Vlada nas je danas ponovo "obradovala" još jednim pokušajem gašenja Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK), napisala je u objavi na mreži X Olivera Komar, profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore .
Ona je ocijenila da sistematski napadi na jednu akademsku instituciju, i to onu koja proučava crnogorski jezik i kulturnu baštinu nisu slučajnost, već politika. 
- Ali ne "evropska" - poručila je Komar.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOliveraKomar%2Fstatus%2F1935692307333800357%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1935692307333800357%7Ctwgr%5E042844c826128b986a95e8f99b0149ee27e1132e%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Komar: Još jedan pokušaj gašenja FCJK nije slučajnost

Neefikasne institucije, slaba participacija građana, površne reforme i politička instrumentalizacija javnog sektora među glavnim su uzrocima demokratske stagnacije, ocijenjeno je na okruglom stolu Otpornost demokratije u vremenu polarizacije i populizma: od izbora do građanske participacije koji je organizovao Atlantski savez Crne Gore.
Profesorica Olivera Komar sa Fakulteta političkih nauka ocijenila je da crnogorska demokratija ne uspijeva da razvije snažno civilno društvo.&nbsp;
- To što postoji par nevladinih organizacija koje su prilično aktivne i bučne, to ne znači da mi imamo civilno društvo. Ako pogledate bilo koju definiciju političke kulture, mi tu padamo odmah – kazala je ona.
Komar upozorava da društvu nedostaje i minimalni konsenzus.
- Jedini konsenzus koji mi imamo, jeste da želimo u Evropsku uniju, ali kad malo čačnete šta to za ljude znači, onda vidite zapravo da ljudi na drugačiji način doživljavaju šta je to. Dakle, koji god da uzmete parametar, mi po tim parametrima zapravo doživljavamo ponovo jednu vrstu krize demokratije – kazala je ona.
Politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring Zlatko Vujović smatra da je percepcija o višem stepenu demokratije varljiva jer su politički akteri slabi, ali moćni u blokadama.
- Sada imamo veći broj slabih aktera, ali i slabi akteri veoma često imaju veto moć. Moji strahovi govore da sve ono što je obećavano u izbornoj reformi se neće desiti – kazao je on.
Ističe i da institucije nisu razvijene niti otporne na politički uticaj.
- I tužilaštvo i sudstvo usaglašavaju svoje stavove sa onim što je volja vladajuće većine, čak i bez većeg pritiska. Oni moraju da pokažu da su otporni na one koji vladaju – kazao je Vujović.
Komunikolog i psiholog Radoje Cerović ocijenio je da se Crna Gora iz plemenskog modela preselila u partitokratski, bez stvarnog zajedničkog interesa.
- Političke partije se ponašaju na način na koji se ponašaju plemenske starješine. Ta vrsta pomirenja sa činjenicom da ne postoji res publica stvorila je prepreke da se izgradi ono što su preduslovi za pridruživanje EU – ocijenio je Cerović
Dodao je da emocionalni mehanizmi kontrole stvaraju dodatne društvene pukotine.
- Sva ta dugmad su vrlo jako pritisnuta da bi se dovelo do što većeg cijepanja društvenog tkiva... postoji duboka rezignacija, osjećaj da je prljav teren baviti se politikom – kazao je on.
Direktorica Instituta za medije Crne Gore Olivera Nikolić ukazala je na problem političkog miješanja u medijski prostor.
- Uoči sjednice Parlamenta Vlada je na brzinu promijenila određene medijske zakone, konkretno način i uslove za izbor generalnog direktora Javnog servisa, jedne od najznačajnijih institucija u država. To je ogolilo tendenciju ovih vlasti za političkom kontrolom ključnih medijskih institucija u zemlji – kazala je ona.
Nikolić upozorava da i pored solidnog zakonodavnog okvira, nepoštovanje zakona i sudskih odluka ugrožava medijske slobode.
- &nbsp;U ovih godinu imamo jednu bahatost na čelnoj funkciji koja se ogleda u tome da se ne poštuju sudovi i odluke sudova ove države. Mi na djelu imamo nepoštovanje zakona od ključnih medijskih institucija u državi. Imamo uporno odlaganje izbora članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge. To važno tijelo je u riziku da ne može da obavlja svoj posao jer je mandat dvojici članova u Savjetu istekao. Mi imamo vrlo solidan zakonodavni okvir što se tiče medijske scene, ali nemamo primjenu zakona, a tu su i opstrukcije i politička kontrola, te tendencija da se tako i nastavi - kazala je Nikolić.&nbsp;

