neformalnim obrazovanjem- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Prethodno je, ističu, izrađena i početna studija o trenutnom stanju građanskog obrazovanja i obrazovanja o ljudskim pravima, čiji su autori profesori Sava Kovačević i Miroslav Minić, a koja je, takođe, korišćena kao osnova za kreiranje ovog dokumenta.
-Jačanje uloge građanskog obrazovanja i obrazovanja iz oblasti ljudskih prava u nastavi, kao i o načina na koje se oni predaju u modernom formalnom obrazovanju, prepoznato je kao značajno i u Strategiji reforme obrazovanja 2025-2035. Sve grupe sa kojima su urađene konsultacije su istakle da predmet mora imati status obaveznog, a akcioni dokument adresira konkretne korake potrebne i sugestije kada je riječ o kurikulumu, izvođenju nastave i nastavnicima koji će predavati ovaj predmet. ističu.
&nbsp;Navode da je jedna od ključnih preporuka iz dokumenta da je potrebno da učenje mora biti participativno i iskustveno i podržano od strane institucija, civilnog sektora, medija i međunarodnih organizacija, čime bi se učenicama i učenicima omogućilo sticanje znanja i vještina za samostalno ili grupno rješavanje stvarnih problema u lokalnoj zajednici, volontiranje ili sprovođenje projekata. Kroz taj modalitet, ističu, učenici i učenice će imati priliku da građanske kompetencije primijene, tako da djelovanje, organizovanje, pregovaranje i preuzimanje odgovornosti postane dominantan oblik ponašanja kod mladih u Crnoj Gori, umjesto da to ostane na teoriji.
&nbsp;- Važno je naglasiti da međunarodni trendovi ukazuju da je pohađanje nastave iz predmeta građansko vaspitanje i obrazovanje neophodno zbog razumijevanja krhkosti demokratskih institucija i sagledavanja značaja svakodnevne borbe za očuvanje ljudskih prava i sloboda- navodi se u saopštenju.
&nbsp;U dokumentu su predstavljena su i četiri operativna cilja: promovisanje značaja uključivanja građanskog obrazovanja i obrazovanja o ljudskim pravima u formalno obrazovanje u Crnoj Gori, izrada kataloga znanja – predmetnih programa građansko vaspitanje i građansko obrazovanje, sprovođenje obuke za izvođenje obaveznog predmeta građansko vaspitanje/građansko obrazovanje i izrada interoperabilnog portala za nastavne sadržaje, nastavne modele i primjere dobre prakse.
&nbsp;- Akcioni dokument, na crnogorskom i engleskom jeziku, biće predstavljen donosiocima odluka, i korišćen u daljem zagovaranju da ovaj predmet ponovo bude obavezan, za šta se CGO, HRA i Anima godinama zalažu- poručuju iz ovih organizacija,
&nbsp;
Projekat “Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju”, koji realizuju CGO, HRA i ANIMA, dio je programa “Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica” koji vode UNDP, UNICEF i UNESCO, u saradnji s Vladom Crne Gore. Projekat finansira Fond UN za izgradnju mira.

Grupa NVO: Status predmeta građansko vaspitanje i obrazovanje mora biti usklađen sa evropskim okvirom obrazovanja za demokratsko građanstvo

Nacionalizam i zloupotreba vjere za političke ciljeve razaraju demokratske temelje regiona i udaljavaju ga od evropskih vrijednosti, a odgovori nijesu tako jednostavni kako to populisti pokušavaju predstaviti, poručeno prilikom zvaničnog otvaranja regionalnog plenuma „Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu“.&nbsp;
Regionalni plenum zajednički organizuju Centar za građansko obrazovanje (CGO), Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD) iz Novog Sada, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu (FPN) i njemačka Fondacija Friedrich Ebert (FES).
Ambasador Njemačke u Crnoj Gori, Peter Felten, ocijenio je da su teme ovogodišnjeg regionalnog plenuma - nacionalizam i klerikalizam - neka od ključnih pitanja vezanih za mir i stabilnost Zapadnog Balkana, perspektive pristupanja država regiona Evropskoj uniji (EU), ali da su relevantne za čitavu Evropu.&nbsp;
Istakao je da je nacionalizam suprotan patriotizmu i da nosi netoleranciju, podjele i negiranje „drugih“, &nbsp;kako na međunarodnom nivou, unutar EU i pojedinačnih društava.
- Nacionalizam jasno stoji na putu razvoja regiona, a zloupotreba vjere za političke svrhe nikada nije dovodila do mira - poručio je Felten, uz opasku da to vodi sužavanju prostora za građane jer država postaje plijen nekih nacionalnih ili vjerskih grupa.&nbsp;
Antifašistički, građanski i multietnički elementi, po njegovom mišljenju, najbolje su karakteristike crnogorskog nacionalnog identiteta.
- Društvena kohezija ove države zavisi od podržavanja i aktivnog branjenja tih karakteristika - naveo je on.
Posebno se osvrnuo na manipulaciju sa evropskim vrijednostima od protivnika EU integracija.
- Pogrešno predstavljanje vrijednosti EU postalo je oružje onih koji ne žele članstvo u EU - kazao je Felten, navodeći da je rezultat te propagande i manja podrška EU posljednjih mjeseci u Crnoj Gori. Istakao je da one koji demonizuju evropske vrijednosti treba pitati šta je pogrešno sa njima i zašto su protiv njih.
Zlokobni narativi su, cijeni on, često bazirani na klerikalizmu i nacionalizmu. Dodao je da civilno društvo mora biti glavni otpor protiv takvih zlokobnih pristupa.
Izvršna direktorka CGO-a, Daliborka Uljarević, istakla je da naslov ovogodišnjeg plenuma nije samo dijagnoza stanja demokratije u regionu, već i poziv na djelovanje.
- Te pukotine nijesu apstraktne, one su u institucijama koje gube povjerenje građana, u obrazovanju koje se povlači pred mitovima, i u društvima u kojima strah i vjera u autoritet sve češće zamjenjuju kritičko mišljenje i slobodu. Demokratija na Balkanu ne puca zbog slabih zakona, već zbog slabih vrijednosti, i vrijeme je da ih ponovo učinimo snažnim - poručila je Uljarević.
Ilustrovala je to i kroz jedan primjer iz Crne Gore.
- Te pukotine su stvarne. To pokazuje i činjenica da naši organi reda i zakona, od avgusta, navodno ne mogu da pronađu bronzani spomenik ratnom zločincu visok dva metra. Javno ih ismijava najradikalniji dio SPC-a, koja danas drži ključne poluge moći u nominalno sekularnoj državi i sve to u interesu autokrate iz susjedne države, koji tako demonstrira koliko lako može da utiče na Crnu Goru - navela je Uljarević.
U osvrtu na Crnu Goru, istakla je i da se liderska pozicije ne može mjeriti samo kroz tehničke kriterijuma već inkorporiranjem evropskih vrijednosti koje društvo istinski živi.
Dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Sead Turčalo, mišljenja je da je region izložen „opasnosti jednostavnosti“ zbog nacionalista i populista koji nude suviše jednostavne odgovore na vrlo složena pitanja.
- Ti jednostavni odgovori kreiraju pukotine u demokratiji, jer eliminišu sve što smatraju da je suvišno, a suvišan je i pluralizam mišljenja - naveo je Turčalo.
On je istakao da jednostavnost vode ka isključivosti, podsjećajući da su upravo ideologije isključivosti na ovom prostoru kreirali ratove i ratne zločine.&nbsp;
- Naš zadatak ne bi bio da popunimo te pukotine demokratije, nego da pogledamo kroz te pukotine, vidimo svjetlost, uspostavimo dijalog i kroz dijalog njegujemo plutralizam i pokušamo da dođemo do rješenja - rekao je Turčalo.
Kako je kazao, oni koji žele jednostavnost ne mogu odgovoriti na pluralizam i dijalog i „zato ne treba te pukotine zatvarati, već ih popunjavati dijalogom“.
&nbsp;Izvršni direktor ADD-a, Balša Božović, osvrnuo se na situaciju u Srbiji i tragediju u Novom Sadu.
- Anketna komisija koju su napravili profesori sa beogradskog i novosadskog univerziteta, pregledala je preko 500,000 dokumenata, istražila i utvrdila da je Vučić lično odgovoran za tu tragediju - rekao je Božović.
On je podsjetio da je iza Srbije teška decenija, 13 godina, vlasti aktuelnog režima Aleksandra Vučića.
- To može da se sublimira u Izvještaju Evropske komisije koji je skoro stigao - prekinute su evropske integracije, potpuno su zaustavljene. Srbija se pominje kao tačka destabilnosti, kao ruski partner na Zapadnom Balkanu i kao neko ko ide nasuprot vanjske i bezbjednosne politike EU - kazao je Božović.
Kako je naveo, za regionom je i nekoliko loših decenija sa sumornim bilansom velikosrpske politike i naporima nekih aktera da i danas pokušaju uspostaviti „Srpski svet“ kao evropeizaciji regiona.
Božović je, citirajući novinara Tomu Markovića, rekao da je „Ćacilend velika Srbija u malom“.
- Sve što je taj koncept trebalo da predstavlja 90-ih i što je danas, to je tamo. Tamo su pripadnici JSO-a, koji su pravili ratne zločine, ubili premijera Srbije Zorana Đinđića 2003. godine, tamo je šef zemunskog klana, koji je poznatiji kao škaljarski klan u Crnoj Gori. U Ćacilendu su optuženi za ratne zločine, silovatelji, kriminalci, batinaši - rekao je Božović.
To je, kaže, vrijednost koju Vučić baštini ispred svoje kancelarije pokušavajući da se suprostavi građanima i da region zarobi u antievropskom narativu.
- To je alternativa ako ne želite EU, taj ćacilend. Zato je suštinski važno da Crna Gora uđe u EU, jer će to pomoći unutrašnjim snagama u Srbiji da se izbore za demokratizaciju države - rekao je Božović.&nbsp;
Direktor kancelarije FES za Crnu Goru, Srbiju i Kancelarije za Sjevernu Makedoniju, Peter Hurelbrink, rekao je da je regionalni plenum tokom godina postao važna prilika za razmjenu mišljenja o najznačajnijim pitanjima sa kojima se suočavaju društva na Zapadnom Balkanu.
On je zahvalio partnerima – CGO-u, ADD-u i sarajevskom FPN-u na organizaciji plenuma.
- Nadam se da ćemo pružiti što više novih uvida, saradnje i rezultata - poručio je Hurelbrink.

