<p>Ozbiljni napadi izrečeni bez ijednog dokaza, uz prijeteću retoriku, predstavljaju ugrožavanje slobode izražavanja i bezbjednosti novinara - poručili su u Centru za građansko obrazovanje (CGO) nakon što se poslanik i generalni sekretar Demokrata <b>Boris Bogdanović</b> juče u parlamentu <a href="https://etv.me/politika/bogdanovic-targetirao-novinare-televizije-e-m-portala-i-portala-analitika-tvrdi-da-kriminalni-klanovi-placaju-po-tekstu-i-do-8-000-eura">beskrupulozno i bez jednog jedinog valjanog argumenta obrušio</a> na novinare Televizije E, M portala i Portala Analitika optužujući ih da im kriminalni klanovi po tekstu, koji njegovoj političkoj frakciji ne idu u prilog, plaćaju i do 8.000 eura.</p>
<p>Oni su ukazali da posebno zabrinjava činjenica ove optužbe dolaze od partijskog funkcionera s uticajem u bezbjednosnom sektoru.</p>
<p>- Podsjećamo da ovo nije prvi put da visoki predstavnici Demokratske Crne Gore, koristeći politički imunitet i institucionalnu moć, šalju poruke koje direktno podrivaju medijske slobode. Takvi istupi već su bili predmet osude brojnih organizacija koje se bave medijima i slobodom izražavanja, kao i međunarodnih aktera - ukazali su oni poručujući da najoštrije osuđuju njegove optužbe na račun pojedinih medija.&nbsp;</p>
<p>Oni su pozvali ministarku kulture i medija Tamaru Vujović, i Bogdanovićevu partijsku kolegenicu, da reaguje.&nbsp;</p>
<p>- Pozivamo i ministarku kulture i medija, koja je iz iste partije, da jasno i nedvosmisleno stane u odbranu slobode medija, kao temeljnog principa demokratskog poretka, i zaštiti i dosadašnji učinak tog Ministarstva - poručili su u CGO.</p>
<p>Evropske vrijednosti se ne grade targetiranjem novinara već, kako su podvukli, dosljednim poštovanjem slobodnih i profesionalnih medija.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

CGO: Ozbiljni napadi Bogdanovića ugrožavaju bezbjednost novinara, ministarka Vujović da brani slobodu medija

<p>Centar za građansko obrazovanje (CGO) ponovo je izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog načina na koji kontroverzno rukovodstvo Radio i Televizije Crne Gore (RTCG) upravlja ovom institucijom od javnog interesa, posebno u pogledu finansijskog poslovanja. Pored već poznatih primjera kršenja profesionalnih i etičkih standarda, sada dodatno zabrinjava, kažu u toj organizaciji, i sve izraženija praksa samovolje u trošenju javnih sredstava.</p>
<p>CGO podsjeća da se RTCG dominantno finansira iz državnog budžeta, odnosno novcem svih građana i građanki Crne Gore. U takvim okolnostima, svaka sumnja u zakonitost i transparentnost rada mora biti predmet hitne institucionalne reakcije. Dodatno, RTCG se sve češće pojavljuje kao negativna tačka u izvještajima institucija Evropske unije, a trenutni Savjet ove kuće i dalje je pod ozbiljnim optužbama, uključujući i višestruko nezakonit izbor Borisa Raonića za generalnog direktora.</p>
<p>- Ovonedjeljna javna izjava doskorašnje potpredsjednice Savjeta RTCG, <b>Marijane Camović Veličković</b>, otvorila je nova pitanja o (ne)zakonitosti i netransparentnosti u upravljanju finansijama Javnog servisa RTCG. To se posebno odnosi na podatke koji ukazuju na samovoljno i nezakonito određivanje plata generalnog direktora i njegovih pomoćnika, kontinuirano isplaćivanje maksimalnih varijabilnih dodataka bez jasnih kriterijuma i evaluacija učinka, kao i donošenje odluka koje dodatno opterećuju budžet RTCG-a, uključujući i prijedloge za nova povećanja koeficijenata - kazali su u CGO-u.</p>
<p>Zbog svega navedenog, CGO je podnio zvaničnu inicijativu Ministarstvu finansija, odnosno Budžetskoj inspekciji, da hitno i sveobuhvatno iskontroliše finansijsko poslovanje RTCG-a koji godišnje raspolaže sa preko 20 miliona eura, primarno iz državnog budžeta. Predmet kontrole bi, kako ističu, trebalo da obuhvati isplate, internu metodologiju obračuna varijabilnih zarada, kao i moguće pokušaje da se nezakonitosti prikriju kroz formalne akte menadžmenta koje već pomjera sve ranije granice u samovolji.</p>
<p>Podsjećaju da je Camović Veličković iznutra i javno ukazivala na ove i druge nepravilnosti, vodeći tešku borbu za očuvanje zakonitosti i profesionalizma RTCG-a. Njeno iskustvo, kažu u CGO, jasno pokazuje da su nužne snažnije reakcije nadležnih državnih institucija.</p>
<p>CGO očekuje da Budžetska inspekcija pokaže agilnost i odgovornost, te da rezultati kontrole budu javno dostupni i praćeni konkretnim institucionalnim mjerama, ukoliko se potvrde nepravilnosti.</p>
<p>Takođe, ta NVO pozvala je Skupštinu Crne Gore da kroz svoje nadležne odbore proaktivno otvore ovo pitanje i pokažu da kontrolna funkcija Skupštine nije zaboravljena u našem političkom sistemu.</p>
<p>- CGO je na stanovištu da građani i građanke Crne Gore imaju pravo na servis koji radi u njihovom interesu, a ne u interesu privilegovanih pojedinaca ili grupa - poručeno je iz te organizacije.</p>

CGO: Budžetska inspekcija da hitno iskontroliše poslovanje RTCG-a, Skupština da proaktivno djeluje

<p>Centar za građansko obrazovanje (CGO) izražava snažan protest zbog odluke Vlade Crne Gore da ne usvoji odluku o upisu brucoša o trošku države na Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK).</p>
<p>- Radi se o redovnoj proceduri kojom se Vladi dostavlja dokumentacija za odobrenje upisa, identičnoj onoj koja postoji za Univerzitet Crne Gore. Umjesto formalnog usvajanja, slučaj FCJK je presedanom pretvoren u političko pitanje - o njemu se raspravljalo, i to uz protivljenje Demokrata, NSD-a, DNP-a i SNP-a. Bez njihovih glasova, nije bilo moguće osigurati sredstva za novu generaciju studenata - navodi se u saopštenju ove nevladine organizacije.</p>
<p>&nbsp;Te partije su, kako ocjenjujum pokazale kako razumiju demokratiju - kao jednoumlje.&nbsp;</p>
<p>- Neki od njih se i ranije nisu libili da izraze javno divljenje prema autokratskim metodama odgovora neistomišljenicima, recimo <b>Aleksandra Vučića</b> u komšiluku, ali sada znamo i ko ih u Vladi aktivno sprovodi, bez obzira na drugačije pokušaje predstavljanja. Posebno zabrinjava što o sudbini naučne institucije, koja sarađuje s prestižnim evropskim univerzitetima, odlučuje Vlada za čijih se 44 odsto člana, po nalazima CGO-a, ne mogu pronaći javni podaci o obrazovnoj ustanovi gdje su stekli diplomu - navodi CGO.</p>
<p>&nbsp;Novca u budžetu, kako ističu, ima.</p>
<p>- Za najveću Vladu u istoriji, za delegacije koje putuju širom svijeta, za nezakonito osnovane i finansirane vjerske škole, za milionske odštete zbog političkog revanšizma... ali nema novca za akademsku instituciju koju su samo u proteklih nekoliko mjeseci posjetili češki i slovački predsjednici, profesor sa Jejlaa, delegacija Akademije nauka Slovačke, ali i brojne druge istaknute ličnosti. Ova odluka nije samo udar na FCJK – to je poruka svakome ko misli svojom glavom da u Crnoj Gori za njega nema mjesta - zaključili su CGO.</p>

CGO: Odluka Vlade o FCJK poruka svakome ko misli svojom glavom da u Crnoj Gori za njega nema mjesta

