Nije prvi put da predsjednik Skupštine Andrija Mandić koristi neki od modaliteta u pokušaju da zaštiti premijera Milojka Spajića od neugodnih pitanja. Ne znači da će neka druga neugodna pitanja biti preskočena iz Brisela, koji sve vidi i konstatuje političku krizu. Ta politička kriza ima svoj izraz i u nemogućnosti dijaloga, koji bi trebalo da nas okupi makar kada je riječ o pristupanju Evropskoj uniji - kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
<h2>Aktuelizovanje „Lore“</h2>
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je, tokom prvog dana zvanične posjete Podgorici, u Vili Gorica odgovarao na pitanja o „Lori“, dok je poslanik Demokrstake naordne partije Milan Knežević tražio da se hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman proglasi za personu non grata. Pitao je Knežević premijera Milojka Spajića za stav Vlade o tome da li su u logoru „Lora“ počinjeni ratni zločini nad Crnogorcima i Srbima i, pored ostalog, poručio: „Ovi mučenici pošli su na ratište da bi branili Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koji je brutalno napala Hrvatska, krenuvši u jednostrani secesionizam i separatizam.“
Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević kaže da je manipulativno i ružno kada se određeni slučajevi ratnih zločina koriste za dnevno poltičke poene.
- Nesumnjivo je „Lora“ jedan od njih. Tamo su neki ljudi mučeni, ubijani. To do danas nije adekvatno procesuirano. Odgovorno bi bilo, dosljedno insistirati na utvrđivanju činjenica i kažnjavanju odgovornih, a ne to stavljati u kontekst nekakvih političkih obračuna i na taj način unižavati žrtve. Ovo ne iznenađuje kada je riječ o poslaniku Kneževiću. On je i sam, iz mnogih razloga, persona non grata u Republici Hrvatskoj - podsjeća Uljarević.
Objašnjava i da Kneževićeva poruka ima još jedan manipulativni nivo.
- Nije se Hrvatska jednostrano otcijepila. Tome je prethodilo mnogo štošta, uključujući i ono što je na kraju bila posljedica srpske hegemonističke politike, koja je državu, koja je bila velika i okupljala veliki broj različitih nacionalnosti, svela na ono što je današnja Srbija - istakla je Uljarević.
<h2>Parlament</h2>
Premijerski sat obilježile su žustre riječi, kao i to što većina poslanika opozicije nije imala pravo da premijeru postavlja pitanja. Riječ je o poslanicima kojima je predsjednik Skupštine Andrija Mandić u februaru izrekao "mjeru udaljenja" (zbog toga što su sprječavali održavanje sjednica parlamenta, nakon što je Ustavni odbor preuzeo nadležnost Ustavnog suda u proceduri penzionisanja sudija tog suda). Uljarević je ocijenila da svjedočimo brojnim zabrinjavajućim praksama, u trenutku kada Crna Gora treba da pokaže zrelost za vođenje dijaloga i institucionlanu učinkovitost.
- Skupština tu u mnogo čemu prednjači. Izgubila je svoju kontrolnu ulogu, čime ne čini uslugu ni izvršnoj vlasti, a posebno ne sebi, kao instituciji. Ono što smo imali priliku da vidimo kada je riječ o učešću, odnosno, neučešću opozicionih poslanika, zapravo, dokazuje da se zloupotrebom nečega što je tehnička odrednica u Poslovniku Skupštine Crne Gore, ograničava ono što je suština demokratije. Poslovnik ne treba da služi za ograničavanje političkog dijaloga, već treba da uredi politički dijalog. Ako Poslovnik koristite tako što marginalizujete opoziciju, spriječavate inkluzivan dijalog, onda govorimo o nepoznavanju ili namjernom kršenju demokratskih principa - naglasila je Uljarević.
Podsjeća da nije prvi put da predsjednik Skupštine Andrija Mandić koristi neki od modaliteta kako bi pokušao da zaštiti premijera Milojka Spajića od, kako kaže, neugodnih pitanja
- Ono što bi mogla da budu neugodna pitanja koja bi premijer Spajić i ministri dobili od opozicije, ne znači da će biti preskočena neka druga neugodna pitanja iz Brisela, koji sve to vidi i koji sigurno konstatuje političku krizu. Ta politička kriza svoj izraz ima i u nemogućnosti dijaloga, koji bi trebalo da nas okupi, makar kad je riječ o pristupanju Evropskoj uniji. Veoma je važno da se ta vrsta političke kohezije vidi iz vana, upravo zbog šansi koje nam se otvaraju u smislu dinamike procesa pristupanja - istakla je Uljarević.
<h2>Vlada, investitori i zaduženja</h2>
Brojni su indikatori koju ukazuju na to da Vlada nije transparentna i da je sve otuđenija od građnaki i građana, napominje izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje. Uljarević podsjeća da empirijski podaci CG pulsa, zajedničke inicijative CGO-a i DAMAR-a, s početka marta, pokazuju da više od 56 odsto građana misli da je Vlada okrenuta partijskim interesima, a da je 60 odsto onih koji misle da su ministri više posvećeni ličnoj promociji, nego poslu koji im je u nadležnosti.
- Vidimo da su u slučaju koji se odnosi na tender za zakup plaža građani i privrednici praktinčno preskočeni. Vidimo i da se investitor, koji je trebalo da na privilegovan način uđe u to polje, našao u vrlo neugodnoj situaciji i da intenzivno pokušava da sanira medijsku i drugu štetu. Poslata je poruka i brojnim drugim investitorima, koji misle da bi možda prečicom kroz poznanstvo sa premijerom ili nekim drugim donosiocem odluka, mogli dobiti određene privilegije - da to može da im se obije o glavu. Negativan imidž u tako velikim investicijama je posljedna poželjna stvar - naglasila je Uljarević.
Kontinuitet neodgovornog finansijskog upravljanja kroz emitovanje obveznica od 850 miliona eura, odnosno, najveće zaduženje koje je Crna Gora imala nije, kaže Uljarević, iznenađenje. Podsjeća da je premijer Spajić, dok je bio ministar, inicirao i sproveo proces zaduženja, od tada rekordnih 750 miliona eura.
- To je do dana današnjeg ostalo pod velom netransparentnosti i kontroverzi, koje su problematizovali ekonomski stručnjaci. Prošle godine, u martu, imali smo zaduženje od 680 miliona eura, a sada imamo ovo od 850 miliona. Nas je Milojko Spajić, bilo kao premijer u ovih godinu i po, ili u kratkom periodu kad je bio ministar finansija, zadužio skoro dvije milijarde i 300 miliona eura. Bilo bi zanimljivo dvije stvari utvrditi – prvo, koliko je eura na te dvije milijarde i 300 miliona došlo investicija, a drugo – na što ide ta potrošnja. Jer, ako smo zemlja u tolikom problemu, pa moramo da idemo u ovu vrstu zaduženja, zašto nam treba najglomaznija Vlada na svijetu? Zašto se tako nemilice i svakodnevno troši na potpuno nepotreban luksuz, na beneficije koje imaju najviši državni funkcioneri i brojni drugi funkcioneri u ovom sistemu - pita Uljarević.
<h2>Sporazum i velika očekivanja</h2>
Govoreći o Sporazumu koji je sa premijerom Spajićem potpisala opozicija, uz pokroviteljstvo EU, a koji podrazumijeva povratak opozicionih poslanika u Parlament, kao i uvažavanje mišljenja Venecijanske komisije (o ustavnosti prestanka funkcije sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović), Uljarević podsjeća da su očekivanja svih bila da će doći do institucionalnog dijaloga, uz puno uvažavanje obje strane. Međutim, to očekivanje je, kaže, brzo razbio upravo predsjednik Skupštine kada je uskratio mogućnost predstavnicima opozicije da na premijerskom satu Spajiću postavljaju pitanja.
- Faktički, atmosfera nije mnogo drugačija od perioda koji je prethodio Sporazumu, u smislu tenzija, neprimjerenog rječnika i ponašanja... Način na koji se premijer obraćao u Parlamentu pokazuje u kojoj mjeri on prezire taj dom, ne poštuje tu instituciju. Mislim da ne treba imati velika očekivanja od tog Sporazuma. Vidjećemo šta će donijeti mišljenje Venecijanske komisije, kako na pravnom, tako i na političkom planu. Biće to poseban test za poslanike vladajuće većine. Podsjetila bih i da ne bi bio prvi put da vladajuća većina ne ispoštuje mišljenje Venecijanske komisije. Ali, ovog puta je mnogo osjetljivije kada je riječ o pristupanju Evropskoj uniji, posebno imajući u vidu da je obraćanje Venecijanskoj komisiji na neki način predložila komesarka Marta Kos - naglasila je Uljarević.
<h2>Podrivanje građanskog koncepta Crne Gore</h2>
Centar za građansko obrazovanje najoštrije je osudio izjavu sekretara Udruženja novinara Crne Gore Ivana Miloševića, koji je gostujući na lokalnom javnom servisu, rekao da je nepristojno da vanjsku politiku vodi predstavnik nacionalne manjine. Miloševićev ispad nije, podsjeća Uljarević, jedini
- Jedan od skandala zabilježen je tokom predizborne kampanje za lokalne izbore u Podgorici, Milošević je bio autor neslavne kolumne o islamizaciji Podgorice, u kojoj je reflektovao na nosioca liste DPS-a Nermina Abdića. Sada imamo novu dimenziju, jer je Milošević govorio na javnom servisu - Gradskoj televiziji, koju plaćaju svi građani i građanke Podgorice, nezavisno od toga koje su nacionalne i vjerske pripadnosti. Nijesmo dobili adekvatnu reakciju novinara, što je poslalo poruku da je to dio nekakve uređivačke politike. Sve to šalje poruku da mi na djelu imamo podrivanje građanskog koncepta Crne Gore. Na to moramo svi da reagujemo i da pokušamo institucionalno neke stvari da istjeramo na čistac. Vidjećemo kako će se samoregulatorno tijelo Gradske televizije opredijeliti, ovo je pitanje i za njihov uređivački kolegijum, kao i za Savjet, jer nije riječ o malom propustu - smatra Uljarević.
Dodaje i da su razočaravajuće poruke gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, koji je na iftaru koji je priredio u ime Glavnog grada, kazao da su pripadnici islamske vjeroispovjesti "ukras" Podgorice, da ih doživljava blisko, "najmanje blisko kao svoju pravoslavnu braću".
- Njegova izjava je razočaravajuća, čak i da je nespretno konstruisana. Ne možete takvu nespretnost izbaciti ukoliko to nije došlo iz nekog načina razmišljanja. Nacionalne manjine, ali i sve druge manjine su integralni dio ovoga društva… Vidjećemo kako će se Mujović izvući iz ove situacije. Napravio je grešku koja je velika. Umjesto da se bavi praktičnim poslovima uređenja u ovom gradu, on je u pokušaju da bude veći političar, doveo u pitanje kapacitet i za ovaj posao koji trenutno ima - zaključila je Uljarević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Uljarević: Na djelu podrivanje građanskog koncepta Crne Gore

