<article>Prema najavama Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju danas će u Crnoj Gori biti pretežno oblačno sa slabom mjestimičnom kišom u prvom dijelu dana, uglavnom u južnim i centralnim oblastima.U drugom dijelu dana kiša će se intenzivirati i proširiće se na veći dio države.Samo u višim planinskim predjelima na sjeveru moguć ja slab snijeg ili susnježica. U južnim oblastima poslijepodne su mjestimično moguće umjerene količine padavina.Vjetar će biti slab do umjeren, na primorju i u sjevernim predjelima povremeno jak, pretežno južni i jugoistočni.Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od jedan do 11 stepeni, a najviša dnevna temperatura vazduha od tri do 15 stepeni.</article>

Prema najavama Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju danas će u Crnoj Gori biti pretežno oblačno sa slabom mjestimičnom kišom u prvom dijelu dana, uglavnom u južnim i centralnim oblastima.
U drugom dijelu dana kiša će se intenzivirati i proširiće se na veći dio države.
Samo u višim planinskim predjelima na sjeveru moguć ja slab snijeg ili susnježica. U južnim oblastima poslijepodne su mjestimično moguće umjerene količine padavina.
Vjetar će biti slab do umjeren, na primorju i u sjevernim predjelima povremeno jak, pretežno južni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od jedan do 11 stepeni, a najviša dnevna temperatura vazduha od tri do 15 stepeni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vremenska prognoza

Društvo

Danas kišovito, temperatura do 15 stepeni

Sud mrcvari intelektualce koji su se pobunili tokom dodjele Trinaestojulske nagrade, ne bi li ih zaplašio i naveo da odustanu od kritika, a sutkinja Dragović je imala i dovoljno vremena i saznanja da odbaci prijavu i time pokaže da nije sklona političkom pritisku — rekao je u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E član Bošnjačkog demokratskog pokreta, dr Bejto Šahmanović.
U Sudu za prekršaje održana su dva ročišta protiv dr Bejta Šahmanovića, člana Bošnjačkog demokratskog pokreta, i penzionerke Ljiljane Vujošević, po prijavi policije zbog događaja na protestu prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću, negatoru Crne Gore i, kako je ocijenjeno, piscu bez knjige za koju je dobio priznanje. Njih dvoje su se prvi našli pred sudom od ukupno 35 osoba protiv kojih je policija podnijela prekršajne prijave.
Šahmanović navodi da se pred sudom našao po prijavi policije, na osnovu člana 12 Zakona o javnom redu i miru, zajedno sa još 34 građanina, te da je, kako kaže, počastvovan jer je riječ o grupi ljudi koju čine ljekari, arhitekte, režiseri i profesori.
— Igrom slučaja desilo se da budem prvi među procesuiranima. Ugođaj uopšte nije prijatan, jer ja za 35 godina imam jednu saobraćajnu prijavu i smatram se normalnim građaninom koji poštuje zakone ove države. Nije prijatno nalaziti se u hodniku suda i čekati suđenje — kazao je Šahmanović.
On tvrdi da se policajci — svjedoci nijesu pojavili na pretresu, izbjegavajući suočavanje sa optuženima, sa namjerom, kako smatra, da se čitav proces što više odugovlači.
Podsjetio je da dolazi iz porodice u kojoj je majka diplomirani pravnik, otac kardiolog, sestra specijalista interne medicine, brat na specijalizaciji interne medicine, dok je i sam, kako je naveo, na specijalizaciji iz radiologije.
— Na osnovu porodične reputacije jasno vam je o kakvom se „kriminalcu“ radi, a uzimajući u obzir i biografije ostalih ljudi protiv kojih se vodi ovaj postupak, mogu slobodno reći da je ovo najškolovanija organizovana kriminalna grupa — zaključio je Šahmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmVOcl07nIUs&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šahmanović: Ja sam normalan građanin koji poštuje zakone ove države

Na dopler krvnih sudova u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) u Podgorici pacijenti čekaju pola godine, što potvrđuje i uput izabranog doktora za ovu dijagnostiku u Centru za radiološku dijagnostiku u ovoj zdravstvenoj ustanovi, piše Dan.&nbsp;
- Usred zime, preglede zakazuju za ljeto. Znači da treba da čekate da se promijene tri godišnja doba dok dođete do specijaliste - kaže pacijent.
Na sajtu KCCG ne mogu se pronaći liste čekanja za ultrazvučna i druga snimanja u Centru za radiološku dijagnostiku.

U KCCG pola godine se čeka na dopler krvnih sudova

Poslanici Skupštine raspravljaće na vanrednoj sjednici u ponedjeljak o izmjenama Zakona o unutrašnjoj trgovini, koje je predložio Pokret Evropa sad, a kojima se garantuje neradna nedjelja.
Par dana nakon ove inicijative, stigao je prijedlog i od predsjednika Jakova Milatovića koji je podnio Skupštini prijedlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, javlja TVCG.
O ovom prijedlogu Milatovića raspravljaće skupštinski Ustavni odbor na sjednici koja još uvijek nije zakazana, prenosi portal RTCG.