<p>Dok nadležni na Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje upozoravaju i pozivaju na dijalog, crnogorske institucije baš i ne reaguju u skladu sa međunarodnim standardima.&nbsp;</p> <p>Dan uoči obilježavanja Dana borbe protiv govora mržnje, Više državno tužilaštvo u Podgorici negiralo je postojanje elemenata bića krivičnog djela u postupku mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori <b>Joanikija Mićovića</b> i srpskog sveštenika <b>Ognjena Femića</b> zbog krivičnog djela izazivanje rasne, nacionalne i vjerske mržnje veličanjem četničkog komandanta i ratnog zločinca Pavla Đurišića, kojeg su nazvali "junakom nepobjedivog karaktera".</p> <p>Takav postupak Višeg državnog tužilaštva u Podgorici šalje nam obeshrabrujuću poruku, poručuju za Televiziju E iz civilnog sektora.</p> <p><b>Elizabeta Mrnjačević</b> iz Akcije za ljudska prava ocijenila je da praksa državnog tužilaštva ne pokazuje dovoljan senzibilitet prema ozbiljnosti govora mržnje i njegovom uticaju na društvene vrijednosti, kao što je mir i tolerancija.</p> <p>- Ovakve i slične odluke šalju nam poruku da se govor mržnje ne shvata dovoljno ozbiljno i zahtijeva krivično-pravni odgovor - ocijenila je Mrnjačević za Televiziju E.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210628_9ecbdcdd7592428be332fb8ccf1a39a0b8b1072503769fc7ed12f6bdfc1cf985.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250618210628_9ecbdcdd7592428be332fb8ccf1a39a0b8b1072503769fc7ed12f6bdfc1cf985" data-rendition-name="original" width="1055" height="592" loading="lazy" alt="Elizabeta Mrnjačević"> <figcaption>Elizabeta Mrnjačević<span>(Photo: Televizija E/Youtube)</span></figcaption> </figure>  <p>Odsustvo tužilačke reakcije desila se uprkos tome što je vrhovni tužilac <b>Milorad Marković</b> izdao obavezujuće uputstvo za postupanje u slučajevima govora mržnje i predmetima formiranim za krivična djela učinjena iz mržnje. Nakon odluke Višeg državnog tužilaštva u Podgorici nije se oglašavao, a ni odgovarao na pitanja Televizije E, tako da nijesmo mogli da saznamo da li je Marković saglasan sa tim da u veličanju ratnog zločinca nema bića krivičnog djela. To se pitaju i iz civilnog sektora.</p> <p><b>Sara Čabarkapa </b>je za našu televiziju je kazala da, iako je Marković dao obavezujuće uputstvo, on ipak nije dao takvo uputstvo za slučajeve koji se tiču veličanja četničkog pokreta.</p> <p>- Oni su odlučili da u ovom slučaju veličanja ratnog zločinca Đurišića ne reaguje, a to ignorisanje dozvoljava da se to dešava opet - navela je Čabarkapa ističući da to dolazi od ljudi koji imaju autoritet u našem društvu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210648_9a8f0b3065d90d6fc88de929335855f820d6e64a9e3424687dda7201077f99c1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250618210648_9a8f0b3065d90d6fc88de929335855f820d6e64a9e3424687dda7201077f99c1" data-rendition-name="original" width="1063" height="580" loading="lazy" alt="Sara Čabarkapa"> <figcaption>Sara Čabarkapa<span>(Photo: TV E/Youtube)</span></figcaption> </figure>  <p>Nije samo tužilaštvo zatajilo, već i sveukupan crnogorski sistem, kažu stručnjaci.</p> <p>- Nadležni ostaju nijemi, najbolji primjer je Skupština Crne Gore. Administrativni odbor praktično štiti ratnohuškački govor poslanika (<b>Marka</b>) <b>Kovačevića</b>, Odbor za ljudska prava vodi poslanik koji je u javnosti poznat po otvorenoj netrpeljivosti prema LGBT zajednici. Ne samo Skupština, nego i ostale institucije su zakazale u tom smjeru. Imamo i državno tužilaštvo koje ne preuzima proaktivniju ulogu u suzbijanju govora mržnje &nbsp;istakla je Mrnjačević.</p> <p>Na taj način se, dodaju analitičari, udaljavamo od stvarnih vrijednosti.</p> <p>- Zajednički cilj je da Crna Gora zaista bude demokratska država svih njenih građana, da se ne veličaju osobe koje šire mržnju prema određenim grupama ljudi, jer veličanje Pavla Đurišića jeste veličanje zločina koje je on počinio nad civilnim muslimanskim stanovništvom na sjeveru Crne Gore - kategorična je Čabarkapa.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkolumne%2Fsumrak-saga-kad-nece-glorifikatore-fasizma-hoce-li-tuzioci-sad-da-gone-antifasiste&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Na ove i slične postupke stručnjaci su i ranije ukazivala.</p> <p>- Ne postoji nijedan tužilac u crnogorskom pravosuđu koji je spreman zbog bilo kog razloga da pokrene postupak protiv velikodostojnika Srpske pravoslavne crkve, niti za postupanje i kršenje zakonskih propisa kada govorimo o brojnim krivičnim djelima - kazao je ranije za TV E profesor i analitičar <b>Zlatko Vujović</b>.</p> <p>Da su ovakvi postupci veoma opasni pokazuje i izvještaj Evropske komisije koji je danas usvojen, a u kojem se upozorava na opasnosti revizionizma u političke svrhe.</p> <p>Da Crna Gora mora da se suprotstavi govoru mržnje koji predstavlja direktnu prijetnju društvenoj koheziji i demokratskom dijalogu poruka je Ujedinjenih nacija povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dq9IZnDT2gUs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><b>J. B.&nbsp;</b></p>

Mrnjačević: Praksa državnog tužilaštva ne pokazuje dovoljan senzibilitet prema ozbiljnosti govora mržnje, Čabarkapa: Veličanje Đurišića jeste veličanje zločina koje je on počinio

<p>Ministarka prosvjete, nauke i inovacija <b>Anđela Jakšić-Stojanović</b> najavila je krajem aprila, tokom skupštinske rasprave o izmjenama Zakona o priznavanju inostranih diploma, da je podnijeta inicijativa da, pored falsifikovanih, i „kupljene“ diplome dobiju status krivičnog djela.</p>
<p>Kako je za Portal Analitika pojašnjeno iz njenog resora, „kupljena diploma” je obrazovna isprava koja je stečena na lak ili sumnjiv način, dobijena za novac bez stvarnog školovanja - polaganja ispita ili pohađanja nastave. Podsjećaju i da je Zakon o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija od 2011. prepoznao tzv. diplome mill, obrazovne isprave stečene bez pohađanja nastave i postupka provjere znanja, i one se, kao takve, kažu, u Crnoj Gori ne priznaju.</p>
<p>- Međutim, Krivični zakonik Crne Gore ne prepoznaje krivično djelo kupovina i korišćenje lažne diplome, odnosno nema predviđene kazne za ovo djelo. U tom smislu Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija uputilo je inicijativu Ministarstvu pravde da se u tekstu Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore prepozna novo krivično djelo - kupovina i korišćenje obrazovne isprave u pravnom prometu Crne Gore. Mišljenja smo da bi se uvođenjem ovog krivičnog djela ne samo unaprijedila krivično pravna zaštita obrazovnog sistema Crne Gore, već i sprečile posljedica koje mogu imati lažne diplome na crnogorskom tržištu rada“, navode iz Ministarstva prosvjete - nauke i inovacija (MPNI).</p>
<h2>Složen proces utvrđivanja, neophodna međudržavna saradnja</h2>
<p>Ipak, utvrditi da je neka diploma „kupljena“ složen je i težak postupak, kaže za <i>Analitiku </i>viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO) <b>Snežana Kaluđerović</b>.</p>
<p>- Ovakva diploma može izgledati formalno ispravna, ali iza nje ne stoji znanje ni trud, a samim tim proizvodi štetne posljedice jer onaj ko se sa takvom diplomom zaposli na mjesto koje zahtijeva kvalifikacije koje diploma nosi - te kvalifikacije nema. Zamislite, na primjer, ljekara ili inžinjera sa takvom diplomom. Iako je jasno da u svakoj oblasti pravi devastirajuće posljedice, ovi primjeri možda to upečatljivo ilustruju - ukazuje Kaluđerović.</p>
<p>Prema njenim riječima, utvrđivanje da je diploma kupljena je složeno.</p>
<p>- Zahtijeva detaljne provjere – pregled evidencija o pohađanju nastave, ispita, trajanja studija, razgovor sa svjedocima, upoređivanje prelazaka granice, ako se radi o drugoj državi, i toga gdje je onaj koji je polagao bio u vrijeme kada su se održavali ispiti koje je navodno položio, kao i analizu okolnosti pod kojima je diploma izdata. Često se radi o mrežama u koje su umiješeni i zapošljeni na obrazovnim ustanovama, pa je riječ o krivičnom djelu koje mora biti ozbiljno istraženo i procesuirano - pojašnjava Kaluđerović.</p>
<p>U MPNI, pak, smatraju da je dobrom saradnjom sa nadležnim organima u zemlji porijekla obrazovne isprave - ministarstvima obrazovanja, tužilaštvima i policijom - moguće stati na kraj ovoj pojavi.</p>
<h2>BiH kao primjer moguće blokade diploma</h2>
<p>Podsjećaju da je upravo jedna ovakva međudržavna saradnja sa nadležnim organima Bosne i Hercegovine rezultirala obustavom priznavanja obrazovnih isprava stečenih na šest ustanova visokog obrazovanja u BiH koje su pod istragom nadležnih organa u toj državi.</p>
<p>- Putem međunarodne pravne pomoći ostvarili smo dobru saradnju sa Državnom agencijom za istrage i zaštitu BiH, od koje smo dobili podatke koje ustanove visokog obrazovanja su obuhvaćene istragom pa iz kog razloga na navedenim visokoškolskim ustanovama nije moguće izvršiti provjeru vjerodostojnosti obrazovnih isprava jer su, zbog vođenja postupaka, određeni spisi predmeta obuhvaćeni istragom izuzeti i ustanove ih ne posjeduju. Ministarstvo će u komunikaciji sa nadležnim organima BiH biti informisano o toku postupka koji je pokrenut prema određenim fizičkim i pravnim licima u BiH, te će nakon dobijanja informacije o eventualnom nezakonitom sticanju diploma, u svim slučajevima gdje je u postupcima priznavanja donijeto rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave, isto poništiti u skladu sa Zakonom o upravnom postupku - naveli su iz MPNI.</p>
<p>Prema podacima tog resora, tokom 2023. podnijeto je 28 prijava zbog falsifikovanja obrazovnih isprava, a tokom 2024. godine 38. Iz Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova Portalu Analitika nije odgovoreno da li je neko procesuiran u ovim slučajevima.</p>
<h2>Na provjeru će i diplome ministara i poslanika</h2>
<p>Podsjetimo, Jakšić-Stojanović je nedavno, tokom izlaganja u Skupštini Crne Gore, istakla da borba protiv ove pojave neće zaobići ni poslaničke klupe i ministarstke fotelje te najavila da će se diplome funkcionera koji sjede u Skupštini i Vladi neselektivno provjeravati.</p>
<p>Iz njenog resora za Analitiku kažu da je interes društva u cjelini da se izbori sa diplomama koje su stečene prevarom i bez uloženog znanja. </p>
<p>- Borba protiv lažnih diploma zahtijeva zajedničku sinergiju institucija i društva u cjelini i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je istrajno da se, u saradnji sa drugim institucijama, svim raspoloživim mehanizmima izbori protiv diploma koje su stečene na „lak i prevaran način”, a suzbijanje interesovanja građana za sticanje diploma bez znanja je obaveza svih u društvu -navode iz MPNI.</p>
<p>Smatraju da će međunarodna saradnja sa zemljama porijekla obrazovne isprave, strože kontrole i nadzor nad obrazovnim institucijama spriječiti unutar obrazovnih ustanova prodaju “kupljene” diplome. </p>
<p>- Jasno definisani zakoni, koji kriminalizuju falsifikovanje i kupovinu diploma, sa strožom kaznenom politikom koja će prepoznati zatvorske kazne za ova djela ili zabranu rada u javnom sektoru, ali i javno otkrivanje i objavljivanje slučajeva lažnih diploma, uticaće na podizanje svijesti eventualnih počinilaca ovog djela, ali i samih poslodavaca da provjere kvalifikacije svojih zaposlenih prilikom zapošljavanja - naveli su u odgovorima dostavljenim Analitici. </p>
<h2>Očekuje se politički otpor</h2>
<p>U Centru za građansko obrazovanje (CGO) pozdravljaju ministarkinu najavu, ali ostavljaju rezervu prema primjeni u praksi. </p>
<p>- Svakako ćemo je pokušati podržati na različite načine jer vjerujemo da svi imamo pravo da znamo da li oni koji odlučuju o našoj stvarnosti imaju i formalne kompetencije za to. Takođe, ukoliko bi se to realizovalo imali bismo jasnu i potrebnu poruku da niko nije iznad zakona. To će, naravno, ako se zaista desi, izazvati veliku pažnju javnosti, ali i moguću destabilizaciju određenih struktura, ukoliko bi se razotkrilo da neki od nosilaca funkcija nisu došli do diploma regularnim putem. Mnogo važnije, to bi ojačalo povjerenje građana u institucije i pokazalo da se više ne toleriše praksa u kojoj je papir važniji od znanja - poručuje Kaluđerović.</p>
<p>Očekuje politički otpor ovoj namjeri, naročito ako istrage dotaknu pojedince koji imaju moć i uticaj. </p>
<p>- Taj otpor može biti suptilan, kroz administrativna odugovlačenja, pokušaje pravnog osporavanja nadležnosti, pritiske na inspekcije, ali i napade na one koji otvaraju ovo pitanje ili vode postupke. Zato je važno da ovaj proces ima institucionalnu zaštitu i podršku javnosti, a vjerujem da nam je ovo svima u interesu i da bismo morali doprinijeti da se to ne obesmisli - kaže Kaluđerović.</p>
<p>Iz MPNI tvrde da ih politički pritisci neće uplašiti.</p>
<p>- Obrazovanje je djelatnost od javnog interesa, a javni interes uvijek jeste i mora biti iznad politike - poručuju iz Ministarstva. </p>
<p>Na pitanje da li se iza najava ministarke Jakšić-Stojanović krije još jedno populističko obećanje, Kaluđerović kaže da će se to otkriti kroz proces realizacije.</p>
<p>- Ako se odlučno krene u konkretne provjere i pokažu se rezultati procesuiranja i sankcije, onda možemo govoriti o ozbiljnom iskoraku. U suprotnom, ako ova tema ostane na nivou političke retorike, bez stvarnih posljedica, javnost će s pravom steći utisak da je riječ o populizmu - ocjenjuje Kaluđerović.</p>
<p>Kako dodaje, dosadašnje brojke govore da smo daleko od efikasnog odgovora zbog neefikasnosti institucija, a primarno pravosuđa. </p>
<p>- U posljednjih nekoliko godina imamo svega tri osuđujuće presude za falsifikovanje obrazovnih isprava što nije ohrabrujuće u odnosu na broj podnešenih krivičnih prijava u tom periodu. Sada postoji šansa da se to promijeni, ali ona mora biti iskorišćenam - izričita je Kaluđerović.</p>
<h2>Ima li političke volje za suštinsku reformu</h2>
<p>Iz MPNI podsjećaju da je Vlada Crne Gore nedavno usvojila Strategiju reforme obrazovanja 2025–2035 sa Akcionim planom za period 2025–2026. </p>
<p>- Ovaj strateški dokument predstavlja ključni korak ka modernizaciji obrazovnog sistema i stvaranju kvalitetnijeg, inkluzivnijeg i pravednijeg obrazovanja za sve - navode iz Ministarstva.</p>
<p>Prema njihovim riječima, ova strategija je obećanje da će svakom djetetu omogućiti kvalitetno, pravedno i inkluzivno obrazovanje koje ga priprema za život.</p>
<p>- Realizacija ciljeva u narednih 10 godina sigurno će doprinijeti značajnom poboljšanju kvaliteta sistema i nivoa znanja naših učenika. Naša namjera je da se učenicima omogući boravak i učenje u prostoru koji je podržavajući, a da nastava bude kvalitetna i inspirišuća kako bi učenicima proces usvajanja znanja bio olakšan i zanimljiv. Svakako, kontinuirano ulaganje u unapređenje svih segmenata obrazovnog procesa značajno će doprinijeti da se stane na kraj i lažnim i „kupljenim“ diplomama i da na našem tržištu budu prepoznate diplome koje se stiču na renomiranim ustanovama obrazovanja, koje garantuju da znanja, vještine i kompetencije svršenih učenika i studenata odgovaraju potrebama tržišta rada - napominju iz MPNI.</p>
<p>Smatraju i da Ministarstvo preduzima brojne mjere da unaprijedi obrazovni sistem i stimuliše učenike i studente da, kroz razne programe podrške tokom školovanja, dođu ne samo do znanja i vještina potrebnih poslodavcima, već i do kvalitetnih diploma prepoznatih na tržištu rada.</p>
<p>- U tom smislu, treba više valorizovati diplome stečene na univerzietima koje obezbjeđuju veći kvalitet stečenih znanja, vještina i kompetencija i opšte su poznate kao ustanove visokog obrazovanja na kojima se stiču kvalitetne diplome. Ohrabrujemo buduće studente da upisuju studijske programe na provjerenim i renomiranim ustanovama visokog obrazovanja - poručuju iz MPNI.</p>
<p>U CGO, pak, kažu da reforma obrazovnog sistema mora biti suštinska, a ne kozmetička, ali sumnjaju da za nju postoji politička volja.</p>
<p>- Vjerujem da imamo kvalitetnih ljudi u obrazovanju, na svim nivoima, ali i da oni često ne dolaze do izražaja jer se prioritet daje političkim ili nepotističkim interesima. Zato promjena mora biti odlučnai sistemska, uz fokus na kvalitet, a ne kozmetička. Imamo stručni kapacitet za reforme, ali sporno je pitanje političke volje. Bez političke volje, svaki pokušaj se zaustavi na pola puta, naročito kada reforme dirnu u određene interesne zone. Ako zaista želimo kvalitetno obrazovanje, moramo imati dosljednu i dugoročnu strategiju, uz široki društveni konsenzus -zaključila je Kaluđerović.</p>

1084x550

MPNI: Iskorjenjivanje „kupljenih“ diploma mora biti iznad politike; Kaluđerović: Dokazivanje složeno, moguće opstrukcije moćnih pojedinaca

<p>Mladi koji uče, dijele znanje i osnažuju jedni druge pokazuju da nisu samo budućnost, već i pokretači promjena u sadašnjosti – kroz empatiju, odgovornost, hrabrost i zajedništvo. Na to ukazuju upravo srednjoškolci i srednjoškolke, koji su nakon okončanog Interkulturalnog kampa u Petrovcu, sproveli su niz vršnjačkih radionica u Beranama, Danilovgradu, Zeti, Plavu, Bijelom Polju, Rožajama i Podgorici.</p> <p>Ove radionice su okupile mlade, dale im neprocjenjiv prostor za razvoj njihovih potencijala i omogućile im da se izraze, uče i povežu kroz važne teme aktivnog učešća u omladinskoj politici, očuvanja mentalnog zdravlja, osnaživanja identiteta ili učenja o empatiji i zajedništvu.</p> <p>- Omladinska politika je jedna od ključnih tema o kojoj treba da se priča o među srednjoškolcima, jer su oni ciljna grupa te politike. Mladi su budućnost i važno je da se pitaju o svojim pravima i da budu aktivno uključeni u izmjene Zakona o mladima - smatra <b>Marija Mia Maraš</b>, učenica Srednje mješovite škole „Golubovci“ koja je sprovela radionicu Tvoja prava – tvoj glas! Omladinska politika i Zakon o mladima.</p> <p><b>Amina Kačar</b>, učenica Medrese „Mehmed Fatih”, je vodila radionicu Emocije kod mladih.&nbsp;</p> <p>- Ova radionica je bila važna za mlade jer im je pomogla da prepoznaju i imenuju vlastite emocije. Doprinijela je jačanju mentalnog zdravlja i međusobnom razumijevanju, što je posebno važno u osjetljivom periodu našeg odrastanja. Takođe, meni je pomogla da pokažem svojim vršnjacima što sam naučila na Interkulturalnom kampu - navodi ona.</p> <p><b>Vanja Vasilijević</b>, učenica Gimnazije „Petar I Petrović Njegoš“ sa svojim kolegama i koleginicama radila je radionicu Strah od neuspjeha.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025061116064_6d05912ca3fda39a9f4edc661c4f4356bb1c4f0e6c0b0bdf6a97505d74393755.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025061116064_6d05912ca3fda39a9f4edc661c4f4356bb1c4f0e6c0b0bdf6a97505d74393755" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="radioncie"> </figure>  <p>- Strah je dobar saveznik, ali loš vođa. Različiti strahovi nas prate kroz život, ali svi se zapravo vežu za jedan: šta ako pogriješim i razočaram? Zato je cilj moje radionice bio da pomogne u oslobađanju od prevelikih očekivanja i osjećanja pritiska, kroz opuštenu atomsfera i psihološke igre - ističe ona.</p> <p>Jana Jovićević, učenica Elektrotehničke škole „Vaso Aligrudić” realizovala je radionicu "Ko sam ja među drugima? Etika, kultura, indentitet".</p> <p>- Važno je da mladi prolaze kroz ove radionice jer tako uče da razumiju i poštuju različitosti koje postoje u društvu, ali i da razjasne sopstveni identitet, razviju empatiju prema drugima, bez obzira na vjeru, naciju ili kulturu. Kroz otvoren razgovor i zajednički rad, stvaraju se temelji za tolerantnije i povezanije društvo - kazala je Jana.</p> <p><b>Lina Muratović </b>i <b>Julija Joksimović</b>, učenice Srednje medicinske škole „Dr Branko Zogović“, takođe podvlače da su ove radionice mladima korisne u razumijevanju sebe.&nbsp;</p> <p>- Tako bolje razumiju sopstvene emocije, razviju empatiju prema drugima i uče kako da brinu o svom mentalnom zdravlju. U periodu kada se suočavamo sa brojnim izazovima i promjenama, ovakve aktivnosti pružaju podršku, osjećaj zajedništva i sigurnog prostora za izražavanje. Takođe, radionice podižu svijest o tome da nismo sami u svojim osjećanjima i da je traženje pomoći znak snage, a ne slabosti - navode one nakon njihove radionice Mentalno zdravlje kod mladih.</p> <p><b>Amar Agović</b>, učenik Gimnazije „30. septembar", kazao je da je radionica “Kako da ne odlažem život” podstakla učesnike da prepoznaju svoje obrasce odlaganja i nauče kako da se lakše pokrenu u svakodnevnim obavezama.&nbsp;</p> <p>- Kroz praktične savjete i razmjenu iskustava, oni su osvijestili koliko je važno da ne čekaju “pravi trenutak” za stvari koje su im važne, ali i da razviju odgovorniji i svjesniji odnos prema svom vremenu i životnim izborima - navodi Agović.&nbsp;</p> <p><b>Marijana Lainović</b>, učenica Srednje stručne škole u Bijelom Polju, nakon radionice Razlike koje nas povezuju, nosi upečatljive utiske.&nbsp;</p> <p>- Važno je da mladi vode radionice jer su upravo oni glas svoje generacije – najbolje razumiju kako prenijeti značajne poruke svojim vršnjacima. Na taj način ne samo da pomažu drugima, već i sami stiču nova znanja, razvijaju samopouzdanje i postaju spremni da pokrenu pozitivne promjene u svojoj zajednici - zaključuje ona.</p> <p>Vršnjačke radionice su sprovedene u okviru projekta SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas, finansijski podržanog od strane Evropske unije uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave.&nbsp;</p>

1250x600

CGO: Mladi kao edukatori i nosioci promjena

<p>Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje - ANIMA, u proteklih mjesec uspješno su sproveli šest radionica o građanskom obrazovanju i ljudskim pravima za učenike i učenice osnovnih i srednjih škola u Bijelom Polju, Cetinju, Ulcinja, Podgorici, Baru i Pljevljima.</p> <p>Kako je saopšteno iz CGO-a, u toku ovih inspirativnih radionica, mladi su imali priliku da kroz interaktivne aktivnosti, dijalog i simulacije uče o značaju ravnopravnosti, odgovornosti, poštovanju različitosti i aktivizmu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601130656_ef639103b5c2a08214cd9f7077c2bab60efa59d8a6712195a07b9d2701c066e3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601130656_ef639103b5c2a08214cd9f7077c2bab60efa59d8a6712195a07b9d2701c066e3" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="Sa radionica"> <figcaption>Sa radionica<span>(Photo: CGO)</span></figcaption> </figure>  <p>- Učenici i učenice su pokazali izuzetnu posvećenost i interesovanje za ove teme uz promišljanje o idejama za unapređenje njihovih škola i gradova u ovim oblastima. Posebno treba istaći da je odziv na radionice bio izvan očekivanja, a njih 154 je prošlo ovaj program. To ukazuje da postoji potreba da se u obrazovnom sistemu više radi na temi građanskog obrazovanja i ljudskih prava - saopšteno je iz CGO-a.</p> <p>CGO, HRA i ANIMA se godinama zalažu da građansko obrazovanje ponovo bude obavezni predmet kroz koji će učenici i učenice osnovnih i srednjih škola sticati neophodna znanja o slobodi, vladavini pravde i pravičnosti, ravnopravnosti, solidarnosti i poštovanju različitosti.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601130656_9a4007dd1cef523dc75b3b915b09c511e06de303d97f8e76e2602ea9e8eff38c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601130656_9a4007dd1cef523dc75b3b915b09c511e06de303d97f8e76e2602ea9e8eff38c" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="Sa radionica"> <figcaption>Sa radionica<span>(Photo: CGO)</span></figcaption> </figure>  <p><b>Mladen Živković</b>, profesor sociologije, koji je radio sa dijelom učenika i učenica, naglašava značaj razjašnjenja koncepta konflikta i nenasilnog rješavanja konflikta u demokratskim društvima.</p> <p>- Naglasili smo da demokratsko društvo nije društvo bez konflikta. Međutim, u takvom društvu, koje nekad i podstiče konflikt, imamo institucionalna pravila, tako da se demokratska društva mogu razumjeti i kao igre takmičenja u stvaranju političkih ili privrednih ciljeva i sredstava njihovog ispunjenja, kroz neupitnost ljudskih prava i njihove institucionalne zaštite, mehanizma građanske borbe i snažnih organizacija civilnog društva fokusiranih na pojedine grupe ili ciljeve u društvu - naveo je on.</p> <p>Siguran je da je crnogorskim učenicima potreban nastavni predmet koji će kao ishodište imati svjesnog, sposobnog i pametnog građanina, a ne samo radnika ili poslodavca na tržištu.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601130656_0d2d4c7938c99e76e0f568e701642a244b02b9339feca058002f78f64f3c0ed3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601130656_0d2d4c7938c99e76e0f568e701642a244b02b9339feca058002f78f64f3c0ed3" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="Sa radionica"> <figcaption>Sa radionica<span>(Photo: CGO)</span></figcaption> </figure>  <p>- No, i nama nastavnicima je potrebno više znanja, metodičkih sredstava, drugačijih prostorija od tipske školske učionice. Nastava građanskog obrazovanja bi kao proces trebalo da ima karakteristike demokratskog procesa - zaključuje Živković.</p> <p>Radionice su organizovane u okviru projekta “Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju” koji CGO sprovodi sa HRA i Anima u okviru programa “Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica”, koji realizuju UNDP, UNICEF i UNESCO, u saradnji s Vladom Crne Gore. Projekat finansira Fond UN za izgradnju mira.</p>

Građansko obrazovanje motiviše mlade na aktivno učešće u društvu

<p>Aktuelni model izvršne vlasti ne daje prednost reformama i suštinskom radu u javnom interesu, već partijskom pozicioniranju, protokolu i PR narativima, ocijenili su u Centru za građansko obrazovanje (CGO), analizirajući aktivnosti potpredsjednika Vlade – <b>Alekse Bečića</b> i <b>Moma Koprivice</b> iz Demokratske Crne Gore.</p>
<p>Konstituisanjem 44. Vlade Crne Gore 31. oktobra 2023. na dužnost su među, tadašnjih, pet potpredsjednika stupili i Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i Momo Koprivica, potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.</p>
<p>- Ukupno gladajući, Bečić i Koprivica među kolegama potpredsjednicima, čiji je broj u međuvremenu narastao na sedam, imali su najviše aktivnosti: Bečić 251, a Koprivica 10, shodno evidenciji sa njihovih stranica na sajtu Vlade. Statistički gledano, tokom 19 mjeseci Bečić je imao oko 13 aktivnosti mjesečno, a Koprivica oko pet - kazali su u CGO-u.</p>
<p>Kad je riječ o <a href="https://www.gov.me/potpredsjednik/mr-aleksa-becic" target="_blank">potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću</a>, od zabilježene 251 objave o aktivnostima preko 30 odsto su protokolarnog karaktera, uglavnom čestitke koje je Bečić uputio (čak 74), kao i telegrami ili saučešća (5).&nbsp;</p>
<p>- Bečić je svim opštinama uredno čestitao dan opštine, zatim su tu redovne čestitke za vjerske i državne praznike, kao i brojne čestitke za policijske akcije ili rad MUP-a, ali i one povodom obilježavanja različitih međunarodnih dana, kao i po neka upućena na međudržavnom nivou. Najveći broj aktivnosti čine sastanci, prijemi, susreti – 80, različitog karaktera, dominantno sa stranim zvaničnicima, ambasadorima, predstavnicima međunarodnih i domaćih organizacija, ali i sa ministrima u Vladi i partijskim kolegama <b>Šaranovićem </b>i <b>Krapovićem</b>, kao i sjednice Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno bezbjednosnog sektora (BOK). Interesantno je da Bečić nije imao nijedan zvanično zabilježen sastanak sa predstavnicima NVO sektora, suprotno praksi koju je imao kao predsjednik Skupštine Crne Gore. Osim toga, veliki broj njegovih aktivnosti čine reagovanja i saopštenja – 49. To se naročito odnosi na akcije policije, uz niz pohvala nakon svakog, pa i najmanjeg, uspjeha, dok su kritike na rad istog sektora bezbijednosti izostajale čak i nakon najozbiljnijih propusta. Prisustvo ili učešće na različitim događajima ili posjete čine 34 aktivnosti, medijske najave ili izjave objavljene na sajtu Vlade tri, kao i šest službenih putovanja - tri u Brisel, jedan u Hag, jedan u Varšavu i jedan u SAD - kazali su u CGO-u.</p>
<p>Utvrdili su da se, od 103 zabilježene aktivnosti <a href="https://www.gov.me/potpredsjednik/mr-momo-koprivica" target="_blank">potpredsjednika Vlade Moma Koprivice</a>, najveći broj odnosi na sastanke, prijeme i susrete – 46, slijede reagovanja i saopštenja - 25, zatim čestitke - 16, učešće na događajima i posjete - 10, službeni putevi - pet i medijska gostovanja - jedno.&nbsp;</p>
<p>- Koprivica je službeno putovao u Litvaniju, Kinu, Austriju, Sjevernu Makedoniju i Francusku. On se, takođe, sastajao sa velikim brojem ambasadora i predstavnika međunarodnih organizacija ili institucija, kao i akterima iz Crne Gore, poput <b>Vladimira Novovića</b>, specijalnog državnog tužioca i <b>Predraga Zenovića</b>, glavnog pregovarača Crne Gore sa EU, ali i sa mitropolitom crnogorsko-primorskim <b>Joanikijem</b>. Koprivica se zvanično, kada je civilni sektor u pitanju, sastao sa predstavnicima Nacionalnog demokratskog instituta (NDI) i NVO 35mm - dodali su u CGO-u.</p>
<p>Prema javno dostupnim informacijama, aprilska zarada Alekse Bečića iznosila je 1.848,34 eura, a Moma Koprivice 1.860,07 eura. Istovremeno, Bečić i Koprivica imaju kabinete sa ukupno 10 savjetnika, odnosno svaki po pet i oni dominatno dolaze iz Demokratske Crne Gore, odnosno sedam od 10 savjetnika su iz te partije.</p>
<p>- Savjetnici potpredsjednika Alekse Bečića su politikološkinja <b>Sandra Radević</b>, ujedno i generalna sekretarka Demokrata, &nbsp;a ranije je bila i savjetnica Bečiću kao predsjedniku Skupštine Crne Gore, zatim diplomirani elektroinženjer <b>Božidar Radinović</b>, koji je i šef IT sektora Demokrata, ekonomistkinja <b>Marija Nikčević</b>, koja je i šefica računovodstva Demokrata. Tu je i doktorka stomatologije <b>Valentina Minić</b>, funkcionerka Demokrata, koja je bila Bečiću savjetnica i kad je bio predsjednika Skupštine Crne Gore<b>.</b> Student <b>Mitar Paunović</b> je najmlađi među Bečićevim savjetnicima, a istovremeno je i portparol Demokrata - ističu u CGO-u.</p>
<p>Kažu da je Kabinet potpredsjednika Koprivice nešto raznovrsniji i njega čine prof. dr. <b>Milan Popović</b>, profesor Pravnog fakulteta u penziji, zatim <b>Vladan Raičević</b>, magistar kriminalistike i bezbjednosti, bivši poslanik Pokreta za promjene (PzP), kao i mr <b>Gordana Krcunović, </b>saradnica u nastavi na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Od partijskih kadrova, tu su politikolog <b>Branko Vuković</b>, bivši odbornik Demokrata u Skupštini Glavnog grada Podgorice, kao i <b>Nihad Rastoder</b>, član Opštinskog odbora Demokrata u Petnjici.</p>
<p>U maniru partije čiji su visoki funkcioneri, potpredsjednici Bečić i Koprivica učestalo promovišu svoj rad. CGO je utvrdio da je na zvaničnim partijskim nalozima značajno zastupljeniji Bečić, što je, ocjenjuju u toj organizaciji, u jednom dijelu očekivano imajući u vidu da je i predsjednik partije.</p>
<p>- Istovremeno vidno da se Koprivica mnogo manje promoviše kroz te kanale. Bečićeva funkcija na partijskim društvenim nalozima se navodi kao zamjenik premijera, iako tako definisana ne postoji kroz zvanične akte Vlade, ali se nerijetko tako navodi i u objavama na njegovoj stranici - konstatovali su u CGO.</p>
<p>U CGO-u konstatuju da preklapanje nadležnosti, fokus na simboličke, a ne sadržajne aktivnosti, te zapošljavanje kadrova po stranačkoj liniji, dodatno urušavaju povjerenje u institucije.</p>
<p><b>- Bez promjene ovog pristupa, teško je očekivati efikasniju, odgovorniju i građanima bližu Vladu - poručuju u CGO-u.</b></p>
<p>U toj organizaciji kontinuirano, <a href="https://cgo-cce.org/2021/10/02/kakva-nam-organizacija-vlade-treba-2/" target="_blank">gotovo deceniju</a>, ukazuje na neefikasnost organizacije izvršne vlasti u Crnoj Gori, koja sada sa rekordnih 32 člana i preklapajućim nadležnostima predstavlja apsurdno i nepotrebno opterećenje za javne resurse, a što je rezultat balansiranja partijskih interesa. Kroz seriju osvrta na zvanične aktivnosti pojedinih članova Vlade, CGO naglašava potrebu za modelom manje, a učinkovitije Vlade.</p>
<p>U CGO-u podsjećaju da su se prethodni osvrti odnosili na <a href="https://cgo-cce.org/2025/05/10/ministar-bez-zadatka-odgovornosti-i-ucinka/" target="_blank">ministra bez portfelja <b>Milutina Butorovića</b> iz PES-a</a>, kao i na <a href="https://cgo-cce.org/2025/05/17/sluzbeni-mercedesi-rade-punom-parom-a-potpredsjednici-nesto-manje/" target="_blank">potpredsjednika Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama<b> Budimira Aleksića</b> iz Nove i &nbsp;potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj <b>Miluna Zogovića</b> iz DNP-a.</a></p>

Analiza aktivnosti Bečića i Koprivice: Partija, protokol i PR ispred stvarnih reformi

<p>Vlada premijera <b>Milojka Spajića</b> donijela je oko dvije hiljade imenovanja i razrješenja javnih funkcionera bez obrazloženja, više od polovine sjednica održala elektronski, a stotinu tačaka dnevnog reda označila tajnim, piše Radio Slobodna Evropa.</p> <p>Vlada je izabrana krajem oktobra 2023.</p> <p>Nakon sjednica, Vlada izdaje saopštenja, dok su konferencije za medije rijetkost.</p> <p>- Uzimajući sve u obzir - format sjednica, broj internih tačaka i izostanak javne komunikacije, može se zaključiti da je ovo jedna od najnetransparentnijih vlada u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa - ocjenjuje za Radio Slobodnu Evropu <b>Nikola Mirković</b> iz Centra za građansko obrazovanje.</p> <p>U istom periodu, kako navodi, nekoliko članova Vlade uz minimalni radni učinak, zabilježili su maksimalno pređenu kilometražu službenim vozilima.</p> <p>Spajićeva i dvije prethodne Vlade izgubile su preko 15 miliona eura zbog sudskih postupaka u samo dva ministarstva - unutrašnjih poslova i odbrane.</p> <p>Crna Gora ima čak 32 člana Vlade, uključujući sedam potpredsjednika, više od bilo koje zemlje Evropske unije.</p> <p>Na pitanja RSE o načinu rada i nalazima analiza, iz Vlade nije stigao odgovor.</p> <h2><b>Imenovanja javnih funkcionera u porastu</b></h2> <p>Uprkos apelima Evropske unije za depolitizaciju i profesionalizaciju javne uprave, i činjenicu da se oko 40 odsto završnih mjerila u pregovorima sa EU odnosi na racionalizaciju - broj zaposlenih u crnogorskom javnom sektoru raste.</p> <p>U javnoj upravi radi 53.648, što je preko dvije hiljade više u odnosu na 2022.</p> <p>Spajićeva Vlada donijela je, od formiranja, 1.195 odluka o imenovanjima i 697 o razrješenjima javnih funkcionera, uglavnom bez ikakvog obrazloženja, evaluacije prethodnog učinka ili jasnih kriterijuma.</p> <p>- To podriva ionako slabe principe institucionalne odgovornosti i potvrđuje stihijsko i dnevno-politički upravljanje. Administracija raste, a ključne funkcije ostaju podložne partijskim interesima i ličnim vezama - ocjenjuje Nikola Mirković iz CGO-a.</p> <p>Ujedno, od početka Spajićevog mandata<b> </b>do kraja februara ove godine samo 41 osoba došla je na poziciju putem konkursa, podaci su Instituta Alternativa.</p> <p>Istovremeno preko 300 osoba je postavljeno za vršioce dužnosti.</p> <h2><b>Elektronske sjednice</b></h2> <p>Do kraja aprila Vlada je održala 146 sjednica, od čega su 104 bile u elektronskom formatu, bez fizičkog prisustva ministara i javne rasprave.</p> <p>Na njima su se, između ostalog, donosili sporazumi sa stranim državama, vizne olakšice…</p> <p>Riječ je o formatu koji bi trebalo da se koristi isključivo u hitnim ili vanrednim okolnostima, navode u CGO, koji je objavio ove podatke.</p> <p>- Neshvatljivo je da se o važnim stvarima, koja uključuju obrazovanje, zdravstvo, bezbjednost, budžet i kadrovska rješenja odlučuje putem telefona, e-maila, pa čak i aplikacija za dopisivanje, često noću i vikendima - kaže Mirković.</p> <p>Demokratija, navodi, ne funkcioniše na 'mute', "potrebni su otvorenost, argumentacija i odgovornost".</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304150340_76f9302db61038630436799ef165df785d30c2aac37a06b478e2eb3c0ca5487c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250304150340_76f9302db61038630436799ef165df785d30c2aac37a06b478e2eb3c0ca5487c" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Nikola Mirković"> <figcaption>Nikola Mirković<span>(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</span></figcaption> </figure>  <h2><b>Interne i tajne tačke</b></h2> <p>A nevladin Institut Alternativa problematizuje čestu upotrebu oznake "interno" ili "tajno" u tačkama dnevnog reda.</p> <p>Prema njihovoj analizi , za 15 mjeseci mandata čak 118 tačaka dnevnog reda Vlada je proglasila tajnim, pri čemu su javnosti uskraćeni čak i njihovi nazivi.</p> <p>- Nejasno je kako bi objavljivanje samih naziva tih tačaka moglo izazvati 'teže štetne posljedice po bezbjednost i interese države', što je zakonski uslov za određivanje statusa tajnosti - kazala je <b>Nikolina Radonjić </b>iz Instituta Alternativa.</p> <p>Na pitanja RSE-a o ovakvoj praksi rada iz Vlade nisu odgovorili.</p> <p>Na primjedbe nevladinog sektora o zabrinjavajućem broju elektronskih sjednica iz Spajićevog kabineta su ranije kazali da rade u skladu sa zakonom, te da su svi članovi Kabineta pravovremeno upoznati sa materijalima o kojima se odlučuje.</p> <p>"Oznaka "interno" štiti podatke čijim bi objavljivanjem mogle nastupiti štetne posljedice. Shodno Zakonu o tajnosti podataka, tačke pod oznakom ‘interno’ dostupne su javnosti istekom zakonskog roka", saopštili su ranije.</p> <p>Prema Zakonu o tajnosti podataka, dokumentima pod oznakom "tajno" tajnost prestaje za 15 godina, a onima označenima kao "interno" za dvije.</p> <h2><b>Nedostatak konferencija za medije</b></h2> <p>Vlada sa javnošću uglavnom komunicira putem saopštenja za javnost.</p> <p>- Odnos prema medijima je nedopustiv. Pres konferencije nakon sjednica su rijetke, a i kad se održe su ograničenog karaktera. Saopštenje na sajtu Vlade ostaje glavni izvor, često nekompletna, nekada i bez ključnih informacija - navodi Mirković.</p> <p>Raniji predlog CGO-a da sjednice budu otvorene za javnost je odbijen, uz objašnjenje da za otvorene sjednice nema tehničkih i finansijskih uslova.</p> <p>- Iako znamo da su takvi uslovi postojali u vrijeme prethodne Vlade Dritana Abazovića kada su se sve sjednice prenosile uživo - naglašava Mirković.</p> <h2><b>Ignorisanje parlamenta</b></h2> <p>Premijer Milojko Spajić, održao je sedam premijerskih sati za godinu i po iako je, po poslovniku Skupštine bio u obavezi, do održi 13.</p> <p>Premijerski sat je mehanizam kojim Skupština, kroz poslanička pitanja premijeru i ministrima, nadzire rad Vlade. Poslovnik predviđa da se održava jednom mjesečno tokom jesenjeg i proljećnjeg zasjedanja.</p> <p>Ove godine održana samo jedna sjednica, iako su trebalo da budu tri. Zakazane sjednice su otkazivane ili nisu realizovane.</p> <h2><b>Milionski gubici zbog neadekvatnog upravljanja radnim sporovima</b></h2> <p>Neadekvatna razrješenja Vlade uzrokovala su od 2020. do 2023. gotovo 6.000 radnih sporova.</p> <p>Država je do sada, prema podacima Državne revizorske institucije izgubila više od 15,5 miliona eura u sudskim sporovima - 11,6 miliona samo u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) i 4 miliona u Ministarstvu odbrane.</p> <p>Za druge resore nema podataka.</p> <h2><b>Hiljade kilometara službenim vozilima</b></h2> <p>CGO kao poseban problem u radu članova Vlade, ističe upotrebu službenih vozila.</p> <p>Analizirajući rad ministara naveli su dva primjera - potpredsjednika Vlade <b>Budimira Aleksića </b>iz Nove sprske demokratije i <b>Miluna Zogovića</b> iz Demokratske narodne partije. Ove partije bile su dio rasformiranog Demokratskog fronta.</p> <p>U Vladu su ušli nakon rekonstrukcije Spajićevog kabineta jula prošle godine.</p> <p>Oba potpredsjednika mjesečno su prelazi i do 5.000 kilometara službenim Mercedesima.</p> <p>Zajedničko im je da su na početku mandata službeno posjetili Beograd.</p> <p>Tokom više od devet mjeseci, na sajtu Vlade je zabilježeno da je Aleksić imao 13 sastanaka sa nešto više od 10 sagovornika.</p> <p>Najavljen je i njegov prvi službeni put poslije Beograda - krajem maja posjetiće Kinu.</p> <p>Zogović je, u istom periodu prema zvaničnoj statistici imao 16 aktivnosti, izuzimajući slanje čestitki i saučešća.</p> <p>Među njima su sastanci, radna posjeta Žabljaku, otvaranje Evropskog prvenstva u šahu, govor na konferenciji u Podgorici „Pojas i put“ oko saradnje sa Kinom...</p> <p>I ministar bez portfelja <b>Milutin Butorović</b> imao je tokom devet mjeseci tek par aktivnosti poput čestitki, gostovanja u medijima, dva sastanka i dva reagovanja. Imao je i jedno međunarodno putovanje.</p> <p>Išao je u Brisel na sastanak sa ambasadorom Crne Gore u EU, Petrom Markovićem.</p> <p>Istovremeno je u Crnoj Gori, službenim Mercedesom, dnevno prelazio skoro 300 kilometara.</p> <p>Dokumentacija o korišćenju vozila pokazuje nepravilnosti, uključujući nepotpune i moguće falsifikovane naloge, kažu u CGO.</p> <h2>Gdje je rješenje?</h2> <p>Nikola Mirković smatra da bi zakon o Vladi mogao ograničiti zloupotrebe i partijsku raspodjelu funkcija.</p> <p>- Osim što bi Zakonom o Vladi trebalo ograničiti široku organizaciju Vlade, taj mehanizam se mogao iskoristiti da se političke pozicije poput državnih sekretara svedu na minimum - istakao je Mirković.</p> <p>Crnogorska Vlada, osim 32 člana, ima i 54 državna sekretara.</p> <p>Prema posljednjem popisu Crna Gora ima 633.000 stanovnika.</p>

Spajićeva Vlada donijela oko 2.000 imenovanja i razrješenja javnih funkcionera bez obrazloženja

<p>Ubistvo glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista Dan Duška Jovanovića nije samo bolan podsjetnik na nerazriješeno političko nasilje sa tragičnim ishodom, već i ozbiljan test institucionalne zrelosti crnogorskog društva koji ni nakon dvije decenije nije položen - kazao je saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje <b>Nikola Obradović</b>.</p>
<p>U ovoj nevladinoj organizaciji podsjećaju da se danas navršava 21 godina od ubistva Jovanovića.</p>
<p>- Iako je odmah nakon zločina otvorena istraga i djelimično pravosnažno procesuiran jedan izvršilac, ključna pitanja - ko su nalogodavci, kakva je bila institucionalna odgovornost i u kojem političkom kontekstu je došlo do zločina - i dalje ostaju bez odgovora. Odsustvo volje da se ti aspekti razjasne ukazuje na slabosti sistema i kontinuitet kulture nekažnjivosti, što dodatno narušava ionako slabo povjerenje građana u vladavinu prava - ističe Obradović.</p>
<p>&nbsp;Stiče se, prema njegovim riječima, utisak da promjene političkih struktura nijesu donijele promjenu u pristupu ovom slučaju.&nbsp;</p>
<p>- I dalje je prisutno formalističko, ponekad i instrumentalizovano pominjanje ubistva Duška Jovanovića, bez stvarne namjere da se dođe do pune istine. Takav odnos ne samo da uskraćuje pravdu porodici Jovanović, već i šalje opasnu poruku - da zločini nad novinarima mogu ostati nekažnjeni ukoliko zadiru u politički osjetljive domene - rekao je Obradović.</p>
<p>Centar za građansko obrazovanje, kako dodaje, ističe da aktuelni ambijent u kojem funkcionišu mediji u Crnoj Gori ne ukazuje da su izvučene pouke iz ubistva Duška Jovanovića.&nbsp;</p>
<p>- Naprotiv, svjedočimo kontinuiranoj retorici protiv medija i novinara, često upravo od strane nosilaca najviših javnih funkcija, i to samo zato što im se ne dopada njihovo izvještavanja. Pojedini predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti zloupotrebljavaju poziciju i (in)direktno vrše pritisak na medije, osporavaju njihov integritet ili, čak, najavljuju mjere koje bi mogle dovesti do njihovog gašenja ili ograničenja rada - naveo je Obradović.</p>
<p>Takvo postupanje, kako je istakao, naročito kada dolazi iz pozicije političke moći, često zaštićene imunitetom, obeshrabruje sve koji se bave istraživačkim novinarstvom ili pristupaju kritički u odnosu na rad vlasti.&nbsp;</p>
<p>- U tom smislu, sloboda izražavanja u Crnoj Gori ne trpi samo zbog pojedinačnih napada, već i zbog sistemskog oblikovanja okruženja koje novinare postavlja u ranjiv, defanzivan i pravno nezaštićen položaj. U kontekstu evropskog puta Crne Gore, pitanje bezbjednosti novinara i efikasnog procesuiranja zločina nad njima nije samo samo profesionalna i etička obaveza prema medijskoj zajednici, već i ključni indikator posvećenosti demokratskim vrijednostima. Dok svi aspekti ubistva Duška Jovanovića ne budu otkriveni, a praksa zaštite novinara dosljedno sprovođena, Crna Gora će ostati društvo koje ne štiti osnovna prava svojih građana i ne uspijeva da izgradi demokratsku političku kulturu - zaključio je Obradović.</p>