Centar za građansko obrazovanje pozvao je juče Tužilački savjet da „konačno utvrdi disciplinsku i drugu odgovornost specijalne tužiteljke Nataše Bošković“ zbog neadekvatnog postupanja u više predmeta, čime je, kako su istakli, „nanijela štetu i pojedinim građanima i ugledu tužilaštva“. Tužilačkom savjetu, kako piše u saopštenju, obratili su se početkom marta „tražeći informaciju o tome što je preduzeto povodom dokazane neažurnosti specijalne tužiteljke Nataše Bošković, koja je duže vrijeme 'držala u fioci' više predmeta – uključujući i dvije krivične prijave koje je CGO podnio Specijalnom državnom tužilaštvu još 2022. godine“. Podsjetili su da je Tužilački savjet prije godinu utvrdio nezakonito postupanje tužiteljke Bošković u jednom od tih predmeta, dok je u drugom navodno došlo do „intenziviranja rada“ – ali tek nakon interesovanja nadređenih instanci. -...imamo i saznanja o drugim slučajevima u kojima je tužiteljka Bošković postupala neadekvatno, čime je nanijela štetu i pojedinim građanima i ugledu tužilaštva, ali to nije potaklo Tužilački savjet da pokrene postupak njenog razriješenja – saopštili su iz CGO. Portal ETV objavio je 5. marta priču o jednom predmetu u kojem je postupala tužiteljka Bošković i odbacila krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema Ivana Asanovića kojom se sumnjiči da je zloupotrijebio službeni položaj i oštetio kompaniju za više od 76.000 eura. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fasanovic-pod-istragom-zbog-moguce-pronevjere-vise-od-76-000-eura&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Specijalno tužilaštvo, ipak će morati ponovo da „otvori“ ovaj slučaj, jer je Vrhovno državno tužilaštvo prihvatilo pritužbu zviždača iz CGES-a na rješenje o odbacivanju prijave.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204211220_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241204211220_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3" data-rendition-name="original" width="600" height="337" loading="lazy" alt="SDT"><figcaption>Specijalno državno tužilaštvo</figcaption></figure>  Objavili smo da iz obimne dokumentacije koja prati krivičnu prijavu, a koju je odbacila specijalna tužiteljka Bošković, uz obrazloženje da nema dokaza, proizilazi sumnja da je Asanović pronevjerio 76.464 eura, koje je uplatio za navodnu sanaciju puta u budvanskoj Mjesnoj zajednici Gornji Pobori II. Prijavu protiv Asanovića, zviždač je podnio 12. septembra 2023. u kojoj je, pored ostalog, ukazao da je prva isplata bila donacija MZ Gornji Pobori II, krajem 2021. godine, u iznosu od 30.000, a druga početkom 2022. godine - ugovor sa firmom „Akropolis“ d.o.o. Nikšić vrijednosti od 46.464 eura sa pdv-om. Zviždač je kategoričan da se radi o izmišljenim troškovima koji „nemaju bilo kakvu vezu sa sanacijom lokalnog puta u opštini Budva oštećenog izgradnjom dalekovoda 400 kV Lastva – Čevo“, kako je to pravdano u aktima koji su pratili ove isplate. Specijalna tužiteljka Bošković prvo je pokušala da se otarasi ovog predmeta, ocjenom da nije u nadležnosti Specijalnog tužilaštva, ali kada se nenadležnim oglasilo i Više tužilaštvo u Podgorici, onda je morala da postupi. I krajem prošle godine odbacila je krivičnu prijavu kao neosnovanu. - Povodom Vaše pritužbe kojom ste zahtijevali preispitivanje rješenja Specijalnog državnog tužilaštva Kt-S.br.313/23 od 25. 12. 2024. godine, kojim je odbačena Vaša krivična prijava od 12. 09. 2023. godine, podnijeta protiv Asanović Ivana zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja iz čl. 416 st. 3 u vezi st. 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, razmotreni su spisi predmeta Specijalnog državnog tužilaštva Kt-S.br.313/23, te ocjenom navoda pritužbe i predmetnog rješenja, isti su vraćeni Specijalnom državnom tužilaštvu na ponovni dalji postupak – saopšteno je zviždaču iz Vrhovnog državnog tužilaštva. Da su troškovi u iznosu od 76.464 eura izmišljeni i da nemaju bilo kakvu vezu sa sanacijom lokalnog puta u opštini Budva oštećenog izgradnjom dalekovoda 400 kV Lastva - Čevo, potvrđuju, kategoričan je zviždač, i izvještaji o realizaciji Plana investicija CGES-a za treći i četvrti kvartal 2020. godine. - U oba ova izvještaja, koji su dostavljeni Odboru direktora kompanije na razmatranje, u dijelu koji se odnosi na Projekat izgradnje dalekovoda 400 kV Lastva - Čevo nedvosmisleno je navedeno da je sanacija lokalnih puteva u opštini Budva završena – precizirao je on tada za Portal ETV. Pisali smo da je tužiteljka Bošković postupala u još jednom predmetu formiranom zbog sumnji u korupciju u CGES-u, a koji je Specijalnom tužilaštvu dostavila Agencija za sprječavanje korupcije, po prijavi koju im je podnio zviždač iz CGES-a. On je, kako smo objavili, iskazao sumnju u korupciju u procesu javnih nabavki, a ASK je spise dostavila Specijalnom tužilaštvu 24. maja 2022. godine. Tužiteljka Bošković, međutim, držala je ovaj predmet dvije godine i dva mjeseca u fioci, sačekala je izmjene Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu i onda taj predmet proslijedila Osnovnom tužilaštvu u Podgorici?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250228190224_b0b1c3ca18729ce75eaa929ce8013304ede9760e66a493e072ec00075386fec2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250228190224_b0b1c3ca18729ce75eaa929ce8013304ede9760e66a493e072ec00075386fec2" data-rendition-name="original" width="600" height="450" loading="lazy" alt="CGO logo"></figure>  Iz CGO juče su saopštili da očekuju da će Tužilački savjet, „koji je svoj mandat započeo uz velika očekivanja doprinijeti efikasnosti i depolitizaciji tužilaštva“ i „konačno utvrdi disciplinsku i drugu odgovornost specijalne tužiteljke Bošković“. - Ovaj slučaj je ogledalo ozbiljnih sistemskih slabosti i važno je kako će se Tužilački savjet postaviti prema njemu kroz konkretne akcije – poručili su oni.

Kaćuša Krsmanović

1250x600

1084x550

Predmeti u fiokama, a tužiteljku Bošković niko ne poziva na odgovornost

Centar za građansko obrazovanje (CGO) se početkom marta obratio Tužilačkom savjetu, tražeći informaciju o tome što je preduzeto povodom dokazane neažurnosti specijalne tužiteljke Nataše Bošković, koja je duže vrijeme "držala u fioci" više predmeta – uključujući i dvije krivične prijave koje je CGO podnio Specijalnom državnom tužilaštvu još 2022. godine.
U CGO-u podsjećamo da je Tužilački savjet prije godinu dana utvrdio nezakonito postupanje tužiteljke Bošković u jednom od tih predmeta, dok je u drugom navodno došlo do "intenziviranja rada" – ali tek nakon interesovanja nadređenih instanci.
- Do danas, CGO kao podnosilac prijava nije dobio informaciju o bilo kakvom pomaku, a imamo i saznanja o drugim slučajevima u kojima je tužiteljka Bošković postupala neadekvatno, čime je nanijela štetu i pojedinim građanima i ugledu tužilaštva, ali to nije potaklo Tužilački savjet da pokrene postupak njenog razriješenja - kazali su iz te organizacije.
Očekuju da Tužilački savjet, koji je svoj mandat započeo uz velika očekivanja da će doprinijeti efikasnosti i depolitizaciji tužilaštva, konačno utvrdi disciplinsku i drugu odgovornost specijalne tužiteljke Bošković. 
- Ovaj slučaj je ogledalo ozbiljnih sistemskih slabosti i važno je kako će se Tužilački savjet postaviti prema njemu kroz konkretne akcije - poručuju iz CGO.

CGO: Na primjeru tužiteljke Bošković prelamaju se neki od ključnih problema u tužilaštvu

Ključna je uloga civilnog društva u procesu demokratizacije i evropeizacije Crne Gore, a potrebno je da ono bude suštinski uključeno u pregovarački proces i nadzor nad sprovođenjem Reformske agende - jedan je od zaključaka u Zajedničkoj deklaraciji koja je donijeta u okviru 20. sastanak Zajedničkog konsultativnog odbora (ZKO) EU i Crne Gore.
Na ovom sastanku, kako se navodi u saopštenju, učestvovala je i izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević, dajući doprinos diskusiji i oblikovanju Zajedničke deklaracije.
 - Upozorenje na loše okruženje za rad NVO, posebno kritički nastrojenih, te poziv vlastima da poštuju slobodu govora, okupljanja i protesta i da obezbijede bolji zakonodavni i institucionalni okvir za autonomno djelovanje civilnog društva - jedan je od zaključaka.
Ukazuju i na hitnost usvajanja Zakona o Vladi (uz definisanje tehničkog mandata Vlade) i Zakona o Skupštini radi jačanja balansa vlasti i ograničavanja političke samovolje.
- Zahtjev za profesionalnu, odgovornu i depolitizovanu javnu upravu, zasnovanu na principima meritokratije. Oštra kritika netransparentnog procesa izmjena Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI, te poziv na puno uključivanje OSI i njihovih predstavnika u dalji rad na ovom dokumentu - navodi se u dokumentu.
CGO, kako dodajum izražava žaljenje što Ministarstvo evropskih poslova (MEP) nije informisalo javnost o ovom sastanku, uskraćujući medije za praćenje toka diskusije i pristup važnim informacijama, ali ni obezbijedilo brzo prevod Zajedničke deklaracije koja donosi bitne poruke za evropski put Crne Gore.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1903007912219247035&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGO: Civilno društvo treba da ima snažniju ulogu u reformskim procesima Crne Gore ka EU