Institucije slabe, reforme površne, demokratija u stagnaciji

Demokratski sistemi širom svijeta suočavaju se sa ozbiljnim izazovima, koji testiraju njihovu otpornost, zbog čega su neophodni strateški odgovori, a ulaganje u nauku i obrazovanje snažno doprinosi usvajanju demokratskih vrijednosti, demokratskoj stabilnosti i društvenoj koheziji. To je poručeno na konferenciji „Demokratska otpornost u izazovnim vremenima: Uvidi iz političkih nauka i šire“, koju je organizovalo Crnogorsko udruženje za političke nauke (MoPSA). Predsjednica MoPSA-e, prof. dr Olivera Komar, kazala je da je to udruženje osnovano prije godinu, ali da je radilo mnogo, pokušavajući da se približi drugim organizacijama u regionu. - Iako je organizacija mlada, političke nauke u Crnoj Gori su već ostavile traga. Naši članovi su već objavili radove u nekim od vodećih časopisa u Evropi i svijetu. Naši članovi su veoma aktivni i u praksi. imamo bivše ministre, bivše ambasadore, ljude koji su zaista aktivni u dizajniranju naših izbornih sistema. Imamo gradonačelnike, članove parlamenta. Dakle, pokušavamo da kombinujemo akademski i praktični pristup nauci - pojasnila je Komar.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530090544_ebc100da9d5471fb099a417ab1b386286c676299e7afea6e71894f8de7b05083.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250530090544_ebc100da9d5471fb099a417ab1b386286c676299e7afea6e71894f8de7b05083" data-rendition-name="original" width="6720" height="4480" loading="lazy" alt="Sa događaja"></figure>  Istakla je da je da je u Crnoj Gori stvorena nova generacija mladih naučnika na koju država može biti veoma ponosna. - Ušli smo u naučnu zajednicu, stavljajući Crnu Goru na mapu izvora podataka. Ljudi koriste podatke koje prikupljaju iz Crne Gore za svoja istraživanja, i to ne samo ljudi iz Crne Gore, već ljudi širom sveta. I mislim da će to biti nasljeđe bar naše generacije - rekla je Komar. Direktor Direktorata za međunarodnu saradnju, evropske integracije i EU fondove u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, Marko Vukašinović, ukazao je da se demokratski sistemi širom svijeta suočavaju sa ozbiljnim izazovima, koji testiraju njihove temelje i otpornost. - Porast populizma i polarizacije, slabljenje institucija, ograničenja medijskih i informacionih sloboda, ekonomske i tehnološke transformacije, mijenjanje političkog učešća, sve su to faktori, koji zahtjevaju ozbiljnu analizu i strateške odgovore - jasan je Vukašinović. Istakao je da obrazovanje nije samo sredstvo za sticanje znanja, već ključni stub u oblikovanju kritičkog mišljenja, jačanju građanske svijesti i podsticanju aktivnog učešća u društvenim procesima. - Posebno želim da istaknem ulogu obrazovnih sistema u jačanju demokratske otpornosti gdje škole i univerziteti nisu samo mjesta za prenos znanja. To su radionice demokratskih vrijednosti. Tu mladi uče o kritičkom razmišljanju, dijalogu i toleranciji, vještinama koje su temelj zdravog društva - rekao je Vukašinović. Ukazao je da je Crna Gora posvećena unapređenju obrazovanja kao fundamentalne vrijednosti društvenog razvoja, a napori u digitalnoj transformaciji, promociji boljeg obrazovanja i jačanju akademske autonomije su konkretni koraci ka stvaranju okruženja u kojem obrazovanje doprinosi demokratskoj stabilnosti i društvenoj koheziji. - Moramo nastaviti da unapređujemo medijsku pismenost kako bismo pomogli mladima da razlikuju pouzdane izvore informacija od manipulativnog sadržaja koji bi mogao da potkopa demokratske procese. Uvođenjem medijske pismenosti kao predmeta u sve škole u ​​Crnoj Gori, pozicioniramo se među zemlje koje se strateški bave izazovima digitalnog društva, kao što su dezinformacije, govor mržnje. Medijska pismenost može značajno doprinijeti usvajanju demokratskih vrijednosti - uvjeren je Vukašinović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530090544_37b0a933ba0420e7b9df9b4465d107943f0dd6e3d866f1941da8f13a70ccfb23.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250530090544_37b0a933ba0420e7b9df9b4465d107943f0dd6e3d866f1941da8f13a70ccfb23" data-rendition-name="original" width="6720" height="4480" loading="lazy" alt="Sa događaja"></figure>  Ukazao je da je ključno da istraživači, naučnici, akademici i kreatori politike rade zajedno kako bi stvorili uslove koji omogućavaju demokratskim institucijama da se prilagode novim izazovima bez gubitka svoje fundamentalne uloge, štiteći prava građana i obezbjeđujući pravedan društveni poredak. Direktorka Fondacije Friedrich Ebert (FES) regionalne kancelarije za Crnu Goru i Srbiju, Kirsten Schönefeld, smatra da su pitanja i debate, koje se tiču otpornosti demokratije u vremenu izazova, veoma značajne ne samo za akademsku zajednicu, već i za javnost, odnosno društvo u cjelini. Izvršni direktor DeFacto Consultancy, dr Slaven Živković, istakao je da je ta agencija ima snažno partnerstvo sa međunarodnim organizacijama, fondacijama, razvojnim agencijama, radeći sa njima na širokom spektru tema kao što su demokratija, ljudska prava, političko učešće, društvena kohezija i stavovi javnosti. - Ali ono što bih posebno želio da naglasim je naša stalna posvećenost ulaganju u nauku. Podržali smo nekoliko inicijativa koje povezuju Crnu Goru sa globalnom naučnom zajednicom, a naš poseban napor u toj oblasti je Crnogorska nacionalna izborna studija. Do sada smo doprinijeli sa tri nacionalne studije izbora i nadam se da će ih biti još - rekao je Živković. Dodao je da u vrijeme kada je nauka pod pritiskom u mnogim dijelovima sveta, agencija DeFacto ostaje posvećena odbrani i ulaganju u nauku. Predstavnik Berlinskog centra za društvena istraživanja, prof. dr Volfgang Merkel istakao je da je u vremenu višetrukih kriza glavni napad dolazio od desničarskog populizma. - Ljevičarski populizam je drugačija stvar. Bar u teoriji, ljevičarski populizam obuhvata niže društvene slojeve. Desničarski populizam isključuje na etničkoj osnovi, naročito u praksi. Ali ako gledate porast ljevičarskog populizma u Španiji i Portugalu, to je veoma kompatibilno sa demokratijom. Ono što moramo da znamo je da ne treba da koristimo neliberalna sredstva da bismo postigli liberalne ciljeve. Pravedna raspodjela tereta u krizi unutar društva je ono što je važno za demokratiju - kazao je Merkel. Ukazao je da je u Crnoj Gori posljednjih godina jednakost u demokrtiji porasla, a u Srbiji se bilježi dramatičan pad. Pojasnio je da je demokratska otpornost sposobnost sistema da uradi tri stvari, a to su da izdrži izazove, da se prilagodi novim okolnostima i da se oporavi od faza u kojima je demokratija bila narušena načinom na koji se upravljalo zemljom. - Demokratska otpornost je termin gde možemo vidjeti koje su početne tačke za strateško djelovanje demokratskih aktera. Danas imamo različite izazove koji su veoma ili manje relevantni za demokratski sistem. Opet imamo rat. I ne samo rat, već agresiju Putinove Rusije na Ukrajinu. Imate odgovor koji me dosta brine. Ponovo razmišljamo o naoružavanju. Trošimo i planiramo da trošimo sve više novca na oružje, a zaboravljamo da razmišljamo i o alternativnim načinima - ukazao je Merkel. Istakao je da kada postoji dvostruka promjena vlasti od demokratske ka autoritarnijoj, a zatim nazad ka demokratskom sistemu, važno je razgovarati o tome kako da se nadoknadi šteta nanijeta ne samo institucijama, već društvu u cjelini. Govoreći o civilnom društvu istakao je da ono ne predstavlja samo dobre, već i mračne strane. - Fragmentirano društvo je problem koji trenutno vidimo. Različitost je svakako nešto o čemu treba da govorimo kada govorimo o demokratizaciji. Ali to ima i drugu stranu medalje, kada se pojavljuje osveta desničarskog populizma protiv, kako bi oni rekli, previše različitosti - ukazao je Merkel.

Neophodni strateški odgovori na ozbiljne izazove sa kojima se suočavaju demokratski sistemi širom svijeta

Zagovornik sam uvođenja vetinga u crnogorskom pravouđu, kako oni ljudi koji rade profesionalno ne bi nosili teret onih koji su zloupotrebljavali – kazao je ministar pravde Bojan Božović na skupu „Veting u crnogorskom pravosuđu“ u organizaciji nevladine organizacije Akcija za ljudska prava.
Ističe da je za uvođenje ovog sistema ne samo zbog ispunjavanja obaveza prema Evropskoj uniji, nego i zbog svih izazova.
- Želim da uradimo sve što je do nas, da procedura bude jasna, bez donošenja odluka iza zatvorenih vrata. Ako se dobro pripremi čitav projekat svi izazovi se mogu prevazići – smatra Božović.
Obaveza je da se, kako je naveo, integritet provjeri kod najviših funkcionera.
- Ne možemo da provjeravamo one samo koje biramo nego da proverimo i one koji biraju – ocijenio je Božović.
Smatra i da je potrebna politička volja, „sve korak po korak“.
- Mi moramo zatvarati poglavlje 23 i 24. Brisel očekuje pravosnažnost presuda i proaktivniji rad Agencije za sprečavanje korupcije – rekao je Božović.
Dodaje i da se neće zalagati za radikalni veting, jer može, prema njegovim riječima, da bude udar na pravično suđenje.
<h2>Strahovi i fokus</h2>
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković smatra da je ovo pitanje veoma bitno da li ulazimo u veting i ako ulazimo – na koji način.&nbsp;
- Moramo odgovorno pristupiti ovom pitanju. Da, treba da imamo veting, ali ovo prati mnogo pitanja i koraka, imamo i puno strahova u kojem obliku treba pristupiti tome – naveo je Marković.
Ne treba fokus, kako je ocijenio, samo staviti na pravosuđe, nego i na vještake, advokate, notare, Ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno sve one organe sa kojima sarađuje pravosuđe.
Pitanje je, kako dodaje, da li smo mi već počeli veting u Crnoj Gori.
- Imamo 10 postupaka protiv tužioca, policije.. Možemo reći da mi već imamo veting. Veliki broj zvaničnika je procesuiralo Specijalno državno tužilaštvo. Ne polazimo od nulte tačke, imamo rezultate – kazao je Marković.
Smatra da nosioci pravosudnih funkcija moraju imati stalne provjere i stalne evaulacije.
- Mi imamo već veting u Crnoj Gori i važno je da se uvede stalna evaluacija – rekao je Marković.
Tužilački savjet bi, prema njegovim riječima, bio pozvan da sprovodi evaulaciju.&nbsp;
- Jedno pitanje je veoma bitno – ovaj proces se mora sprovoditi bez političkog uticaja, ključno pitanje je na koji način sprovesti veting. Ovo nije proces koji se mže brzo završiti – naveo je Marković.
<h2>Veting često zloupotrijebljen</h2>
Sudija Osnovnog suda u Podgorici Rade Ćetkovic kazao je da je tačno da je bio član radne grupe koja je analizirala mogućnost uvođenja vetinga u Crnoj Gori.
- Trudili se da damo aktivan doprinos u rješavanju pitanja da li je veting neophodan u Crnoj Gori. Veting sam po sebi, iako često u javnosti predstavljen kao mehanizam koji će brzo i efikasno ispitivanjem odstraniti sve nosioce pravosudnih funkcija koji nemaju stepen autoriteta koji je potreban, često je zloupotrijebljen i koristi se kao sredstvo političke manipulacije – ocijenio je Ćetković.
Ne mogu se, kako ističe, očekivati rezultati ako se ne ulaže u pripremu.
- To se ne završava nešto brzo, nemamo ništa da traje koliko treba bitno je da se povrati povjerenje u pravosuđe. Morate biti u komunikaciji sa inostranim partnerima, evropskom komisijom, nevladinim sektorom – rekao je Ćetković.
Veting se, kako dodaje, uvodi kada ni jedan drugi mehanizam nije dao rezultate.
- Potrebno je ojačati sistem, obezbijediti tužiocima i sudijama uslove, omogućiti da postoji disciplinska odgovornost sudija i etička odgovornost tužioca - zaključio je Ćetković.
<h2>Percepcija korupcije</h2>
Suvlasnica agencije Defacto i profesorica na Fakultetu političkih nauka Olivera Komar kazala je, predstavljajući rezultate istraživanje o percepciji korupcije kod aktera u pravosuđu, da su uključili sudije, advokate, tužioce i vještake.
Podijeljeni su, kako je navela, odgovori na pitanje da li ima korupcije u pravosuđu.
- Tužioci i sudije vide manje korupcije u odnosu na one koji dolaze spolja – navela je Komar.
Ističe da kad postoji percepcija da nemate problem onda imate problem i da ga riješite.
Na pitanje o percepciji reforme pravouđa, manje od 20 odsto ispitanih tužioca misli da je veting dobar, dok malo više od 20 odsto misli da ovaj sistem treba uvesti.
Da bi veting smanjio korupciju u pravosuđu smatra 66 odsto ispitanih advokata, dok nešto više od 50 odsto vještačka smatra da bi veting bio dobar i da treba da se uvede.
Odgovarajući na pitanje o uvođenju faznog vetinga, 78 odsto ispitanih, kako je pokazalo istraživanje, kazalo je da će prihvatiti, 14,6 odsto nema stav, dok će sedam odsto dati otkaz.
Analiza je pokazala da je malo više onih koji znaju što bi, odnosno 71,6 odsto sudija je saglasno, dok je 3,2 odsto protiv.
<h2>Pristupanje EU</h2>
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević objasnila je da je prva vrsta vetinga, takzovani preveting, najmanje kontraverzan, dok je druga vrsta vetinga bezbjednosna provjera.
Trećom vrstom vetinga, kako dodaje, provjerava se integritet svih sudija i državnih tužilaca.
- Veting ne znači reizbor, ne radi se o raspuštanju svih sudija i državnih tužilaca pa ponovni reizbor, već je fokus u provjeri zbog vjerovatnoće da može doći do zloupotrebe aktivnosti – istakla je Gorjanc Prelević.&nbsp;
U Crnoj Gori, kako je rekla, nedostaje 60 sudija i 25 tužilaca i sudije su opterećene sa po 700 predmeta u parnici u prosjeku.
Dodaje da je u toku 10 krivičnih postupaka protiv sudija i drzavnih tužilaca.
- Jedino se vrši provjera ranije osuđivanosti i provjere stručnosti. Veting i njegovo uvođenje neophodno je sagledati iz ugla pristupanja EU – navela je Gorjanc Prelević.
&nbsp;

Marija Žižić

Božović: Zagovornik sam uvođenja vetinga, Marković: Moramo odgovorno pristupiti ovom pitanju

Dolar je oslabio prema najvažnijim svjetskim valutama drugu sedmicu zaredom, jer je najnoviji izvještaj o inflaciji u SAD-u podržao očekivanja da će Federalne rezerve (Fed) u septembru sniziti kamate prvi put u ovoj godini.
To znači manji prinos na američku u odnosu na ostale globalne valute.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 0,44 odsto na 97,84 bodova, čime je skliznuo drugu sedmicu zaredom, prenosi Hrportfolio.
Pritom je kurs eura ojačao 0,5 odsto prema dolaru, na 1,1697 USD.
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 0,37 odsto, pa je cijena dolara skliznula na 147,18 jena (JYP).
Ključni izvještaj o inflaciji u SAD-u mjerenoj potrošačkim cijenama, pokazao je da je inflacija stabilna - iznosila je u julu na godišnjem niovu 2,7 odsto, 0,1 procentni poen niže nego su ekonomisti prognozirali.
U takvim uslovima, kao i zbog slabosti na američkom tržištu rada, porasla su očekivanja da će Fed sniziti kamatne stope za četvrtinu procentnog poena i moguće u još dva navrata do kraja godine.
Prema CME FedWatchu, tržišta novca odražavaju čak 93-procentnu vjerovatnoću za smanjenje kamatnih stopa za četvrtinu procentnog poena u septembru.
Smanjenje kamatne stope Fed-a u septembru, prvo ove godine, a možda i još jedno prije kraja godine, ostaje osnovna prognoza za većinu ekonomista koje je anketirao Reuters usred rastuće zabrinutosti oko zdravlja najveće svjetske ekonomije.
"Rizici od recesije ostaju niski, ali mislim da je mudro da Fed zauzme neutralniji stav i smanji kamatne stope na narednim sastancima", naveo je u svojoj bilješci glavni ekonomista LPL Financiala, Jeffrey Roach.
Međutim, prema nekim analitičarima, nije riječ samo kamatnim stopama.
U Morgan Stanley-u naime procjenjuju da je premija rizika dolara trenutno šest odsto u poređenju s rasponom od pet do devet odsto još od aprila.
Ta investiciona banka sada vidi dovoljno prostora za povratak premije rizika na te vrhunce, ili čak i njihovo premašivanje, što potencijalno slabi američku valutu. Investitori već pojačano štite svoja ulaganja u američku imovinu od kursnih rizika.
S druge strane, većina analitičara očekuje da će euro imati koristi od bilo kakvog sporazuma o prekidu vatre u Ukrajini.