Obradović: Nezavršena priča o ubistvu Duška Jovanovića test koji Crna Gora i dalje pada

<p>Pošto su nastavljena hapšenja nakon jučerašnjeg velikog studentskog protesta na kojem je došlo do incidenata pošto su se čuli topovski udari, letjele baklje, upotrijebljen biber sprej, bilo privođenja, a kordoni policije potiskivali građane, danas je organizovan skup ispred beogradske Palate pravde u Beogradu i „fizička blokada“ u Zemunu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fsrbija-u-toku-skup-ispred-vjt-zbog-hapsenja-fizicka-blokada-u-zemunu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Više javno tužilaštvo je večera saopštilo da je uhapšeno još dvoje ljudi - odnosno osmoro studenata.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fvjt-uhapseno-jos-dvoje-studenata-zbog-krsenja-ustavnog-poretka-ukupno-osmoro&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Najmanje 10 lokacija blokirano je u Novom Sadu. Građani su, kako javlja N1, prošli pored sjedišta SNS-a, a tu su bačene kamenice i razbijen izlog.</p>
<p>Blokade se odvijaju i u Subotici, Zrenjaninu, Rumi... Blokirana su i tri kružna toka u Čačku, a građani, kako javlja N1, planiraju da ostanu do jutra.</p>
<p>Građani su blokirali put u beogradskom naselju Miljakovac, Autokomandu. Blokirana je i raskrsnica bulevara umjetnosti i Milutina Milankovića na Novom Beogradu.</p>
<p>Građani koji su bili na protestu kod Palate pravde su blokirali i most Gazela.</p>
<p>Kako javlja N1, policija u opremi za razbijanje demonstracija bila raspoređena u ulicama u okolini Palate pravde gdje je nešto prije 20 sati počeo protest.</p>

Uhapšeno još dvoje studenata, blokade širom Beograda, Novog Sada, Subotice, Čačka, Zrenjanina...

<p>Više javno tužilašvo u Beogradu (VJT) saopštilo je večeras da su, u zajedničkoj akciji sa policijom i Bezbednosno-informativnom agencijom (BIA), uhapšene još dvije osobe - ukupno njih osmoro, zbog sumnje na "pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije", u vezi &nbsp;"pozivanja na nasilnu promjenu ustavnog uređenja".</p>
<p>- Postoje osnovi sumnje da su navedeni osumnjičeni 20. juna 2025. godine u prostorijama Elektrotehničkog fakulteta i 21. juna 2025. godine u prostorijama Građevinskog fakulteta u Beogradu, pored ostalog, dogovarali i pripremali napad na državne institucije, blokadu puteva i krucijalnu infrastrukturu na teritoriji cijele države, kako bi nasilnim putem promenili državni poredak - navodi se u saopštenju VJT-a.</p>
<p>Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sati u kom roku će biti privedeni na saslušanje.</p>
<p>U Beogradu i još desetak gradova širom Srbije upravo se održavaju protesti zbog hapšenja studenata koje je počelo dan nakon održavanja velikih protesta u centru glavnog grada, održanog juče, odnosno na Vidovdan 28. juna.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fsrbija-u-toku-skup-ispred-vjt-zbog-hapsenja-fizicka-blokada-u-zemunu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ranije danas objavljeno je da je uhapšeno šest studenata, i to L. S. iz Zaječara, I. M. iz Smedereva, L. S. iz Kragujevca, B. B. iz Beograda, N. P. iz Sombora i D. D. iz Niša, saopštilo je Više javno tužilaštvo (VJT), prenosi N1.</p>
<p>Postoje osnovi sumnje, naveli su ranije danas, da su navedeni osumnjičeni "20. juna 2025. godine u prostorijama Elektrotehničkog fakulteta i 21. juna 2025. godine u prostorijama Građevinskog fakulteta u Beogradu, pored ostalog, dogovarali i pripremali napad na državne institucije, blokadu puteva i krucijalnu infrastrukturu na teritoriji cijele države, kako bi nasilnim putem promijenili državni poredak".</p>
<p>- Takođe, na sastanku u prostorijama Građevinskog fakulteta u Beogradu je, kako se sumnja, potvrđeno da je 'ultimatum' za održavanje izbora samo izgovor za primjenu nasilja, jer, prema riječima učesnika sastanka, čak i u slučaju da odmah bude prihvaćen zahtjev za održavanje izbora u avgustu, oni ne bi pobijedili na tim izborima - ističe VJT.</p>
<p>Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sati u kom roku će biti privedeni na saslušanje.</p>
<p>Ranije danas Tanjug je objavio da je u toku "hapšenje grupe studenata koji blokiraju fakultete, koji su zajedno sa drugim studentima 20. i 21. juna dogovarali i pripremali napad na državne institucije, blokadu puteva, rušenje EXPO-a i drugu vrstu nasilja u cilju izazivanja haosa u zemlji i nasilne promjene ustavnog uređenja".</p>

VJT: Uhapšeno još dvoje studenata zbog kršenja ustavnog poretka - ukupno osmoro

<p>Ženska košarkaška reprezentacija Belgije osvojila je Evropsko prvenstvo, pošto je danas u Atini u finalu pobijedila selekciju Španije rezultatom 67:65.</p>
<p>Belgija je tako odbranila titulu prvaka Evrope u reprizi prošlog finala Evropskog prvenstva.</p>
<p>Španija je tri minuta prije kraja utakmice vodila 65:53, a zatim je Belgija serijom 14:0 napravila veliki preokret i došla do druge titule šampiona Evrope.</p>

Košarkašice Belgije ponovo šampionke Evrope

<p>Grad Kan na francuskoj rivijeri uvodi zabranu svim brodovima sa više od 1000 putnika da pristupe luci, saopštili su odbornici.</p>
<p>Grad na jugoistoku Francuske, u kom se svake godine održava najprestižniji filmski festival na svijetu, ovom mjerom se pridružuje brojnim evropskim i svjetskim gradovima u suzbijanju prekomjernog turizma, prenijele su agencije.</p>
<p>Odbornici u skupštini grada tvrde da će grad novom uredbom biti manje zagađen i estetski privlačniji, a oni su za uvođenje novih ograničenja glasali u petak, 27. juna.</p>
<p>Od prvog januara sljedeće godine, kopnenom dijelu grada će moći da priđu samo brodovi koji prevoze manje od 1000 putnika, a u jednom danu će u luci moći da se iskrca najviše 6000 ljudi. Zamišljeno je i da veći brodovi prevoze putnike do manjih brodova, koji će ih sprovesti do grada. Francuska je prošle godine ugostila oko 100 miliona turista, što je više od bilo koje druge evropske države, kao i svoje populacije, a trenutno ulaže velike napore da uravnoteži koristi od turizma sa rastućim ekološkim problemima i gužvama.</p>
<p>Gradonačelnik David Lisnar rekao je da Kan predstavlja glavnu destinaciju za kruzere, od čega grad ima veliku ekonomsku korist.</p>
<p>- Ovdje se ne radi o zabrani kruzera, već o regulisanju, organizovanju i postavljanju smjernica za njihovu povidbu - saopštio je on. Operateri kruzera tvrde da su ovakva ograničenja štetna i za destinacije, i za putnike. Ograničenja za kruzere i velike brodove je, pored Kana, najavila i Nica, kao i drugi evropski gradovi.</p>

Kan od sljedeće godine zabranjuje kruzerima da prilaze gradu

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: centar-za-gradansko-obrazovanje