Ćulafić: Skoro 80 odsto građana spremno da prihvati reforme i mijenja navike

U Crnoj Gori gotovo 80 odsto građana saopštilo je da je spremno da promijeni svoje navike radi zaštite životne sredine, a njih gotovo 70 odsto vjeruje da država može uspješno da ispuni obaveze iz te oblasti.

To je saopšteno na pres konferenciji povodom predstavljanja rezultata istraživanja javnog mnjenja o zaštiti životne sredine i Poglavlju 27, koje je za potrebe Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera sprovela Agencija Spektrum analitika tokom aprila i maja ove godine na uzorku od 1000 ispitanika.

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić, pojasnio je da je cilj istraživanja bio da se sagleda realno stanje u trenutku kada se intenzivno radi na podizanju svijesti stanovništva i zatvaranju Poglavlja 27.

- Podaci su u mnogo čemu ohrabrujući, iako postoje oblasti u kojima rezultati nijesu tako dobri. Oni će nam poslužiti kao osnova da u budućnosti neke državne politike kreiramo na drugačiji način. Smatram da smo metodološki ispravno postupili i da imamo kredibilno i ozbiljno istraživanje iz kojeg ćemo mnogo naučiti - rekao je Ćulafić.

Ukazao je i da će sjutra na sjednici Vlade biti utvrđen Predlog zakona o zaštiti vazduha, koji će biti predstavljen javnosti na konferenciji za medije.

Govoreći o obavezama iz Poglavlja 27, Ćulafić je naveo da Ministarstvu preostaje da Vlada utvrdi još dva zakona – Zakon o upravljanju otpadom i Zakon o zaštiti prirode.

- Na taj način bismo aktivnosti u oblasti usklađivanja sa evropskom pravnom tekovinom priveli kraju. Brojimo sitno do zatvaranja poglavlja i mislim da u periodu od danas do kraja juna moramo biti maksimalno fokusirani na taj posao - rekao je Ćulafić, apelujući na političke aktere, nevladin sektor, medije i građane da se uključe u taj proces.

Osvrćući se na ključne podatke iz istraživanja, Ćulafić je naveo da je 76 odsto građana iskazalo spremnost da mijenja svoje navike u korist zaštite životne sredine.

- Građani su u velikom procentu spremni da poštuju reforme koje sprovodimo kroz donošenje novih zakona i usklađivanje sa evropskim standardima - rekao Ćulafić.

Kazao je i da više od četiri petine građana smatra da je zatvaranje Poglavlja 27 značajno prije svega za zdravlje građana.

- To je potpuno ispravno razmišljanje i raduje me što imamo zdravu i tačnu percepciju značaja Poglavlja 27 - kazao je Ćulafić.

On je istakao i da mu zadovoljstvo predstavlja podatak da više od 40 odsto građana vjeruje da Ministarstvo ekologije može uspješno da završi posao na zatvaranju Poglavlja 27.

- Uzimajući u obzir turbulencije koje su posljednjih godina prisutne u crnogorskom društvu i administraciji, smatram da povjerenje građana u institucije nije na niskom nivou - zaključio je Ćulafić.

Autor istraživanja, profesor dr Miloš Bešić, saopštio je da je istraživanje o stavovima građana o zaštiti životne sredine sprovela agencija Spektrum Analitika na uzorku od 1.000 ispitanika tokom aprila i maja ove godine.

On je ukazao na značaj praćenja objektivnih pokazatelja stanja životne sredine, pored stavova građana, a kaojedan od najrelevantnijih međunarodnih pokazatelja izdvojio je Environmental Performance Index (EPI), koji izrađuju istraživači sa Univerziteta Yale za 180 država svijeta.

Prema njegovim riječima, Crna Gora se na tom indeksu nalazi na 73. mjestu sa skorom od 47,7 poena. Istakao je da se država suočava sa izazovima u pojedinim oblastima, posebno kada je riječ o zagađenju vazduha sitnim česticama, pojašnjavajući da ovakvi indeksi mogu pomoći u prepoznavanju oblasti u kojima su potrebne dodatne intervencije.

Govoreći o rezultatima istraživanja, Bešić je kazao da više od tri četvrtine građana smatra da je Crna Gora izložena problemima u oblasti životne sredine.

- Kada je riječ o najvećim ekološkim problemima, građani su na prvo mjesto stavili nelegalno odlaganje otpada i divlje deponije, koje je kao najveći problem navelo 27,1 odsto ispitanika. Na drugom mjestu je zagađenje vazduha sa 19,9 odsto. Ova dva problema građani prepoznaju kao ključna i upravo bi na njih trebalo posebno usmjeriti javne politike - ocijenio je Bešić.

Ukazao je da su među značajnim problemima građani naveli i neplansko širenje urbanih zona, zagađenje rijeka i drugih voda, neadekvatno upravljanje komunalnim otpadom, ugrožavanje prirodnih resursa i nedostatak sistema za prečišćavanje voda.

- Istraživanje je pokazalo i da je 76,5 odsto građana upoznato sa pregovaračkim poglavljima u procesu pristupanja Evropskoj uniji, dok je 69,3 odsto čulo za Poglavlje 27 koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene. Kada je riječ o informisanosti o procesu pristupanja Evropskoj uniji, oko 40 odsto ispitanika smatra da je informisano, dok približno isti procenat navodi da nije dovoljno informisan - rekao je Bešić.