Poslanici u ponedjeljak o neradnoj nedjelji

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je danas u Briselu da Arktik postaje sve važniji za zajedničku bezbjednost i da NATO treba kolektivno da preuzme veću odgovornost za sigurnost arktičkog regiona.
Evo teksta sa crticama (crtama) umjesto navodnika u upravnom govoru, u skladu s novinarskom praksom:
Rute je na konferenciji za novinare u Briselu rekao da članice NATO-a redovno sprovode vježbe na Arktiku, ističući da se time obezbjeđuje spremnost za borbu i djelovanje u svim uslovima.
— Suočeni sa pojačanim vojnim aktivnostima Rusije i rastućim interesovanjem Kine za daleki sjever, ključno je da uradimo više i zato smo pokrenuli misiju Arktička straža — kazao je Rute.
Dodao je da misija pokazuje posvećenost NATO-a obezbjeđivanju bezbjednosti Arktika i svih saveznika, te da joj je cilj sinhronizacija napora radi veće efikasnosti, kao i procjena potencijalnih izazova i bezbjednosnih praznina kako bi se one prevazišle.
— Ono što je zaista novo u vezi s tim jeste da ćemo po prvi put sve što radimo na Arktiku objediniti pod jednom komandom — rekao je generalni sekretar NATO-a uoči sjutrašnjeg sastanka ministara odbrane članica Alijanse.
Ranije danas saopšteno je da NATO pokreće misiju Arktička straža, nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp prošle godine prijetio zauzimanjem te danske autonomne pokrajine, što je izazvalo tenzije među članicama vojnog saveza.
Rute je kazao da će na sjutrašnjem sastanku od ministara čuti kako saveznici sprovode odluke donesene na samitu u Hagu prošle godine, koje se odnose na povećanje izdvajanja za odbranu na pet odsto bruto društvenog proizvoda i jačanje odbrambene industrije.
Istakao je da je neophodna odbrambena industrija koja može brzo da odgovori na potrebe zemalja NATO-a, što podrazumijeva veću proizvodnju, snažniji lanac snabdijevanja i usvajanje novih tehnologija.
— Da bi Evropa ostala bezbjedna, potrebna nam je bliska transatlantska saradnja, ali i povećanje investicija i preuzimanje veće odgovornosti — rekao je Rute.
Prema nedavno postignutom dogovoru o novoj raspodjeli rukovodećih dužnosti u strukturama Alijanse, Ujedinjeno Kraljevstvo će preuzeti Komandu združenih savezničkih snaga Norfolk (JFC Norfolk) u Virdžiniji, a Italija Komandu združenih snaga u Napulju, koje su trenutno obje pod komandom SAD.
Takođe, na čelu Komande združenih savezničkih snaga u holandskom Brunssumu, po sistemu rotacije, smjenjivaće se Njemačka i Poljska.
Podrška Ukrajini biće jedna od glavnih tema sjutrašnjeg sastanka ministara odbrane, kao i neformalnog sastanka NATO–Ukrajina, na kojem će učestvovati ukrajinski ministar odbrane Mihail Fedorov i visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Kaja Kalas.
Ukrajina, kazao je Rute, ne može sama obezbijediti mir, zbog čega je podrška saveznika od ključnog značaja.
— Predsjednik Putin pokušava da slomi narod Ukrajine, nadajući se da će oslabiti njihovu odlučnost. Ali Ukrajina i ukrajinski narod su više puta pokazali da se neće slomiti — poručio je Rute.
Govoreći o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, Rute je rekao da je u posljednjih šest mjeseci ostvaren veliki napredak i da postoje različiti elementi bezbjednosnih garancija, ali da je prethodno neophodno postići mirovni sporazum.
— Pitanje je da li su Rusi spremni da igraju po pravilima kako bismo mogli da okončamo ovaj rat tako da nikada više ne pokušaju da napadnu Ukrajinu — rekao je Rute.
Na pitanje novinara da li SAD šalju neku poruku NATO-u time što će na sjutrašnjem sastanku, umjesto ministra odbrane Pita Hegseta, učestvovati podsekretar Elbridž Kolbi, Rute je odgovorio da to ne znači ništa kada je riječ o angažmanu SAD u savezu, navodeći da je Kolbi veoma važan čovjek i da postoje vrlo intenzivne diskusije između NATO-a i Vašingtona.

Danas kišovito, temperatura do 15 stepeni

Tagovi

Šahmanović: Ja sam normalan građanin koji poštuje zakone ove države

U KCCG pola godine se čeka na dopler krvnih sudova

Poslanici u ponedjeljak o neradnoj nedjelji

Rute: Arktik sve važniji za kolektivnu bezbjednost, NATO mora da uradi više

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO