Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA izražavaju žaljenje i protest zbog toga što je zvanična Crna Gora, umjesto isključivo dostojanstvenog obilježavanja ratnog zločina nad hrvatskim zarobljenicima u nekašnjem logoru “Morinj”, tom prilikom poslala dvolične poruke.&nbsp;
Na jednoj strani, kako navode u saopštenju, Ministarstvo vanjskih poslova imalo je korektan pristup i poruke, dok je, s druge strane, Ministarstvo odbrane onemogućilo prisustvo javnosti ovom događaju i njegovo dokumentovanje fotografijama, uz neljubaznost dijela vojnog osoblja, na koju su se i gosti iz Hrvatske javno žalili.
&nbsp;- Tako je zvanična Crna Gora, čija je Vlada vidno disfunkcionalna, umjesto iskrenog javnog suočavanja s prošlošću pokazala neodgovoran odnos koji predstavlja povredu kulture sjećanja, simulaciju pijeteta i nastavak politike poricanja. Takav pristup podstiče štetan narativ i djelovanje protivnika ove komemoracije i onih koji poriču da se ratni zločin desio u ovom vojnom objektu. Time se dodatno vrijeđaju žrtve, ponižavaju njihove porodice, ali i svi građani i građanke Crne Gore koji vjeruju da je istina preduslov dostojanstva, a ne prijetnja državi - ističu u saopštenju.
&nbsp;CGO, ANIMA i HRA dosljedno se zalažu za dostojno obilježavanje svih mjesta ratnih zločina i usvajanje jasne državne politike sjećanja, kojom bi se žrtvama odao dužni pijetet, a osudom svih zločina spriječilo njihovo ponavljanje. &nbsp;
- Zato tražimo da se ubuduće ova komemoracija organizuje javno, dostupno i dostojanstveno, bez zabrana, ograda i uniformisane kontrole, jer sjećanje ne smije biti predmet vojne discipline. HRA, ANIMA i CGO, takođe, cijene da mjesto nekadašnjeg logora “Morinj” treba demilitarizovati i pretvoriti u obrazovni centar koji bi nudio programe za studente iz Crne Gore, Hrvatske i regiona. Na takav centar treba postaviti i spomen ploču, koja bi činjenično podsjećala na zločin koji se dogodio, &nbsp;zbog čega su četvorica pripadnika JNA i pravosnažno osuđeni na zatvorske kazne - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Odgovorna politika je, kako navode,, ona koja se temelji i na suočavanju s prošlošću, uvažavanju patnji svih žrtava ratnih zločina i drugih teških kršenja ljudskih prava, te na zagovaranju pravde za sve žrtve.&nbsp;
- Samo takvim pristupom možemo graditi društvo koje poštuje dostojanstvo svakog pojedinca i budućnost u kojoj će naša djeca sarađivati sa svojim susjedima - zaključili su u zajednickom saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

HRA, CGO i ANIMA o obilježavanju ratnog zločina u logoru "Morinj": Vlada pokazala neodgovoran odnos

Danas se navršavaju 34 godine od smrti Krsta Đurovića, kontraadmirala Jugoslovenske narodne armije (JNA), koji je 1991. poginuo pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima u padu helikoptera, u prvim danima napada JNA na dubrovačko područje Republike Hrvatske, naveli su u zajedničkom saopštenju iz Akcije za ljudska prava, Centra za građansko obrazovanje i Antifašisti Cetinja.
- Dok sam ja zapovjednik, budi siguran, nijedna granata na Dubrovnik pasti neće - poručio je Đurović tadašnjem dubrovačkom gradonačelniku Petru Poljaniću u septembru 1991. godine.&nbsp;
Zbog protivljenja agresiji ostao je zapamćen kao primjer čojstva i ljudskosti, a njegovo ime se i danas vezuje uz parole mira, poput one sa mitinga Liberalnog saveza na Cetinju: „S Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče!“.
- U maju ove godine odbornici Skupštine Prijestonice usvojili su inicijativu nevladinih organizacija HRA, CGO i Antifašisti Cetinja da se u naselju Pod Granicom jedna ulica nazove po kontraadmiralu Krstu Đuroviću. Početkom naredne godine ulica nosiće njegovo ime, čuvajući sjećanje na njegov antiratni duh i podsjećajući buduće generacije na obavezu suprotstavljanja svakoj vojnoj agresiji - istaknuto je u zajedničkom saopštenju.&nbsp;
Time se ujedno potvrđuje i antiratna tradicija Cetinja - grada koji je, kako su naglasili, i u najtežim godinama pokazao dostojanstven otpor nasilju i razaranju.
&nbsp;- Pozivamo i druge opštine u Crnoj Gori da slijede primjer Cetinja i odaju počast ličnostima koje su u najtežim vremenima birale mir, pravdu i ljudsko dostojanstvo. Imenovanje ulica i druga spomen-obilježja ostaju dragocjen način da se očuva sjećanje na njihove živote i prenese poruka mira i pravde novim generacijama - poručili su iz Akcije za ljudska prava, Centra za građansko obrazovanje i Antifašisti Cetinja.
Ponavljaju da nije kasno da se utvrdi istina o smrti Krsta Đurovića i zahtijevaju da se objave sve okolnosti njegove pogibije.

1084x550

Krsto Đurović u rodnom gradu dobija ulicu: "Dok sam ja zapovjednik, budi siguran, nijedna granata na Dubrovnik pasti neće"