Centar za građansko obrazovanje (CGO) osuđuje disciplinsko upozorenje profesoru Matu Kankarašu koje mu je izreklo novo rukovodstvo Gimnazije “Slobodan Škerović” zbog navodne povrede radne obaveze.
- Njegovo javno istupanje o pokušaju zataškavanja slučaja seksualnog predatorstva bivšeg profesora Radomana Čečovića od strane bivše direktorke gimnazije nikako ne može biti kažnjivo - navedeno je iz CGO.&nbsp;
Kankaraš se, navode, vrijednosno i odgovorno odredio prema zaštiti žrtve, što bi trebalo biti osnovno načelo svake obrazovne institucije.&nbsp;
- Nažalost, novo rukovodstvo ovim činom šalje pogrešnu poruku – ograničavanja slobode mišljenja i govora, čime se podriva integritet obrazovnog sistema, koji bi trebalo da počiva na kritici i izvrsnosti - ističu u saopštenju.&nbsp;
Kritika je, kako su naveli iz CGO, neophodna u demokratskom društvu, a njeno gušenje ugrožava temeljna ljudska prava i potkopava duh kvalitetnog obrazovanja.
- Postupci poput ovog protiv profesora Kankaraša promovišu slijepu poslušnost i nezdravu lojalnost, umjesto akademske slobode i suprotstavljanja društveno neprihvatljivim pojavama - kazali su iz CGO.&nbsp;
Oni su naglasili i da je šteta što više profesora gimnazije nije javno istupilo u odbranu vrijednosti koje bi učenici trebalo da prepoznaju kao temeljne – odgovornost, integritet i zaštitu slabijih.&nbsp;
- Još je veća šteta što se dodatnim pokušajima "disciplinovanja" šalje signal da je ćutanje poželjnije od borbe za pravdu - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

CGO: Osuđujemo disciplinsko upozorenje Kankarašu, šteta što više profesora gimnazije nije javno istupilo u odbranu vrijednosti

Povjerenje građana i građanki u premijera Milojka Spajića je u padu, uz izraženo razočaranje zbog neispunjenih obećanja i partijskog uticaja na zapošljavanje. To je pokazao dio nalaza posljednjeg CG Pulsa - zajedničke inicijative Centra za građansko obrazovanje (CGO) i Instituta Damar.
- U poređenju sa prethodnim premijerima - Zdravkom Krivokapićem i Dritanom Abazovićem, Spajićev rejting se kreće u sličnim okvirima, ali percepcija nefunkcionalnosti i političke trgovine dodatno slabi povjerenje u njegovu Vladu. Umjesto raskida s lošim praksama, građani sve više prepoznaju nastavak partijskog zapošljavanja i neorganizovanost, što doprinosi ukupnom padu optimizma - saopštio je saradnik na programima u CGO Nikola Mirković.
Trendovi, kaže on, opominju na pad povjerenja premijeru Spajiću.&nbsp;
- <a href="https://cgo-cce.org/2024/07/31/gradani-ne-podrzavaju-odnos-spajica-prema-skupstini-a-vidljiva-je-i-kriza-institucija-sistema/" target="_blank">Nalazi iz CG Pulsa, od jula 2024. godine</a>, ukazuju da mu je godinu nakon parlamentarnih izbora u potpunosti vjerovalo 15 odsto građana i građanki, djelimično 33 odsto, dok je nepovjerenje iskazalo 37 odsto, a 15 odsto se nije odredilo. Nepunih dvije godine nakon parlamentarnih izbora, podaci su značajno nepovoljniji po Spajića - u potpunosti mu vjeruje osam odsto, djelimično 28.1, djemičnu mu ne vjeruje 11.7, a uopšte mu ne vjeruje 25.8, dok 26.4 odsto ne može da se odredi - naveo je Mirković.
<h2>POREĐENJE</h2>
Poređenja radi, po podacima iz CG Pulsa iz oktobra 2022. godine 46.9 odsto građana i građanki nije vjerovalo tadašnjem premijeru Vlade u tehničkom mandatu Dritanu Abazoviću, dok je imao potpuno povjerenje 5.5 i djelimično povjerenje 33.3 odsto građanstva.
- Takođe, Zdravku Krivokapiću je kao premijeru, nakon godinu dana rada, po nalazima CG Pulsa iz novembra 2021. godine, u potpunosti vjerovalo 9.4 odsto, djelimično 31.1, dok mu nije vjerovalo 43.9 odsto. Znači, neki vid povjerenja Abazoviću u tehničkoj Vladi iskazivalo je 38.8 odsto, Krivokapiću nekoliko mjeseci pred pad njegove Vlade 40.5, dok je taj slučaj sa Spajićem danas 36.1 odsto - naveo je Mirković.
<h2>NEPOTIZAM, LIČNA PROMOCIJA...</h2>
Nalazi CG Pulsa iz marta 2025. godine ukazuju i da je ocjena rada Vlade Milojka Spajića u padu - &nbsp;od 2.71 u prvih 100 dana rada Vlade pala je na 2.51.&nbsp;
- Komparativno, to je iznad ocjene rada Vlade Zdravka Krivokapića (2.28) i Vlade Dritana Abazovića (2.23), iako nijedna od tih Vlada nije dostizala ni trojku na skali od jedan do pet. Posljednji CG Puls donosi podatke da je rad Vlade Milojka Spajića iznad očekivanja za 5.5 odsto građana i građanki, a u skladu sa očekivanjima za 37.3, uz napomenu da nije postavljano pitanje o prirodi tih očekivanja. S druge strane, da njegova Vlada radi ispod svih očekivanja cijeni 40.3 odsto građanstva, a 17 ne može da se odredi. Uporedno gledajući, oko 50 odsto građana i građanki cijenilo je da 42. Vlada koju je vodio Krivokapić i 43. Vlada koju je vodio Abazović rade ispod svih očekivanja - navodi Mirković.&nbsp;
Nalazi CG pulsa pokazuju i preovlađujuću percepciju da se zapošljavanje u Vladi Milojka Spajića odvija na osnovu partijskih i nepotističkih veza (65.3) - a ne individualnih zasluga (34.7), da su ministri predani ličnoj promociji (60.7 odsto) naspram obaveza posla koji su zadužili (39.3 odsto), kao i da Vladu karakteriše neorganizovanost i nefunkcionalnost u radu (59.2 odsto) u odnosu na obećanja o dobroj i efikasnoj organizaciji rada (40.8 odsto).
- Dodatno, više se prepoznaje okrenutost partijskim interesima (56.5 odsto) nego javnom interesu (43.5 odsto). Podijeljena su mišljenja o uticaju Aleksandra Vučića, uz pretežniji stav da je Vlada posvećena interesima države Crne Gore (55 odsto) u odnosu na interese Aleksandra Vučića (45 odsto) - istakao je Mirković.&nbsp;
Posebno, naglašava on, brinu snažne percepcije da se zapošljavanje odvija na bazi srodnosti, prijateljstva i sličnih veza sa članovima partije, kao i na osnovu partijskog članstva.
- Na skali od jedan do pet te kategorije dominiraju sa 3.91 i 3.88, a slijede nacionalna pripadnost (3.16), pa tek onda obrazovanje i iskustvo (2.89) i na kraju vjerska pripadnost (2.85). Ovo opominje da najavljene meritokratije nema ni na horizontu - ocijenio je Mirković.
<h2>PRODUBLJENI STARI PROBLEMI</h2>
Konstatovao je da su se sve tri vlasti od promjene 2020. godine javno zaklinjale u meritokratiju i dekonstrukciju sistema, a da u poređenju sa prethodne dvije građani i građanke ne vide došlo do raskida sa starim lošim praksama već da je taj trajući problem produbljen.
Prikupljanje ovih podataka je obavljeno CAPI metodom, od 22. februara do 3. marta 2025. godine, na troetapnom stratifikovanom slučajnom uzorku koji je obuhvatio 1002 građanina i građanke Crne Gore.
CG puls je zajednička inicijativa CGO-a i DAMAR-a koja ima za cilj da kroz empirijske podatke pomogne onima koji rade na strateškom demokratskom oblikovanju društva kako bi odluke donosili na osnovu pouzdanih podataka i temeljnih analiza, držeći u fokusu građane i građanke. Na taj način se može unaprijediti kvalitet javne debate o važnim pitanjima, ali i podići nivo odgovornosti svih aktera.

Spajić gubi povjerenje zbog neispunjenih obećanja, partijskog zapošljavanja, nastavka loših praksi

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da je Vlada sredinom februara usvojila Izvještaj o realizaciji obaveza za 2024. godinu iz Programa pristupanja Crne Gore EU (PPCGEU) 2024-2027 i još tada ukazao na neslaganje u broju planiranih i ispunjenih obaveza između podataka koje je Vlada objavila u 2025. i onih koje je resorno Ministarstvo evropskih poslova (MEP) dostavilu CGO-u julu 2024. godine.
Podsjećanja radi, za čitavu 2024. godinu bilo je planirano 335 obaveza, od čega 102 u prvoj polovini, a 233 za drugu polovinu 2024. godine.&nbsp;
Izvještaj Vlade, kako se navodi u saopštenju, prikazuje isti broj za prvu polovinu, ali po “novoj računici” ukupan broj obaveza smanjen je na 282, odnosno „nestale“ su 53 obaveze iz trećeg i četvrtog kvartala, čime je vještački povećan procenat realizacije.
- Inače, u prvom dijelu, ukupan procenat realizacije bio je 49%, i CGO je već tada upozoravao da će teško biti nadoknaditi zaostalo u periodu koji nosi višestrukovo veći broj obaveza - dodaju iz CGO.&nbsp;
Oni pitaju gdje su završile nestale obaveze? Da li su prenešene na narednu godinu? I ako jesu, zašto javnost o tome nije informisana, odnosno postoji li dokument koji dokazuje da su, recimo, u avgustu prošle godine, napravljene izmjene PPCGEU 2024-2027 u dijelu korigovanja obaveza za III i IV kvartal? I, konačno, zašto su magično nestale ove obaveze? To su neka od pitanja na koja MEP, kao i Vlada, do danas ćute.
Posebna je tema, ističu, dinamika sprovođenja obaveza iz trećeg i četvrtog kvartala, kao i njihov kvalitet. Međutim, čini se jasnim da ni trka za statistikom nije bila uspješna, pa se ušlo u akrobaciju u kojoj su nestale 53 obaveze.
- Takođe, analiza pokazuje da mnoge institucije nijesu na vrijeme ispunjavale svoje obaveze, iako su kasnije prikazane kao uspješno realizovane. Na primjer, podaci CGO-a za prvu polovinu 2024. pokazuju da Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstvo sporta i mladih, Uprava carina i Agencija za civilno vazduhoplovstvo nijesu ispunili nijednu obavezu, dok su Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Ministarstvo finansija, Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kao i Ministarstvo javne uprave i Ministarstvo ekonomskog razvoja ispunili manje od polovine svojih zadataka. Na drugoj strani, u Vladinom izvještaju sada piše: „Gledajući kvartalnu realizaciju, najviši nivo realizacije ostvaren &nbsp;je u prvom kvartalu, kada su sve planirane obaveze, njih 19, u potpunosti realizovane. U drugom kvartalu realizacija je iznosila 84 odsto“ . Upoređujući polugodišnje podatke koje je dobio CGO, uz potpis ministarke Gorčević, evidentno je da realizacija u drugom kvartalu na polugodišnjem nivou nije bila na 84 odsto - naglašavaju u saopštenju.&nbsp;
CGO već duže upozorava na netransparentnost rada Vlade, posebno zbog zatvaranja sjednica za javnost i ograničenog odnosa s medijima. Primjer Izvještaja o realizaciji obaveza za 2024. godinu iz PPCGEU 2024-2027 pokazuje posljedice takve prakse – usmene informacije koje ministarka evropskih poslova daje na sjednicama Vlade su očito podložne manipulacijama u završnici, jer je javnost uskraćena za priliku da ovaj proces prati u realnom vremenu, a oslanjanje na zvanične podatke postaje klizav teren ako se ne verifikuje u više etapa.
- Osim problema transparentnosti, zabrinjava i neefikasnost Vlade, koja uz rekordan broj ministarstava, državnih sekretara, direkcija itd. ne uspijeva da adekvatno izvršava planirane obaveze. Ovo ukazuje na nedostatak kapaciteta i stručnosti, ali i na posljedice partijskog zapošljavanja koje i dalje urušava upravu i usporava reformske procese. Naravno, nije sva odgovornost na administraciji, već i na najvišim državnim funkcionerima u različitim granama vlasti, a ponajviše u političkim partijama koje se sve više pozicioniraju kao veto igrači demokratizacije i evropeizacije - zaključuju iz CGO.&nbsp;

CGO: Od 335 do 282 - kako su evropske obaveze „nestale“ iz Vladinog izvještaja radi fingiranja statistike?

Centar za građanskon obrazovanje (CGO) najoštrije osuđuje napad na novinarku RTCG Dušanku Dušku Pejović, što je treći slučaj zastrašivanja ili napada na medijske radnike u Crnoj Gori od početka 2025. godine.
U ovoj nevladinoj organizaciji ocjenuju da ovakvi incidenti ugrožavaju slobodu medija i kvalitet javnog informisanja, a negativno se odražavaju i na demokratizaciju društva.
- Pejović je sinoć bila izložena verbalnim prijetnjama i nasilju u blizini svog stana. Brza reakcija Uprave policije rezultirala je hapšenjem počinioca, kojem je Osnovno državno tužilaštvo odredilo pritvor od 72 sata. Novinarka je nakon napada prijavila da se osjeća ugroženo, nesigurno i sa velikom dozom straha - navode iz CGO u objavi na mreži Iks (X).
Sve ovo se dešava dok Pejović vodi sudski postupak zbog mobinga (zlostavljanja na radu) u RTCG, što, kako dodaju, ukazuje na sistemski problem pritisaka na novinare – kako spolja, tako i unutar institucija koje bi trebalo da štite medijske slobode.
- Zato ne iznenađuje, ali govori dosta o savjesti i profesionalizmu uredništva, da je RTCG o napadu na novinarku iz svoje kuće među posljednjima od medija u Crnoj Gori izvjestio - ističu u CGO.
&nbsp;Pejović je, kako su naglasili, poznata po profesionalnom radu i beskompromisnom zalaganju za ljudska prava i građanske vrijednosti.
- Nažalost, takav pristup često nailazi na otpor u Crnoj Gori. Očekujemo brzu i strogu presudu, jer se jedino tako može doprinijeti stvaranju klime u kojoj se novinari osjećaju zaštićeno - zaključili su u CGO.

