Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputio je, tokom javne rasprave koju je objavilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, brojne komentare, prijedloge i sugestije na nacrt Zakona o visokom obrazovanju, a sa ciljem doprinosa unaprijeđenju kvaliteta ovog nivao obrazovanja i usklađivanja s potrebama tržišta rada u Crnoj Gori - kazala je viša pravna savjetnica u ovoj nevladinoj organizaciji &nbsp;Snežana Kaluđerović.
&nbsp;CGO, kako navodi, izražava žaljenje što je javna rasprava o ovom vrlo važnom zakonskom tekstu svedena na zakonski minimum, uključujući i neradne dane tokom državnih praznika.
&nbsp;- Ključna promjena koju ovaj zakon treba da uvede je stvaranje boljeg okvira za akademsku slobodu, kvalitet istraživanja i obrazovanja, te inkluzivnost i pristupačnost za sve studente, kao i za kreiranje akademskih programa koji odgovaraju na potrebe tržišta rada, a ne na potrebe zapošljenih na visokoškolskim ustanovama. CGO podsjeća i da su se politike dosadašnjih Vlada, kad je riječ o oblasti visokog obrazovanja u Crnoj Gori, uglavnom odnosile na zakonodavne reforme koje su najavljivane kao one koje će modernizovati i unaprijediti obrazovni sistem, ali put ka tom nespornom cilju nij bio dobar niti je uzimao u obzir nužnost da obrazovanje prati potrebe tržišta rada u Crnoj Gori - rekla je Kaluđerović.&nbsp;
Taj dio, kako dodaje, nije ni u ovom tekstu adekvatno adresiran, jer se ne prepoznaje činjenica da tržište rada uglavnom traži 240 ECTS za osnovne studije.&nbsp;
- Umjesto toga, nastavlja se favorizovanje modela sa 180 ECTS za osnovne studije, a ignoriše i činjenica da 2/3 tržišta rada podrazumijeva regulisane profesije čije osnovne studije u svijetu traju četiri, pet ili šest godina kako bi se obezbijedio minimum znanja i kvaliteta. Zato je CGO na stanovištu da je neophodno uskladiti modele studija tako da obrazovanje i kadriranje ide korak ispred radne berze, kako bi se dinamični tržišni izazovi prevazišli ili prevenirali, između ostalog i školovanjem visokoškolaca za akademske, primijenjene i strukovne studije za koje postoji potreba - precizirala je Kaluđerović.
&nbsp;Ovim zakonom, kako smatraju u CGO, treba studentima pružiti i pravo na jednaku pravnu zaštitu u pogledu finansiranja, bez obzira na vrstu obrazovne ustanove, ko je njen osnivač (državna ili privatna), uz očuvanje autonomije u procesu upisa na željeni fakultet.
&nbsp;- CGO cijeni da ustanova visokog obrazovanja treba da bude autonomna samo u dijelu nastave, istraživanja i prakse, ali da finansijska sredstva iz budžeta Crne Gore moraju biti predmet kontrole i inspekcijskog nadzora - ističe Kaluđerović.
Iako je odgovornost akademskog osoblja uređena posebnim Zakonom o akademskom integritetu, važno je, kako su naveli, i da Zakon o visokom obrazovanju prepozna normu odgovornosti akademskog osoblja koje krši pravila Etičkog kodeksa, uključujući sankcije i obavezu evidentiranja tih povreda prilikom odlučivanja za izbor u zvanje.
&nbsp;- CGO predlaže i da se preciznije uredi rad i način funkcionisanja Savjeta za visoko obrazovanje, uključujući veći broj članova iz različitih naučnih oblasti, privrede i društvenih djelatnosti, uz jasno definisane procedure za njihovo imenovanje. Neophodno je i precizirati procedure sprovođenja postupka akreditacije i reakreditacije od strane Agencije za obezbjeđivanje kvaliteta visokog obrazovanja, ali i otvoriti upravni odbor ove institucije za sve socijelne partnere i privredu uz specifikovanje načina njihovog izbora - rekla je Kaluđerović.
&nbsp;Veoma važno pitanje izbora rektora treba definisati tako da se, kako dodaje, taj proces decentralizuje i time suzi prostor za politički i partijski inžinjering kojem svjedočimo decenijama.&nbsp;
- CGO predlaže da Senat UCG a ne Upravni odbor, kako je to i do sada bio slučaj, bira rektora iz reda redovnih profesora, na osnovu javnog konkursa i podnešenog programa razvoja UCG, i da isto lice može biti birano najviše dva puta. Ovakvo uključenje Senata garantuje veću kompetitivnost, transparentnost i inkluzivnost, a neophodno je, takođe, izbor prorektora, ograničiti na najviše dva mandata umjesto što se ova pozicija crta kao neograničena - navela je Kaluđerović.
&nbsp;CGO predlaže i da početak studijske godine ostane 1. oktobar, a ne 1. septembar kako se planira, jer bi to omogućilo bolje usklađivanje s ispitnim rokovima u septembru i ujedno olakšalo situaciju studentima koji se izdržavaju radeći povremene sezonske poslove, čime se štiti odliv studenata i mlade radne snage.
&nbsp;- CGO sugeriše da ustanove visokog obrazovanja treba da budu obavezane da prime sve studente koji ispunjavaju uslove i koji su položili prijemni ispit, bez diskrecionog prava da smanjenjuju broj mjesta definisan licencom Ministarstva u odnosu na broj studenata koji ispunjavaju uslove - kazala je Kaluđerović.
&nbsp;Pored ovih, CGO je dao još niz komentara i sugestija u nadi da će Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija to ozbiljno razmotriti i inkorporirati u ovaj zakonski tekst, a sve kako bi išli ka kvalitetnijem i konkurentnijem visokom obrazovanju i njegovom usklađivanju sa potrebama tržišta rada, čime će se omogućiti i bolji profesionalni razvoj studenatske populacije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CGO: Zakon o visokom obrazovanju mora obezbijediti okvir za kvalitet i fleksibilan model studiranja