Iako zemlje Zapadnog Balkana formalno koračaju ka evropskim integracijama, nasljeđe devedesetih i dalje oblikuje javni prostor. Bez multiperspektivne nastave koja razvija kritički način razmišljanja, nema ni istinskog suočavanja s prošlošću niti pomirenja - &nbsp;neki su od zaključaka emisije Građanski ugao Centra za građansko obrazovanje na TV E, koja se fokusira na način na koji se predaje istorija u zemljama regiona.
Gosti ove emisije ocijenili su da su projekti poput zajedničkih čitanki pokazali da je dogovor moguć, ali da je politika ta koja odlučuje koliko će daleko obrazovanje ići na putu ka pomirenju
Direktorica za strategiju i komunikacije u Centru za građansko obrazovanje Zvezdana Kovač na ovu temu je razgovarala sa profesorom istorije iz Podgorice Igorom Radulovićem, profesorom istorije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Branimirom Jankovićem, istraživačicom na Institutu za savremenu istoriju u Beogradu Anom Radaković i profesorom istorije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Amirom Duranovićem.
Kovač je rekla da se u Crnoj Gori podižu spomenici ratnim zločincima, u Srbiji murali veličaju presuđene ratne zločince, u Hrvatskoj stotine hiljada ljudi odlazi na koncerte sa ustaškom ikonografijom, dok je u Bosni i Hercegovini negiranje genocida postalo sastavni dio političkog života.&nbsp;
- U takvom ambijentu, nastava istorije dobija ključnu ulogu. Ono što će mlade generacije misliti o prošlosti, i kakve vrijednosti će nositi u budućnost, zavisi prije svega od toga kako ih učimo istoriju. Hoće li to biti kritičko promišljanje ili reprodukovanje mitova – pitanje je od kojeg zavisi i stabilnost društava u regionu - navela je Kovač.
Radulović je kazao da i pored četvrt vijeka napora da se unaprijedi nastava istorije, rezultati nijesu zadovoljavajući.&nbsp;
- Istorija se i dalje koristi kao alat za manipulaciju mladima. Ali, čitanke i slični projekti makar su stvorili jezgro nastavnika koji razmišljaju o multiperspektivnom pristupu - istakao je Radulović, aludirajući na projekat Zajedničkih istorijskih čitanki za 13 zemalja Jugoistočne Evrope.
U okviru emisije, prikazan je petanestominutni dokumentarni film koji govori o tome kako su ove knjige nastale, ko su autori i kako je bilo moguće da se istoričai i urednici iz svih 13 zemalja usaglase u vezi sa istim sadržajem.&nbsp;
Knjige promovišu interdisciplinarni pristup i razvijanje kritičkog mišljenja đaka i studenata, pa je jedno od glavnih pitanja bilo koliko je region spreman da prihvati i promoviše ovakav jedan pristup.
Radaković je govorila o iskustvu nastavnika koji se, pokušavajući da primijene ovakav pristup, suočavaju sa velikim pritiscima okoline.&nbsp;
- Oni trpe pritiske od roditelja, kolega, pa i lokalnih medija. Pokušaj da se izvan etnocentričnog narativa izađe, često nosi rizik. Zajedničke čitanke bi trebalo da budu od velike pomoći – jer nude istorijske izvore prilagođene đacima i didaktičke smjernice - ističe Radaković.
Duranović je podsjetio da obrazovni sistem u BiH nosi posljedice mirovnih sporazuma 90-ih. Deset kantona, dva entiteta i Distrikt Brčko imaju svoje nadležnosti u obrazovanju, što je stvorilo sistem u kojem podjele postaju „normalizovane“ za mlade generacije.&nbsp;
- Za one koji su rođeni sredinom 90-ih, podijeljen obrazovni sistem nije tranzicija, nego prirodno stanje. Nažalost, političke stranke koriste istoriju u školama kako bi očuvale pozicije stečene 90-ih - rekao je Duranović, dodajući da, ipak, vidi optimizam u „energiji mladih nastavnika koji žele drugačiji pristup“.
Janković je naglasio da je hrvatski obrazovni sistem obilježen etničkom homogenizacijom nakon rata.&nbsp;
- Hrvatski narativ temelji se na pobjedi u Domovinskom ratu, ali često na trijumfalistički način koji ne uključuje druge perspektive. Iako je bilo pokušaja pluralizma, i dalje dominira nacionalni okvir, a reformski procesi zavise od političke volje - ocjenjuje on.&nbsp;
Podsjetio je i da je Hrvatska 2023. godine povukla jedan udžbenik zbog osporavanja interpretacija, što govori o oscilacijama u pristupu istoriji.
&nbsp;Učesnici su odbacili česte kritike da multiperspektivni pristup znači relativizaciju odgovornosti.&nbsp;
- Multiperspektivnost ne znači da izjednačavamo krivicu. Ona samo omogućava učenicima da sagledaju događaje iz više uglova i da prvi put čuju glasove ‘druge strane - objasnio je Janković.&nbsp;
Radulović je dodao da ovakav metod, razvijen i u zapadnoevropskim školama, „razvija kritičko mišljenje i demokratiju u učionici“.&nbsp;
U Srbiji je 2018. godine sprovedena reforma nastavnih planova, ali, prema Radaković, adekvatna primjena izostaje.&nbsp;
- Nastavnici nijesu dobili podršku. Umjesto slobode u kreiranju časova, reforma je postala dodatna obaveza. Otpor je bio toliki da je 2021. godine pokrenuta i peticija za njeno ukidanje - navodi ona.
&nbsp;Za promjenu je ključna politička volja, saglasni su bili svi učesnici emisije.
&nbsp;- Ako Japan, razvijena zemlja, želi da uči kroz naše čitanke, zašto mi ne bismo mogli? Potrebno je više hrabrosti da se suočimo sa sopstvenom prošlošću - poručio je Duranović.
&nbsp;Radulović je izrazio zabrinutost i zbog revizionizma u Crnoj Gori.&nbsp;
- Sva ova politička dešavanja vode ka tome da se polako priprema teren da se neke određene stvari rehabilituju, da kroz taj revizionizam čak i neki pokreti koji definitivno nemaju mjesto u udžbenicima, budu zastupljeni na način na koji ne bi trebalo - pojašnjava Radulović.&nbsp;
&nbsp;Radaković vjeruje da je neophodno naći zajednički interes.&nbsp;
- Predugo smo tražili razlike među svim našim narodima i kulturama, a zapravo one nijesu uopšte tolike. Nema većeg interesa od obrazovanih mladih, pametnih i kritički nastrojenih ljudi koji će željeti da rade i žive u svojoj zemlji - zaključila je ona.
&nbsp;Janković je naveo da je, za razliku od devedesetih kada su mnogi bili zatečeni svim što se događalo, sada smo za neke stvari senzibiliraniji, sada gradimo mreže i svjesni smo da moramo biti aktivni i reagovati na brojne stvari, koje ne smijemo propustiti.
Duranović je skrenuo pažnju da teškoće na političkom nivou na širem prostoru Jugoistočne Evrope, posebno &nbsp;vanjsko-političke, pokazuju, danas i na primjeru Ukrajine, kako se i na najkrupnijim pitanjima na kraju dođe do dogoovora i nekih, kako je rekao, „sinhroniziranih“ akcija.
Cijelu emisiju možete pogledati ovdje:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNBvGroq4JcA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1250x600

Nasljeđe devedesetih i dalje oblikuje javni prostor na ZB, bez kritičkog razmišljanja nema suočavanja s prošlošću i pomirenja

Razmjena iskustava i direktni kontakt dovode do novih saradnji, akcija i ideja, poručeno je sa dvodnevnog sastanka nevladinih organizacija iz Crne Gore, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, čiji su projekti podržani kroz program Zajedno za LGBTQI+ jednakost. Program sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO), u partnerstvu sa ERA – Mrežom za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, Queer Montenegro, Queer Centrom iz Skoplja, Tuzlanskim otvorenim centrom (TOC), NVO OMSA iz Albanije i Centrom za razvoj socijalnih grupa sa Kosova, a finansijski je podržan od strane Evropske komisije, uz kofinansiranje Ministarstva za regionalno-investicioni razvoj i saradnju sa NVO.
Sastanak je bio prilika da se organizacijama obezbijedi prostor za jačanje saradnje i umrežavanje, razmjenu iskustava u sprovođenju projektnih aktivnosti, kao i refleksiju o izazovima sa kojima se susrijeću u radu.
- Ovo je bilo dragocjeno za naše regionalno povezivanje i promišljanje. U vremenu kada se prostor za rad u oblasti ljudskih prava sve više sužava, važno je da otvoreno razgovaramo o izazovima i strategijama koje nam pomažu da izgradimo otpornost. Posebno značajne bile su ideje o osnaživanju OCD – jačanje zagovaračkih koalicija, angažovanje mladih i korišćenje digitalnih alata - navela je Olda Ceta, izvršna direktorka Instituta za društveni ugovor iz Albanije, čiji je projekat podržan u okviru ovog programa.
Nataša Konstantinović iz Inicijative mladih za ljudska prava iz Srbije, čiji je projekat, takođe, podržan, kazala je da im je, osim što dijele iskustva u realizaciji projekata, mnogo važnije da se uživo povežu sa kolegama iz regiona i osmišljavamo zajedničke korake.&nbsp;
- Samo sinergija naših organizacija može unaprijediti položaj LGBTIQ+ osoba u regionu i uticati na razumijevanje i prihvatanje od strane šire zajednice, a samim tim se i reflektovati u dokumentima javnih politika - rekao je Konstantinović.
Admir Adilović iz TOC-a dodaje da ovakvi skupovi jačaju aktivistički duh.&nbsp;
- Slušati uspješne priče podržanih organizacija i rezultate koje postižu, kroz svakodnevni rad, za svoje zajednice bila je apsolutna čast - ističe on.
Izvršni direktor ERA Mreže, koja je, takođe, partner u ovom programu, Danijel Kalezić kazao je da je lijepo što su se okupili pred Prajd i što pokazuju regionalnu solidarnost, a posebno u vremenu u kojem LGBTIQ+ pokret doživljava sistematske opresije na globalnom nivou.&nbsp;
- Naše jedinstvo i zajednički rad su ključni da pokret bude otporniji na udare politika koje bi bile najzadovoljnije ukoliko bismo bili eliminisani - zaključio je Kalezić.
Programski direktor u CGO-u Petar Đukanović rekao da su ovakvi sastanci važni jer okupljaju organizacije koje rade na osnaživanju ljudskih prava i položaja LGBTIQ+ osoba, omogućavaju razmjenu iskustava i &nbsp;međusobno učenje.&nbsp;
- Povezivanje je podsticno da se istraje u radu, posebno u turbulentnim vremenima - istakao je Đukanović.
Učesnici iz regiona su tokom boravka u Podgorici imali priliku da budu i dio aktivnosti kojima se obilježava Neđelja ponosa, uoči 13. Montenegro Prajda.&nbsp;

CGO: Solidarnost i saradnja jačaju položaj LGBTIQ+ osoba u regionu

Crna Gora se nalazi na raskrsnici između deklarativne posvećenosti i stvarne potrebe za reformama koje će omogućiti dosljednu i humanu primjenu Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku u Crnoj Gori. Zato se budući razvoj maloljetničkog pravosuđa mora usmjeriti ka izgradnji funkcionalnih i specijalizovanih institucija, kontinuiranoj edukaciji stručnog kadra, razvoju i široj primjeni alternativnih mjera i programa restorativne pravde i jačanju međuresorne saradnje i uključivanje lokalnih servisa i NVO sektora.
To je dio zaključaka i preporuka iz analize „<a href="https://cgo-cce.org/2025/09/27/mladi-pred-zakonom-izazovi-i-rjesenja-maloljetnickog-pravosudja-u-crnoj-gori/" target="_blank">Mladi pred zakonom – izazovi i rješenja maloljetničkog pravosuđa u Crnoj Gori</a>“, koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) objavio u okviru projekta „SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas“.
Autorka analize, advokatica Lara Dedić ukazuje na zabrinjavajuće trendove i izazove u ovoj oblasti, posebno u broju prijavljenih maloljetnih učinilaca krivičnih djela.
Prema podacima Monstata, tokom 2024. godine prijavljeno je čak 260 maloljetnih učinilaca krivičnih djela, što je značajan rast u odnosu na 2023. godinu kada ih je bilo 196, odnosno na 2022. kada ih je bilo 209. Istovremeno, znatno manji broj slučajeva završio je osuđujućim presudama - 113 u 2022, 123 u 2023. i 97 u 2024. godini. Struktura krivičnih djela pokazuje da su djela protiv imovine najčešća - više od trećine svih slučajeva, dok je oko petine krivičnih djela protiv života i tijela.
Istraživanje javnog mnjenja sprovedeno u okviru publikacije otkriva i zabrinjavajuću percepciju vršnjačkog nasilja - 65,7 odsto opšte populacije smatra da je ono često ili povremeno prisutno, dok gotovo 60 odsto srednjoškolaca i srednjoškolki potvrđuje da nasilje doživljava u školama i okruženju. Podaci opominju i na normalizaciju nasilja i nedostatak povjerenja mladih u institucije.
CGO ocjenjuje da navedene brojke pokazuju ozbiljne slabosti u sistemu - od nedostatka specijalizovanih ustanova i kadrova, preko preopterećenosti centara za socijalni rad, do slabog sprovođenja alternativnih mjera i nedovoljne međusektorske saradnje. Umjesto rehabilitacije i resocijalizacije, i dalje se često poseže za zatvorskim rješenjima, iako to nije u skladu ni sa domaćim zakonodavstvom ali ni sa evropskim standardima. Analiza je, kažu, pokazala i neophodnost standardizacije postupanja i jasnijih protokola u radu sa maloljetnicima, kako bi se izbjegla improvizacija u slučajevima koji zahtijevaju brzu reakciju.&nbsp;
CGO poziva nadležne institucije da jačaju preventivne programe, otvore specijalizovane ustanove za maloljetnike, unaprijede kadrovske i infrastrukturne kapacitete, ali i da dosljedno primjenjuju zakonske odredbe koje u prvi plan stavljaju zaštitu prava djeteta i resocijalizaciju, a ne represiju.
- Na taj način kreira se sistem koji mladima pruža novu šansu i podršku da napuste devijantne obrasce ponašanja i razviju se u odgovorne članove zajednice. Dodatno, time se osigurava da zakonska rješenja imaju puni smisao a društvo bi, kao cjelina, bilo sigurnije i pravednije prema mladima u problemu sa zakonom - naveli su u CGO.
Projekat SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas sprovodi CGO u partnerstvu sa Regionalnom akademijom za razvoj demokratije (ADD), uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.
Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost CGO-a i autorke i ne odražava nužno stavove Delegacije EU u Crnoj Gori i Ministarstva javne uprave.

Raste broj maloljetnika prijavljenih za krivična djela: CGO poziva institucije da jačaju prevenciju i resocijalizaciju

Uvođenjem građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim školama, mladima se pruža prilika da steknu znanja, vještine i vrijednosti koje ih osposobljavaju za aktivno, odgovorno i demokratsko učešće u zajednici.
To je ključna poruka sa radionice koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO), u partnerstvu sa Akcijom za ljudska prava (HRA) i Centrom za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, organizovao danas u Podgorici.
Radionica je okupila blizu 40 predstavnika rukovodnog kadra škola iz cijele Crne Gore, psihološko-pedagoških službi, kao i nastavnika i nastavnica Građanskog obrazovanja i drugih srodnih predmeta.&nbsp;
Fokus je, kako su kazali u CGO, bio na najboljim praksama iz nastave, a kreirane su i preporuke za unaprijeđenje kvaliteta i institucionalnog pozicioniranja predmeta Građansko obrazovanje.
Uz ranije preporuke kreirane na <a href="https://cgo-cce.org/2025/09/10/vrijeme-je-da-gradjansko-obrazovanje-postane-obavezno/" target="_blank">okruglom stolu sa civilnim sektorom</a>, <a href="https://cgo-cce.org/2025/09/23/akademska-zajednica-vidi-gradjansko-obrazovanje-kao-temelj-demokratije/" target="_blank">intervjue sa akademskom zajednicom</a> i <a href="https://cgo-cce.org/2025/07/30/roditelji-prepoznaju-gradansko-obrazovanje-kao-kljuc-za-bolje-drustvo-i-manje-nasilja/" target="_blank">fokus grupe sa roditeljima</a>, ali i kroz seriju <a href="https://cgo-cce.org/2025/06/01/gradansko-obrazovanje-motivise-mlade-na-aktivno-ucesce-u-drustvu/" target="_blank">radionica sa učenicama i učenicima</a> osnovnih i srednjih škola iz različitih dijelova Crne Gore, i ove preporuke biće uključene u akcioni dokument o građanskom obrazovanju koji će biti predstavljen donosiocima odluka.
Moderatorka radionice, profesorica filozofije Paula Petričević, istakla je da je građansko obrazovanje u svim crnogorskim školama neophodno ukoliko želimo da djeca i mladi osvijeste i kritički sagledaju vlastitu pripadnost različitim zajednicama i grupama, razviju razumijevanje i uvažavanje različitosti, i sačuvaju stepen osvojenih prava i sloboda, ali ga i unaprijede.
- Ukoliko ne želimo da se nama vlada preko emocija i instikata krda, ukoliko želimo da i svjesno i obaviješteno odlučujemo o svom i životu zajednice, moramo znati kako, na temelju čega, sa kim i na koji način. To je ono što građansko obrazovanje može da ponudi ne samo djeci i mladima, već i društvu u cjelini - dodala je ona.
Profesorica sociologije u Srednjoj građevinsko-geodetskoj školi „Inž. Marko Radević“ u Podgorici Denisa Huremović je poručila da građansko obrazovanje ne može imati isti značaj i efekat ako je samo izborni predmet.
- Kada je predmet izborni, samo dio učenika dobija priliku da razvije znanja i vještine potrebne za razumijevanje društva, institucija i svojih prava i obaveza. Na taj način, mladi se dovode u nejednak položaj – dok jedni stiču kompetencije za aktivno učešće u demokratskim procesima, drugi ostaju uskraćeni - ukazala je ona.
Ervina Dabižinović iz Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA je istakla da je građansko obrazovanje u ovom trenutku zapravo obrazovanje za promjene i za kritičko razmišljanje.
Radionica je dio projekta “Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju”, koji se sprovodi u okviru programa “Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica” koji vode UNDP, UNICEF i UNESCO, u saradnji s Vladom Crne Gore. Projekat finansira Fond UN za izgradnju mira.

