CGO: Šćekić iste naučne nalaze godinama predstavljao kao nove, sumnja na autoplagijat u najmanje tri rada

Centar za građansko obrazovanje (CGO) upozorio je na ozbiljne indicije autoplagijata u naučnim radovima direktora Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore (UCG) Radenka Šćekića, tvrdeći da je tokom 14 godina, mijenjajući naslove, jezik publikovanja i koautore, iste analize i istraživačke nalaze najmanje tri puta predstavljao kao novi naučni doprinos. Iz te nevladine organizacije poručuju da takva praksa otvara pitanja akademskog integriteta, stvarne naučne produktivnosti i odgovornosti rukovodstva UCG-a.
Kako je saopštio asistent na projektima CGO-a Ivan Kašćelan, uporedna analiza Šćekićevih naučnih radova ukazuje na izuzetno visok stepen tekstualne i sadržajne podudarnosti, bez odgovarajućeg upućivanja na ranije publikacije.
U fokusu analize je rad „Politička tranzicija u Crnoj Gori 1989–2010“, objavljen 2025. godine u ljubljanskom Zgodovinskom časopisu, koji je indeksiran u međunarodnoj bibliografskoj i citatnoj bazi Scopus.
Iz CGO-a navode da se u tom radu Demokratska partija socijalista (DPS) i Socijaldemokratska partija (SDP) i dalje predstavljaju kao stranke na vlasti u Crnoj Gori, iako je DPS izgubio vlast na državnom nivou 2020. godine.
– Izgleda da je direktoru Istorijskog instituta, u nastojanju da rasvijetli političku prošlost Crne Gore, promaklo punih pet godina njene novije političke istorije – navode iz CGO-a.
Isti pasusi, hipoteze i zaključci u radovima objavljenim u razmaku od deset godina
Prema njihovim tvrdnjama, objašnjenje takvih vremenskih nedosljednosti nalazi se u radu „Politički život Crne Gore u periodu tranzicije“, koji je Šćekić objavio deset godina ranije, sa drugim koautorom, u časopisu Journal of Eurasian Studies.
Uporedna analiza, kako ističu, pokazuje da su u publikaciji iz 2025. godine ponovljeni čitavi pasusi, istraživačke hipoteze, argumentacija, naučni nalazi i gotovo cjelokupan zaključak ranijeg rada, uz uglavnom kozmetičke jezičke i stilske izmjene.
Iz CGO-a posebno ukazuju na to da su gotovo doslovno preuzete i formulacije kojima autor obrazlaže ograničenja sopstvenog istraživanja i njegov očekivani doprinos daljem proučavanju političke istorije Crne Gore.
Pojedine vremenske odrednice, tvrde, nijesu ažurirane, dok su u novom tekstu zadržane čak i gramatičke greške iz prethodne publikacije.
Sličnosti se, prema njihovoj analizi, ne završavaju na ova dva rada. CGO navodi da je značajan dio istog naučnog sadržaja Šćekić prvi put objavio još 2011. godine, u autorskom radu „Tehnologija vladanja u Crnoj Gori“, u časopisu Matica crnogorska.
Time se, smatraju u toj organizaciji, otvara sumnja da je riječ o obrascu ponovnog publikovanja ranije objavljenih istraživanja kao novih naučnih rezultata.
Pod znakom pitanja i prikazana naučna produktivnost
CGO upozorava da višestruko objavljivanje istog sadržaja može stvoriti privid veće naučne produktivnosti, ali i dovesti u pitanje način vrednovanja naučnoistraživačkog rada na Univerzitetu Crne Gore.
Prema podacima iz internog Izvještaja o radu za 2025. godinu, na koje se poziva CGO, Šćekić se svrstava među najproduktivnije istraživače Istorijskog instituta, sa gotovo četvorostruko ostvarenom godišnjom normom.
Iz te organizacije smatraju da bi, ukoliko se potvrdi da je dio takvih rezultata zasnovan na ponavljanju ranije objavljenih nalaza, bilo neophodno preispitati i način obračuna naučne produktivnosti.
Podsjećaju i da član 11 Zakona o akademskom integritetu autoplagijatom definiše prepisivanje sopstvenog teksta, u djelovima ili cjelosti, bez navođenja originalnog izvora.
Ukazuju i na standarde Komiteta za etiku naučnog publikovanja (COPE), koji među indikatorima mogućeg prikrivanja ponovnog publikovanja prepoznaje ponavljanje ranije objavljenog sadržaja, promjenu naslova, izmjene sastava koautora i izostavljanje odgovarajućih referenci.
Iz CGO-a podsjećaju da je prije dvije godine, na njihovu inicijativu, Etički odbor UCG-a donio odluku kojom je utvrđeno da je Šćekić prekršio načela akademskog pisanja, jer je bez navodnika preuzeo djelove tuđeg rada.
Uprkos tom nalazu, kako navode, Šćekić je imenovan za direktora Istorijskog instituta, uz podršku tadašnjeg rukovodstva Univerziteta, predvođenog rektorom Vladimirom Božovićem.
Takav odnos prema ranije utvrđenim nepravilnostima, smatraju u CGO-u, dodatno otvara pitanje odgovornosti univerzitetske uprave i dosljednosti u zaštiti akademskih standarda.
Iz te organizacije poručuju da nove indicije zahtijevaju ispitivanje konkretnih radova, ali i preispitivanje institucionalnog postupanja u slučajevima ranije utvrđenih povreda akademskog integriteta.
CGO upozorava da izostanak djelotvorne reakcije može obesmisliti rad istraživača koji poštuju profesionalne standarde, podstaći normalizaciju akademski neprihvatljivih praksi i narušiti kredibilitet Univerziteta Crne Gore.
Navodi CGO-a o autoplagijatu predstavljaju sumnje zasnovane na njihovoj analizi objavljenih radova, a ne novu, formalno utvrđenu povredu akademskog integriteta.