Ukazao je da velika većina građana smatra da su pitanja zaštite životne sredine važna za proces evropskih integracija.

- Više od 70 odsto ispitanika podržava usklađivanje Crne Gore sa standardima Evropske unije u oblasti zaštite životne sredine - rekao je Bešić.

Ukazao je na podatak da bi 60 odsto građana podržalo usklađivanje sa evropskim standardima čak i ukoliko bi to dovelo do povećanja troškova za građane i privredu.

- Građani razumiju da zaštita životne sredine košta i smatraju da je tu cijenu vrijedno platiti - rekao je Bešić.

Bešić je ukazao da gotovo 70 odsto građana vjeruje da Crna Gora može uspješno da ispuni obaveze iz oblasti zaštite životne sredine u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

- Na pitanje koje bi koristi donijelo zatvaranje poglavlja iz oblasti životne sredine, ispitanici su na prvo mjesto stavili poboljšanje zdravlja građana. Kao značajne koristi naveli su i približavanje Crne Gore Evropskoj uniji, unapređenje kvaliteta života, razvoj turizma i privlačenje investicija - rekao je Bešić.

Prema njegovim riječima, istraživanje je pokazalo i visok nivo deklarativne spremnosti građana da lično doprinesu zaštiti životne sredine.

- Njih 76,2 odsto navelo je da je spremno da promijeni svoje navike radi zaštite životne sredine - precizirao je Bešić.

Pojasnio je da kod ovakvih pitanja često postoji element socijalno poželjnih odgovora, ali da rezultat pokazuje da građani prepoznaju potrebu za promjenom ponašanja i važnost ličnog doprinosa.

Govoreći o povjerenju u institucije koje sprovode politike zaštite životne sredine, Bešić je naveo da najveće povjerenje građani imaju u nevladine organizacije koje se bave zaštitom životne sredine, kojima vjeruje 49,9 odsto ispitanika.

- Slijede lokalne samouprave sa 40,4 odsto povjerenja, Ministarstvo ekologije sa 37,4 odsto i Vlada Crne Gore sa 36,4 odsto - rekao je Bešić.

On je ukazao na širi problem opadanja povjerenja u institucije, koji je prisutan ne samo u Crnoj Gori, već i širom Evrope.

- Povjerenje se teško gradi, a lako gubi. Institucije ga mogu povećati kroz rezultate, transparentnost, odgovornost i kontinuiranu komunikaciju sa građanima - poručio je Bešić.

Na pitanje da li će Ministarstvo ekologije uspješno zatvoriti poglavlja koja se odnose na životnu sredinu, Bešić je kazao da je 42,7 odsto ispitanika odgovorilo potvrdno, dok 22,7 odsto nije moglo da procijeni.

- Istraživanje je pokazalo i da dvije trećine građana vjeruje da bi članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji doprinijelo unapređenju zaštite životne sredine - naveo je Bešić.

Zaključujući predstavljanje rezultata, Bešić je ocijenio da je ekološka svijest građana na visokom nivou, da građani prepoznaju značaj zaštite životne sredine za evropske integracije i da su spremni da podrže reforme i ličnim angažmanom doprinesu ostvarivanju tih ciljeva.

Nadovezujući se na rezultate istraživanja, ministar Ćulafić je ocijenio da rezultati predstavljaju dobar pokazatelj percepcije građana o ključnim ekološkim problemima u Crnoj Gori.

Kako je naveo, posebno je značajan podatak da građani zagađenje vazduha prepoznaju kao jedan od najvećih problema.

- To znači da je novi Zakon o zaštiti vazduha, koji smo utvrdili i koji će, nadam se, vrlo brzo biti usvojen, potreban građanima. Nekada se čini da se donošenju zakona ne pridaje dovoljno pažnje, ali vidimo koliko građani ovu temu doživljavaju kao važnu - rekao je Ćulafić.

On je istakao da rezultati istraživanja pokazuju podudarnost između prioriteta koje prepoznaju građani i aktivnosti koje sprovodi Ministarstvo.

- Građani divlje deponije i nelegalno odlaganje otpada vide kao najveći ekološki problem u Crnoj Gori. Upravo zato sam veoma zadovoljan aktivnostima koje smo do sada sproveli, pogotovu uzimajući u obzir jučerašnju akciju u Tivtu koju smo sproveli zajedno sa Minsitarstvo odbrane i Vojskom Crne Gore - naveo je ministar.

Ćulafić je podsjetio da su do sada uklonjene 103 divlje deponije „ i nastavljamo da radimo na tom problemu, posebno kroz kampanju koju realizujemo uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori“.

On je ukazao i na podatak da građani među najveće probleme svrstavaju neplansku gradnju.

- To ne znači da građani ili institucije smatraju da ne treba graditi i razvijati urbane sredine. Naprotiv, razvoj je potreban, ali je važno da se odvija planski i održivo -rekao je Ćulafić.

U tom kontekstu najavio je da bi Vlada u narednih desetak dana trebalo da usvoji ekološku mrežu Natura 2000.

- Vjerujem da će ona doprinijeti boljem planiranju prostora i razvoju takozvane zelene infrastrukture, ali na održiv i planski način - naveo je Ćulafić.

On je izrazio očekivanje da će neka buduća istraživanja pokazati efekte mjera koje Ministarstvo sprovodi i dati odgovor na pitanje da li se državne politike kreću u dobrom smjeru.