Neophodno je izvršiti inkluziju sadržaja roda u formalni obrazovni sistem, bilo da se radi o posebnom kurikulumu ili sastavnim dijelovima predmeta koji se već predaju, a kako bi obrazovanje učinkovitije doprinijelo formiranju zrelih i zdravih osoba sa izgrađenim odnosom prema sebi, drugima i okruženju - ocijenjeno je na treningu za nastavni kadar o podučavanju o rodnim temama, koji je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u Podgorici, u okviru projekta Protiv rodnih stereotipa i seksizma!, a uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.&nbsp;
Trening je okupio 18 profesora/ki srednjih i osnovnih škola iz Tivta, Nikšića, Podgorice, Bijelog Polja, Plava, Rožaja, Berana, Ulcinja, Sutomora i Nikšića i pružio im, kako su istakli su CGO, dodatna znanja i metode rada sa učenicima/cama koje razvijaju rodnu osjetljivost i osnažuju ih za aktivnu prevenciju u vršnjačkoj grupi, školi i zajednici, kao i kako da obrade pojavu i prepoznavanje seksističkog ponašanja i govora mržnje u medijskom i realnom prostoru, uz modalitete prevencije i postupke prijavljivanja.&nbsp;
- Promjene koje uvodimo u obrazovanje da bismo bolje odgovorili na specifične potrebe djevojčica ili dječaka, mladih žena ili muškaraca često će biti iste ili slične promjenama koje se uvode kako bi se svima pružilo kvalitetnije obrazovanje. Svaka promjena koju nastavnici mogu uvesti, a koja promovira rodnu ravnopravnost kroz obrazovanje će direktno unaprijediti sveukupni kvalitet obrazovanja - istakla je Ervina Dabižinović, koordinatorka Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, koja je bila jedna od predavačica.
Ona je poručila da je za uspješno i potpuno angažovanje učenika i učenica u procesu učenja, podjednako važan način na koji se sadržaji prenose, kao i sam sadržaj.
Ona je predstavila bazične pristupe nastavi koji poboljšavaju rodno osjetljivo, participatorno i inkluzivno učenje, kao i osnovni pojmovnik politika rodne ravnopravnosti, uz preporuku da se sadržaji koji se tiču roda vežu razvoja seksualnosti, ali i šire za izgradnju tolerancije i kvalitetnog mira.&nbsp;
- Seksizam je sveprisutan u našem javnom prostoru, u medijima politici i društvu. Žene često nijesu ni svjesne da seksičisticke ideje i rodne norme projektuju ne samo na druge žene nego i na sebe - izjavila je Vesna Rajković Nenadić, novinarka i edukatorka iz Instituta za medije Crne Gore.&nbsp;
Rajković je istakla da seksizam stvara atmosferu u kojoj se nasilje prema ženama i djevojčicama počinje tolerisati.
- Zato &nbsp;je uloga medija bitna, ali i građana i građanki da počnu prepoznavati koji mediji šire tu vrstu spornog sadržaja - naglasila je ona, &nbsp;podsjećajući na značaj edukacije javnosti o načinima prijavljivanja seksističkog govora, te pozvala pravosudne organe da adekvatno primjenjuju zakonske mehanizme koji su im na raspolaganju.
- Na ovaj trening sam se prijavila da unaprijedim znanja i vještine oko rodnih tema. Povezivanje i razmjena iskustva sa drugima u nastavnom procesu kroz specifične situacije, kao i cjelokupno predavanje i primjeri dali su dosta odgovora na koji način iskoristiti učionicu kao mjesto gdje se može mijenjati svijest i napraviti promjena. Ovo je neiscrpna i značajna tema koju sam samo osvijestila i treba provlačiti kroz nastavni sadržaj na kreativan način - istakla je Hasija Omerbegović-Loshiq, profesorka sociologije u SMŠ „Bratstvo-jedinstvo“ u Ulcinju.
Učešće na seminaru o rodnim temama je, kaže, izuzetno inspirativno iskustvo.
- Dobili smo duboke uvide u ključne aspekte rodne ravnopravnosti, a to nas osnažuje znanjem, i otvara prostor za konstruktivnu razmjenu mišljenja. Atmosfera je dinamična i motivišuća, a stručne predavačice nude praktične primjere i strategije za unaprijeđenje društvenih odnosa. Zahvaljujem se organizatorima na odličnoj realizaciji i prilici da budemo dio ovog programa - kazala je Karmen Trivundža, prof. CSBH jezika i književnosti OŠ „Božidar Vuković Podgoričanin“ u Podgorici.&nbsp;
Slične utiska ima i Senada Đešević, prof. CSBH jezika i književnosti MŠ „Bećo Bašić“ u Plavu.
- Seminar je uključio i radionice koje su unaprijedile moje pedagoške vještine i omogućio razmjenu iskustava s koleginicama kroz primjere dobre prakse. Ovo je bila dobra prilika da unaprijediim razumijevanje rodnih koncepata kroz interaktivne diskusije. Dobila sam i konkretne alate za integraciju rodne perspektive u nastavne planove i programe, kao i prilagođene pristupe za rad s učenicima/cama različitog uzrasta - zaključuje ona.

Rodno osjetljiva nastava ključ za unaprjeđenje kvaliteta obrazovanja i promociju ravnopravnosti

Na Međunarodni dan studenata, Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća na važnost obrazovanja koje, kako kažu u toj organizaciji, u Crnoj Gori ostaje hronično neusaglašeno sa tržištem rada, a time i ograničavajuće za lični i profesionalni razvoj mladih.
- Studenti i studentkinje imaju potencijal da budu nosioci promjena, a njihovo pravo na kvalitetno obrazovanje, slobodu izražavanja i bolje uslove studiranja mora biti prioritet donosilaca odluka i svih onih koji žele da doprinesu razvoju demokratskog društva - kazali su u CGO-u.
Poručuju da CGO ostaje posvećen podršci mladima kroz doprinos izgradnji jednakih prilika za sve, afirmaciji građanskih vrijednosti, kao i obrazovanju koje osnažuje mlade za izazove budućnosti. 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1858040249126908062&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGO: Pravo na kvalitetno obrazovanje, slobodu izražavanja i bolje uslove studiranja mora biti prioritet

Osnažuju se distance u odnosu na različitosti u crnogorskom društvu, a osobito kad je riječ o porodičnim odnosima - kazali su iz Centra za građansko obrazovanje. Istraživanje ove nevladine organizacije, koje je dio projekta “Multikulturalnost u fokusu”, pokazuje da bi oko 38 odsto građana/ki imalo problem kada bi član/ica njihove porodice bila osoba drugačije vjeroispovijesti, odnosno 34,4 odsto navodi da bi im to bilo problematično u slučaju drugačije etničke pripadnosti, dok ti procenti padaju u odnosu prema osobama na rukovodećim položajima, šefovima, kolegama, prijateljima ili komšijama. - U 2024. godini, 52,3 odsto anketiranih građana/ki navodi da ne bi sklopilo brak s osobom iz druge etničke grupe, što je rast u odnosu na 50,4 odsto iz 2023. Većina anketiranih građana/ki - njih 56,4 odsto - ne bi sklopili brak s osobom drugačije vjeroispovijesti, što je nešto manje, iako se radi o vrlo visokom procentu, u odnosu na 2023. kada je to bilo 58,1 odsto - kazali su iz Centra za građansko obrazovanje u objavi na društvenoj mreži Iks (X).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241113101144_ff156f8c47dde13bbadecbc59da54652f525392f2c9687381196156e9fa655fb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241113101144_ff156f8c47dde13bbadecbc59da54652f525392f2c9687381196156e9fa655fb" data-rendition-name="original" width="1500" height="1068" loading="lazy" alt="Istraživanje o etničkoj distanci"></figure>  Istraživanje, kako je precizirano, sprovedeno je od 17. do 25. oktobra na uzorku od 1.000 ispitanika/ca starijih od 19 godina. Podršku analizi dalo je Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, a stručnu podršku u sprovođenju istraživanja pružio je Institut DAMAR. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1856630855457788219&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGO: Više od 50 odsto ispitanika ne bi sklopilo brak s osobom iz druge etničke grupe

Centar za građansko obrazovanje podnio je danas Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori.
Iz ove nevladine organizacije su kazali da je to urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) u svom izvještaju o reviziji pravilnosti Finansiranja vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom.
- Što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za budžet Crne Gore - ističu iz Centra za građansko obrazovanje.
Kako su precizirali, član 139 stav 3 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju propisuje da se samo srednje vjerske škole koje izvode javno važeće obrazovne programe mogu finansirati iz budžeta Crne Gore.
- Odobrenje ovih isplata nije urađeno u skladu sa članom 138 ovog Zakona na osnovu ekonomske cijene koštanja obrazovanja učenika za obrazovni program, broja učenika, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program, ustanovu i određeno područje - kazali su iz CGO.&nbsp;
Iako su ove isplate pokrivane ugovorima o finansiranju i aneksima tih ugovora, a u skladu sa zaključcima Vlade, jasno je, kako ocjenuju, da nikakvi zaključci Vlade niti ugovori i aneksi ne mogu imati pravnu valjanost ako su suprotni zakonu.
&nbsp;- CGO cijeni da kršenje zakonskih odredbi, koje su jedan vid brane diskrecionom, i moguće koruptivnom, djelovanju funkcionera koji odlučuju u finansiranju vjerskih škola, zahtijeva profesionalnu pozornost SDT-a - poručili su iz ove nevladine organizacije.

CGO podnio SDT-u krivičnu prijavu zbog isplate 4,9 miliona eura za finansiranje vjerskih škola

Centar za građansko obrazovanje (CGO) oštro je osudio napad na Anu Raičković, novinarku Pobjede, kao i na članove njene porodice i njenu imovinu. 
- Izražavamo i duboku zabrinutost nad brutalnošću počinioca u ovom slučaju, čime se osnažuje već hronična ugroženost novinara u Crnoj Gori. Institucije moraju pokazati da razumiju ozbiljnost ovog problema i reagovati na način koji će ubuduće odvratiti sve koji misle da nasiljem mogu odgovarati novinarima kad im se ne dopada njihovo izvještavanje - kazao je Nikola Obradović, saradnik na programima.
CGO podsjeća da je sinoć biznismen Zoran Bećirović, sa svojim tjelohraniteljem i sinom, kako su mediji izvjestili, napao prvo verbalno a onda i fizički novinarku Raičković i njenog sina, kao i da su oštetili njeno vozilo.
- Ovakvi i slični napadi na novinare su nesumnjiv pokušaj ograničavanja njihovog rada i izvještavanja o pitanjima od javnog interesa. Pored toga, ovim se jača atmosfera nesigurnosti među medijskim zaposlenicima u Crnoj Gori koji se često suočavaju sa raznim oblicima pritisaka, ali i drugim brojnim problemima u radu - istakao je Obradović.
CGO je, uključujući i slučaj novinarke Raičković, tokom 2024. godini zabilježio 14 verbalnih i fizičkih napada na novinare, što je upozoravajuće visoka brojka u crnogorskom kontekstu.
CGO je pozvao tužilaštvo i sudstvo da kroz efikasnu istragu i procesuiranje ovog slučaja, osiguraju da počinioci odgovaraju pred zakonom. Jedino tim pristupom država može pokazati riješenost u zaštiti medija i novinara, kao i potrebnu nultu toleranciju prema napadima na njih i njihovu imovinu.
- CGO podsjeća na potrebu uspostavljanja mehanizama koji će doprinijeti prevenciji napada na novinare i podizanju svijesti javnosti o značaju slobodnog i nezavisnog novinarstva. Nekažnjivost napada na novinare, njihovu ličnu imovinu i imovinu medija, može samo poslati poruku ohrabrenja nasilnicima, bilo da su u političkoj, poslovnoj, kriminalnoj ili nekoj drugoj sferi, čime novinari postaju poželjne mete, a bezbjednost medijskih radnika ozbiljno narušena. U konačnici, time i država Crna Gora rizikuje pad u dijelu medijskih sloboda, što je suprotno njenim težnjama demokratskom razvoju i evropskim standardima. CGO će nastaviti da se zalažemo za uspostavljanje funkcionalnog sistema zaštite novinara i medija, u kojem će svaki oblik prijetnji, nasilja i zastrašivanja biti odlučno procesuiran, čime se štiti pravo na slobodu medija, kao jedan od stubova svakog demokratskog društva - poručio je Obradović.

Obradović: Tužilaštvo i sudstvo da efikasno procesuiraju napad na Raičković

Etiketiranje potpredsjednika Vlade, Budimira Aleksića, nevladinih organizacija u Crnoj Gori, koje je nazvao “grantopreži”, novi je pokušaj vladajuće većine da se civilno društvo unizi, utiša i eliminiše iz javnog prostora, kazali su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
U CGO-u su rekli da ova izjava dolazi od nekog ko ima funkciju potpredsjednika Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama, dakle sa pozicije sa koje bi i ličnim primjerom trebalo da promoviše kulturu dijaloga, razumijevanja i podsticanja različitosti.
- Grantovi koji dolaze od međunarodnih organizacija i drugih donatora nijesu sredstva koja se troše bez svrhe, za njih nevladine organizacije ne preže, već ih koriste za realizaciju projekata koji imaju dugoročne koristi za društvo. NVO rade posvećeno i transparentno, stavljajući svakodnevno na uvid i argumentovanu ocjenu javnosti svoj rad kroz podržane projekte. I Vlada Crne Gore koristi desetostruko veće grantove iz gotovo istih fondova, iako javnost rijetko ima uvid u to kako, gdje i zašto se ta sredstva koriste - naglašeno je u saopštenju CGO-a.
Očekuju da se oko ovakvog, kako su rekli, opasnog etiketiranja odrede drugi članovi Vlade i premijer.
- Tim prije što je ovo nastavak ideje o uvođenju Zakona o agentima stranog uticaja, čiji je krajnji cilj utišavanje svake kritičke riječi, a sve to nije ni blizu univerzalnih ljudskih vrijednosti čije je poštovanje conditio sine qua za pridruživanje EU kao zajednici civilizovanih i naprednih društava - zaključuju u CGO-u.

CGO: Etiketiranje Aleksića novi pokušaj Vlade da se unizi NVO

Vladavina prava je faktor koji opredjeljuje da li će se države regiona kretati u pravcu ekonomskog i društvenog razvoja, ili će stagnirati i tonuti u probleme, poručeno je sa regionalne konferencije o vladavini prava na Zapadnom Balkanu, koju su organizovali Centar za građansko obrazovanje i njemačka fondacija Fridrih Ebert.
&nbsp;Na panelu „Ka pravednoj budućnosti kroz jačanje vladavine prava na Zapadnom Balkanu”, predsjednik Upravnog odbora Transparency International u Bosni i Hercegovini Srđan Blagovčanin je istakao da je za uspješno uspostavljanje i jačanje vladavine prava presudno osiguravanje političke volje, ali i da to ostaje pitanje svih pitanja za region.
&nbsp;- Vladavina prava je faktor koji opredjeljuje put zemalja Zapadnog Balkana - da li ćemo se kretati u pravcu ekonomskog, društvenog i svakog drugog razvoja, ili ćemo stagnirati i tonuti u probleme koji su i dalje jako prisutni - rekao je Blagovčanin.
&nbsp;On je naveo da ne postoji država u kojoj je korupcija iskorijenjena, dodajući da države Zapadnog Balkana dijele slične probleme uslovljene dubljim strukturalnim problemima. Pojasnio je da tu, prije svega, misli na fenomen zarobljene države u kojem je sadržan najkompleksniji oblik korupcije, gdje političke elite ili vladajuća politička stuktura zarobi i zemlju, procese i institucije i podredi njihov rad i funkcionisanje partikularnim interesima uske grupe ljudi na vrhu piramide vlasti.
&nbsp;- Procesuiranje političke korupcije je indikator u kojoj mjeri je pravosuđe nezavisno. Ako se politička korupcija ne procesuira, to je pouzdan znak da je pravosuđe u toj zemlji pod političkim uticajima - kazao je Blagovčanin i ocijenio da u svim zemljama regiona politička korupcija, u najvećoj mjeri, ostaje nekažnjiva što vodi zaključku da postoje nedozvoljeni politički uticaji na rad pravosuđa, ali i naglasio da to ne znači da se cjelokupno pravosuđe nalazi pod političkim uticajem.
&nbsp;Drugi dio problema kada je u pitanju vladavina prava u regionu se, kako je rekao, odnosi na činjenicu da su sve zemlje Zapadnog Balkana prepoznate kao hibridni režimi.
- Na papiru smo svi demokratski uređene zemlje. No, u praksi, u značajnoj mjeri naginjemo ka autokratskim praksama. Ovdje se primarno radi o o odsustvu temeljne podjele vlasti. Dominacija izvršne vlasti je karakteristička za sve zemlje regiona, a zakonodavna, i posebno, sudska vlast su u podređenom položaju i zavisne od izvršne vlasti - rekao je Blagovčanin.
&nbsp;Prema njegovim riječima, u procesu oslobađanja država polazište je prepoznavanje da reforme nijesu samo tehnički procesi - nije dovoljno samo napisati dobar zakon, uspostaviti novu instituciju i kadrovski i materijalno ojačati kapacitete, jer su to i politički procesi za koje je potrebna politička volja.
&nbsp;Profesor Univerziteta Mediteran i advokat Miloš Vukčević rekao da Crna Gora jeste lider u procesu evropskih integracija, ali i da najduže pregovara i da se već osjeća zamor u pravosuđu i institucijama, kojima sve više nedostaje potrebni kadrovski i administrativno-tehnički kapacitet.
&nbsp;- Kako ostvariti vladavinu prava ako nemate sudije i tužioce? I, šta je uzrok tome? Bojim se da će se Crna Gora i region suočiti sa problemom nedostatka kadra kadra, a sudijska funkcija bi trebalo da bude privilegija - naveo je Vukčević.
&nbsp;On je kazao da je problem dublji i složeniji, ilustrujući to i činjenicom da godinama unazad broj studenata na Pravnom fakultetu opada.
&nbsp;- Uzrok treba tražiti u stanju u kojem se sudstvo i tužilaštvo trenutno nalaze. Sudijski posao je težak, odgovoran, a zarade u sudstvu su male i nijesu se mijenjale unazad desetak godina - rekao je Vukčević.
&nbsp;Crna Gora i sve države u regionu, kako smatra, treba da i te kako porade na tome. &nbsp;
- Kod nas se dugo priča se o tzv. Palati pravde, kao da je to projekat od 300 ili 400 miliona eura, a nikako da vidimo ni javni poziv za idejno rješenje. To je, između ostalog, tako jer političkoj eliti, prethodnoj i sadašnjoj, ne odgovara da ima jako i nezavisno sudstvo - rekao je Vukčević.
&nbsp;On je ocijenio da je nedavna izjava premijera Spajića o „sramnim presudama“ neprimjerena i da obeshrabrije sve one koji imaju pomisao da budu sudije i tužioci i poručio da se mora povratiti povjerenje građana u sudstvo, koje je sada veoma poljuljano.
&nbsp;Govoreći o SKY šifrovanoj komunikaciji, Vukčević je kazao da crnogorski sudovi moraju dati odgovor da li je SKY aplikacija dokaz ili nije.&nbsp;
- Dobro bi bilo da taj odgovor dobijemo što prije - podvukao je on.
&nbsp;Vukčević smatra da je Crna Gora, u pogledu transparentnosti, nazadovala. „Imali smo pregršt zakona koji su usvajani bez javnih rasprava, na to je ukazala i EK u svom izvještaju“, podsjetio je on.
&nbsp;Profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Vanja Bajović ocijenila je da su, kada je riječ o vladavini prava, ključni izazovi korupcija, partitokratija i zavisnost pravosuđa.
- Stičem utisak, kao građanka Srbije, da su demokratija i vladavina prava politička floskula na koju se svaka vlast poziva do onog trenutka kada dođe na vlast. Onog trenutka kada pribavi vlast, to se izvitoperi - kazala je Bajović. &nbsp;
&nbsp;Ona je rekla da u nijednom slučaju u Srbiji uzbunjivači nijesu zaštićeni, već da oni “budu kažnjeni za svoj doprinos i skrajnuti”.
&nbsp;- Kada se kaže korupcija, to djeluje, na prvu loptu, kao apstraktan pojam. Korupcija je tiha i neprimjetna do onog trenutka dok ne krene da odnosi ljudske žrtve, čega smo, nažalost, svjedoci i u BiH i Srbiji - ukazala je Bajović.
&nbsp;Sistem partitokratije, prema njenim riječima, znači dolazak podobnih, a ne sposobnih, a tome je u velikoj mjeri doprinijelo i urušavanje sistema obrazovanja. &nbsp;
- Imamo situaciju da su privatni fakulteti postali fakulteti za obrazovanje političkih kadrova. Imamo konstantno kupovinu diploma i niz nesposobnih kadrova koji su zaposjeli institucije, i samim tim nesposobnost dolazi na naplatu. Poenta je da imamo i niz afera koje ne dobijaju sudski epilog, recept je oproban – afera smjenjuje aferu, ona pređašnja se zaboravi i tako idemo u krug &nbsp;- dodala je Bajović.
&nbsp;Prema njenim riječima, zavisnost pravosuđa ogleda se i u nejednakosti pred zakonom, a građani ne vide izlaz iz začaranog kruga.
&nbsp;- Sada građani očekuju odgovornost za Ribnikar, za tragediju u Novom Sadu. Niko ne preuzima odgovornost, jer su navikli da funkcionišu po principu političke i sudske zaštićenosti. Što se tiče međunarodnih aktera, tu postoji ogorčenje javnosti koje je vidljivo, prije svega, na aferi krađe izbora i Rio Tinta - navela je Bajović, dodajući da je pritisak javnosti jedino što je do sada davalo rezultate.
&nbsp;Besa Arifi sa Pravnog fakulteta Univerziteta Jugoistočna Evropa u Sjevernoj Makedoniji ukazala je da je ta zemlja imala zanimljivu istoriju razvijanja koncepta vladavine prava, podsjećajući da neuspjeh uspostavljanja vladavine prava vodi pesimizmu progresivnih građana i rastu drugih ideologija.
&nbsp;- Da bi se u Sjevernoj Makedoniji i ostalim zemljama na Zapadnom Balkanu ukorijenila vladavina prava, bitno je da podržimo pojedince koji imaju integritet - istakla je Arifi.
&nbsp;Ona je, odgovarajući na pitanje da li je rješavanje spora sa Grčkom bilo dovoljno za napredak na evropskom putu, podsjetila da je Sjeverna Makedonija prva potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, dobila status kandidata 2005. godine, i da je onda napredak stao.&nbsp;
- Činjenica je da su nakon toga građani očekivali da možemo dobiti zeleno svijetlo za otvaranje pregovara, što je, opet, daleko od toga da je očekivanje bilo da postanemo članica EU. Veto na odluku o otvaranju pregovora bio je veliki udarac i vjetar u leđa nacionalistima koji su rekli - evo mi smo uradili sve što je bilo do nas, a nijesmo ništa dobili - navela je Arifi.
&nbsp;Direktor Kosovskog instituta za pravo Ehat Miftaraj kazao je da Vlada Kosova ne uspijeva da finalizuje strategiju za borbu protiv korupcije, dodajući da bi taj važan dokument pokazao opredijeljenost i posvećenost izvršne vlasti rješavanju tog problema. On je naveo i da su dosadašnji nacrti tog dokumenta bili u koliziji sa različitim zakonskim rješenjima.
&nbsp;Miftaraj je kazao i da Ministarstvo pravde Kosova nije donijelo akcioni plan za strategiju o vladavini prava.
&nbsp;On je podsjetio da je na Kosovu usvojen i Zakon o sprječavanju sukoba interesa, dodajući da je bilo slučaj da su određeni visoki funkcioneri obnašali dvije, tri, pa i sedam funkcija. „Taj zakon je usvojen 2019. godine i tome se stalo na put“, naveo je Miftaraj.
&nbsp;Izvršni direktor Centra za proučavanje demokratije i upravljanja Arijan Dirmiši kazao je da je Albanija napravila značajan iskorak u pogledu jačanja vladavine prava, zahvaljujući pravosudnoj reformi koja je počela 2015. godine.
Kako je rekao, iako bi optužnice u slučajevima korupcije trebalo da obeshrabre one koji se odlučuju za takvo djelovanje, ostaje prisustvo korupcije, što ne znači da reforma nije dala rezultate ali su oni i dalje ograničeni. On je dodao da se mora sačekati za procjenu da li će ta reforma povećati povjerenje javnosti u sistem.
Ambasador Njemačke u Crnoj Gori, Peter Felten, kazao je da u procesu pridruživanja Evropskoj uniji (EU) pitanje vladavine prava s pravom igra centralnu ulogu, pojašnjavajući da mnoge reforme ne mogu imati efekta ako u ovoj oblasti sve ne funkcioniše kako treba.
&nbsp;- Ekonomski prosperitet Crne Gore i država Zapadnog Balkana može se ostvariti samo na osnovama funkcionalne vladavine prava. Prema mom mišljenju, u cilju pobošljanja stanja vladavine prava u svim ovim državama mora se staviti fokus na to da su pravda i jednakost stubovi demokratije. Zato Njemačka, kao i ostale članice EU, kao i institucije Unije, daju veliki značaj ovoj temi. U državi bez vladavine prava nema socijalne pravde, nema korišćenja javnih sredstava u interesu cijelog društva. Niko ne želi dugoročno da investira novac ako nije apsoutono siguran da su okviri koje daje država stabilni - kazao je Felten, naglašavajući da je vladavina prava pretpostavka za pravedan razvoj svakog društva i države.
Felten je ocijenio i da u toj oblasti postoje mnogi izazovi zbog čega Njemačka podržava države Zapadnog Balkana u inicijativama koje imaju za cilj snaženje pravosuđa i vladavine prava, kao i civilnog društava.
- Investicije u vladavinu prava su investicije u evropsku budućnost Zapadnog Balkana, koja treba da bude obilježena slobodnim, prosperitetom i kvalitetnim životom. Vladavina prava je osnova i za primjenu evropskih vrijednosti u praksi &nbsp;- poručio je Felten.
U osvrtu na najnoviji izvještaj Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori ukazao je da su u oblasti pravosuđa i osnovnih prava u prošloj godini napravljeni dobri iskoraci, ali i da je u određenim dijelovima potrebno uložiti dodatni napor, za što je EK dala i konkretne preporuke.
Felten je naglasio i da sve dok presuda nije pravosnažna, važi pretpostavka nevinosti. &nbsp;
- To načelo je izuzetno bitno i političari mediji moraju toga da se pridržavaju - kazao je on.
Direktorica Regionalne kancelarija FES-a za Srbiju i Crnu Goru, Kirsten Šonefeld, istakla je da je vladavina prava tema demokratije i da se tiče svih građane i građanki.
&nbsp;- Riječ je o osnovnom pravu na dobar i kvalitetan život i na socijalnu pravdu koja treba da bude zadovoljena. To je i garancija mira, koji se postiže bez nasilja i tim je važnije jačanje vladavine prava u svim zemljama regiona - dodala je Šonefeld.
Govoreći o godišnjima izvještajima EK o državama regiona, Šonefeld je kazala da su neke zemlje Zapadnog Balkana napravile određene korake, a određene države ne. &nbsp;“Uprkos napretku, ima dosta toga da se završi”, poručila je on.
Izvršna direktorica CGO-a, Daliborka Uljarević, ocijenila je da svjedočimo svojevrsnom paradoksu. &nbsp;„Iz EU stižu poruke o napretku svih država regiona na putu ka EU, a Crna Gora se čak pozicionira kao predvodnica, posebno nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a. Međutim, sliku tog evropskog progresa kvari neporeciva demokratska regresija kojoj svi mi, koji živimo u regionu, svakodnevno svjedočimo - navela je Uljarević.
Ona je kazala da je obaveza civilnog društva da utiče, iako to nije ni lako ni popularno, u dekonstruisanju preovlađujućih narativa koji ne pokreću naprijed.
Uljarević je istakla da pravi cilj nije tehničko članstvo u EU, već transformisano društvo koje će živjeti demokratske principe, građanske vrijednosti i obezbjeđivati funkcionalnu vladavinu prava a što će biti, na neki način, zaokruženo članstvom u Uniji.
Ona je ukazala da se u Crnoj Gori loše prakse vide i u načinu kako se vlastodršci odnose prema pravnom i institucionalnom poretku, pokazujući i, na žalost, još uvijek dokazujući da za njih ne važe ista pravila kao za ostale.&nbsp;
- A kad su uhvaćeni u nedjelu, najčešća linija odbrane, ako isključimo onu kada pokušavaju nevješto izbjeći činjenice, jeste – oni drugi prije nas su radili i gore stvari. Ta „obrana“ je na nivou onog kada optuženi tvrdi da je neko drugi počinio više krivičnih djela &nbsp;- zaključila je Uljarević.

Za uspostavljanje i jačanje vladavine prava važno osigurati političku volju

Investicije u vladavinu prava su investicije u evropsku budućnost Zapadnog Balkana, koja treba da bude obilježena slobodnim, prosperitetom i kvalitetnim životom, poručeno je sa regionalne konferencije o vladavini prava na Zapadnom Balkanu, koju su organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO) i njemačka fondacija Fridrih Ebert (FES). 
 
Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten kazao je da u procesu pridruživanja Evropskoj uniji (EU) pitanje vladavine prava s pravom igra centralnu ulogu, pojašnjavajući da mnoge reforme ne mogu imati efekta ako u ovoj oblasti sve ne funkcioniše kako treba. 
 
- Ekonomski prosperitet Crne Gore i država Zapadnog Balkana može se ostvariti samo na osnovama funkcionalne vladavine prava. Prema mom mišljenju, u cilju pobošljanja stanja vladavine prava u svim ovim državama mora se staviti fokus na to da su pravda i jednakost stubovi demokratije. Zato Njemačka, kao i ostale članice EU, kao i institucije Unije, daju veliki značaj ovoj temi - naveo je Felten. 
 
On je kazao da u državi bez vladavine prava nema socijalne pravde, nema korišćenja javnih sredstava u interesu cijelog društva. 
 
- Niko ne želi dugoročno da investira novac ako nije apsolutno siguran da su okviri koje daje država stabilni - kazao je Felten, naglašavajući da je vladavina prava pretpostavka za pravedan razvoj svakog društva i države. 
 
Felten je ocijenio i da u toj oblasti postoje mnogi izazovi zbog čega Njemačka podržava države Zapadnog Balkana u inicijativama koje imaju za cilj snaženje pravosuđa i vladavine prava, kao i civilnog društva. 
 
- Investicije u vladavinu prava su investicije u evropsku budućnost Zapadnog Balkana, koja treba da bude obilježena slobodnim, prosperitetom i kvalitetnim životom. Vladavina prava je osnova i za primjenu evropskih vrijednosti u praksi - poručio je Felten. 
 
U osvrtu na najnoviji izvještaj Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori, on je ukazao da su u oblasti pravosuđa i osnovnih prava u prošloj godini napravljeni dobri iskoraci, ali i da je u određenim djelovima potrebno uložiti dodatni napor, za što je EK dala i konkretne preporuke. 
 
Felten je naglasio i da sve dok presuda nije pravosnažna, važi pretpostavka nevinosti. 
 
- To načelo je izuzetno bitno i političari i mediji moraju toga da se pridržavaju - kazao je on. 
 
Direktorica Regionalne kancelarije FES-a za Srbiju i Crnu Goru Kirsten Šonefeld je istakla da je vladavina prava tema demokratije i da se tiče svih građana i građanki. 
 
- Riječ je o osnovnom pravu na dobar i kvalitetan život i na socijalnu pravdu koja treba da bude zadovoljena. To je i garancija mira, koji se postiže bez nasilja i tim je važnije jačanje vladavine prava u svim zemljama regiona - dodala je Šonefeld. 
 