Dolar oslabio drugu sedmicu zaredom

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da njegov ruski kolega Vladimir Putin "ne želi mir" već "kapitulaciju" Ukrajine, u izjavi posle video poziva sa predstavnicima takozvane "koalicije voljnih" saveznika Kijeva.
- Da li mislim da predsjednik Putin želi mir? Ako hoćete moje intimno ubeđenje, ne. On hoće kapitulaciju Ukrajine, to je predložio - rekao je francuski šef države i dodao da on hoće "snažan, trajan mir, odnosno mir koji poštuje međunarodno pravo, suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja".
Makron je ocijenio nasuprot tome da američki predsjednik Donald Tramp traži mir između Rusije i Ukrajine.
Uoči sastanka američkog predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog sjutra u Vašingtonu, kome će prisustvovati i Makron i nekoliko evropskih zvaničnika, Makron je rekao da je njihova želja da predstave ujedinjeni front Evropljana i Ukrajinaca, i da zatraže od Amerikanaca da kažu "do koje tačke" su spremni da doprinesu garancijama bezbjednosti koje će biti ponuđene Ukrajini u mirovnom sporazumu.
- Ne može biti teritorijalnih pregovora o Ukrajini bez Ukrajinaca - i, kako je dodao, isto tako &nbsp;-ne može biti razgovora o bezbjednosti Evropljana bez njih.
On je zatražio da Evropljani budu pozvani na buduće samite o Ukrajini.
Pitanje bezbjednosnih garancija za Ukrajinu je u centru izrade mogućeg mirovnog sporazuma, a cilj je da se time odvrati Rusija od novog napada na Ukrajinu.
Makron je obazrivo reagovao na mogućnost koju je predložio Donald Tramp da Ukrajina dobije zaštitu sličnu zemalja NATO, ali da ne postane članica Atlantskog saveza.
- Mislim da jedan teoretski paragraf nije dovoljan. Pitanje je suština - rekao je Makron.
- Kako kolektivno da osiguramo da se poštuje međunarodni poredak i da je bezbjednost svih nas zaštićena, zato što se radi o bezbjednosti Evropljana i Francuske - rekao je Maron iz svoje ljetnje rezidencije u tvrđavi Breganson, na jugoistoku Francuske, posle dvosatnog sastanka sa predstavnicima "koalicije voljnih".
Makron je rekao da Evropljani sjutra idu u Vašington ne samo da bi pratili ukrajinskog predsjednika, već da brane interese Evropljana.