Građansko obrazovanje nema isti značaj i efekat ako je samo izborni predmet

Znanje o 90-im je uslov za mirniju i pravedniju budućnost, a multiperspektivan pristup istoriji je osnova kritičkog mišljenja i razumijevanja tog složenog perioda čiji pečat i danas nosimo. Mladi iz regiona pokazuju da postoji generacija spremna da preuzme odgovornost i mijenja narative, neki su od akcenata sa druge regionalne škole "Devedesete u Jugoslaviji – novi izvori i metodologije", održane od 25. do 29. septembra 2025. godine u Budvi, koja je okupila 25 mladih ljudi iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Hrvatske i Crne Gore. Oni su imali su priliku da uče o različitim pristupima proučavanju 90-ih, ali i primjeni savremenih metoda za bolje razumijevanje ovog vremena sa Dubravkom Stojanović, profesorkom Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Adnanom Prekićem, profesorom Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Anom Radaković, istraživačicom iz Muzeja 90-ih, Milošem Vukanovićem, predsjednikom Udruženja profesora istorije HIPMONT, Vukanom Ražnatovićem, rukovodiocem Muzeja kralja Nikole na Cetinju, istoričarkom Sanjom Radović, zatim Olgom Kavran, direktorkom NVO IUSTICOM, Draganom Popovićem, istoričarom i građanskim aktivistom, rediteljem Androm Martinovićem i Majom Marinović, saradnicom na programima u CGO-u. Program je imao interdisciplinaran pristup, uključujući predavanja, diskusije, rad sa arhivskim izvorima, analizu usmenih predanja, posjetu izložbi “Devedesete: od nepristajanja do otpora” i prateći panel, zatim posjetu logoru “Morinj”, projekcije filmova, edukativno-zabavne sadržaje, a što je doprinijelo proširivanju znanja o društveno-političkom kontekstu raspada Jugoslavije i naučno utvrđenim činjenicama o sukobima i ratnim zločinima tokom 90-ih. - Važno je da mladi ljude iz regiona budu dobro informisani o radu Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju - od načina njegovog osnivanja i rada do važnih činjenica koje je utvrdio. Posebno je važno i da se upoznaju sa sadržajem njegovih arhiva, jer su u njima stotine hiljada dokumenata i svjedočenja o bliskoj prošlosti čija konstantna zloupotreba i manipulacija od strane političara i drugih istorijskih revizionista ima presudan uticaj na svakodnevnicu u kakvoj mladi u bivšoj Jugoslaviji i dalje žive - kazala je predavačica Olga Kavran, koja je, u jednom periodu, bila i portparolka Haškog tribunala. Dr Dragan Popović navodi da je regionalna škola jedan od najboljih programa ove vrste, ističući njen koncept i teme, ali i učesnike koji je čine izuzetnom.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025092912090_5dfd47d0583226bbd122035b3d60e77db15b8b36db65fd34e369e881d1203821.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025092912090_5dfd47d0583226bbd122035b3d60e77db15b8b36db65fd34e369e881d1203821" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt='Regionalna škola "Devedesete u Jugoslaviji – novi izvori i metodologije"'> <figcaption>Učesnici regionalne škole "Devedesete u Jugoslaviji – novi izvori i metodologije"(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  - Riječ je o grupi mladih koja i ovdje, svojim angažmanom i posvećenošću, potvrđuje da su na scenu stupile nove generacije od kojih možemo očekivati velike stvari. To je generacija koja sada &nbsp;u Srbiji pokazuje svoje najbolje lice, ali vjerujem da takav potencijal postoji širom bivše Jugoslavije i da ćemo ga uskoro vidjeti na djelu. Neizmjerno mi je zadovoljstvo što sam kroz ovu školu mogao da dam bar mali doprinos tom procesu - kazao je Popović. Sanja Radović je rekla da se u izazovnom savremenom društvenom kontekstu, opterećenom ideologizovanim perspektivama, pokazuje koliko je važan kritički pristup informacijama i podacima sa kojima se suočavamo.&nbsp; - Multiperspektivni pristup u izučavanju istorije osnov je kritičkog promišljanja koje ne samo da uvažava drugačije poglede, već otvara prostor za razgovor i razumijevanje - a toga hronično nedostaje u našim društvima - poručila je Radović. Naglasila je i da takav inovativan i prijeko potreban pristup njeguje projekat zajedničkih istorijskih čitanki, kroz koji nastavni kadar i učenici imaju priliku da se, po prvi put, upoznaju sa istorijom komšija iz regiona. - Mladi i dalje ne znaju mnogo o ovim temama, jer se u gotovo svim državama bivše Jugoslavije formalno obrazovanje skoro uopšte ne bavi tim periodom naše nacionalne i zajedničke istorije. Ako i imaju određeno znanje, ono uglavnom potiče iz vaninstitucionalnih izvora – porodice, društva, medija i slično - kazao je Miloš Vukanović, koji je vodio dio sesija.&nbsp; On je ocijenio ohrabrujućim rastući broj mladih, koji pokazuju veće interesovanje za stručan pristup ovoj osjetljivoj temi i razumijevanje pozicioniranja ovog kompleksnog pitanja. - Radionica o usmenoj istoriji na Regionalnoj školi o devedesetim pružila je uvid u arhivu Muzeja 90-ih i intervjue sa akterima antiratnih inicijativa u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Poseban značaj imao je rad sa autentičnim svjedočenjima, kroz koje su učesnici mogli da razumiju lične perspektive i društveni kontekst otpora ratu, dok su u praktičnom dijelu vježbali kako da analiziraju intervjue - kazala jedna od predavačica Ana Radaković, pojašnjavajući da se time povezuju istraživačke vještine sa kritičkim promišljanjem o nasljeđu 90-ih i očuvanjem sjećanja. Jelena Todić, profesorka socijalnog rada na Univerzitetu Teksasa u San Antoniju i jedna od učesnica programa, ispričala je svoja iskustva iz Amerike. - Otišla sam u Ameriku tokom 90-ih, a to iskustvo me je formiralo kao osobu, aktivistkinju, istraživačicu i profesorku. Moj rad je posvećen društvenim i političkim determinantama zdravlja i socijalnoj pravdi, uz uvjerenje da je u zdravom društvu, zdravo tijelo. Istina, odgovornost, reparacija i solidarnost ključni su elementi zdravog društva i njegove transformacije poslije međuljudskog i strukturnog nasilja. Multiperspektivna istorija je osnova tih procesa. Škola mi je pružila dragocjenu priliku da učim od aktivista, predstavnika akademske zajednice, studenata i organizacija iz regiona koji godinama duboko promišljaju ove složene teme. Nadam se da je ovo tek početak buduće saradnje - kazala je Todić. Filip Marko Srdić, student Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, rekao je da je u školi imao priliku da proširi svoje znanje na multidisciplinarni način, naročito poglede na unutrašnje procese i dinamiku unutar Crne Gore od osamdesetih do danas, što mu je, kako je rekao, za nekog ko dolazi iz Hrvatske veoma interesantno.&nbsp; - Kroz mozaik predavanja i različitiih sesija dobio sam uvid u to kako su lokalizirani procesi transformirali stvarnost širom regije - rekao je Srdić. Edin Ramčilović, student Filozofskog fakulteta iz Skoplja kazao je da ova škola nudi poseban način učenja o 90-om i složenim događajima tog perioda.&nbsp; - Predavanja su bila izuzetno korisna, sadržajna i inspirativna, naročito ona o raspadu Jugoslavije, porastu nacionalizma i posljedicama ratova – od ekonomskih kriza do postratnih trauma i genocida. Predavači su pokazali veliko znanje i spremnost da odgovore na svako pitanje. Organizacija je bila na visokom nivou, što je omogućilo puni fokus na sticanje znanja - kazao je Ramčilović.&nbsp; On je istakao da će mu učešće u ovom programu pomoći u daljem obrazovanju i radu.&nbsp; - Za mene je ovo bilo dragocjeno iskustvo i radovao bih se nastavku saradnje sa CGO-om i učešću u budućim programima koje organizuju - zaključio je Ramčilović. Nadira Bajraktarević, studentkinja Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu rekla je da joj je regionalna škola o 90-im pokazala koliko je važno da se o ovom periodu uči na interaktivan i otvoren način.&nbsp; - Ovakvi programi donose i razmjenu iskustava i perspektiva sa ljudima iz različitih sredina, što je dragocjeno za razumijevanje zajedničke prošlosti - kazala je Bajraktarević.&nbsp; Ona je istakla da mladima treba više znanja o 90-im jer se posljedice tog perioda i dalje osjećaju u društvu, a posebno ju je zainteresovao dio o Haškom tribunalu, koji pokazuje koliko je suočavanje sa prošlošću ključno za izgradnju budućnosti zasnovane na pravdi i povjerenju. - Drago mi je što sam dobio priliku da budem dio ove škole, jer nemam mogućnost da o ovim temama učim na institucionalnom nivou na ovako kvalitetan način. Škola je pokrila mnogo tema, ali posebno mi je značilo što smo se bavili i metodikom nastave i načinom na koji bi o 90-im trebalo razgovarati, jer me to najviše interesuje s obzirom na to da bih volio da radim u prosvjeti - kazao je učesnik Marko Vajić, student Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.&nbsp; On je istakao važnost ovakvih programa za razvoj kulture sjećanja na zdrav način i afirmaciju pomirenja u regionu. - Učešće na ovoj školi pružilo mi je priliku da unaprijedim znanje i pristupe u radu sa osjetljivim temama iz devedesetih. Posebno je važno što smo se bavili metodama koje podstiču kritičko mišljenje, uvažavanje različitih perspektiva i razvoj kompetencija kod učenika - kazala je učesnica Violeta Stojkanović, profesorka istorije u OŠ „Ristan Pavlović” u Pljevljima.&nbsp; Ona je dodala da ovakvi programi pomažu nastavnom kadru jer doprinose kvalitetnijem i odgovornijem obrazovanju, te istakla da bi bilo korisno da što češće učestvuju u ovakvim inicijativama. Regionalna škola Devedesete u Jugoslaviji – novi izvori i metodologije organizuje se u okviru projekta “Muzej 90ih – regionalni centar za pomirenje, obrazovanje i buduću saradnju”, koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO) iz Crne Gore, Kulturni front i Fondacija M90 iz Srbije, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Holandije.