Govoreći o godišnjima izvještajima EK o državama regiona, Šonefeld je kazala da su neke zemlje Zapadnog Balkana napravile određene korake, a određene države ne. 
 
- Uprkos napretku, ima dosta toga da se završi - poručila je on. 
 
Izvršna direktorica CGO-a Daliborka Uljarević ocijenila je da svjedočimo svojevrsnom paradoksu. 
 
- Iz EU stižu poruke o napretku svih država regiona na putu ka EU, a Crna Gora se čak pozicionira kao predvodnica, posebno nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a. Međutim, sliku tog evropskog progresa kvari neporeciva demokratska regresija kojoj svi mi, koji živimo u regionu, svakodnevno svjedočimo - navela je Uljarević. 
 
Ona je kazala da je obaveza civilnog društva da utiče, iako to nije ni lako ni popularno, u dekonstruisanju preovlađujućih narativa koji ne pokreću naprijed. 
 
Uljarević je istakla da pravi cilj nije tehničko članstvo u EU, već transformisano društvo koje će živjeti demokratske principe, građanske vrijednosti i obezbjeđivati funkcionalnu vladavinu prava a što će biti, na neki način, zaokruženo članstvom u Uniji. 
 
Ona je ukazala da se u Crnoj Gori loše prakse vide i u načinu kako se vlastodršci odnose prema pravnom i institucionalnom poretku, pokazujući i, na žalost, još uvijek dokazujući da za njih ne važe ista pravila kao za ostale. 
 
- A kad su uhvaćeni u nedjelu, najčešća linija odbrane, ako isključimo onu kada pokušavaju nevješto izbjeći činjenice, jeste – oni drugi prije nas su radili i gore stvari. Ta „obrana“ je na nivou onog kada optuženi tvrdi da je neko drugi počinio više krivičnih djela - zaključila je Uljarević.

Investicije u vladavinu prava su investicije u evropsku budućnost regiona

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da izvještaj Evropske komisije (EK) za 2024, objavljen tokom sedmice, precizno i nedvosmisleno potvrđuje da je ovakav RTCG, uz postojeće rukovodstvo, a posebno činjenicu višestrukog nezakonitog izbora Borisa Raonića za generalnog direktora, jedan od balvana na evropskom putu Crne Gore.&nbsp;
- Pravni haos, čiji kreatori sjede u Savjetu RTCG-a, ali i na nekim važnim pozicijama u institucijama, nije do sada viđen u Crnoj Gori, a dobro što je konačno konstatovan i u Briselu - kazao je Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO.
On je istakao da nezakonitost i netransparentnost rada RTCG, uz političko plivanje nizvodno sa vladajućim strukturama, kojima upravo takav RTCG treba a ne javni servis koji kritički pozicionira pitanja, ograničava objektivno i nepristrasno informisanje građana i građanki. Time se, navodi Obradović, osnažuje i neodgovornost donosilaca odluka koji znaju da RTCG, koji se finansira od novca svih poreskih obveznika, neće staviti pod adekvatnu lupu njihov rad.
- Kroz ovaj izvještaj, EK praktično poziva nadležne institucije da se probude i adresiraju nezakonitosti u RTCG, kao i da procesuiraju one koji su bili učestvovali u takvim radnjama. Takođe, jedna od tri preporuke EK za Crnu Goru, kad je riječ o slobodi medija, odnosi se isključivo na RTCG, odnosno snažno se preporučuje zaštita RTCG od bilo kakvog oblika neprimjerenog uticaja na uređivačku, institucionalnu ili finansijsku nezavisnost, uz napomenu da je neophodno u potpunosti poštovati zakon i najviše standarde profesionalnog integriteta i odgovornosti. To znači da se sada jasno i na međunarodnoj ravni prepoznaju ti neprimjereni politički uticaji i izigravanja zakona i profesionalnih standarda, a na koje kritički orijentisana javnost u Crnoj Gori kontinuirano ukazuje - napomenuo je on.
CGO podsjeća da smo godinama svjedoci "vratolomija" koje izvode Raonić, sa njim uvezani članovi i članice Savjeta RTCG, pravna služba RTCG i njegovi advokati, a sve uz podršku vlasti.&nbsp;
- Ironija je da su neki od sadašnjih zaštitnika Raonića u vlasti, dok su bili opozicija, obećavali da RTCG više nikad neće biti pod kontrolom vlasti - dodaje Obradović.
Zato su, naglašava on, dragocjene pravosnažne sudske presude, ali i mišljenje ASK-a, jer se njima, kako kaže, pokušavaju postaviti određene granice u ismijavanju prava i građana od strane interesno povezanih krugova koji svojim djelovanjem urušavaju pravni i institucionalni poredak umjesto da stvaraju ambijent u kojem bi se zakoni poštovali i neometano vršila distribucija pravde.
- Lični i partijski interesi, za sada, kad su u pitanju Raonić i RTCG, gaze pravni poredak, ali i izazivaju institucije EU i države članice, kojima je, izgleda, više stalo da Crna Gora bude dio EU nego donosiocima odluka u Crnoj Gori - naglasio je Obradović.
Poručuje da CGO ostaje na stavu da, uprkos činjenici što je Zakon o nacionalnom javnom emiteru RTCG prevarno krojen u posljednjem času, Raonić ne može biti na čelu RTCG-a.&nbsp;
- Uostalom, pravosnažne sudske presude su obesmislile i te izmjene zakona i učinile jasnim da Raonić, uz sve njegove i manipulacije saučesnika iz vlasti, ni danas nema uslove da obavlja funkciju na koju je ustoličen - zaključio je Obradović.

Obradović: Izvještaj EK potvrdio da je ovakav RTCG balvan na evropskom putu Crne Gore

Zapadni Balkan podložan je raznim vrstama nestabilnosti, zbog čega treba da ostane visoko na agendi NATO-a i Evropske unije (EU), poručio je načelnik Direkcije za NATO i EU u Ministarstvu odbrane Nikola Radunović. 
 
Radunović je to rekao na sastanku političkih direktora ministarstava odbrane Američko-jadranske povelje (A5) u Tirani. 
 
Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, tokom dvije sesije učesnici su razmatrali aktuelne bezbjednosne i političke izazove, posebno u kontekstu regiona Zapadnog Balkana, kao i buduće aktivnosti Povelje i mogućnosti za dalju saradnju država članica i posmatrača. 
 