Makron kaže da Putin ne želi mir za Ukrajinu već kapitulaciju

Politički projekat pod krstom, obavještajna mreža pod mantijama tiha okupacija koja traje, Crna Gora ćuti.
Udar u srce države
Srpska crkva u Crnoj Gori odavno nije samo vjerska institucija. Ona je dobro uvezana politička i obavještajna struktura, čvrsto integrisana u strategiju “srpskog sveta”, ideološkog projekta koji pod mantijom i liturgijom nosi plan demontaže crnogorske državnosti.
Njen uticaj je sistematski građen decenijama: od preuzimanja crnogorskih manastira i crkava, do infiltracije u obrazovanje, medije i politiku. I sve to uz prećutnu, a ponekad i otvorenu podršku domaćih političkih struktura koje, iz interesa ili straha, pokorno ćute.
Jonikije i Metodije – mitropoliti sa političkom agendom
Mitropolit crnogorsko-primorski Jonikije nije samo poglavar Srpske crkve u Crnoj Gori, on je politički akter sa jasnim zadatkom: cementirati srpski identitet i crkvenu vlast nad Crnom Gorom. Njegovi javni nastupi često su maskirani “brigom za narod”, dok u praksi proizvode duboke društvene podjele, demonizuju crnogorski jezik i istoriju, te otvoreno štite interese Beograda.
Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije, nasljednik Amfilohijevog radikalnog modela, nastavlja istu strategiju: umrežavanje parohija sa tzv. pravoslavnim bratstvima koja se pretvaraju u poluvojne formacije, lojalne Srpskoj crkvi. Pod njegovim blagoslovom održavaju se okupljanja na kojima se otvoreno pjevaju četničke pjesme, promoviše velikosrpska ikonografija, negira crnogorski identitet, &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;otkriva spomenik ratnom zločincu.
Struktura koja prelazi granice vjere.
Srpska crkva u Crnoj Gori ima sve elemente jedne paralelne vlasti:
- Poitički vrh &nbsp;i mitropoliti koji koordiniraju poruke sa Beogradom;
- Medijski aparat, portali, televizije i štampani mediji pod kontrolom Srpske crkve, koji šire propagandu;
- Logistika – mreža “vjernika” spremnih za ulične akcije, pritiske i provokacije;
-Fiansijski resursi – donacije iz Srbije i Rusije, mimo državne kontrole;
- Obavještajna veza – koordinacija sa srpskim i ruskim službama, uz aktivno prikupljanje podataka o političkim protivnicima.
Posljedice kapitulacije
Zakon o slobodi vjeroispovijesti bio je prva ozbiljna prijetnja monopolističkom položaju Srpske crkve u Crnoj Gori. Ali, umjesto dosljedne primjene, država je pod pritiskom litija i političkih ucjena, kapitulirala. Povlačenje zakona otvorilo je vrata još agresivnijem djelovanju Srpske crkve a institucije su pokazale svoju nemoć i potpunu podložnost crkveno- poitičkom pritisku.
Ovo više nije crkveno pitanje
Ovo nije spor oko ikona, liturgija ili vjeronauke. Ovo je pitanje političkog opstanka države. Dok god Srpska crkva ima militarističko &nbsp;prapolitičku komponentu, Crna Gora će biti taoc jedne ideologije. To je ideologija koja ne priznaje postojanje crnogorskog naroda, jezika ni kulture, i koja je spremna da to “riješi” svim sredstvima.
Dosta je bilo pokoravanja. Dosta je bilo straha pred mantijom koja komanduje kao general, a glumi pastira. Crna Gora nije ničija eparhija, niti oltar na kojem će se žrtvovati njen narod, jezik i sloboda.
Ko danas zatvara oči pred političkom i obavještajnom mašinerijom Srpske crkve, śutra će gledati kako nestaje država u kojoj živi. A kada posljednji put zazvone zvona sa otetih crnogoroskih manastira i crkava neće zvoniti na &nbsp;molitvu, već na uzbunu , da je Crna Gora pala.
Zato, ili ćemo sada prekinuti ovu okupaciju u mantiji, ili ćemo vječno živjeti kao narod bez imena, pod tuđim barjakom i tuđim jezikom.&nbsp;
Nema trećeg puta.
Da je vječna Crna Gora!!!

Mantija kao bajonet: Kako Srpska crkva i njeni mitropoliti razaraju Crnu Goru

Još jedan gaf na terenima Prve crnogorske lige - utakmica u Tivtu između Arsenala i Budućnosti prekinuta je zbog kvara na reflektorskom osvetljenju. Dešava se to i na mnogo većoj sceni, i na boljim stadionima, ali je problem što je ovo bila tek druga utakmica pod reflektorima u Tivtu u istoriji.
Naime, stadion u Tivtu dobio je reflektore, njih 160 komada, 4. avgusta.
Kompletnu investiciju od 800 hiljada eura finansirao je Fudbalski savez Crne Gore.
Prva utakmica pod reflektorima odigrana je upravo te večeri, a sastali su se Arsenal-Jedinstvo na startu domaćeg šampionata.
I već na drugoj utakmici došlo je do kvara.
Meč između Arsenala i Budućnosti nastaviće se sjutra od 18.30 od momenta prekida

Investicija od 800 hiljada eura: Reflektori u Tivtu "izdali" već na drugom meču

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: olivera-komar