Profesorica Fakulteta političkih nauka upozorava na duboku podijeljenost zbog koje se svaka politička smjena doživljava kao utakmica u kojoj jedna strana dobija, a druga sve gubi

Ništa se ne bi promijenilo da se izbori danas dese jer manje od trećine građana kaže da bi sigurno izašli

Građani razmišljaju hoće li podrže li neku novu opciju izgubiti nešto do čega im je stalo... Tako se stvara prostor za političku ucjenu, pa tu stradaju oni koji bi mogli da promijene političku dinamiku - objasnila je Komar

„Akademska zajednica je uspavana“: Profesorica Olivera Komar (Foto: CGO)
„Akademska zajednica je uspavana“: Profesorica Olivera Komar (Foto: CGO)

Izlaznost je indikator promjena, a sada imamo manje od trećine građana u Crnoj Gori koji kažu da će sigurno izaći na izbore. To znači da se ništa ne bi promijenilo da se danas dese izbori - ocijenila je redovna profesorica Fakulteta političkih nauka (FPN) Olivera Komar.

Govoreći o velikim očekivanjima koja prate nove političke strukture u Srbiji, ona je je istakla da je za funkcionisanje demokratije neophodno imati sistem koji može da funkcioniše i sa boljim i sa manje dobrim političkim akterima.

- Nezadovoljstvo i nepovjerenje mogu biti važan podsticaj za reakciju građana, bilo kroz glasanje, proteste ili druge oblike djelovanja, ali i mogu dovesti do odustajanja od izbornog procesa. Što će prevagnuti između apatije i akcije zavisi od toga postoje li kredibilne opcije koje mogu da predvode proces - navela je ona na konferenciji „Demokratija između protesta i promjene - povjerenje, građanski otpor i novi oblici političkog djelovanja na Zapadnom Balkanu“ Centra za građansko obrazovanje (CGO) i Fondacija Friedrich Ebert (FES).

To, kako je podvukla, ne moraju nužno biti političke partije.

- Već, kao u Srbiji, i drugi akteri kojima građani mogu da ukažu povjerenje. S druge strane, morate imati osjećaj da vaš glas može nešto da promijeni, da postoji snaga promjene - pojasnila je Komar

ZASIĆENI IDENTITETSKIM PITANJIMA ALI PRATIMO SIGNALE

Ukazala je na ozbiljne probleme u Crnoj Gori u pogledu postojanja kredibilnih aktera i osjećaja da građani mogu nešto da promijene svojim djelovanjem.

- Više od 70 odsto naših građana smatra da političke partije rade isključivo u sopstvenom interesu, dok istovremeno nema ni drugih aktera koji bi mogli da podstaknu građane na djelovanje - istakla je Komar dodajući da je akademska zajednica uspavana.

Kao poseban problem u crnogorskom društvu izdvojila je duboku podijeljenost zbog koje se svaka politička smjena doživljava kao utakmica u kojoj jedna strana dobija sve, a druga gubi.

- Građani razmišljaju o tome da li će, podrže li neku novu opciju, izgubiti nešto do čega im je stalo. Tako se stvara prostor za političku ucjenu, pa tu stradaju oni koji bi mogli da promijene političku dinamiku - objasnila je Komar.

Ocijenila je da su građani zasićeni identitetskim pitanjima, ali da i dalje pažljivo prate signale koje politički akteri šalju u vezi s tim temama, pa daju prednost onima koji pokazuju da dijele njihove vrijednosti.

PITANJE IMA LI SUŠTINSKIH PROMJENA

Novinar, medijski ekspert i saradnik Albanskog instituta za međunarodne studije Lutfi Dervishi ukazao je na dilemu građana mogu li na izborima ostvariti suštinske političke promjene ili se njima samo smjenjuju oni koji vrše vlast.

- Građani se pitaju da li glasanjem mogu promijeniti samo vladu ili i način na koji se vlada. Mnogi mladi su između glasačkog listića i avionske karte izabrali ovo drugo, jer nijesu vjerovali da u svojoj zemlji mogu nešto promijeniti - istakao je on.

Govoreći o stanju demokratije u Albaniji, ocijenio je da formalno postojanje institucija i podjele vlasti ne znači i njihovo demokratsko funkcionisanje.

- Albanija je nazadovala iz izborne demokratije u izbornu autokratiju. Opozicija se ne suočava samo sa partijama na vlasti, već i sa represtivnim državnim aparatom - ocijenio je Dervishi, naglašavajući da izbori, uprkos ograničenjima, moraju ostati ključni mehanizam političkih promjena.

Poredeći proteste u Albaniji i Srbiji, ukazao je na zajedničko nezadovoljstvo dugogodišnjom vlašću i političkim sistemom, ali i na generacijsku dimenziju građanskog otpora.

- Kada sam kao student 1999. godine izašao na ulicu, nijesam želio da živim kao moj otac. Danas moj sin protestuje jer ne želi da živi kao ja. Ljudi ne protestuju protiv demokratije ili kapitalizma, već protiv njihovih deformacija - poručio je Dervishi.

Istakao je i razlike između dvije zemlje, navodeći da građani Srbije traže slobodu da govore, dok građani Albanije žele da ih neko konačno čuje, uz ocjenu da je albanska opozicija, iako manje fragmentisana, izrazito slaba.

Dervishi je ocijenio je da je Kušnerov projekat bio samo iskra koja je pokrenula proteste, dok su uzroci nezadovoljstva mnogo dublji.

- Živimo u vremenu u kojem su svi novinari, a istovremeno niko nije novinar - kazao je Dervishi, upozoravajući na neke od izazova za kvalitet javne rasprave i demokratsko odlučivanje.

Zaključio je da odgovornost za obnovu povjerenja ne snose samo političke partije, već i civilno društvo, mediji, vjerske zajednice i građani. Upozorio je da bi, bez bržih i konkretnijih rezultata evropskog pristupa transformaciji regiona, Zapadni Balkan mogao provesti još jednu ili dvije decenije suočavajući se sa istim problemima, uz produbljivanje demografskih izazova.

ZA MANDATA IM DAJEMO DA RADE ŠTO HOĆE

Psiholog i politički analitičar iz Banje Luke Srđan Puhalo ocijenio je da je pitanje mogućnosti promjena kroz izbore suštinsko za demokratiju, jer se u suprotnom postavlja pitanje njihove svrhe.

- Problem regiona je što najčešće demokratski odnos sa političarima regulišemo na izborima, a onda im naredne četiri godine dajemo da rade šta hoće. Izbori nijesu prilika da biramo svece koji će po visokim moralnim standardima voditi državu, već ljude koje moramo konstantno kontrolisati, kako nam se ne bi ponovili Đukanović, Dodik i Vučić - kazao je Puhalo. 

On je naglasio značaj budne akademske zajednice i kvalitetne opozicije, ocjenjujući da bi njihovo postojanje ograničilo mogućnost dugotrajnog ostanka pojedinaca na vlasti.

- Nije pitanje hoćemo li na izborima izabrati moralno superiorne ljude, što sada vjerovatno očekujemo od Skupštine u Srbiji. Ali, kada se ponudi milion eura, vidjećemo šta će se desiti. Ponašanje političara mijenjaće se onoliko koliko im budemo dozvoljavali da rade šta hoće - poručio je Puhalo.

Komentarišući različite reakcije građana na političko nezadovoljstvo, Puhalo je podsjetio na ranije nalaze istraživanja o apstinentima, koje je pokazalo da se birači više razlikuju prema obrascima ponašanja nego prema psihološkim osobinama. Dok jedni izlazak na izbore vide kao građansku dužnost i mogućnost promjene, drugi su razočarani neispunjenim obećanjima i ne vjeruju da njihov glas može nešto promijeniti.

- Političke partije se sve više oslanjaju na građane koji već redovno glasaju, među kojima je značajan broj članova partija i zaposlenih u javnim institucijama. Mislim da su partije danas digle ruke od apstinenata. Ipak, Vučić je izgubio jer su studenti uspjeli da mobilišu apstinente i izvedu ih na izbore da glasaju protiv te vlasti - ocijenio je Puhalo.

Osvrćući se na ulogu nevladinih organizacija, Puhalo smatra da bi NVO trebalo jasnije da zastupaju svoje ideje i rješenja, da lobiraju za njihovo ostvarivanje kroz ponude političkih partija.

- Ako vidim da ne poštujete obećanja, postaću vaš protivnik. To je način da se uspostavi odgovornost i pošten odnos. Krajnje je vrijeme da NVO zauzmu stavove - da političke aktere podržavamo kada rade ono što obećavaju, ali i da im se suprotstavimo kada od tih obećanja odustanu - poručio je Puhalo.

Programska šema

11:00 – 13:00
FILMFILM
13:00 – 14:00
LUDA KUĆA 1SERIJA
14:00 – 15:00
PODKASTEMISIJA
15:00 – 17:00
THE BEST OF SREĆAN DANEMISIJA
17:00 – 19:00
VIKEND POPODNEEMISIJA
19:00 – 19:30
24 SATAINFORMATIVA

PRATITE TVe UŽIVO

Obavještenje: Zbog zaštite autorskih prava, u odredjenim terminima live stream neće biti dostupan.