Radunović je naglasio da je važan doprinos članica inicijative A5 jačanju regionalne bezbjednosti i sveukupnom projektovanju stabilnosti van NATO granica. 
 
On je rekao da je najbolji primjer za to nedavno upućivanje zajedničkog mobilnog trening tima u NATO misiju u Iraku, a koji za cilj ima da, kroz sprovođenje obuka, dodatno ojača operativne kapacitete iračkih snaga bezbjednosti. 
 
Radunović je kazao da se kompleksnost bezbjednosne arhitekture reflektuje i na Zapadni Balkan, koji je podložan raznim vrstama nestabilnosti, širenju spoljnjeg uticaja i dezinformacija. 
 
- Zbog toga je ukazao potrebu da region ostane visoko na agendi NATO i EU, uz značaj prisustva snaga obje organizacije (KFOR i EUFOR) na terenu - navedeno je u saopštenju. 
 
Radunović je, kako se dodaje, informisao sagovornike o dinamici procesa evropskih integracija Crne Gore, kao jednog od glavnih spoljnopolitičkih prioriteta. 
 
- On je dodao da je integracija svih država regiona u evropske i evroatlantske strukture od presudnog značaja za postizanje dugoročnog mira i stabilnosti - navodi se u saopštenju. 
 
Na sastanku je naglašeno da je važno udruženo djelovanje protiv savremenih izazova i prijetnji, kao i da je potrebno jačanje vojno-odbrambene saradnje i dalji zajednički doprinos sistemu kolektivne bezbjednosti.

Radunović: ZB da ostane visoko na agendi NATO-a i EU

Bombaš samoubica ubio je 12 vojnika i ranio još nekoliko nakon što je detonirao vozilo napunjeno eksplozivom na bezbjednosnom punktu na sjeverozapadu Pakistana, saopštili su zvaničnici danas.
Ovaj napad, jedan od najsmrtonosnijih posljednjih mjeseci, dogodio se u utorak uveče u Banu, okrugu u provinciji Hajber Pahtunhva.
U saopštenju vojske se navodi da je šest „hvaridža“, odnosno pakistanskih talibana ubijena u vatrenom obračunu.
- Pokušaj ulaska na punkt efikasno su spriječile naše trupe, što je primoralo jednog hvaridža da zabije vozilo napunjeno eksplozivom u bezbjednosni punkt - navodi se u saopštenju.
Grupa Hafiz Gul Bahadur, otcepljena frakcija pakistanskih talibana, izdala je saopštenje u kom preuzima odgovornost za napad.
Premijer Pakistana Šehbaz Šarif odobrio je juče „sveobuhvatnu vojnu operaciju“ protiv separatističkih grupa, uključujući Oslobodilačku vojsku Beludžistana u jugozapadnoj provinciji Beludžistan.
Odobrenje je uslijedilo nakon samoubilačkog napada ove grupe 9. novembra na željezničkoj stanici u kojem je ubijeno 26 ljudi u Kveti, glavnom gradu provincije Beludžistan.

U Pakistanu u napadu bombaša samoubice poginulo 12 vojnika

Kotorski odbor Demokratske partije socijalista podnio je danas krivične prijave protiv članova stalnog sastava Opštinske izborne komisije Damira Rebronje i Alekse Blagojevića povodom nezakonitosti u radu tog organa nakon lokalnih izbora, saopšteno je iz ove partije.
Oni su, kako navode iz OO DPS Kotor, protivpravnim iskorišćavanjem službenog položaja, oglušujući se o rješenje Državne izborne komisije, onemogućili donošenje odluke o ponavljanju izbora na biračkom mjestu Prčanj, čime su počinili krivično djelo za koje je Krivičnim zakonikom Crne Gore predviđena sankcija.
- Takvim djelovanjem povrijedili su Ustavom zajamčeno pravo svih građana opštine Kotor kojim se jemči pravo na lokalnu samoupravu - kazali su u saopštenju.
Pored toga, kako dodaju, krivičnom prijavom obuhvaćen je i bivši predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.
- On je, kao nosilac liste koja je učestvovala na lokalnim izborima, zloupotrijebio položaj i uticaj u opštini Kotor i bio je direktni izvršilac političke korupcije, koji je za svoje izvršioce našao lica protiv kojih smo podnijeli krivičnu prijavu, a sve u nadi da će i dalje obavljati funkciju, iako su građani na izborima jasno poručili da žele promjene - rekli su iz OO DPS Kotor.
O, kako su naveli, lažnim obećanjima da će deblokirati grad i da će ići na izbore neće suditi Jokiću.
- Sudiće mu građani. Jer, iako je Jokić najavio na pres konferenciji, pred čitavom javnošću, da će njihova grupacija ići na ponovljene izbore, njegovi predstavnici glasali su suprotno i – što je u ovoj priči mnogo bitnije – nezakonito - zaključili su u OO DPS Kotor.

DPS Kotor: Podnijeta krivična prijava protiv članova OIK, obuhvaćene i Jokićeve zloupotrebe

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: centar-za-gradansko-obrazovanje

CGO: Zakon o visokom obrazovanju mora obezbijediti okvir za kvalitet i fleksibilan model studiranja

Rodno osjetljiva nastava ključ za unaprjeđenje kvaliteta obrazovanja i promociju ravnopravnosti

CGO: Pravo na kvalitetno obrazovanje, slobodu izražavanja i bolje uslove studiranja mora biti prioritet

CGO: Više od 50 odsto ispitanika ne bi sklopilo brak s osobom iz druge etničke grupe

CGO podnio SDT-u krivičnu prijavu zbog isplate 4,9 miliona eura za finansiranje vjerskih škola

Obradović: Tužilaštvo i sudstvo da efikasno procesuiraju napad na Raičković

CGO: Etiketiranje Aleksića novi pokušaj Vlade da se unizi NVO

Za uspostavljanje i jačanje vladavine prava važno osigurati političku volju

Investicije u vladavinu prava su investicije u evropsku budućnost regiona

Obradović: Izvještaj EK potvrdio da je ovakav RTCG balvan na evropskom putu Crne Gore

CGO: Zakon o visokom obrazovanju mora obezbijediti okvir za kvalitet i fleksibilan model studiranja

Radunović: ZB da ostane visoko na agendi NATO-a i EU

U Pakistanu u napadu bombaša samoubice poginulo 12 vojnika

DPS Kotor: Podnijeta krivična prijava protiv članova OIK, obuhvaćene i Jokićeve zloupotrebe

PRATITE TVe UŽIVO