CGO: Napad na Pejović dešava se dok ona vodi sudski postupak zbog mobinga u RTCG, zato ne iznenađuje da je Javni servis o tome među posljednjima izvjestio

Kritičko promišljanje prošlih događaja i razumijevanje utvrđenih činjenica neophodni su za zaštitu od propagande i argumentovanu javnu debatu, jedan je od zaključaka prvog modula Škole tranzicione pravde, koji je održan u Kolašinu od 6. do 9. marta 2025. godine, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO). Škola je dio projekta “Obrazovanje za budućnost – tranziciona pravda za pomirenje”, koji je omogućen kroz regionalni program Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira EU, a sprovodi UNDP. Tokom četvorodnevnog programa učesnici/ce iz različitih dijelova Crne Gore, starosti od 18 do 35 godina, imali su priliku da uče o konceptu i ulozi tranzicione pravde u izgradnji mira, suočavanju sa prošlošću u crnogorskom i regionalnom kontekstu, ratnim zločinima iz perioda 90-ih, ulozi komisija za istinu i pomirenje i međunarodnog krivičnog sudstva, postupcima za ratne zločine pred crnogorskim sudovima, regionalnoj i međunarodnoj saradnji u procesuiranju ratnih zločina, psihologiji nasilja, ali i pop kulturi 90ih.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309150340_4c3b99589a8f24956936f792365ecadf734389440fae1f1b938e0812520d5acd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250309150340_4c3b99589a8f24956936f792365ecadf734389440fae1f1b938e0812520d5acd" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="škola CGO-a"> </figure>  Na dinamičan i sadržajan način, kroz predavanja, radionice, kviz i projekcije filmova sa propratnim diskusijama, vodili su ih aktivisti/kinje za ljudska prava, eksperti/kinje iz akademske sfere i prakse, istoričari, psihiholozi, reditelji i muzičari. Dodatno, dio programa bila je i panel diskusija "Prošlost u rukama politike - odgovornost ili oportunizam?", na kojoj su govorili poslanici Jasmin Ćorović iz Bošnjačke stranke i Nikola Zirojević iz SD/Evropskog saveza. - Važno je učiti o ovim temama, jer događaji iz prošlosti i dalje utiču na sve nas. Razni političari u regionu (a i izvan njega) pokušavaju da ih lažno prikažu i zloupotrijebe, i ključno je da ljudi znaju šta je utvrđeno u institucijama poput Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju ili nekog drugog sličnog. Time mladi mogu da se odbrane od propagande kojoj su izloženi i bolje se informišu, kako bi o tim temama govorili argumentovano i sa razumijevanjem - kazala je dr Olga Kavran, osnivačica i direktorka NVO IUSTICOM, koja je govorila o međunarodnom krivičnom sudstvu kao jednom od mehanizama tranzicione pravde.&nbsp; Naglasila je neophodnost kritičkog pristupa sudskim postupcima i presudama, ali i da se ne smiju dovoditi u pitanje jasno utvrđene činjenice.&nbsp; - Ne znači da međunarodni sudovi nikada nisu napravili grešku, ali važno je da razgovaramo o tome šta je i kako utvrđeno – da nedvosmislene činjenice ne dovodimo u pitanje, dok istovremeno kritikujemo ono što smatramo da treba poboljšati, kako bi se međunarodno sudstvo razvijalo u budućnosti - naglasila je dr Kavran. Lidija Vukčević, državna tužiteljka u Vrhovnom državnom tužilaštvu, istakla je značaj regionalne i međunarodne saradnje u procesuiranju ratnih zločina, kako sa državama u regionu tako i sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).&nbsp; - Da bi se tužilaštvo na sveobuhvatan način bavilo istraživanjem ratnih zločina i procesuiranjem njihovih izvršilaca ova saradnja je posebno važna. Žrtve, okrivljeni. kao i materijalni dokazi često se nalaze na teritoriji druge države, imajući u vidu teritoriju na kojoj su se dešavali oružani sukobi, pa je uspješna saradnja u prikupljanju dokaza temelj za kvalitetno vođenje i okončanje krivičnog postupka u kojem će izvršioci krivičnih djela ratnih zločina biti kažnjeni i žrtve dočekati pravdu - naglasila je Vukčević.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309150340_3ccf199fa2bee53ebcf037f3b30cf9bfb7a8e99a5c8241a04fd3148d1ec425af.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250309150340_3ccf199fa2bee53ebcf037f3b30cf9bfb7a8e99a5c8241a04fd3148d1ec425af" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="škola CGO-a"> </figure>  Akcentirala je i značaj edukacije mladih, kako bi se pravilno mogli odrediti prema ovoj osjetljivoj temi. Psiholog Radoje Cerović kazao je da je zabrinjavajuće da, u današnje vrijeme, imamo ogromnu nezainteresovanost mladih za sve što se tiče politike i društvenih tokova, "neku vrstu uljuljkanosti u zabavu društvenih mreža, jednostavne TikTokove i slično".&nbsp; - A onda, kada vidite ovu grupu mladih ljudi, aktivnih u svom razmišljanju, okupljenih oko inicijative koja je upravo na planu osvješćivanja mladih generacija, mislim da je to jedini alat kojim možemo da se borimo protiv nadolazećeg besmisla u društvu - ocijenio je Cerović, koji je održao predavanje "Psihologija nasilja: kako razumjeti i spriječiti?". Učesnik Emir Pilav podvlači važnost procesa tranzicione pravde i suočavanja s prošlošću za oporavak i napredak crnogorskog društva, koje je u velikoj mjeri pogođeno dešavanjima iz 90-ih, kao i činjenicom da taj period još uvijek predstavlja veliki teret za sve građane.&nbsp; - Izdvojio bih temu postupaka za ratne zločine pred crnogorskim sudovima, jer smatram da bi se ona ponovo trebalo aktuelizovati u javnosti, kako u pogledu presuda, tako i u pogledu određenih propusta u procesuiranju odgovornih za zločine iz 90ih - naveo je Pilav. Učesnica Tamara Đurković podijelila je da ju je lično iskustvo s podjelama u društvu podstaklo na dublje istraživanje peorioda 90-ih.&nbsp; - Dolazim iz Bara, grada u kojem nikada nisam osjetila razlike među ljudima, ali sam tokom studija u Podgorici primijetila podjele na osnovu vjere i nacije. To me je motivisalo da se više posvetim temi 90-ih, prvo kroz lično istraživanje, a zatim kroz seminare. Za Školu tranzicione pravde CGO-a saznala sam putem društvenih mreža i, zbog pozitivnih iskustava prošlogodišnjih učesnika, odlučila sam da se prijavim. Organizacija i gostujući predavači u potpunosti su opravdali moja očekivanja - poručila je Đurković. Drugi modul Škole tranzicione pravde biće organizovan tokom aprila kroz studijsku posjeti mjestima zločina i sjećanja tokom 90ih u Crnoj Gori.