Nacionalizam i zloupotreba vjere stoje na putu razvoja regiona

Ako Crna Gora želi da ostane vjerodostojan kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, neophodno je da političke snage koje istinski dijele evropske vrijednosti sarađuju i zajednički predvode reforme.
To je poručeno na prvoj sesiji Regionalnog plenuma „Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu“, koji zajednički organizuju Centar za građansko obrazovanje (CGO), Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD) iz Novog Sada, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu (FPN) i njemačka Fondacija Friedrich Ebert (FES).
Bivša ministarka vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić, na noćnoj sesiji „NON-paper za Crnu Goru”, ocijenila je da Izvještaj Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori pokazuje veći optimizam EU da primi Crnu Goru, nego cijele koalicije na vlasti da država uđe u Uniju.
Ona je ukazala i da su tri grupe tema apostrofirane kao problematične, iako to nije dobilo veliku pažnju javnosti: carinske službe i carinska politika, zatim zaštita životne sredine, hrana, poljoprivreda i ribarstvo, kao i socijalna politika i zapošljavanje.
Ona je ocijenila da mnogi u institucijama EU misle da će ulaskom Crne Gora pokazati da proširenje nije mrtvo, a sa druge strane smatraju da je Crna Gora dovoljno mala da neće praviti previše problema, što se tiče budžeta i slično.
Pusić je, govoreći o non pejperu čiji je jedan od autora, rekla da je ideja bila da se pokaže zašto je Crna Gora relevantna i da je mnogo značajnija od svoje veličine zbog geopolitičkog položaja.
Kako je navela, jedna od prepreka na putu Crne Gore je to da se vladajuća većina sastoji od jednog dijela koji je za ulazak Crne Gore u EU i drugog dijela za koji je vrlo upitno da je za ulazak u Uniju.
- Formalno cijelo vrijeme taj dio ponavlja da jeste, a vuče poteze koji uvijek zasmetaju Crnoj Gori da napravi napredak. Gotovo uvijek kad napravi napredak se napravi nešto što taj korak prema članstvu osujeti - rekla je Pusić.
Istakla je da je jedno od rješenja, koje je elaborirano u non pejperu, mentorstvo, kao u slučaju ulaska tri baltičke države sa kojima su partnerstvo uspostavile Danska, Švedska i Finska.
- Od administratora, do najvišeg nivoa državne uprave, radili su sa njima na pripremanju zakona i ljudi, kako bi što spremniji ušli u EU - &nbsp;rekla je Pusić i navela da bi trebalo da bude šest država koje ulaze u partnerske odnose sa šest država iz regiona.
Pusić smatra da je ulazak Crne Gore u EU skoro neophodan signal za region da je to moguće.
Ona je istakla da se nakon zatvaranja svih poglavlja čeka potpisivanje i ratifikacija, prije članstva.
- To je veliki posao iza toga. Zato u non pejperu piše da se one političke stranke koje zaista žele da Crna Gora uđu u EU moraju povezati. Izbori su 2027. godine i do tada nećete završiti cijeli posao, čak i da završite pregovore. Za te izbore se treba pripremiti, jer Crnoj Gori treba evropsko vođstvo - poručila je ona.
Naučni saradnik na Institutu za istoriju Češke akademije nauka i vanredni profesor na Fakultetu društvenih nauka Karlovog univerziteta u Pragu, František Šistek, mišljenja je da je Crna Gora lider u procesu pristupanja.
- Ljudi koji su radili mnogo da Crna Gora napreduje na evropskom putu sada su optimistični, ali to se ne može smatrati definitivnom pobjedom, jer ima još preporuka i put ispred Crne Gore je dugačak“, objasnio je Šištek.
On je istakao da je važno pitanje da li će Crna Gora biti na dobrom glasu, jer sve članice moraju da se izjasne da država može ući u EU. „Važno je da ne uđe članica koja nije spremna, koja je na unutrašnjem nivou ranjiva, podložna stranim uticajima“, kazao je Šištek.
On je, govoreći o probnom članstvu, naveo da je to realno u praksi teško sprovodivo. „Imamo iskustvo da je Mađarska, uzorna liberalna država koja je ušla bez većih problema, poslije više godina počela da se ponaša drugačije, zato to nije adekvatno rješenje“, kazao je Šištek.
On je kazao i da ne vidi efektivnu volju u Crnoj Gori da se negatvan uticaj Vučićeve Srbije prekine. „Jedan dio aktuelne vlasti je za Vučićev režim. I zašto bi oni bili neko ko to želi da ograniči? - zapitao se Šištek i dodao da je i veći dio medijske scene u Crnoj Gori pod direktnim uticajem Beograda.
Šištek je ocijenio da pad povjerenja u evropske integracije nije drastičan i da je cijela politička scena za ulazak u EU, osim minornih partija koje su otvoreno protiv.
Upozorio je da rast uticaja iz Beograda ili crkve može voditi daljem osipanju te podrške.
Bivši predsjednik Vlade Crne Gore Igor Lukšić ne vidi problematičnim heterogenost Vlade.
- Mislim da to nužno ne mora biti loše, pogotovo što su u opoziciji stranke koje su podrška procesu pristupnja i spremni su da podrže svaku inicijativu koja nas vodi korak bliže EU - objasnio je Lukšić.
On je naveo da se osjeća zasićenost procesom pregovora koji jako dugo traje, a što bi trebalo biti dodatni razlog da se naprave hrabriji potezi i iskoristi specifičan geopolitički trenutak.
- Uostalom, ne završava se posao time što ste ušli u EU, za mnoge oblasti će sigurno postojati tranzicioni period. Dok god su jasno postavljeni zadaci, dok imamo jasan nadzor nad procesom, mislim da je to moguće - rekao je Lukšić.
On je upozorio i da ne bi bilo dobro se oni koji vode sada proces opuste zato što im iz EU govore da će Crna Gora biti članica EU 2028. godine, iako je jasno da je sada sve mnogo lakše i brže nego u nekim ranijim fazama.
- Kako je loše ako se zatvori određeno poglavlje, a onda ne ispunjavaju obaveze koje proizilaze iz njega. Tu bi i EU trebalo da opominje, kako bi se pravac održao - kazao je on.
Lukšić je kazao da je u redu imati u Vladi sve partije proevropski orijentisane, pa makar i rektorički.&nbsp;
- Drago mi je da vidim predstavnike aktuelne vlasti koji su zainteresovani za progres u okviru NATO-a, iako se sjećamo da nije tako bilo uoči članstva u NATO. Drago mi je i danas u vlasti oni ljudi koji dočekivali Šešelja iz Haga sada pričaju neku drugu priču - &nbsp;rekao je Lukšić.
Lukšić je istakao da u probnom periodu članstva, kao modelu, ne vidi „ništa sablasno“, navodeći da se zaboravlja da je proces EU integracija i proces emancipacije društva.&nbsp;
- Mislim da bi taj proces išao brže ako bi bili dio jedne šire zajednice, u kojoj ne bi imali dileme makar kada su pitanja vanjske i bezbjednosne politike - rekao je Lukšić.
Izlaganja panelista pratila je i živa diskusija u kojoj su učestvovale diplomate, predstavnici akademske zajednice i civilnog sektora iz Crne Gore i regiona.
Večerašnju sesiju, koja je okupila preko 70 učesnika, moderirala je direktorka za strategiju i komunikacije CGO-a Zvezdana Kovač.

Za ulazak u EU Crnoj Gori potrebno evropsko vođstvo i političko jedinstvo

U hotelu Crown Plaza u Podgorici, sjutra, 13. novnembra biće održan drugi dan regionalnog plenuma „Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu“, koji zajednički organizuju Centar za građansko obrazovanje (CGO) iz Podgorice, Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD) iz Novog Sada, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu (FPN) i Fondacija Friedrich Ebert (FES).
Plenum će početi u 10 časova uvodnim obraćanjima:
- Dr Peter Hurelbrink, direktor kancelarije za Crnu Goru, Srbiju i Sjevernu Makedoniju, FES
- Balša Božović, izvršni direktor, ADD
- Dr Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu
- Daliborka Uljarević, izvršna direktorka, CGO
- Nj. E. Peter Felten, ambasador Njemačke u Crnoj Gori
U nastavku programa, održaće se panel diskusija „Demokratske alternative: izgradnja evropske budućnosti Zapadnog Balkana“, na kojoj će govoriti:
- Danijel Živković, predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS), Crna Gora
- Srđan Milivojević, predsjednik Demokratske stranke (DS), Srbija
- Damir Mašić, član Predsjedništva Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH)
- Venko Filipče, predsjednik Socijaldemokratske unije Makedonije (SDSM), Sjeverna Makedonija
Moderatorka panela biće Aleksandra Jerkov, suosnivačica i članica Upravnog odbora ADD-a.
Drugi panel, pod nazivom „Razumijevanje ‘Srpskog sveta’: prijetnje demokratiji i identitetima“, biće održan od 12 časova, uz učešće:
- Dr Milivoja Bešlina, istoričara iz Srbije
- Prof. Bobana Batrićevića, direktora Mreže Zapadnog Balkana, Crna Gora
- Prof. Šaćira Filandre, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, BiH
- Vetona Surroija, pisca, novinara, političara i aktiviste civilnog društva, Kosovo
- Svetlane Siljanoske, konsultantkinje za strateške komunikacije i bivše savjetnice premijera Sjeverne Makedonije
Panel će moderirati Izabela Kisić, sociološkinja.
Događaj će biti zaokružen dodjelom Godišnje nagrade za demokratiju i ljudska prava na Zapadnom Balkanu.
Organizatori pozivaju medije da isprate ovaj važan skup, koji okuplja istaknute predstavnike akademske, političke i civilne scene regiona, s ciljem produbljivanja dijaloga o izazovima demokratije u savremenom društveno-političkom kontekstu.
U prilogu se nalazi detaljan program rada plenuma.

Drugi dan Regionalnog plenuma „Podgorica 2025“: Pukotine u demokratiji – nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu

Dodjela diploma, nakon dva mjeseca intenzivnog rada, označila je kraj još jednog ciklusa Škole EU pregovora, koju Centar za građansko obrazovanje (CGO) realizuje u okviru projekta „EU kompas za mlade“, uz podršku Ministarstva evropskih poslova, saopšteno je iz CGO-a.
Kako navode program je uspješno završilo 24 učesnika i učesnice, a ovaj događaj istovremeno označava i početak nove generacije mladih koji proces evropskih integracija posmatraju informisanije, kritičnije i odgovornije.
- Kroz kombinaciju interaktivnih predavanja, tematskih diskusija, praktičnih vježbi i specijalizovanog treninga posvećenog projektnom ciklusu, učesnici i učesnice su se upoznali sa različitim dimenzijama evropskih integracija. Tematski dio programa obuhvatio je analizu političkih i ekonomskih aspekata razvoja Evropske unije kroz dosadašnje talase proširenja, s ciljem boljeg razumijevanja njenog istorijskog i institucionalnog okvira i principa na kojima funkcioniše, kao i proceduralne dinamike pregovora sa Crnom Gorom- kazali su iz ove organizacije.
Iz CGO-a ističu da je posebna pažnja bila posvećena obrazovanju i kulturi u procesu evropeizacije, ali i ključnim poglavljima kao što su vladavina prava (23 i 24), zaštita životne sredine (27), poljoprivreda i ruralni razvoj (11), uz osvrt na zajedničku poljoprivrednu politiku i aktuelni Plan rasta EU.
- Kroz simulacije, grupni rad i mentorske konsultacije sa članovima CGO tima, učesnici i učesnice su stekli dragocjeno iskustvo koje će im pomoći da samostalno razvijaju i sprovode projekte koji doprinose procesu evropskih integracija Crne Gore- poručuju.
Nakon kraće panel diskusije, kao završnog dijela programa, diplome su uručili Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije CGO-a, i Petar Đukanović, programski direktor CGO-a.
Obraćajući se učesnicima, iz CGO-a navode da je Đukanović istakao da je Škola EU pregovora važan prostor u kojem se mogu čuti oni koji poznaju srž procesa evropskih integracija, bilo kroz lično iskustvo u njegovom vođenju ili praćenju.
- Željeli smo da ponudimo cjelovit i realan pogled na pregovore, uz priliku da mladi razviju konkretne vještine - da razumiju kako funkcionišu EU fondovi i kako se pišu projekti koji omogućavaju sprovođenje reformi. Vjerujem da smo uspjeli da ih motivišemo i osnažimo da razmišljaju kritički, da se aktivno uključuju i da svojim znanjem i energijom doprinesu evropskom putu Crne Gore- poručio je on.
Zvezdana Kovač je dodaju, naglasila značaj informisanosti mladih o procesu evropskih integracija i njegovom uticaju na svakodnevni život.
- Mnogo je nerazumijevanja i predrasuda, a ako EU ostane apstraktna priča, gubi se njen smisao. Evropske integracije znače jače institucije, više pravne sigurnosti, više prilika za obrazovanje, zapošljavanje i usavršavanje, ali i prostor za slobodu, dostojanstvo i prava građana. Zato je ključno da o EU govorimo jasno, razumljivo i otvoreno, kako bi građani, posebno mladi, znali ne samo šta se pregovara, već i zašto je to važno za njih i njihovu budućnost- istakla je ona.
Učesnik Stefan Minić kazao je da mu je učešće u Školi EU pregovora bilo izuzetno vrijedno iskustvo.
- Program mi je pomogao da bolje razumijem procese evropskih integracija, strukturu pregovora i ulogu različitih aktera. Posebno bih izdvojio kvalitetna predavanja i otvorene diskusije sa predavačima iz prakse, koji su nas podsticali da razmišljamo kritički i aktivno učestvujemo- rekao je on, dodajući da je važan i aspekt umrežavanja.
Upoznao je, kaže, mlade ljude iz različitih oblasti koji dijele slične vrijednosti i interesovanje za društvene promjene.
- Sve ovo me dodatno motivisalo da nastavim da se angažujem u oblastima koje doprinose evropskoj budućnosti Crne Gore. Zahvalan sam CGO-u i svima koji su omogućili inspirativno okruženje za učenje, razmjenu ideja i lični razvoj- dodao je on.
Slične utiske podijelila je i učesnica Milica Mrvaljević, koja je ocijenila da joj je učešće na Školi EU pregovora bilo izuzetno dragocjeno.
- Program je pružio priliku da se detaljnije upoznam sa procesom pristupanja Evropskoj uniji, tehnikama pregovaranja i izazovima koje taj proces nosi. Posebno cijenim interaktivan pristup predavača i razmjenu iskustava među učesnicima iz različitih oblasti“, kazala je ona. „Važno je da mladi, stručni i angažovani ljudi budu uključeni u procese evropskih integracija. Veliko hvala CGO-u na odličnoj organizaciji, posvećenosti i inspirativnom programu!- zaključila je Mrvaljević.