Znanje o 90-im uslov za mirniju budućnost, mladi pokazuju da su spremni da preuzmu odgovornost i mijenja narative

Akcija za ljudska prava i Centar za građansko obrazovanje dostavile su danas inicijativu Savjetu za davanje naziva ulica Glavnom gradu da se jedna ulica nazove po admiralu Jugoslovenske narodne armije Vladimiru Baroviću, ističući da je veoma važno da se njegovo ime i lična žrtva za odbranu ljudskosti sačuvaju od zaborava kroz počast koju je zaslužio.&nbsp;
- To spomen-obilježje treba da ostane i kao trajna opomena na rat od kakvog Crna Gora mora da se sačuva - navode iz ove dvije nevladine organizacije.
Kako dodaju, na današnji dan prije 34 godine Barović je oduzeo sebi život iz protesta zbog naređenja vrhovne komande JNA da sa ostrva Vis granatira primorske gradove u Hrvatskoj 1991. godine. Napisao je da se odlučio na časnu smrt „jer Crnogorci ne mogu uništavati narod koji im nije ništa skrivio".
- Iako je njegov čin izuzetan primjer čojstva, o njemu se premalo zna u Crnoj Gori. Naša djeca ne uče o njemu, njegovog imena nema u udžbenicima istorije, spomen-obilježje u njegovu čast ne postoji - ističu iz HRA i CGO.
Barovića je posthumno odlikovao 2016. godine tadašnji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, dok je 2023. proglašen počasnim građaninom Grada Pule, a 2022. godine na ostrvu Vis u Hrvatskoj otkrivena je spomen-ploča sa citatom iz njegovog oproštajnog pisma: "Ovdje neće biti razaranja dok sam ja zapovjednik, a ako ipak budem prisiljen narediti razaranje, mene tada neće biti. Crnogorci se ne mogu boriti i uništavati narod koji im nije ništa skrivio".
- Tragični čin admirala Barovića podsjeća nas da je suprotstavljanje bezumlju i nepravdi obaveza svakog pojedinca i tada, i danas, bez obzira jesu li službena lica ili civili. Poslije njegove smrti se ipak odustalo od nerazumnog naređenja o granatiranju dalmatinskih gradova. Do danas nije pokrenuta zvanična inicijativa da se sjećanje na Barovića trajno obilježi nekim memorijalom u Crnoj Gori - navodi se u saopštenju.

HRA i CGO dostavile inicijativu Glavnom gradu: Ulica da se nazove po Vladimiru Baroviću

Mladi u Crnoj Gori moraju postati aktivni i uvaženi akteri društvenih promjena, a upravo sada imaju potencijal da mijenjaju društvo i doprinesu njegovom razvoju. Time dokazuju da bez njih nema održivog napretka.
To je poručeno danas tokom Omladinskog kafea, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO) u Evropskoj kući u Baru. 
To je prvi u nizu od devet sličnih događaja koji će biti realizovani u sve tri regije Crne Gore u okviru programa “SINERGIJA Crna Gora - jačanje omladinskih mreža i osnaživanje otpornih grupa i mladih u Crnoj Gori“.
- Mi smo ovaj program kreirali da mladima ponudimo konkretne prilike, znanja i alate - od jačanja omladinskih organizacija i podrške u obrazovanju i zapošljavanju, do otvaranja prostora za dijalog sa donosiocima odluka. Naš cilj je da pomognemo da mladi budu aktivni i uvaženi akteri društva, a ne samo posmatrači - kazao je otvarajući događaj saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević.
Svoja viđenja i stavove u vezi sa izazovima i prilikama za mlade dali su Anja Kečalović, viša savjetnica u Ministarstvu sporta i mladih, i Jovan Joksimović, student Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore. 
Govoreći o podršci Ministarstva sporta i mladih, Kečalović je naglasila značaj programa Garancija za mlade kao ključnog instrumenta politike zapošljavanja i osnaživanja mladih u Crnoj Gori, namijenjenog mladima od 15 do 29 godina koji nijesu zaposleni niti uključeni u obrazovanje ili obuku.
- Pilot program Garancija za mlade već se sprovodi u Bijelom Polju, Nikšiću i Ulcinju, s ciljem da svaka mlada osoba u roku od četiri mjeseca dobije kvalitetnu ponudu za posao, priliku za nastavak obrazovanja, obuku ili praksu. Samim tim, stečena iskustva s ovog programa poslužiće kao platforma za aktiviranje Garanacija i u drugim opštinama - poručila je Kečalović.
Ona je dodala da Ministarstvo sporta i mladih podržava projekte kroz godišnji konkurs za nevladine organizacije, dok se paralelno jača mreža jedanaest omladinskih servisa. Planirana su još tri nova u Plužinama, Tivtu i Zeti.
Kečalović je podsjetila i na Strategiju za mlade 2023–2027. i važeći Zakon o mladima, naglasivši da su u toku izmjene Zakona s ciljem jačanja institucionalnog okvira, unaprjeđenja učešća mladih i finansiranja omladinskih politika.
- Objedinjeni pristup kroz koji uključuje Garancije za mlade, podršku projektima, razvoj i unaprjeđenje servisa i izmjene zakonskog okvira ima za cilj da mladima širom Crne Gore obezbijedi jednake šanse za obrazovanje, zaposlenje i lični razvoj - zaključila je ona.
Joksimović je ocijenio da se najveći izazovi sa kojima se studenti i studentkinje, kao i većina ostalih mladih suočavaju, odnose na nedostatak prilika za praktično iskustvo i ograničene mogućnosti da utiču na procese odlučivanja koji ih se tiču.
Govoreći iz ugla mladih, Joksimović je rekao da oni imaju ogroman potencijal koji bi trebalo aktivirati, što se može postići kroz pružanje prave podrške i prilika za uključenost u procese donešenja odluka.
- Da bismo ovo ostvarili moramo djelovati svi zajedno, od lokalnih samouprava preko ministarstava pa do samog vrha Vlade i Predsjednika. Na taj način možemo da stvorimo i poboljšamo mehanizme pomoću kojih će se glas mladih zaista čuti, uvažiti i pretvoriti u konkretne akcije - zaključio je Joksimović.
Omladinski kafe je okupio je preko dvadeset mladih iz Bara, s ciljem jačanja dijaloga i razmjene perspektiva između institucija, medija i mladih. 
Ovaj događaj je dio projekta “SINERGIJA Crna Gora – jačanje omladinskih mreža i osnaživanje otpornih grupa i mladih u Crnoj Gori“, koji CGO sprovodi u partnerstvu sa njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES) i NVO Multimedijal Montenegro, u saradnji sa Ministarstvom sporta i mladih, a uz finansijsku podršku Evropske unije i konfinasiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO.

Mladi moraju postati aktivni akteri društvenih promjena, a ne samo posmatrači

Sudstvo je Borisu Raoniću nekad bilo taman po mjeri - sve dok ga nijesu zapljusnule presude koje potvrđuju njegov nezakonit izbor. Onda je odjednom postalo “već predugo devastirano i u potpunosti lišeno povjerenja građana ove države”, kazali su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) reagujući na ocjene generalnog direktora RTCG-a nakon posljednje presude Osnovnog suda za koju je rekao da je "sramotna, pravno neodrživa i opasna za pravni poredak Crne Gore".
Osnovni sud je prije dva dana proglasio krivim predsjednika i dio članova Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG) za zlupotrebu službenog položaja prilikom ponovnog izbora Borisa Raonića na mjesto generalnog direktora RTCG-a i pored presude Višeg suda kojom je utvrđeno da on ne može obavljati tu funkciju.
- Raonić, za kojeg je više puta pravosnažno utvrđeno da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, sada dijeli lekcije o pravu i pravdi. Nema više memoranduma sa onim sudstvom koje mu je odgovaralo i čije odluke nije smatrao ni “sramotnim” ni “opasnim za pravni poredak”. Zato i slijede nervozni ispadi i lični pritisci na sudije, i to takvi da je morao reagovati i Sudski savjet - naveli su iz CGO-a.
Konačno se, kako kažu u toj NVO, i dio njegovih saučesnika suočava sa odgovornošću, a postupaka će tek biti. 
CGO podsjeća da je upravo slučaj Raonić postao simbol nepoštovanja sudskih odluka, koji se kao takav pominje i u ključnim dokumentima EU uz poruku da se taj balvan mora ukloniti sa našeg puta ka članstvu u EU.
- Ovom vriskom Raonić se samo pridružuje onima koji su ga i postavili – kojima sud valja samo kad presuđuje po njihovoj volji, a kad ne, onda se glumi nekakav autoritet i populistički priziva “velika čistka” u pravosuđu - zaključili su u CGO-u.

CGO: Kad je sudstvo Raoniću valjalo…

Mi zastupamo interese bošnjačkog naroda i smatramo da neko od Bošnjaka mora da bude sudija Ustavnog suda i nećemo podržati nikakvo rješenje koje ne uključuje nekoga iz naše nacionalne zajednice - poručio je Admir Adrović na sjednici Ustavnog odbora na čijem dnevnom redu je utvrđivanje prijedloga za izbor dvoje sudija Ustavnog suda.
On je decidan da neće učestvovati u nečemu što će, kako je kazao, ostaviti Ustavni sud u narednih 12 godina da bude bez predstavnika Bošnjaka.
- Ako ovaj zahtjev ne bude ispunjen, klub Bošnjačke stranke neće podržati nikog ni na Odboru ni u plenumu - jasan je Adrović.
Poslanica Pokreta Evropa sad (PES) Jelena Nedović je da je pitanje Ustavnog suda pitanje evropskih integracija.
- Očekujem da danas odblokiramo rad Ustavnog suda - kazala je ona.
Kandidati za dvoje sudija Ustavnog suda su: Beganović Alija, Blagojević Marko, Velimirović Goran, Vukićević Zoran, Dobardžić Nerma, Đokaj Muhamed, Đorđević Nenad, Jovanović Jovan, Kojičić Jovan, Maslenjak Sanja, Mušović Medina, Prelević Milva i Radović Mirjana.

Adrović: Neko od Bošnjaka mora da bude sudija Ustavnog suda, nećemo podržati nikakvo rješenje koje ne uključuje nekoga iz naše nacionalne zajednice

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović učestvovaće na Sastanku ministara vanjskih poslova Berlinskog procesa, koji će se održati 8. i 9. oktobra u Belfastu, saošteno je iz ovog ministarstva.&nbsp;
U fokusu razgovora, kako ističu iz Ministarstva vanjskih poslova, biće razmatranje postignutih rezultata i definisanje novih oblasti saradnje u okviru procesa koji podstiče evropsku integraciju i jačanje regionalne saradnje.&nbsp;
- Ministarski sastanak u Belfastu biće prilika za razmjenu mišljenja o zajedničkom odgovoru na aktuelne izazove na ekonomskom, bezbjednosnom i socijalnom planu, promovisanju aktivnosti koje doprinose regionalnoj povezanosti, te afirmaciju naše države kao aktivne učesnice Berlinskog procesa i lidera na putu ka članstvu u EU- navodi se u saopštenju MVP-a.

Ibrahimović u Belfastu na Sastanku ministara vanjskih poslova Berlinskog procesa

U solarnim i vjetroelektranama je u prvoj polovini ove godine u svijetu prvi put proizvedeno više struje nego u termoelektranama na ugalj, saopštio je danas istraživački centar Ember.
Analiza Embera je pokazala da je rast obnovljivih izvora, prije svega solarne energije, više nego zadovoljio rast potražnje za električnom energijom i time smanjio udio fosilnih goriva u globalnom energetskom miksu.
- Snažan porast solarne energije i u manjoj mjeri energije vjetra, doveo je do toga da su obnovljivi izvori energije prvi put u istoriji pretekli proizvodnju iz uglja u prvoj polovini 2025. godine- saopštio je Ember.
Proizvodnja struje iz obnovljivih izvora energije je u prvih šest mjeseci povećana na više od 5.000 teravat-časova, dok je proizvodnja iz uglja pala na manje od 4.900 teravat-časova.
Time je udio obnovljivih izvora energije u globalnoj električnoj energiji porastao sa 32,7 na 34,3 odsto, dok je udio uglja smanjen sa 34,2 na 33,1 odsto.
U izvještaju se navodi da je povećanje proizvodnje iz energije vjetra i sunca u prvoj polovini godine premašilo rast globalne potražnje za energijom, što je za rezultat imalo manji pad proizvodnje iz uglja i gasa i što je spriječilo dalji rast emisije ugljen-dioksida u energetskom sektoru.
Iz solarne energije proizvedeno je 31 odsto (306 TWh) više struje nego u prvoj polovini 2024, a iz energije vjetra za 7,7 odsto više (97 TWh). Istovremeno je zabilježen rast globalne potražnje za električnom energijom za 2,6 odsto (369 TWh), pri čemu je samo solarna energije pokrila 83 odsto rasta.
Proizvodnja iz hidroenergije je značajno pala, dok je u nuklearnim elektranama umjereno povećana proizvodnja. Ukupna proizvodnja iz fosilnih goriva je neznatno smanjena, za 0,3 odsto.
Analitičarka Embera i autorka izvještaja Malgožata Vjatros-Motika izjavila je da su ovo prvi znaci ključne prekretnice.
- Solarna i energija vjetra sada rastu dovoljno brzo da zadovolje rastuću svjetsku potražnju za električnom energijom. Ovo označava početak promjene u kojoj čista energija prati rast potražnje- rekla je ona.
Analizom Embera je obuhvaćeno 88 zemalja koje predstavljaju 93 odsto svjetske potražnje za električnom energijom.
Kada je u pitanju solarna energija, njen udio u globalnom energetskom miksu je povećan sa 6,9 na 8,8 odsto.
Za više od polovine globalnog rasta proizvodnje solarne energije zaslužna je Kina, a iza nje su SAD (14 odsto), EU (12), Indija (5,6) i Brazil (3,2).
Ember navodi i da su četiri zemlje proizvele više od četvrtine svoje električne energije iz solarne energije, a da je broj zemalja koje su proizvele više od 10 odsto povećan na 29, sa 11 koliko ih je bilo 2021.
Dok je u Kini i Indiji smanjena proizvodnja iz fosilnih goriva, u SAD obnovljivi izvori nisu pratili rast potražnje, pa je proizvodnja iz uglja i gasa povećana.
U EU, proizvodnja iz uglja i gasa je blago porasla zbog manje proizvodnje iz energije vetra, hidroenergije i bioenergije.

Iz energije vjetra i sunca prvi put proizvedeno više struje u svijetu nego iz uglja

Što nas čeka do kraja ispunjenja obaveza prema Evropskoj uniji? Što je za građane bilo najvažnije kada je EU u pitanju prije 22 godine?&nbsp;
Koliko smo naučili o institucijama EU i ko bi trebalo da nam pruži dodatne informacije? Koje benefite donosi EU ali i koje obaveze?&nbsp;
O svemu tome razgovaramo u novom izdanju emisije EHO, sa Vukom Čađenovićem izvršnim direktorom Damara i glavnim pregovaračem Crne Gore i EU Predragom Zenovićem.
EHO je na programu Televizije E utorkom u 18 sati i u repriznom terminu od 22 sata.

EHO sa Vukom Čađenovićem i Predragom Zenovićem: Što nas čeka do kraja ispunjenja obaveza prema EU

Cetinjanin Boban Sjekloća (33) ubijen je u Kotoru, a njegovo tijelo pronađeno je u vozilu na skretanju za plažu Trsteno, saznaje Portal ETV Državna tužiteljka Ana Radović, nakon prijave da se desio zločin, obavila uviđaj tokom kojeg su, kako je rekla Portalu ETV, oduzeti brojni tragovi. - Večeras sam od strane policije obaviještena da je na neposrednom skretanju za plažu Trtsteno pronađeno vozilo u kojem se nalazi tijelo muškarca. Tokom uviđaja pronađen je određen broj čaura i drugi tagovi koji će biti predmet vještačenja. Utvrđeno je da se u vozilu Golf plus podgoričkih registarskih oznaka nalazilo tijelo muškarca B.S, 1992. godište, iz Cetinja - kazala je Radović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn4vKH7DFOCk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je, ističe, naložila obdukciju i poručila da će u daljem toku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju identifikacije počinilaca ovog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokiran put do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Put do plaže Trstenovo je bio blokiran tokom vršenja uviđaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija na putu do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Prema našim nezvaničnim saznanjima, prvobitno je prijavljeno da se desila saobraćajna nezgoda, zbog čega su upućeni vatrogasci koji su otkrili da se radi o ubistvu. Sjekloća je godinama bio u bjekstvu, a prema policijskim evidencijama vodi se kao pripadnik cetinjskog ogranka "škaljarskog klana".&nbsp; Od ranije je u policiji zaveden kao operativno interesantno lice. Nalazi se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva sa još &nbsp;šest osoba zbog sumnje da je učestvovao u švercu 509 kilograma kokaina crnogorskim brodom "Budva". Bio je obuhvaćen i sudskim postupkom povodom ubistva Andrije Gazivode na Cetinju 2020. godine.

Ubistvo u Kotoru: U golfu pronađeno tijelo Bobana Sjekloće, više čaura na mjestu zločina

Teško je bilo vjerovati da je ovakvo brutalno ugrožavanje slobode govora i zastrašivanje medija moguće u savremenoj Evropi, i to u Crnoj Gori koja je na korak od prijema u Evropsku uniju.
Ali, eto desilo se: koncern Vijesti, uslužni servis Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saopštio je javno tajne detalje iz istrage. Koji kao da su prepisani iz bilježnice Lavrentija Berije, mračnog Staljinovog tužioca. Dakle, SDT i SPO terete biznismena Aleksandra Mijajlovića da je uređivao više crnogorskih medija u periodu od 2018. do 2024. godine. I to uglavnom medija koji su istraživali nepodopštine vlasti, počev od Mportala, Portala Analitika, Standarda, Pobjede, Antene M... Čak je Mijajlović, tvrde Vijesti, kreirao uređivačku politiku Portala ETV. I to, izgleda, skokom u budućnost: Portal ETV je počeo sa radom 5. septembra 2024. godine, a SDT navodi kritični period od 2018. do 2024.
Kako je onda Mijajlović uspio da se projektuje kao urednik Portala ETV prije nego što je medij i postojao: ko bi mogao da da odgovor na ovo pitanje?
Da je živ možda bi Lavrentij Berija sigurno našao način da okrivi čovjeka, ma što radio. Kako nije odavno među živima, ostaje da se to pitanje proslijedi čelniku SPO Predragu Šukoviću, kao i šefu Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Očito je da su oni aminovali ovu savremenu hajku kakva nije viđana još iz vremena 1948. godine.
A ovo je danas kraj 2025, u Crnoj Gori, državi na pragu Evropske unije, koja sve više podsjeća na neka mračna vremena. U tom duhu - srećna Nova 1948!
Glavna i odgovorna urednica Portala ETV Ana Šofranac

Srećna nova ‘48.

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Bošković priveden je jutros na aerodromu u Podgorici. To je Portalu ETV potvrdio njegov advokat Mihailo Volkov. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDF8YUftK-GY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> On se, prema našim informacijama, vraćao sa puta na kojem je bio sa suprugom. Bošković je oko 12 sati i 15 minuta izveden iz prostorija Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Bošković je oko 16 sati priveden na saslušanje u SDT-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Predrag Bošković izveden iz SPO"> <figcaption>Foto: Portal ETV/M.Ž.</figcaption> </figure>  Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić saopštio je na konferenciji za medije, nakon jutrošnjeg privođenja Boškovića, kazao je da se to sve savršeno uklapa u progon političkih neistomišljenika. - Vidjeli smo od prve apostolske vlade Zdravka Krivokapića, kad je ministarka Olivera Injac pokušavala na razne načine da pripiše krivicu za određen finansijske transakcije Boškoviću. To je propalo, pa se krenulo sa novim progonom u djelokrugu zloupotrebe stambene politike vlade, pa kad je oslobođen optužbi i u toj presudi nadležnih suskih instanci, pokrenuta je još jedna optužba u serijalu Demokratske Crne Gore, odnosno njihovog ministra odbrane koji je pokušao da optuži Boškovića za podjelu oružja na izborni dan, za plaćanje smještaja Upravi policije tokom 2020. Ništa od toga nije dokazano, niti postoji optužba od tužilaštvva. Ovo je pokušaj da se skrene pažnja sa rasula u bezbjednosnom sektoru, a da se Bošković uključi navodno u određenu kriminalnu organizaciju koju je formirao Aleksandar Mijajlović - kazao je Nikolić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-tuzilastvo-preuzelo-ulogu-da-u-ime-vlasti-progoni-politicke-neistomisljenike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Na pitanje očekuje li da će neko biti pozvan na saslušanje rekao je da će, prema njihovim saznanjima, doći do ili privođenja ili poziva na saslušanje u svojstvu svjedoka ili hapšenja određenih opozicionih lidera, ali i urednika medija i nevladinih organizacija. - Ovo pokazuje da je ova vlast u terminalnoj fazi. Pozivamo tužilaštvo da se zaustavi i vrati se u okvire zakona, a ne da servilno služi vlasti i da se ne obračunava na besprizoran način sa političkim protivnicima - rekao je, pored ostalog, Nikolić.

