Izbori u Podgorici su jedino najčistije i najbrže rješenje izlaska iz krize, a prinudna uprava ne bi vodila ničemu jer je to zloupotreba prava koje se koristi u slučajevima kada niste u mogućnosti da organizujete izbore, ocijenio je za „Dan“ Miloš Đuričković, odbornik Evropskog saveta.
Evropski savez je 11. februara svim odborničkim klubovima predao na potpis inicijativu za skraćenje mandata Skupštini Glavnog grada, a podršku su najavili DPS i Stranka evropskog progresa. Da bi inicijativa ušla u skupštinsku proceduru potrebno je 20 potpisa odbornika. Evropski savez u parlamentu ima tri odbornika, DPS 19, a SEP 2. Za skraćenje mandata neophodno je 30 odbornika.&nbsp;
– U toku je prikupljanje potpisa, zvanična podrška je stigla i od DPS-a i od SEP-a i već sada je jasno da će inicijativa imati neophodnu podršku da se nađe na Skupštini. Očekujem i ostale opozicione partije da podrže inicijativu. Kada je u pitanju sam ishod glasanja, u poslednje vrijeme se dosta pričalo o tome, a ja bih rekao da je inicijativa postigla efekat onoga dana kada je i predstavljena. Ona je na neki način razbila mantru koju smo imali unutar vladajuće većine - ko je sad opozicija a ko pozicija, koja većina postoji, i da li ima neka nova većina. Suštinski, ukoliko DNP ne želi da podrži inicijativu on se faktički ne može tretirati kao član opozicije već samo kao neki politički subjekt koji je i dalje dio većine, budući da njihovi funkcioneri i dalje zauzimaju pozicije unutar Glavnog grada – kazao je Đuričković.
Đuričković kaže da inicijativa ima za cilj da vrati legitimitet funkcionisanja i upravljanja Gradom jer je vladajuća većina od starta napravljena na krivim osnovama i izbornoj prevari. Očekuje da će sjednica Skupštine biti zakazana što prije. Rok u kojem o mora biti sazvana ističe 8. marta.
Đuričković dodaje da i bez njihove inicijative imaju zakonski rok u kojem sjednica parlamenta mora biti održana.
– Inicijativa će biti otvorena i rok za njeno potpisivanje će ići paralelno sa rokom koji ima Skupština Glavnog grada da sazove sjednicu. U tom trenutku ćemo procijeniti kada da formalno predamo zahtjev. Ovo je prilika da se kolege iz Pokreta Evropa sad dozovu pameti i da prihvate poraz nakon tri godine. Ni u prvom mandatu nisu uspjeli da formiraju stabilnu vlast. Ni sa graonačelnikom Sašom Mujovićem koji je projektovan kao neko ko može da bude kohezioni i stabilizacioni faktor za njihovu većinu - nije uspio u tom naumu. Treba da prihvate to što je činjenično stanje, a to je da ne uspijevaju da formiraju vlast koja je funkcionalna i održiva i da prihvate inicijativu da se izađe na izbore. Nažalost, imamo političke subjekte takvi - kakvi su, i da imaju zeru demokratskih principa ovu inicijativu je trebalo da pokrene Pokret Evropa sad i Saša Mujović, a ne Evropski savez. Oni su trebali da preuzmu odgovornost– poručio je Đuričković.
On je naveo da Grad ima nefunkcionalnu većinu, te da posledice trpe građani.
– Imamo Službu kojom je rukodovodio Vladislav Dajković, a koja je ukinuta. Ovo je služba koja građane košta 270.000 eura, a sa druge strne kao jednu od argumentacija za neizlazak na izbore navode čuvanje novca građana – kazao je Đuričković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Đuričković: Samo izborima do izlaska iz krize

Liberalno demokratska partija Japana, premijerke Sanae Takaiči, ubjedljivo je pobijedila na današnjim parlamentarnim izborima, a projekcije su da će osvojiti više od dvije trećine mjesta u parlamentu.
LDP, koja je prije izbora imala 198 mjesta, i njen koalicioni partner, Japanska partija inovacija (JIP), gotovi sigurno će osvojiti bar dvije trećine Donjeg doma, sa ukupno 310 ili više mjesta, piše list Japan Tajms (Japan Times).
Ovo bi u suštini omogućilo koaliciji koju predvodi LDP da prevaziđe izazove koji se javljaju kao rezultat nedostatka većine u Gornjem domu.
Takaiči je u rekla da planira da dodatno učvrsti odnos svoje stranke sa JIP-om.
- Sastavili smo zajednički sporazum o politici red po red sa JIP-om, sa kojim smo dijelili sličan pogled na naciju, kada smo bili pritjerani u ćošak nakon što je partija Komeito napustila koaliciju - rekla je ona.

1250x600

Japanski LDP ubjedljivo pobijedio na parlamentarnim izborima

Tajlandski konzervativni premijer proglasio je pobjedu na nedjeljnim parlamentarnim izborima, a lokalne televizijske prognoze u izvještajima pokazuju da će njegova stranka osvojiti veliku većinu mjesta u parlamentu.
- Na putu smo da pobijedimo na izborima - rekao je novinarima Anutin Čarnvirakul u sjedištu svoje stranke u Bangkoku.
Dodaje da današnja pobjeda pripada svim Tajlanđanima, bez obzira na to da li su glasali za nas ili ne.
Njegov reformistički rival već je priznao poraz.
Zvanična potvrda rezultata izbora očekuje se za nekoliko nedjelja.
Tajland karakteriše velika politička nestabilnost. Anutin je bio treći predsjednik vlade u dvije godine i raspisao je prijevremene izbore u decembru, dok je Tajland bio uključen u oružani granični spor sa susjednom Kambodžom.
To je bio drugi izliv nasilja duž granice duge oko 800 kilometara u nekoliko mjeseci, djelimično proistekao iz dugogodišnje neriješene granične linije. Krhko primirje na snazi je od kraja decembra.

Tajlandski premijer proglasio pobjedu na parlamentarnim izborima

Mađarska opoziciona partija Tisa namjerava da uvede porez na imovinu bogatih osoba, prihvati euro kao valutu i čvrsto veže Budimpeštu za Evropsku uniju i NATO, navodi se u danas objavljenom izbornom programu te stranke.
Tisa predstavlja najveću prijetnju partiji Fides mađarskog premijera Viktora Orbana, koja je na vlasti od 2010. godine.
Parlamentarni izbori su zakazani za 12. april.
Tisu predvodi Peter Mađar, koji je obećao gušenje korupcije i oslobađanje milijardi eura iz zamrznutih fondova EU, kako bi podstakao ekonomski rast.
Izborni program Tise predviđa i smanjenje poreza na prihod osoba koje zarađuju manje od iznosa srednje plate, kao i godišnji porez za najbogatije.
- Onima čija je imovina veća od 3,1 milion dolara, uvešćemo godišnji porez u iznosu od jedan odsto na bogatstvo iznad te granice - saopštila je Tisa.
Obećano je i okončanje zavisnosti Mađarske od ruskih energenata do 2035. i udvostručavanje učešća izvora obnovljive energije do 2040. godine.
Tisa namjerava da izgradi atomsku centralu, uz “sveobuhvatnu analizu” planova izgradnje nuklearke “Pakš 2”, koju bi trebalo da izgradi Rusija.
Mađar je najavio i unapređenje sistema zdravstvene, socijalne i dječije zaštite, obrazovanja i javnog prevoza, javlja Rojters.

Tisa predstavila svoj izborni program: Porez na imovinu za bogate, čvrste veze sa EU i NATO

Ova godina u Srbiji je, možda, izborna. Ili makar priprema za izbornu godinu u kojoj će, to je jasno, najjači protivnik listi oko Srpske napredne stranke biti studentska lista.
Dok se još ne zna kako će se ponijeti parlamentarna opozicija, ulazak u političku trku najavili su influenser Baka Prase i bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić.
Prvi je cijelu svoju biografiju i bogatstvo izgradio bizarnim nastupima na društvenim mrežama, druga je pak bila ugledna neurohirurškinja i ministarka zdravlja. Iako dolaze iz različitih svjetova, povezuje ih desničarski narativ. Studentski pokret i mnogi posmatrači političke scene sumnjaju da su u pitanju rovci vlasti, oni koji treba da otkinu deo glasova od studenata.
Prije dvije sedmice je Bogdan Ilić, poznat i kao Baka Prase najavio da će se možda kandidovati u trci za gradonačelnika Beograda. Njega je za sada podržao kontroverzni desničarski pokret, poznat po saradnji sa režimom – Levijatan.
<h2>Protiv migranata i za suverenitet</h2>
Ilić je rekao da ne stoji niti uz studente, koji su u protestu više od godinu dana, niti uz režim, a najveće pitanje kojim će se baviti su migranti, odnosno njihovo protjerivanje iz Beograda.
Ilić je dodatno ušao u politički fokus pošto je svojom pojavom pokušao da doprinese popularnosti prvog živog „obraćanja“ predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na TikToku prošle sedmice.
Danica Grujičić je, u saradnji sa još četiri pokreta, osnovala Suverenistički savez. Tvrdi da taj blok nije uz vlast i da ga čine ljudi „koje niko ne može da kupi“. Ipak, otvorena je za saradnju sa studentskom listom, kojoj bi, kako kaže, prepustila mjesto ukoliko je čine „profesori suverenističkog opredjeljenja“.
Studenti medicine – oni koji su u protestu – oglasili su se o njenom potezu, rekavši da se „sateliti Srpske napredne stranke već naziru“. Grujičić, koja je poslije napuštanja Vlade više puta oštro kritikovala SNS, tako se nije spasila etikete.
A etiketa ne dolazi niotkuda. Razne desničarske stranke su se, kroz istoriju naprednjaka, odlučili na kraju za neku vrstu saradnje sa njima. Najsvježiji primjer su Zavetnici, čija je liderka Milica Đurđević Stamenkovski kao navodna opozicionarka ostala ispod cenzusa, ali onda uskočila na ministarsku funkciju.
<h2>Puleni vlasti glume opoziciju</h2>
Prema riječima Dejana Bursaća iz Instituta za filozofiju i društvenu teoriju, postoje dva objašnjenja za pojavu novih desnih aktera. Prvo je dugogodišnja praksa kooptacije desnice od strane režima, karakteristična za hibridne političke sisteme.
- Vlast teži da odabere neke favorite od stranaka sa kojima će sarađivati, a na taj način će opstruisati jedinstvo među opozicionim blokovima i uvesti nepovjerenje glasača u te stranke - objašnjava Bursać.
U napetoj izbornoj godini, čak i sitni postoci mogu da odluče ko će držati vlast. Slikoviti primjer koliko sitni brojevi mogu uticati na sudbinu, makar jednog grada, pokazuju izbori 2024. godine u Nišu. Tada je Ruska stranka, sa jednim mandatom, čiji je legitimitet i dalje sumnjiv, prevagnula u korist naprednjaka.
Drugo objašnjenje leži u procjeni političkog trenutka. Prema Bursaću, desnica u Srbiji ima stabilnu, ali ograničenu biračku bazu, a pojedini akteri procjenjuju da trenutno postoji prazan prostor na toj sceni. Dok su neki, poput doktora Branimira Nestorovića, uspijevali da taj prostor iskoriste, druge desne stranke su vremenom postale politički nebitne.
<h2>Potencijal desnih opcija</h2>
Sagovornici Dojče vele saglasni su da prostor za ovakve opcije u Srbiji postoji. Istraživanje Galupa pokazuje da dve trećine ljudi u Srbiji podržava politiku ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ankete o podršci ulasku u EU godinama pokazuju da ima sličan broj protivnika i zagovornika.
Alternativne desne opcije su u prethodna dva izborna ciklusa uzimale oko deset odsto glasova. Politikolog i konsultant Dušan Milenković iz organizacije Sprint Insajt objašnjava da je potencijal desnice veći nego što to navode izborni rezultati.
- Nama istraživanja pokazuju da je značajan broj ljudi podložan takvim političkim pozicijama, i da ih ima mnogo više nego što se to vidi na izborima, jer SNS i dalje kupi veliki broj tih glasova, dok jedan broj njih bira apstinenciju - kaže Milenković.
Istoričar Stefan Radojković navodi da su nacionalne i suverenističke ideje duboko ukorijenjene u društvu, a da to potvrđuje i dominacija napredanjaka.
- S obzirom da je glasačko tijelo Aleksandra Vučića pretežno nacionalno i suverenistički nastrojeno, može se slobodno tvrditi da su takvi stavovi i ideje pretežni među građanima - objašnjava Radojković.
<h2>Koliko toga nose studenti</h2>
U cijelu priču se može uvesti i studentski pokret koji je, prema sagovornicima Dojče velea, uspio da preuzme dio tog desnog narativa.
- S obzirom da je Studentski pokret catch all pokret nove generacije i da je protiv establišmenta, on faktički pokriva i ideje nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta koje su u Ustavu Srbije - kaže Radojković.
O tom širokom spektru političkih pozicija studentskog pokreta govori i Milenković, koji kaže da je prirodno da oni kupe glasove i sa strane koja pripadaju desnici.
- Mi ovdje imamo veliki sukob dva aktera koja politički zahvataju veoma široko – Vučićeva lista i studentska lista - objašnjava Milenković.
No, već sada je jasno da polarizacija na izborima neće biti „savršena“. To jest, osim vladajuće i studentske liste, biće još ko zna koliko drugih, pa i onih koje pecaju glasove zdesna. Samo ostaje da se vidi koje su od tih udica zapravo režimske.

Desnica u Srbiji: Vučićeve udice i Baka Prase?

U Bugarskoj će još jednom biti održani vanredni parlamentarni izbori, izjavio je danas predsjednik države Rumen Radev, mjesec dana nakon pada posljednje vlade, prenosi Beta.
Radev je ove nedelje povjjerio mandat za formiranje vlade i trećoj stranci – centrističkoj Alijansi za prava i slobode, koja je odbila da predloži kandidata za premijera, navodi briselski Politiko.
Ponudu Radeva i povjeren mandat je prvo, u ponedjeljak, odbila konzervativna koalicija stranke GERB i Saveza demokratskih snaga (SDS), a zatim, u srijedu, i proevropska koalicija stranaka Nastavljamo sa promjenom i Demokratska Bugarska.
Prema Ustavu Bugarske, Radev sada mora da imenuje vršioca dužnosti premijera, posle konsultacija sa poslaničkim grupama, i zatim da raspiše nove izbore.
Posljednji bugarski premijer Rosen Željazkov podnio je ostavku u decembru, poslije višenedjeljnih antikorupcijskih demonstracija protiv njegove vlade. Njegova vlada, izabrana u januaru 2025. godine, prethodno je šest puta preživjela glasanje o povjerenju u parlamentu.
Naredni izbori biće osmi u Bugarskoj u posljednje četiri godine. Od izbora u aprilu 2021. godine, do kojih je Bojko Borisov bio premijer, Bugarska je imala čak šest predsjednika vlada, od kojih su neki bili samo vršioci dužnosti. Niko od njih šest nije ostao na mjestu premijera duže od godinu dana.

Bugarska ide na još jedne vanredne parlamentarne izbore

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će ova godina u političkom smislu biti teška, te da će vanredni parlamentarni izbori biti organizovani u oktobru, novembru ili decembru.
On je za TV Informer rekao da datum održavanja izbora zavisi od dogovora političkih aktera, ukoliko, kako je naveo, oni žele da se dogovaraju.
Studenti u blokadi traže, već duže vrijeme, raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, dok dio opozicije smatra da ih Vučić ne raspisuje jer se plaši gubitka vlasti.
Na ranije pozive predsjednika Srbije na razgovor o raznim temama studenti u blokadi i opozicija negativno su reagovali.
Vučić je večeras ponovio da će ova godina, u ekonomskom smislu, biti najuspješnija.
Prema njegovim riječima, za ljude u Srbiji je važno da mir i stabilnost budu sačuvani i da se „ujedinimo“.
- Kada kažem ujedinimo, ne mislim na političke stranke, jer to nikada neće biti moguće, već na ljude da počnu da razmišljaju o svojoj zemlji, da se borimo, da odbranimo naše vrijednosti, a to su demokratske vrijednosti jednog državotvornog naroda - rekao je Vučić.

Vučić: Izbori u oktobru, novembru ili decembru

Slovenija će održati parlamentarne izbore 22. marta nakon što je predsjednica Nataša Pirc-Musar danas potpisala dekret kojim se poziva na glasanje u državi članici NATO i Evropske unije, u vjerovatno tijesno konkurentnoj trci.
- Dekret označava početak važnog perioda za demokratiju u kojem će građani ponovo odlučiti o budućem pravcu naše zemlje - &nbsp;navela je Pirc-Musar u saopštenju.
Od juna 2022. godine, Slovenijom upravlja koaliciona vlada lijevog centra premijera Roberta Goloba, koja se sastoji od ministara iz Golobovog Pokreta slobode, Socijaldemokrata i Lijevog bloka. Populistički bivši premijer Janez Janša, koji vodi SDS stranku, ostaje najjača opozicija bloku.
Pirc-Musar je rekla da želi da nova vlada bude formirana brzo i da će mandat dodijeliti „onome ko donese 46 glasova“ u parlamentu od 90 članova.
Ona je također apelovala na predstavnike političkih stranaka i medija da zadrže predizbornu retoriku smirenom i fokusiraju se na pronalaženje rješenja za izazove sa kojima se suočava društvo, a ne na podjele.

Predsjednica Slovenije raspisala parlamentarne izbore za 22. mart

Ministar unutrašnjih poslova Srbije i predsjednik SPS Ivica Dačić izjavio je danas da "nikada nije bio za vanredne izbora, ne zato što ih se plaši, nego valjda treba da postoji red kada su".
On je, za RTS rekao i da nije razgovarao sa predsjednikom države Aleksandarom Vučićem i vrhom Srpske napredne stranke (SNS) koji će izbori biti i kako će se ići na njih, zajedno ili ne.
- To je tema o kojoj treba da se razgovara i razgovaraće se. Mi smo spremni za izbore, ali oni (politički protvnici) te izbore opet neće priznati i opet će biti igre bez granica - rekao je Dačić.
Podsjetio je i da je predsjedniku Vučiću rekao "da su izbori dobri - pa bili bi i u crkvi, oni se izaberu jednom za cio život".
Rekao je da, bez obzira kako će dvije stranke ići na izbore, odvojeno ili zajedno, nikad nije dovodilo u pitanje njihovu koaliciju nakon izbora i ocijenio da je "to je glavna stvar".
- Za ovih deset godina se nikad nije desilo da ima neki spor koji bi doveo do poličkog raskida te koalicije. Ali, SPS takođe mora da čuva svoj identitet i da naši birači znaju da je to naš politički kapacitet - kazao je Dačić.

Dačić: Nisam za vanredne izbore, da su izbori dobri bili bi i u crkvi

Godina za nama donijela je nastavak protesta studenata i građana u Srbiji koji su, kako je vrijeme proticalo, izgubili zamah, ali za takav razvoj događaja zaslužan je i veliki pritisak vlasti. Ili još preciznije, vlast je ušla u period koji bismo mogli nazvati kordon demokratijom, piše Dojče vele.&nbsp;
Pokazalo se da je vlast spremna da svaki politički sukob, građanski ili studentski protest, svako političko neslaganje ili kritiku, rješava slanjem enormne količine policije u punoj ratnoj opremi.
U mnogim slučajevima vlast je svoje otvoreno kršenje zakona takođe rješavala kordonima policije, i pri tome nije bilo bitno gdje se ona šalje: Skupštine lokalne samouprave, mirne proteste, fakultete, mjesta u kojima se održavaju izbori - čitava mašinerija sile i prisile ometala je normalan politički i društveni život tokom 2025. godine.&nbsp;
Ako se tome doda sada već otvorena saradnja policije i raznih „lojalističkih“ grupa sastavljenih od“ ljudi sumnjivih biografija i kriminalne prošlosti, postavilo se pitanje kako je moguće boriti se demokratskim sredstvima protiv nedemokratske vlasti.
Ta dilema postaje sve aktuelnija zbog toga što je pitanje vanrednih izbora sada glavni politički fokus pobunjenog društva.
<h2>Pritisak za raspisivanje izbora</h2>
Pretpostavlja se da će ti izbori uslijediti tokom 2026. ali bar za sada nema naznaka da će oni imati bar za nijansu bolje izborne uslove od dosadašnjih.
O tome svjedoče i lokalni izbori koje je Srbija imala tokom proteklih mjeseci obilježeni brojnim mahinacijama vlasti. Studentski aktivisti su u nedjelju 28. decembra 2025. prikupljali potpise podrške studentskoj listi i raspisivanju izbora.
Kako tim povodom za Dojče vele primjećuje politički analitičar Dragomir Anđelković, „dokle god ne postoji nekakva struktura koje se Vučić plaši, on se neće plašiti ni takvih poteza".&nbsp;
- Mora se u tom smislu definisati neko vođstvo, jer ne može da se ide u promjene dok neko vođstvo nije definisano. Ako bi studenti sada definisali neku grupu koja bi bila adresa za dalje nastupe i ponudili širi dogovor opoziciji i drugim društvenim pokretima, to bi dodatno ugrozilo režim koji se u međuvremenu u izvjesnoj mjeri konsolidovao - ocjenjuje Anđelković.
<h2>Pozitivni signali sa Zapada</h2>
Vlast kupuje vrijeme što se tiče izbora, ocjenjuje za Dojče vele spoljnopolitički komentator Boško Jakšić, "u očekivanju da će protesti oslabiti i da će se formacija nezadovoljnih na neki razbiti".&nbsp;
- S druge strane protivnici vlasti očekuju da će okupiti neke nove saveznike, i tu vidimo neke dobre signale iz Evropske unije koja sve jasnije i glasnije kritikuje Vučićev režim, ali i probleme za vlast sa Moskvom i Vašingtonom. Vlast pokazuje da nema namjeru da mijenja izborne uslove, ali je sada pitanje da li ima dovoljno resursa da kontroliše izbore kako je to bilo na pet lokalnih izbora tokom jeseni. Čini mi se da ih nema, i presudno će biti da li će pokušati da ih brutalno pokrade i da nakon toga uđemo u period napetosti dan nakon izbora - navodi Jakšić.
<h2>Grčevita borba za EXPO</h2>
Anđelković smatra da je Vučiću ključno da završi EXPO projekat, jer je to "krunska pljačka Srbije".
- Zavisno od unutrašnjeg i spoljnog pritiska on će procjenjivati kako da sebi kupi vrijeme do EXPO-a. Od toga zavisi da li ćemo imati izbore 2026. godine, ili će ih možda prebaciti i na 2027. godinu. Činjenica je da on izbore nepošteno organizuje, ali ako pritisak građana bude toliko veliki, možda raspiše izbore, ali uz neki pokušaj trulog kompromisa kako ne bi ugrozio ni EXPO, ni svoju vlast do kraja mandata - smatra Anđelković.
<h2>Pojačanje represije – tačka ključanja</h2>
Ako se ponovo osvrnemo na pravila kordon demokratije i za sada visok stepen lojalnosti policije aktuelnom režimu, bilo kakav nepovoljan rezultat izbora za Vučića bi ponovo mogao dovesti do poznatih scena. Kordoni policije ispred svake srpske opštine i jednostavno ignorisanje svih izbornih krađa, nepravilnosti i postizbornih prigovora.
Jakšić primjećuje da, „ako sada imamo tačku zagrijavanja srpske političke scene, onda bi takav scenario značio tačku ključanja".&nbsp;
- To bi značilo daleko represivnije ponašanje vlasti, što je vrlo diskutabilno, jer je riječ o rizičnoj igri čega je Vučić svjestan. Ali, imajući u vidu nespremnost za silazak sa vlasti i grčevitu borbu da se na njoj opstane, nije isključen i takav razvoj događaja. Ipak je to bumerang imajući na umu i spoljni pritisak o kojem sam govorio - kaže Jakšić.
<h2>Kako spriječiti bezakonje?</h2>
Anđelković ocjenjuje da su sada negdje između spin diktature i klasične diktature, gdje je represija sistema sve veća i aktivnija.&nbsp;
- Sada je na potezu tužilaštvo, koje bi moglo da pokrene postupke protiv onih koji krše zakone, uključujući i policiju, i to bi bacilo ozbiljan izazov u lice Vučiću. Ako krene dalje s kvazi-demokratijom i represijom, onda može da očekuje potpuno izopštavanje iz okvira demokratskih država. Ako ne krene, onda tužilaštvo svakim danom može da mu sužava vlast - navodi Anđelković.
<h2>Više kolona - recept za neuspjeh</h2>
Velika nepoznanica ostaje i broj kolona za izbore. Manji broj političkih stranaka je potpuno podržao buduću studentsku listu, a spekulisalo se da će ostatak demokratske opozicije ići u najmanje još dvije kolone, ili možda i tri. Pojedini analitičari smatraju da je više kolona recept za neuspjeh i da to ide samo na ruku vlasti.
Budući izbori svakako neće biti klasični izbori već referendum za ili protiv ove vlasti, ističe Jakšić, koji kaže da s jedne strane postoji monolit vlasti i pobijediti jedan takav blok značilo bi da, s druge strane, postoji jedan isti takav monolitan blok.&nbsp;
- Mislim da je najava opozicije o dvije ili tri kolone jako loša. Ukoliko opozicija ostane pri tome, to će za nju biti praktično egzistencijalni test - napominje Jakšić.
Lokalni izbori su pokazali da što je više kolona, to je veći prostor za manipulacije, skreće pažnju Anđelković:
- Aleksandru Vučiću najmanje odgovara crno-bijela slika, gdje bi nastupio jedan široki front s idejom da se, nakon pada vlasti, u nekom razumnom periodu organizuju novi izbori. To bi za Vučića bilo najgore. Svaka priča o kolonama je iznuđeno rješenje, koje je opet bolje rješenje od međusobnih svađa - kaže Anđelković.
<h2>Vučić precijenio sebe</h2>
Srpska javnost je vrlo pažljivo ispratila donošenje takozvanog američkog Zakona o zapadnom Balkanu, u kome se Srbija eksplicitno pominje. To je izazvalo čitavu lavinu pozitivnih očekivanja demokratske javnosti, koja sada čak najavljuje i hapšenje čelnika Srpske napredne stranke (SNS) i njenih saradnika početkom naredne godine. Koliko su opravdana tako velika očekivanja? &nbsp;
Jakšić vjeruje da je Vučić svakako sebe precijenio u tim globalnim igrama.
- Mislio je da može da mešetari čitavim svijetom i bude neki značajan globalni akter. Svojim greškama je zalupio vrata američke administracije. Oštrina kojom je formulisan taj američki zakon jasno daje do znanja da Amerika više ne računa na Vučića. U svakom slučaju Srbiji prijeti ili hibernacija u odnosima sa SAD, ili će se raditi na njegovom laganom uklanjanju. Mislim da je sam sebe satjerao u ćošak, a ova zemlja ne može da opstane bez spoljnopolitičkih saveznika - ističe Jakšić.&nbsp;
<h2>Mehanizam za ucjenjivanje Vučića?</h2>
Anđelković smatra da je to zakon koji je prenaduvan u javnosti, jer je on samo dopuna jednog drugog Zakona o nacionalnoj odbrani.
- Taj zakon u našem regionu kao ključnu stvar definiše zalaganje Amerike za priznanje Kosova, ulazak Kosova u NATO, i od Srbije se otvoreno traži priznanje Kosova. Priča o korupciji i demokratiji je nadgradnja. Skoro sam siguran da to neće ići ka Vučiću direktno, nego nekim ljudima oko njega, kako bi Amerika imala efikasnije mehanizme da ucjenjuje Vučića da završi priznanje Kosova. Da je korupcija (američkom predsjedniku Donaldu) Trampu toliko bitna, ne bi prije toga pokušavao uđe u projekat Generalštab gdje je korupcija ključna stvar - zaključuje Anđelković.