Kritičko promišljanje prošlih događaja ključ za zaštitu od propagande

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da Međunarodni dan žena nije samo prilika za proslavu, već i podsjetnik na kontinuiranu borbu za socijalnu, ekonomsku, kulturnu i političku ravnopravnost žena.
U toj organizaciji podsjećaju da je 17 žena ubijeno u posljednjih pet godina, dok broj prijavljenih slučajeva nasilja raste.&nbsp;
- Stvarne brojke su sigurno veće jer mnoge žene ne prijavljuju nasilje zbog straha, ekonomske zavisnosti ili izostanka institucionalne zaštite - navedeno je u saopštenju CGO-a.
Takođe, napominju da patrijarhalni obrasci i rodni stereotipi doprinose spirali nasilja nad ženama i djevojčicama.&nbsp;
- Posebno zabrinjavajuće – prisutni su i među srednjoškolcima i kroz vršnjačko nasilje - dodaje se u saopštenju CGO-a.
U CGO-u konstatuju da žene prednjače u obrazovanju (61,8 odsto diplomiranih na osnovnim studijama), ali i da su i dalje manjina na tržištu rada (46,1 odsto zaposlenih).
- Žene su i dalje na marginama političkog odlučivanja – samo šest ministarki (19 odsto) i nijedna potpredsjednica Vlade, a u Skupštini 28 poslanica (34 odsto) - navedeno je u saopštenju.
U CGO-u naglašavaju da se do promjena može doći kroz brže sudske procedure za slučajeve nasilja, edukaciju u školama o rodnoj ravnopravnosti i prevenciji nasilja, podršku ženama koje se bore protiv diskriminacije i nasilja, te vidljivost i isticanje uspjeha žena u svim oblastima.

CGO: 8. mart i podsjetnik na kontinuiranu borbu za socijalnu, ekonomsku, kulturnu i političku ravnopravnost žena

Suđenje optuženom Zoranu Bećiroviću, njegovom sinu Luki i tjelohraniteljima Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću koji se terete za napad na novinarku Pobjede i saradnicu Televizije E Anu Raičković, njenog sina i vjerenika danas je u Osnovnom sudu nastavljeno saslušanjem vještaka neuropsihijatra doktora Željka Golubovića.
Doktor Golubović kazao je da ostaje pri cjelosti pri nalazu koji je izradio.
Na pitanje branioca optuženih, advokata Danila Mićovića vještak je rekao da je po naredbi Tužilaštva prihvatio da uradi vještačenje četvorice okrivljenih.
Golubović je objasnio da je razgovor za Zoranom Bećirovićem i Mijatovićem obavio u UIKS-u.
Nakon toga sud u Podgorici dao je naredbu o vještačenju &nbsp;sve četvorice okrivljene - neposredne psihijatriske preglede.
- Nijesam ponovo pregledao okrivljene sa kojima sam razgovarao - Bećirovićem i Mijatovićem. Poštujući ovaj sud, pozvao sam okrivljene koje nijesam mogao prethodno pregledati i to ne mojom krivicom već zbog njihove nedostupnosti. Nakon naredbe suda obavio sam razgovor sa Dukićem i Lukom Bećirovićem - kazao je vještak.
On je objasnio kako je već prethodno razgovarao sa Zoranom Bećirovićem, sa Mijatovićem nije ponovo razgovarao.
Vještak je dodao da postoji ozbiljna razlika tokom dvije naredbe. Prvom naredbom, kako je kazao, rukovodio se podacima iz tužilačkih spisa.
U drugoj naredbi prezentovano mu je, kako kaže, sve što je bilo u spisima predmetima- iskazima, video snimci...
Mićović je predočio vještaku Goluboviću detalje iz nalaza da Bećirović nije bio bitno smanjene uračunljivosti, da nema amnezije jer do detalja opisao događaje.
Mićović je pitao vještak kako je došao do zaključka da Bećirović i Mijatović nijesu imali amneziju.
- Okrivljeni i pred tužiocem i pred sudom negiraju krivicu. Ne sporim da ima djelimične amnezije ali ne i globalne - kazao je Golubović.
Pojasnio je da imajući u vidu ponašanje Zorana Bećirovića, globalno sjećanje je očuvano ne isključuje djelimičnu amneziju zbog kompletnog događaja.
Situacija je, kako je naveo vještak, mogla izazvati bijes srednjeg intenziteta ali ne jakog koji bi odgovarao patološkom.
- U tim okolnostima kod Zorana Bećirovića da shvati značaj svojih djela je smanjena,ali ne bitno - rekao je Golubović.
Na pitanje advokata Mićovića, vještak Golubović je rekao da u odnosu za okrivljenog Mijatovića imao je u vidu izjave, zatim iskaze svjedoka a i medicinsku dokumentaciju koja upućuje na zaključak da se radi o težoj povredi.
Golubović je rekao da su u ovom slučaju bitne sve okolnosti, onda ponašanje Mijatovića nakon zadobijenih povreda, "da ustaje i krajnje se ponaša sa smanjenom kontrolom", krećući se nekordinisano- odlazeći od jedne do druge osobe.
- Tokom svojih aktivnosti, kretanja, iskazuje repetetivne verbalne sadržaje. Njegovo ponašanje je posljedica povrede koje je zadobio - kazao je Golubović.
U tim okolnostima osoba je sniženog frustracionog praga, smanjenog uvida i prema sebi i okolini, sa elementima konfuznog ponašanja, što se može zaključiti na osnovu svih raspoloživih podataka.
- Mijatović je bio u afektivnoj situaciji koja ga dovodi u stanje razdražrnosti koja je uzrokovana povredom glave. Radi se o postkonfuznom ponašanju nakon povrede glave - kazao je vještak.
On je dodao da imajući u vidu podatke iz spisa, medicinske dokumentacije, izjavu Uroša Gagovića koji opisuje fizički sukob, kada je Mijatović u pitanju njegovo ponašanje odgovara postkonfuznom ponašanju nakon povrede glave, što znači da je došlo do suženja svijesti, ali ne pomračenja svijesti.
- Kognitivne funkcije su redukovane u vrijeme delikatne aktivnosti nakon povrede glave. Sposobnost okrivljenog da shvati značaj djela i mogućnost da upravlja svojim postupcima bila je bitno smanjena- kazao je Golubović.
Advokat Mićović kazao je da prigovara u nalazu u dijelu za Zorana Bećirovića jer smatra da je bio bitno smanjene uračunljivosti.
Golubović je kazao da kada je u pitanju Luka Bećirović kod koga je konstatovano prisustvo alkohola u krvi, uzimajući u obzir sve okolnosti kod njega je konstatovan afekat razdražrnosti srednjeg intenziteta, stanje svijesti je očuvano, intelektualne i kognitivne funkcije očuvane, ali zbog alkohola dolazi do smanjene kontrole- tada osoba burnije reaguje na manji stresni povod. I Luka Bećirović je, prema riječima vještaka, bio bitno smanjene uračunljivosti.
Zastupnik Ane Raičković dostavio je snimak koji je napravila Raičković u vrijeme napada na nju kao dokaz.
Tužiteljka se nije protivila, dok je odbrana bila protiv toga.
Bećirović i njegovo obezbjeđenje su 10. novembra ispred restorana brze hrane Gurman prvo verbalno i grubo izvrijeđali novinarku a onda nasrnuli na nju njenog sina i vjerenika koji su joj došli u pomoć.

Golubović: Bećirović nije bio bitno smanjene uračunljivosti, zastupnik Raičković kao dokaz predložio snimak

Moje dijete me svakodnevno podsjeća koliko je važno da gradimo zdravo društvo u kojem se svi osjećamo prihvaćeno i ravnopravno, bez obzira na ime, vjeru ili porijeklo, poručila je na predstavljanju liste „Evropski savez - Najbolje što možeš! - Ivan Radojičić (SDP, SD, LP i građani)”, nestranačka kandidatkinja Bojana Mijović.
&nbsp;- Moje ime je Bojana Mijović. Dramaturškinja sam i dramski pisac, ali najprije, ja sam samohrana majka šestogodišnje djevojčice iz mješovitog braka. To je moja pametnica, zove se Ada i po ocu je ponosna Dalmatinka. Nas dvije svakog dana rastemo. Ona u godinama, a ja skupljam zrelost- navela je Mijović.&nbsp;
&nbsp;Kako je navela, godinama radi u kulturi i pozorištu, u prostoru gdje se ljudi okupljaju da govore istinu i gdje ništa nije na brzinu ni površno, već se gradi s osjećajem, dubinom i odgovornošću. &nbsp;
&nbsp;- Listi Evropskog saveza sam pristupila ne iz političkih razloga, već jer sam s Ivanom Radojičićem na njenom čelu i svim sjajnim ljudima koji ga čine vidjela da uz mnoštvo inovativnih rješenja naš Nikšić možemo preporoditi i dati šansu onima koji je dosad nisu imali- istakla je Mijović.
&nbsp;Poručila je i da više nema vremena za čekanje.
&nbsp;- Dragi ljudi, Nikšićani I Nikšićanke, shvatate li – naša kuća gori! A kao majka, intelektualka, neću da gledam kako nam djecu odgajaju u pepelu tuđih interesa. Ne mogu, ne želim. Zato je vrijeme da se ljudi iz kulture, iz stvarnog života, uz svakodnevne borbe koje vode, uključe i aktiviraju. Jer naša kuća gori i preklinje za pomoć- naglasila je Mijović.
&nbsp;U ovu priču je, kako je kazala, ušla jedino kako zna – srcem.
&nbsp;- Jer volim moj Nikšić, moj rodni grad i zato sam danas ovdje s vama. Bez kalkulacija, bez maske, bez pripadanja partijskim strukturama, ulazim u ovu priču jer znam da kultura ima moć da mijenja društvo, da liječi i povezuje. I sigurna sam da će svako od nas u Evropskom savezu raditi najbolje što može i stvoriti prostor u kojem ćemo živjeti bolje, pravednije i slobodnije- zaključila je Mijović.

Mijović: Naša kuća gori i preklinje za pomoć, neću da gledam kako nam djecu odgajaju u pepelu tuđih interesa

Bivši direktor crnogorske policije Slavko Stojanović osuđen je na kaznu zatvora u tranjanju od tri godine i osam mjeseci zbog zloupotrebe službenog polažaja i nedozvoljenih držanja oružja.&nbsp;
Presudu u ovom predmetu donio je sudija podgoričkog Višeg suda Igor Đuričković.
Protiv Stojanovića Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu zbog sumnje 31. marta 2018. godine, u Podgorici, naredio policiji da propusti kamion njegovog prijatelja, u kojem je bilo 125 paketa cigareta bez neophodne dokumentacije, a koje su trebalo da budu oduzete.
<h2>STOJANOVIĆ NA SUĐENJU PRIZNAO KRIVICU&nbsp;</h2>
Tokom iznošenja odbrane na jednom od ročišta Stojanović je priznao krivicu.&nbsp;
- Kritičnog dana, 31. marta 2018, pozvao me je prijatelj i rekao mi da mu je zaustavljen kamion sa 125 paketa cigareta. Tražio mi je da mu pomognem jer, kako mi je kazao, u pitanju su bili čast i obraz njegove porodice. Potom me je pozvao i Jovica Rečević i upoznao me je sa slučajem. Osjetio sam ljudsku potrebu da pomognem prijatelju. Nijesam razmišljao o posljedicama - rekao je tada Stojanović.
On je na tom ročištu naveo i da je tih dana bezbjednostna situacija u Crnoj Gori bila urušena zbog učestalih obračuna mafijaških klanova.&nbsp;
- Želim da ukažem na okolnosti koje su na mene uticale tih dana. Dva dana ranije je ubijen Dražen Čađenović u Podgorici. Imali smo operativne informacije da se priprema njegova likvidacija. Tajna pratnja ga je pratila, ali u jednom trenutku ga je izgubila. U tom momentu je i ubijen. Eksploziju u garaži Vektre, u kojoj je stradao, osjetio sam i u Siti kvartu gdje živim. Osjećao sam pritisak zbog loše bezbjednosne situacije u glavnom gradu i državi.Noćima nijesam spavao. Nijesam sagledavao posljedice kada sam pozvao svog pomoćnika Enisa Bakovića i naredio da se kamion sa cigaretama pusti - naveo je tada Stojanović.
Na tom ročištu odbacio je optužbe da je protivzakonito držao pištolj.
Bivši direktor Uprave policije Slavko Stojanović uhapšen je 18. novembra 2023. godine, a nakon skoro mjesec i po pušten iz pritvora na prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva.&nbsp;
Stojanović, koji se danas nije pojavio na izricanju presude, osuđen je na 3 godine i šest mjeseci za krivično djelo zloupotreba službenog položaja i tri mjeseca za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Jedinstvenom kaznom osuđen je na ukupno tri godine i osam mjeseci zatvora.
Sudija Đuričković je, između ostalog, naveo da je sud do utvrđivanja činjeničnog stanja došao na osnovu materijalnih i personalnih dokaza i iskaza svjedoka, ali i priznanja okrivljenog Stojanovića.&nbsp;
Stav suda je i to da je Stojanović priznao osnovni oblik krivičnog djela zloupotreba službenog položaja, ali ne i teži oblik ovog krivičnog djela za koje je maksimalna zaprijećena kazna do 12 godina te da je Stojanović postupao s umišljajem.
U odnosu na krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, sud je stava da je Stojanović držao pištolj bez potrebne dokumentacije.

Bivši direktor Uprave policije Slavko Stojanović osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora

Vlada Crne Gore je na danas održanoj telefonskoj sjednici donijela odluku o dopuni Zaključka Vlade Crne Gore, po kojem će ugovori koji budu potpisani na osnovu Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a odnose se na raspolaganje državnom imovinom, biti proslijeđeni Skupštini Crne Gore na potvrđivanje, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
 
Naime, Vlada je donijela odluku o dopuni Zaključka Vlade, broj: 11-011/25-1038/2, od 24. marta 2025. godine koji se odnosi na Predlog osnove za vođenje pregovora i zaključivanje Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretinina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata s Predlogom sporazuma.
- Na današnjoj sjednici Vlada je zadužila Generalni sekretarijat Vlade da ugovore koji budu potpisani na osnovu predmetnog Sporazuma, a koji se odnose na raspolaganje državnom imovinom, proslijedi na potvrđivanje Skupštini Crne Gore- navodi se u saopštenju Vlade.
Podsjećaju, Vlada je 24. marta donijela zaključak kojim je utvrdila Osnovu za vođenje pregovora i zaključenje Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretinina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata i privatila Sporazum o saradnji koji će u okviru posjete Abu Dabiju potpisati &nbsp;Milojko Spajić, predsjednik Vlade Crne Gore.

Vlada: Ugovore iz Sporazuma sa UAE, koji se odnose na državnu imovinu, potvrđivaće Skupština

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: centar-za-gradansko-obrazovanje