Diplome kao potvrda posvećenosti mladih evropskim integracijama

Predstava „Šćeri moja“, po tekstu Maje Todorović, u adaptaciji i režiji Ane Vukotić, biće izvedena sjutra (subota, 22. novembar) u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, uz obezbijeđen engleski titl.
Drama „Šćeri moja“ u središte postavlja položaj žene u savremenom društvu i odnos prema ženskom djetetu, kroz istorijski okvir koji otvara prostor za univerzalna pitanja rodne ravnopravnosti. Priča prati odrastanje knjeginje Zorke Petrović – od djevojčice koja se igra loptom, do odrasle žene udate za Petra I Karađorđevića. Kroz njen razvoj, predstava oslikava društvo u kojem, uprkos istorijskom odmaku, žene i dalje nijesu ravnopravno tretirane.
Uloge tumače: Vanja Jovićević, Mirko Vlahović, Varja Đukić, Slavko Kalezić, Dušan Kovačević, Goran Vujović, Jovan Dabović, Slobodan Marunović, Danilo Čelebić, Zoran Vujović i Mišo Obradović.
Autorski tim čine: scenograf Aleksandar Vukotić, kostimograf Leo Kulaš, asistentkinja kostimografa Lina Leković, kompozitor Aleksandar Radunović Popaj, koreografkinja Sonja Vukićević, saradnik na dramaturgiji Balša Poček, a izvršna producentkinja je Nela Otašević.
Drama „Šćeri moja“ nagrađena je kao najbolji savremeni domaći dramski tekst na konkursu Crnogorskog narodnog pozorišta, a premijerno je izvedena 17. maja 2016. godine.
Ulaznice su dostupne na sajtu www.cnp.me
&nbsp;i na biletarnici pozorišta. Publika sve informacije o aktuelnim programima može pratiti i putem zvaničnih Facebook, Instagram i Viber kanala CNP-a.
Repertoari Crnogorskog narodnog pozorišta dostupni su i na svim letovima nacionalne avio-kompanije Air Montenegro.

CNP: „Šćeri moja“ sjutra na Velikoj sceni

Crnogorski olimpijski komitet (COK) i Sportska komisija COK-a, uz podršku Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) i Evropskih olimpijskih komiteta (EOK), organizovali su prvi Crnogorski sportski forum – nacionalni skup posvećen unapređenju položaja sportista i izgradnji modernog, efikasnog sportskog sistema u Crnoj Gori.
Forum je otvoren obraćanjima predsjednika COK-a Dušana Simonovića, ministra sporta i mladih Dragoslava Šćekića i predsjednika Sportske komisije COK-a Milivoja Dukića, uz video-poruku predsjednice Sportske komisije MOK-a Eme Terho.
Predsjednik Simonović poručio je da sport mora biti jasno prepoznat kao društvena i državna vrijednost:
– Sport je škola života i ogledalo društva. Na uspjesima naših sportista gradimo povjerenje da zajedničkim radom možemo stvarati bolje uslove za buduće generacije.
Ministar Šćekić naglasio je da država ima posebnu odgovornost prema sportistima i njihovom razvoju:
– Ovaj forum pokazuje da Crna Gora ima znanje, kapacitet i volju da sportistima obezbijedi sistem koji ih podržava na svakom koraku – od razvoja karijere do zaštite njihovih prava.
Predsjednik Sportske komisije i četvorostruki olimpijac Milivoj Dukić istakao je da sportisti moraju imati aktivnu ulogu u kreiranju sportskih politika:
– Ovaj forum je nastao da pokažemo da želimo da budemo dio rješenja. Jer samo kada sportisti imaju glas – sport ima budućnost.
Prvi Crnogorski sportski forum označio je početak kontinuirane platforme za dijalog institucija, sportskih saveza i sportista, sa ciljem izgradnje održivog i modernog sportskog sistema Crne Gore.