Dojče vele: Srbija u 2026. godini - nastavak kordon demokratije?

Nakon beogradske premijere, održane pred punom salom i publikom koja je film ispratila dugim aplauzom, razgovaramo o ostvarenju koje je s nestrpljenjem čekano i u Crnoj Gori — što potvrđuju i prepune bioskopske projekcije. Jer „Obraz“ nije samo priča o prošlosti, to je film koji nas suočava sa sadašnjošću. Oduševivši publiku i kritiku na gotovo trideset svjetskih festivala, film je osvojio 17 nagrada, uključujući priznanja za najbolji film, režiju, scenario, fotografiju i glavnu mušku ulogu. „Obraz“ je i crnogorski kandidat za nagradu Oscar, a ugledni magazin Variety opisao ga je kao „moćnu istorijsku dramu — zapanjujuću, jezivu i pažljivo detaljnu — koja snažno odjekuje našim savremenim vremenom“. Scenarij za film, u režiji Nikole Vukčevića, potpisuju Ana Vujadinović i Melina Pota, a upravo je za ovaj scenario film nagrađen Srebrnim zmajem na Međunarodnom filmskom festivalu u Saragosi. U središtu filma nalazi se rečenica koja oslikava njegovu suštinu: „Ne mijenja nužda zakon, već obraz.“&nbsp; Upravo se temama ličnog integriteta, odgovornosti i moralnog izbora u svom radu dosljedno bavi Ana Vujadinović, scenaristkinja i dramaturškinja koja je diplomirala dramaturgiju na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, a master studije završila u Beogradu. Debitovala je filmom „Iskra“, koji je bio crnogorski kandidat za nagradu Oscar 2018. godine, a njen autorski put obilježen je radom na filmovima, serijama i pozorišnim projektima u regionu. O toj dilemi, o univerzalnosti moralnog izbora i o tome koliko film danas može biti prostor etičkog preispitivanja, razgovaramo sa Anom Vujadinović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FreqIzkciMZE%3Fsi%3D4GSKvYsIWlWUN0nF&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da li se „Obraz“ čita kao balkanska specifičnost ili univerzalni moralni koncept? - Balkanska specifičnost je okolnost koju smo svjesno gradili tokom rada na scenariju i razvoja priče, kroz svijet i odnose naših junaka. Ipak, koncept i tematski okvir u kojem se film kreće jesu univerzalni, što potvrđuje i izuzetno lijep prijem filma na festivalima širom svijeta. „Obraz“ postavlja složena moralna pitanja na koje je teško dati jednoznačne odgovore. Glavni junak nalazi se pred nemogućim izborom, što snažno komunicira s principima antičke tragedije. Vjerujem da se do univerzalnosti najlakše dolazi upravo onda kada je pokušavamo dokučiti kroz ono što nam je blisko, poznato i svojstveno. U ovom slučaju, univerzalno je proizašlo kroz filter autentičnosti podneblja, mentaliteta i kulture, iz kojih je priča i nastala. Upravo ta ukorijenjenost omogućila je publici da se s filmom poveže na intimnom i ličnom nivou. Šta Vam govori činjenica da je priča, duboko ukorijenjena u lokalni kontekst, doživjela globalnu identifikaciju? - Prije svega, govori o iskrenosti u autorskom postupku. Ako se film doživljava kao univerzalan, to znači da emocije, dileme i konflikti nijesu ostali zarobljeni u lokalnom okviru, već su prepoznati kao opšti i duboko ljudski. Za autora, to je najvažnija potvrda da priča funkcioniše i da je uspjela da prevaziđe granice konteksta iz kojeg je potekla.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022111028_9fe030ff95fc29430ab5d6d9808ec6f6f77fb43e6ef5f2db5ec724cab4d2dae1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026022111028_9fe030ff95fc29430ab5d6d9808ec6f6f77fb43e6ef5f2db5ec724cab4d2dae1" data-rendition-name="original" width="3600" height="2400" loading="lazy" alt='Film "Obraz"'> <figcaption>Premijera filma "Obraz"(Photo: baklar)</figcaption> </figure>  Da li osjećate odgovornost kada kroz film otvarate teme identiteta, časti i društvenog pritiska? - Vjerujem da umjetnici imaju odgovornost da se bave osjetljivim temama i da ukazuju na anomalije na koje smo kao društvo često navikli. U suprotnom, teško je govoriti o smislu stvaralaštva. Teško je racionalno vjerovati u onu romantičnu ideju da umjetnost može promijeniti svijet, ali bez te „naivne“ iluzije sama potreba za stvaranjem gubi smisao. Bavljenje temama koje otvaramo u „Obrazu“ smatram neophodnim, naročito u društvenom i političkom kontekstu u kojem danas živimo. Može li film biti prostor etičkog preispitivanja bez nametanja odgovora? - Kada gledalac izađe iz bioskopske sale s pitanjima koja ga tište i tjeraju na razmišljanje, bez obzira na to da li ima jasne odgovore, film je ispunio svoju osnovnu svrhu. Odgovori nekada dođu kasnije, nekada ne dođu nikada, ali ono što ostaje presudno jesu sama pitanja i naša potreba da se njima bavimo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022111028_224d9fa8da4caffb0f829a8b6cee95ce3db8f2ff5e3fa7d91ec34385cfa223c6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026022111028_224d9fa8da4caffb0f829a8b6cee95ce3db8f2ff5e3fa7d91ec34385cfa223c6" data-rendition-name="original" width="2400" height="3600" loading="lazy" alt="Privatna arhiva"> </figure>  Da li vjerujete da film može biti ogledalo društva – i šta nam „Obraz“ danas pokazuje o nama samima? „Obraz“ nas podsjeća koliko se često naš lični integritet sudara s pritiscima sistema i okruženja. Podsjeća nas i koliko lako izopačenost postaje svakodnevica, te koliko olako pravimo kompromise koje umijemo dugo i uvjerljivo da racionalizujemo, često ne shvatajući da upravo te odluke nepovratno definišu ko postajemo. Ako biste morali da izdvojite jednu rečenicu koja opisuje suštinu filma „Obraz“, kako bi ona glasila? - Jedna od replika iz filma glasi: „Ne mijenja nužda zakon, već obraz.“ Ta rečenica sažima ključnu dilemu filma i podsjeća nas na odgovornost koju neosporivo imamo – i prema sebi i prema ljudima oko sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022111028_181dfea3d1e75adedbeb5e7249f9117a33abc7d443d964ec60de287c846beed0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2026022111028_181dfea3d1e75adedbeb5e7249f9117a33abc7d443d964ec60de287c846beed0" data-rendition-name="original" width="1080" height="720" loading="lazy" alt="Ana Vujadinović"> <figcaption>Ana Vujadinović</figcaption> </figure>  Šta biste voljeli da publika ponese iz bioskopa nakon gledanja filma? - Voljela bih da film ostane sa gledaocem i nakon projekcije. Ne kao poruka ili zaključak, već kao tiho zadržavanje i potreba da se sa sobom nešto razjasni, bez žurbe i bez nužne potrebe za objašnjenjima. Autorka teksta: Marina Strugar

Vujadinović: Ne mijenja nužda zakon, već obraz

Kolašinac A.T. (39) uhapšen je zbog sumnje da je u Kolašinu prodao maloljetnoj osobi određenu količinu kokaina, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, policija je preduzimajući planske aktivnosti na sprječavanju i otkrivanju svih oblika zloupotrebe opojnih droga, sa posebnim akcentom na suzbijanje ulične prodaje narkotika uhapsila A.T. koji je operativno-interesantno lice.&nbsp;
Policija je pronašla i izuzela navedeni kokain koji će biti predmet vještačenja.
- Osumnjičeni A.T. će, uz krivičnu prijavu, biti priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga- dodaju iz UP.&nbsp;
Sprečavanje, otkrivanje i procesuiranje svih oblika zloupotrebe opojnih droga će, kako ističu, i u narednom periodu biti jedna od prioritetnih aktivnosti službenika Uprave policije.