Bošković priveden na saslušanje u SDT-u

,,Ne mogu ovdje, dobićete reakciju ubrzo”. Tako se 30. septembra odbrecnuo čelnik Uprava policije Lazar Šćepanović na pitanje novinarke Televizije E o stanju u bezbjednosnom sektoru, nakon dvostrukog ubistva u selu Ugnji blizu Cetinja. &nbsp;&nbsp; Niko nije očekivao da će tri dana kasnije, 3. septembra, reakcija biti ovako brutalna i morbidna. Ne reakcija policije na još jedan mafijaški obračun, već specijalna akcija Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su u petak odradili petostruko hapšenje – kao da rade po ličnim nalozima Demokrata, Bečića ili Bogdanovića, svejedno. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025100619108_90fbb8f5f2b0a801cdf284818fb12a3dfbbcd415d9f5aa177962a73ae4567acc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025100619108_90fbb8f5f2b0a801cdf284818fb12a3dfbbcd415d9f5aa177962a73ae4567acc" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="AUTORI STIGMATIZACIJE POLITIČKIH PROTIVNIKA: Bogdanovića i Bečića "> <figcaption>AUTORI STIGMATIZACIJE POLITIČKIH PROTIVNIKA: Bogdanovića i Bečića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  HAPŠENJA, HAPŠENJA... Jer, samo neko ko želi da ugodi mračnim željama političara, ili neko ko želi po svaku cijenu da zapuši usta oponentima, mogao je da sprovede tako bezobzirnu akciju, kao što je to uradilo u petak Specijalno policijsko odjeljenje. &nbsp; Prvo su, kao da hvataju naoružanog teroristu ili masovnog ubicu, maskirani pripadnici SPO upali u Više tužilaštvo da bi onda sproveli tužiteljku u lisicama, držeći je imeđu dva čuvara. &nbsp; A onda je sve poprimilo obrise tužilačko-policijskog procesa, koji treba da utjera strah svima koji ne misle kao vlast. Skoro 60 sati od hapšenja pet osoba - među kojima je viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, dva policijska službenika, Milovan Pavićević i Vladan Lazović, pripadnik ANB-a Drago Spičanović, kao i jedan biznismen, Aleksandar Mijajlović – nije bilo ikakvog zvaničnog saopštenja. &nbsp; Sve, navodno, u cilju čuvanja bezbjednosti. Ćutalo je i Specijalno policijsko odjeljenje koje je sprovodilo akciju, ćutalo je i Specijalno državno tužilaštvo koje je dalo nalog za lišenje slobode. Istovremeno se – preko uslužnih Vijesti - vodila medijska hajka protiv petoro privedenih. &nbsp;&nbsp; ,,NAJVEĆA AKCIJA IKAD” I kovala laži-bajka o, pazite sad, najvećoj akciji koju je ikad Specijalno policijsko odjeljenje pokrenulo. Opet se u priču krenulo od Vijesti, onda opet Dritan uklizava sa najavom ,,superfinala”, opet Demokrate, pa opet Boris Bogdanović, na kraju, kao neka vrsta začina izvršne vlasti, i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović. &nbsp; Najveća akcija ikad? Zaista, veća nego kada je hapšen Svetozar Marović, predsjednik Skupštine, grandioznija od hapšenja Kašćelana i desetina ljudi iz kavačkog ili škaljarskog klana, veća od hapšenja Dikića, Sinđelića i ostalih u pokušaju terorizma 2016, veća čak i od lišavanja slobode Milivoja Katnića ili Zorana Lazovića? &nbsp; Ne, naravno, izjave političara služile su samo za podršku nastavka represivne akcije Specijalnog tužilaštva i specijalne policije. Koja je imala dvostruki cilj: da se sakrije krah bezbjednosnog sektora u slučaju ,,Tunel“, ali i da se bahato demonstrira moć ljudi koji rukovode bezbjednosnim sektorom. Koji su toliko moćni da za njih ne važe ni zemaljski zakoni ili moralni kodeks. &nbsp; Nikada prije, makar ne u posljednjih trideset godina, država nije ličila na one zemlje istočnih despotija u kojima se ne zna ništa o uhapšenima - osim da su živi. I nikada kao u posljednja tri dana nijesu kružile zlokobne najave o novim i novim hapšenjima, saslušavanjima, glasine o tobože ugroženoj državnoj bezbjednosti. &nbsp; Kao da smo u Sjevernoj Koreji, Rusiji ili Bjelorusiji. &nbsp;&nbsp; OD KAD JE MIMER – KRIMINALAC? Ugrožena bezbjednost, a ispituje se poznati mimer, oduzima mu se telefon i konfiskuje kompjuter? Kako može ugroziti crnogorski bezbjednosni sektor građanski aktivista kojeg zaustavljaju u Budvi i oduzimaju telefon, bez odluke suda, upotrebom gole policijske i tužilačke sile. &nbsp;&nbsp; Iako to kriju pod plaštom brige za nacionalnu bezbjednost, jasno je da je specijalnu akciju specijalne policije i specijalnog tužilaštva inicirala ekipa iz vrha Demokrata, a da su to prihvatili i šef SPO i šef SDT-a. Koji su bili njihovi motivi – saznaće se. Za sada je jasno što je cilj: zastrašivanje novinara i gašenje medija koji mjesecima i mjesecima unazad razobličavaju nezakonite radnje i postupanja u bezbjednosm sektoru. &nbsp; Zato su na meti i specaijalaca iz SDT i SPO-a, ali i njihovog uslužnog servisa koncerna Vijesti - i M portal i Portal ETV i Televizija E, ali i Standard, Antena M, CDM... Baš oni novinari koji uporno i dosljedno raskrinkavaju nepodopštine vlasti. &nbsp; I da, moglo bi se reći da je akcija pritvaranja petoro osoba bila najveća akcija. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006191020_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006191020_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200" data-rendition-name="original" width="1000" height="768" loading="lazy" alt="DOGOVOR KUĆU GRADI: Šuković i Novović"> <figcaption>DOGOVOR KUĆU GRADI: Šuković i Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  LJUDI ZA ODSTRIJEL &nbsp; Ali, akcija planskog zastrašivanja i akcija zataškavanja, skrivanja mučne istine o nekim uticajnim državnim funkcionerima. &nbsp; Zato su pažljivo birani ljudi za odstrijel. Aleksandar Aco Mijajlović je stara meta - trebalo je da bude živi dokaz kriminalizacije medija i navodne zavjere protiv vlasti. Milovan Pavićević je odabran kao žrtva političkog progona koji raskrinkava nezakonitosti političkog progona nepodobnih u policiji pa ga zato &nbsp;treba ućutkati, a Drago Spičanović kao nezgodan svjedok, čovjek koji puno zna o nepodopštinama čelnika bezbjednosnog sektora. &nbsp; Najčudnije je bilo hapšenje više tužiteljke Andrijane Nastić. Neki će reći, samo zato što je krvna rođaka sa Mijajlovićem. Ne, nije to bio jedini motiv: hapšenje je trebalo da bi viša tužiteljka bila ukaljana u javnosti. &nbsp; I da bi joj se tako oduzela dva velika predmeta, istraga masakra na Cetinju, u Medovini, 12. avgsuta 2022. godine i masovnog zločina 1. januara ove godine?! &nbsp; Tužiteljka koja je na kraju trebala da donese sud o tome da li će goniti policijske funkcionere, koji nijesu profesionalno obavljali poslove ni tokom prvog, ni tokom drugog masakra. &nbsp; NEZGODNA PITANJA Zašto nikada nije rađena stvarna istraga o postupanju policije, o vezama masovnih ubica sa nekim velikodostojnicima iz Manastira na Cetinju, zbog čega nije poznat rezultat vejštačenja telefona ubice Aca Martinovića koji se skrivao usred Cetinja stotini policajaca punih šest sati? &nbsp; Mnoga pitanja vise iznad glava čelnika bezbjednosnog sektora, mnogo je odgovora koje neko želi da sakrije od porodica ubijenih, ali i od Crne Gore. &nbsp; Je li najveći grijeh Andrijane Nastić što je pokušala da to rasvijetli, pa je sada pod represijom tužilačko-policijskog režima? &nbsp; I da, valja se pitati: kako je to akcija tempirana, baš kada je savjetnik odbrane Milivoja Katnića, advokat Anto Nobilo objelodanio manipulacije, falsifikate u Skaj objavama specijalnog tužioca Miloša Šoškića. &nbsp; Zaista, da li je atak na petoro uhapšenih, odnosno napad na slobodne medije motivisan željom da se silom mraka zaustavi istina koja je počela da se probija na svjetlo dana? &nbsp;&nbsp; Monstruozna je logika ove akcije: to je prvenstveno borba protiv političkih protivnika, opozicije, ali i sračunati, podli pokušaj da se uguši slobodna riječ neovlašćenom upotrebom aparata sile. &nbsp; I stvarno sada se otvara još jedno pitanje. &nbsp;Ko je ovdje organizovana grupa: novinari koji svakodnevno izvještavaju ne krijući svoj identitet, ili specijalni policajci ili specijalci tužitelji koji sa fantomkama, po političkom nalogu proganjaju ljude koji se drznu da drugačije misle i govore. &nbsp; Nije to više nalik ponavljaju vremena iz 1948. Još je morbidnije: djeluje kao uvod u doba rumunskog diktatatora Nikolaja Čaušeskua ili čileanskog diktatora Augusta Pinočea. &nbsp;&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D49fVsM7Cfcc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: centar-za-gradansko-obrazovanje