COK organizovao prvi Crnogorski sportski forum: Sportistima mora biti obezbijeđeno veće učešće i snažnija podrška sistema

Predsjednik Skupštine Media centra, Dragoljub Vuković, pozvao je Agenciju za audiovizuelne medijske usluge (AVM) da sankcioniše odgovorne koji odbijaju usvajanje novih odluka o osnivanju lokalnog javnog emitera.
Vuković je saopštio da je Media centar danas dostavio novu inicijativu predstavnicima pet opština, sa zahtjevom da hitno usvoje nove odluke o osnivanju lokalnog javnog emitera.
– Inicijative su dostavljene predsjednicima skupština opština i predsjednicima opština Andrijevica, Berane, Budva, Nikšić i Glavni grad Podgorica, naveo je Vuković.
Podsjetio je da je Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama usvojen 7. juna 2024, a stupio na snagu 19. juna iste godine te da je rok za usaglašavanje akata istekao 19. marta 2025.
– U članu 190 Zakona propisano je: Osnivački akti lokalnih i regionalnih javnih emitera uskladiće se sa ovim zakonom u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu zakona, kazao je Vuković.
Istakao je da su opštine u obavezi da hitno preduzmu potrebne korake:
– Media centar poziva najodgovornije u opštinama da bez odlaganja usvoje nove odluke o osnivanju lokalnog javnog emitera, sa čijim usvajanjem kasne već osam mjeseci. Takođe, pozivamo AVM da iskoristi svoje nadležnosti i sankcioniše odgovorne za kršenje zakona, poručio je Vuković.
Posebno je ukazao na ključne novine koje novi zakon uvodi u rad lokalnih javnih emitera, prije svega u postupku imenovanja članova savjeta.
– Da bi se smanjio politički uticaj, obaveza je da se novim odlukama propiše da članove savjeta imenuju ovlašćeni predlagači — nevladine organizacije, sportske organizacije, udruženja privrednika, sindikati i druga relevantna udruženja sa teritorije opštine, naveo je Vuković.
Dodao je da se važne promjene odnose i na razrješenje članova savjeta.
– Umjesto prakse da razrješenje pokreće skupština opštine, sada je propisano da to može učiniti isključivo savjet javnog emitera. Time se sprečava politički uticaj na rad savjeta, naglasio je on.
Vuković je podsjetio da novi osnivački akt javnog emitera mora obuhvatiti niz važnih pitanja, uključujući djelatnost emitera, postupak imenovanja i razrješenja organa, finansiranje, javnost rada i mehanizme za podnošenje prigovora građana.
Istakao je da je Media centar, u saradnji sa Ministarstvom kulture i medija, AVM-om, Zajednicom opština, Sindikatom medija i lokalnim emiterima, pripremio Model odluke o osnivanju lokalnog javnog emitera i Model Statuta.
– Modeli su već dostavljeni predsjednicima opština i skupština kako bi se ubrzao proces usklađivanja sa zakonom, rekao je Vuković.
On je upozorio da je neophodno odmah započeti pripremu nacrta odluka, jer se mora sprovesti i javna rasprava prije upućivanja akta u skupštinsku proceduru.
– Upozoravamo Skupštinu Glavnog grada da ne sprovodi postupak imenovanja novih članova Savjeta RTV Podgorica prije usaglašavanja akta sa zakonom, jer nova odluka ne predviđa člana ispred Advokatske komore, naglasio je Vuković.
Dodao je da su do sada nove odluke usvojile opštine: Herceg Novi, Pljevlja, Rožaje, Cetinje, Danilovgrad, Kotor, Tivat, Bar, Bijelo Polje i Ulcinj.

Vuković: AVM da sankcioniše odgovorne koji odbijaju da usvoje nove Odluke o osnivanju lokalnog javnog emitera

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Doskorašnja urednica Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore Mila Vuković saopštila je da joj je urednik Prvog programa Bojan Terzić rekao da direktor TVCG Milan Knežević želi da pokrene njenu smjenu jer je uoči utakmice sa Hrvatskom emitovana epizoda „Perspektive“ koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije.
Mladi u ovoj epizodi, kako je pojasnila Vuković, na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma.
- I to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan. Usljed tehničkog problema, emitovanje je prekinuto nakon 13 minuta, a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“: „Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?“ - navela je ona.
Otkako je prije četiri godine Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme raspoređena na radno mjesto urednika Dokumentarnog programa, sadržaj koji je stvarala sa kolegama je, kaže, nagrađivan i prepoznat kao primjer profesionalnih i etičkih standarda Javnog servisa.&nbsp;
- Dvoumila sam se da li ovu informaciju javno da podijelim, jer nijesam obznanila ni kada sam raspoređena na mjesto urednika Dokumentarnog programa, ali zbog načina na koji mi je menadžment posredstvom Arhive RTCG, poslao ponudu za zaključivanje Aneksa Ugovora o radu, koju potpisuju direktor TVCG Milan Knežević i generalni direktor RTCG Boris Raonić, bez prethodnog postupka, bez obrazloženja i bez ijednog zakonski propisanog koraka, sa zadovoljstvom ću to da uradim i odmah im poručim, naravno da ću pokrenuti zvaničan spor, jer je njihovo postupanje nezakonito! - navela je ona.
<h2>POKUŠAJ DISCIPLINOVANJA I POTČINJAVANJA RTCG</h2>
Vuković je istakla da po zakonu ne može biti smijenjena, jer nije ni izabrana u mandatnoj funkciji i ni na osnovu „želje“ ili impresija bilo kog pojedinca.
- Dakle, bez ijednog zakonski propisanog koraka, bez postupka utvrđivanja odgovornosti, bez pisanog upozorenja, obrazloženja i bez odluke o povredi radne obaveze. Ovo nijesu samo profesionalni pritisci, već i pokušaj uređivačkog disciplinovanja i potčinjavanja Javnog servisa ličnim ukusima i političkim očekivanjima – napisala je Vuković u objavi na Fejsbuku.
Pojasnila je da već drugu godinu zaredom, na Televiziji Crne Gore ponedjeljkom u 12.15 sati emituju Dokumentarni serijal „Perspektiva“ koji realizuju Radio Slobodna Evropa i The National Endowment for Democracy (NED).&nbsp;
- Shodno potpisanom ugovoru, Javnom medijskom servisu RTCG ustupljen je uz prava na emitovanje bez naknade i ograničenja. Serijal prenosi više od 30 televizija u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Namijenjen je mladima i pruža im prostor za dijalog i javnu debatu, o zidovima koje su među njima stvorili ratna prošlost, obrazovni sistem i mediji. Mladi u „Perspektivi“ imaju priliku da čuju jedni druge, slobodno razgovaraju o aktuelnim temama, debatuju o ljudskim pravima, multikulturalnosti, nasilju, opštim i ličnim vrijednostima, radikalizaciji, slobodi… U ponedjeljak 17. 11 2025. emitovana je epizoda koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije. Mladi u ovoj epizodi na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma i to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan - pojasnila je Vuković.
Usljed tehničkog problema emitovanje je, prema njenim riječima, prekinuto nakon 13 minuta - a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“ : “Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?.
- Nakon svega tri sata, portal „Pobjeda“ objavljuje tekst sa senzacionalističkim naslovom „TVCG danas emitovala emisiju koja prikazuje Hrvate kako veličaju ustaše i NDH“, navodeći u posljednjem pasusu „da su uredništvu TVCG poslali pitanja“ - navela je Vuković.
Tekst je, kaže, svega nekoliko sati uoči utakmice, sa istim naslovom, objavljen i na zvaničnom Fejsbuk nalogu „Pobjede“ uz osamdesetak komentara.
- Koji obiluju govorom mržnje, satanizacijom, diskreditacijom i ličnim uvredama na račun uredništva i menadžmenta Javnog servisa, uz tek poneki glas razuma, u kojima između ostalog korisnici društvenih mreža ukazuju da su komentatori samo pročitali naslov „Pobjede“. Iako gledaoci nijesu mogli odgledati emisiju do kraja, jer je bila prekinuta, širi auditorijum imao je priliku da je vidi i ranije, jer je „sporna“ epizoda već emitovana u regionu i dostupna je na vebsajtu RSE - dodala je Vuković.
<h2>TEHNIČKI PROBLEMI</h2>
Urednik Prvog programa je, kaže, u poneđeljak prvi put obavjestio o tehničkom problemu - neposredno nakon prekida emitovanja emisije, ne zahtijevajući njeno izjašnjenje kao urednika Dokumentarnog programa u čijem se Programsko-produkcionom planu nalazi dokumentarni serijal „Perspektiva“.
- U tom razgovoru prvi put saznajem, da su i prethodne tri epizode prekinute, i da kao urednik Prvog programa nije dobio objašnjenje iz tehničko-produkcijskog lanca, kako i zašto dolazi do prekida u emitovanju. Za sve vrijeme, kao urednik Dokumentarnog programa svakog petka uredno dobijam najave za svaku od epizoda serijala „Pesrpektiva“ od strane njihovog produkcijskog tima i upoznata sam sa sadržajem emisija, te stoga nijesam ni dovodila u pitanje da će u ponedjeljak 17. novembra biti emitovana najavljena epizoda koja je snimljena u Podgorici, niti me je iko iz Koordinacije programa obavijestio da će biti emitovana epizoda od 20. jula. Za preuzimanje sadržaja „Perspektive“ sa Ftp servera RTCG, zadužen je sektor Koordinacije i realizacije programa, od kojih u međuvremenu nijesam informisana da postoje smetnje u emitovanju serijala, niti je na moje upite iko od kolega koje sam kontaktirala u ponedjeljak, znao da objasni o čemu je riječ – istakla je Vuković.
Tek u korespondenciji sa produkcijskim timom „Perspektive“ saznaje ono o čemu je RTCG već informisana - da se tehnički problemi u emitovanju na TVCG javljaju zbog promjene formata dsitribucije.
- O čemu je njihov tehnički urednik na vrijeme obavijestio RTCG, ali da ta informacija nije proslijeđena unutar tima za realizaciju TVCG, kao što nijesu bili obaviješteni ni da je RTCG promijenila Ftp adresu, usljed čega je i došlo do zaostatka u preuzimanju novoproizvedenih epizoda i prekida emitovanja – navela je Vuković.
Naglasila je da im, uprkos apsolutnom razumijevanju produkcijske kuće „Mebius film“ i njihovom krajnje konstruktivnom pristupu u iznalaženju rješenja u otklanjanju tehničkih propusta do kojih je došlo u Televiziji Crne Gore, javno upućuje izvinjenje zbog kompromitacije superiornog sadržaja serijala „Perspektiva“ na Javnom medijskom servisu RTCG i senzacionalističkih, tendencioznih medijskih interpretacija koje su u potpunosti izvan standarda Javnog servisa.
- Nakon što me je urednik Prvog programa juče telefonom informisao o „želji“ direktora Kneževića da me „smijeni“ zatražila sam da me o tome obavijesti zvaničnim putem. Nakon pola sata, dobila sam poziv iz Arhive RTCG da preuzmem „ponudu“. Ponuda koja se ne odbija, glasi na zaključivanje Aneksa Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, kojom me na zahtjev direktora TVCG Milana Kneževića, upućuju za raspored na nižerangirano radno mjesto Urednik emisije 1 TV u Dokumentarnom programu. U ponudi navode da ispunjavam propisane uslove za navedeno radno mjesto, stručna sprema, radno iskustvo itd… Sve u skladu sa potrebama procesa rada, bez stvarnih razloga za premještaj na to radno mjesto i bez prethodno ispoštovane procedure – pojasnila je Vuković.
<h2>KULMINACIJA KONFLIKTA</h2>
Direktorova želja da je smijeni zbog „Perspektive“ takođe je, kaže, ispunjena bez prethodnog postupka utvrđivanja njene odgovornosti za povredu radne obaveze, bez pisanog upozorenja o postojanju razloga za izricanje bilo kakve mjere za povredu radne obaveze, u konačnom bez odluke o povredi radne obaveze.
Ovim je, kaže Vuković, kulminirao latentni konflikt između nje i direktora TVCG koji, prema njenim riječima, tinja godinu i jedanaest mjeseci koliko je prošlo od momenta njegovog dolaska na poziciju direktora TVCG.&nbsp;
- Taj sukob je zasnovan na našim duboko suprotstavljenim stavovima o uređivačkoj autonomiji, primjeni profesionalnih i etičkih standarda i ulozi Javnog servisa. Samo ne znam, kada je tačno donedavni urednik redakcije Dokumentarnog programa Televizije Pljevlja, obećao sebi da će da me „smijeni“ i koga je od svojih projektovao za radno mjesto urednika Dokumentarnog programa? Koje ga je tačno moje reagovanje upućeno lično njemu zaboljelo, koji zvanični dopis, koji zvanični e-mail… Posljednji je bio o razlozima zbog kojih sam insistirala da bi dokumentarnu emisiju o cetinjskoj tragediji nad tragedijama „Ranjeni grad“ trebalo emitovati u „prajm-tajmu“, nije bio ni za emitovanje. Ili je to bio onaj jedan jedini sastanak koji je do sada održao sa urednicima, gdje sam mu povrijedila direktorsku sujetu stavom da se Programsko-produkcioni plan Dokumentarnog programa ne može mijenjati i dopunjavati bez znanja i saglasnosti urednika Dokumentarnog programa, sadržajima poput „Vraneške doline“ recimo... Ili još ne može da mi oprosti dokumentarne filmove o „Gaeti“, „Štrpcima“ ili posljednji o „Deporatciji izbjeglica iz Herceg Novog“ kojeg je nakon emitovanja odćutao. Brzo je podlegao maniru naših „veljih“ urednika koji prema vlastitom priznanju, gle čuda, nikada ne gledaju emisije koje im programski pripadaju. Ali je direktor zato zatražio da radim priče „o zločinima nad Srbima“. Naravno! O Srđanu Aleksiću! Je li problem što njegovo herojstvo i primjer ljudskosti, nadilazi svaki nacionalni predznak?! – navela je Vuković.
Ili je, pita ona, aktuelnije o stradalniku i velikomučeniku Pavlu Đurišiću?&nbsp;
- Kad može spomenik, zašto ne bi i dokumentarac na Javnom medijskom servisu?! Može i to, ali mu se ni to ne bi dopalo! – dodala je ona.
<h2>OSLOBAĐANJE OD SVEGA CRNOGORSKOG</h2>
Pita i „oslobađaju“ li to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog.
- A zašto, direktore, ne bismo i zločine srpskih oficira nad Crnogorkama i Crnogorcima?! Zašto ne o „Bijelom teroru“, o mučenju, ubijanju, klanju i spaljivanju porodice Zvicer: Anđe, Petra, Zagorke, Vidaka, Plane…Petrove babe koju su svezali za trešnju ispred kuće, da gleda kako joj sreća gori…Zašto ne o Savu Otaševiću, Marku Jakovljeviću, o Ružici, Plani, Stanici, Manji, Milici, Petrani Bulatović, o Peru i Radivoju Bulatoviću, zašto ne o proslavljenom komandiru Šćepanu Mijuškoviću? Kako, kad ste mi iz prijedloga PP plana za ovu godinu bez obrazloženja ukolnili sve dokumentarne formate koji su imali crnogorski predznak! Oslobađate li vi to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog? Pa nijeste valjda i na mene „udarili“ jer sam Crnogorka?! Ne, ne vjerujem zlim jezicima… Čak ste nam za sljedeću godinu uklonili i serijal povodom 60 godina Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore, jedinog programa koji u kontinuitetu traje koliko i sama TVCG. A zanimalo Vas je i do kada planiramo da emitujemo serijal „Bella Ciao“? Crna Gora ima 257 narodnih heroja, među njima je osam žena, pa izračunajte! – naglasila je Vuković.
Javni servis, kako je podvukla, nije ničija lična prćija.
- Funkcija direktora TVCG je prolazna. Javna institucija poput RTCG ne može se voditi po modelu lične volje, niti se zaposleni mogu premještati kao predmeti sa police na policu. Kao urednica i kao građanka Crne Gore, dužna sam da zaštitim zakonitost postupanja, profesionalne standarde, uredničku autonomiju, javnost i transparentnost rada Javnog servisa. To ću i uraditi, svim pravnim sredstvima - zaključila je ona.

Tag: cgo

Lekcije iz Italije: Stabilna administracija ključ evropskog puta

CGO: Produbljene podjele, neriješeni ratni tereti i političke manipulacije kao pogonsko gorivo novih kriza

Nedostatak političke odlučnosti i kapaciteta ugrožava sprovođenje reformi

CGO upozorio na selektivnu reakciju vlasti: Osudili ponašanje hrvatskih navijača, ćute na napad na njihovo vozilo

CGO: Etička pravila u tužilaštvu osnažena, ali reforma tužilaštva mora ići dalje

Grupa NVO: Status predmeta građansko vaspitanje i obrazovanje mora biti usklađen sa evropskim okvirom obrazovanja za demokratsko građanstvo

Nacionalizam i zloupotreba vjere stoje na putu razvoja regiona

Za ulazak u EU Crnoj Gori potrebno evropsko vođstvo i političko jedinstvo

Drugi dan Regionalnog plenuma „Podgorica 2025“: Pukotine u demokratiji – nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu

Diplome kao potvrda posvećenosti mladih evropskim integracijama

Lekcije iz Italije: Stabilna administracija ključ evropskog puta

CNP: „Šćeri moja“ sjutra na Velikoj sceni

COK organizovao prvi Crnogorski sportski forum: Sportistima mora biti obezbijeđeno veće učešće i snažnija podrška sistema

Vuković: AVM da sankcioniše odgovorne koji odbijaju da usvoje nove Odluke o osnivanju lokalnog javnog emitera

PRATITE TVe UŽIVO