U Kolašinu uhapšen OIL zbog sumnje da je prodao kokain maloljetniku

Povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika Komisija za dodjelu Nagrade „Vojislav P. Nikčević“ jednoglasno je odlučila da se Nagrada za 2025. godinu dodijeli prof. dr Adnanu Čirgiću za izuzetan doprinos proučavanju, standardizaciji i afirmaciji crnogorskoga jezika.
- Čirgićev naučni rad iz oblasti montenegristike je višeslojan obuhvatajući vrijedne doprinose različitim disciplinama lingvistike, nauke o književnosti i kulturologije, od dijalektologije, akcentologije, istorije jezika, preko standarologije do proučavanja usmene književnosti i tradicijske kulture - kazali su sa FCJK-a.
Kako dodaju, bio je direktor Instituta za crnogorski jezik i književnost od osnivanja do njegove transformacije u Fakultet za crnogorski jezik i književnost, te prvi dekan toga fakulteta. Predśednik je Crnogorskoga PEN centra i aktivni učesnik u najvažnijim tijelima za standardizaciju i razvoj crnogorskoga jezika.

Adnanu Čirgiću nagrada „Vojislav P. Nikčević“

Jučerašnja oslobađajuća presuda za sve optužene u slučaju poznatom kao “Državni udar”, predstavlja jedan od najozbiljnijih udaraca integritetu crnogorskog pravosuđa i otvara fundamentalno pitanje – zašto su crnogorski sudovi preuzeli glavnu ulogu u politički motivisanom prekrajanju istine. Na neskrivenu radost i uz komplimente glavnih eksponenata velikosrpskog nacionalizma u regionu koji su dobili još jednu potvrdu da je nakon “oslobođenja” 2020. Crna Gora nebranjena teritorija podobna za ponovnu aneksiju, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS).
Kako navode iz ove partije, ispostavlja se da samo crnogorsko pravosuđe nije vidjelo pokušaj državnog udara na dan parlamentarnih izbora 2016., u susret učlanjenju Crne Gore u NATO.
- Ni devet optuženih koji su priznali krivicu, ni izjava predsjednika Srbije koji je svojim očima vidio da se u Crnoj Gori spremalo veliko zlo, ni podaci zapadnih obavještajnih službi o ruskim agentima Šišmakovu i Popovu koji su vodili cijelu operaciju, ni prisustvo bivšeg komandanta srpske žandarmerije Bratislava Dikića u Crnoj Gori neposredno prije izbora, u čijem telefonu su prilikom hapšenja pronađene fotografije državnih institucija i objekata od značaja, kao ni činjenica da je šef svih ruskih bezbjednosnih službi Nikolaj Patrušev par dana nakon izbora u Crnoj Gori doputovao u Srbiju da bi stavio flaster na usta Aleksandru Vučiću i obezbijedio evakuaciju Šišmakova i Popova za Moskovu, nijesu bili dovoljni za crnogorske sudove da vide koji scenario se spremao za Crnu Goru 2016. godine - dodaju iz DPS-a.
Demokratska partija socijalista nema namjeru, kako ističu, da ulazi u odmjeravanje bilo čije pojedinačne odgovornosti, uključujući i odgovornost Andrije Mandića i Milana Kneževića.&nbsp;
- I kad su bili prvostepeno osuđeni, nijesmo komentarisali odluku Višeg suda - dodaju iz DPS-a.&nbsp;
Ali, kako ističu, činjenica da su oslobođeni svi ostali optuženi, među kojima i dva ruska agenta o čijim aktivnostima su pisali svjetski mediji tokom previranja u Moldaviji, Gruziji i Poljskoj, a koji su i danas aktivni u službi, predstavlja opasnu poruku koja će sjutra, izvjesno, ohrabriti nove terorističke grupe da pokušaju da ruše ustavni poredak i nasilno zauzimaju institucije naše države, sa očekivanjem da za to u finalu ne odgovaraju.
- Na kraju, presuda Apelacionog suda nije zatvorila pitanje pokušaja državnog udara u Crnoj Gori 2016., ona ga je ponovo otvorila. I to na mnogo ozbiljniji način, koji je duboko uznemirujući po državu.
Ko je do sada žmurio pred istinom, neznaveno se iščuđavajući svemu kroz šta prolazi naša država i društvo, sada mora trezveno i hrabro pogledati istini u oči.
Ovakvo samourušavanje Crne Gore je posljedica izborne volje građana i ono će se nastaviti svakog sljedećeg dana sve do trenutka dok ne prihvatimo i ispravimo naše greške, i odgovornost za upravljanje našom Crnom Gorom vratimo odgovornim i pametnim ljudima koji su posvećeni crnogorskim nacionalnim interesima - zaključuju iz DPS-a.

Tag: izbori