Dogovor između Vlade i Opštine Ulcinj po pitanju formiranja upravljačke strukture Ulcinjske solane gotovo finalizovan

Dogovor između Vlade i Opštine Ulcinj po pitanju formiranja upravljačke strukture Ulcinjske solane gotovo je finalizovan i mogao bi biti formalno zaokružen najkasnije sljedeće sedmice, a neophodan je jasan plan finansiranja jer rad tog preduzeća mora imati stabilan izvor prihoda.

To je saopšteno tokom panel diskusije "Upravljanje Solanom izmedu pravne neizvjesnosti, evropskih obaveza i političke volje", koju je Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) organizovao u okviru IX Međunarodne konferencije za zaštitu Ulcinjske solane.

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić smatra da je postignut značajan napredak u rješavanju pitanja formiranja upravljačke strukture Ulcinjske solane, navodeći da je dogovor između Vlade Crne Gore i Opštine Ulcinj „gotovo finalizovan“.

„Ne bih se složio da se ništa nije uradilo u prethodnih godinu dana. Naprotiv, pređen je veliki put i gotovo smo došli do konsenzusa oko rješavanja pitanja upravljača u Ulcinjskoj solani“, kazao je Ćulafić, dodajući da je lično posredovao između Ministarstva finansija i Opštine Ulcinj kako bi se postigao dogovor.

Ćulafić je precizirao da postignuti dogovor predviđa da Vlada Crne Gore ima 60 odsto upravljačkog udjela, dok bi Opština Ulcinj imala 40 odsto u budućem kolektivnom organu upravljanja.

„U procesu pregovora bilo je različitih prijedloga od toga da Opština traži 70 odsto, a Vlada 30 odsto, do obrnutih omjera. Na kraju je, ipak, prevladao razum s obje strane i uspostavljen je model koji obezbjeđuje ravnopravnost i funkcionalnost“, naveo je Ćulafić.

Prema njegovim riječima, dogovor uključuje i zajedničko odlučivanje o izboru izvršnog direktora, čime će se, kako je rekao, „uspostaviti nivo ravnopravnosti u upravljanju jednim od najvažnijih prirodnih resursa Crne Gore“.

Ćulafić je najavio da bi dogovor mogao biti formalno zaokružen „do kraja ove ili najkasnije sljedeće sedmice“, jer su u toku samo tehnička usaglašavanja.

„Ne postoje više prepreke, osim nekih tehničkih pitanja. Očekujem da će sve biti zaokruženo vrlo brzo“, rekao je Ćulafić.

Govoreći o zakonodavnom okviru, ministar je podsjetio da je Ministarstvo na čijem je čelu u novom Zakonu o zaštiti prirode prepoznalo problem koji je i Ulcinjska solana imala – da se područje proglasi zaštićenim, a da ne postoji imenovani upravljač.

„Novim zakonom predvidjeli smo da se svako proglašavanje zaštićenog područja mora istovremeno vezati i za imenovanje upravljača. To je ključna promjena koja će spriječiti slične situacije u budućnosti“, istakao je Ćulafić.

Ministar je naveo da će novo privredno društvo, koje će biti formirano kao upravljač Solane, imati mogućnost povlačenja sredstava iz evropskih IPA fondova.

„Procenjuje se da je iznos koji se može očekivati iz tih fondova oko 16 miliona eura, što predstavlja značajnu podršku Evropske unije. Ministarstvo je već predložilo i nekoliko kapitalnih projekata, uključujući sanaciju bentova i pokretanje pumpi, vrijednih oko 540 hiljada eura“, precizirao je Ćulafić.

Govoreći o finansijskim doprinosima, Ćulafić je istakao da Ministarstvo neće dozvoliti da „tehničke cifre od stotinu, dvjesta ili petsto hiljada eura“ postanu prepreka za formiranje upravljača.

„Ako Opština Ulcinj pokazuje dobru volju, ne vidim razlog da se stvar blokira zbog tehničkih iznosa“, dodao je Ćulafić.

Ministar je naglasio da Vlada Crne Gore ne insistira na dominaciji u projektu.

„Ako Opština Ulcinj smatra da može sama da servisira preostale obaveze, neka formira upravljača samostalno. Vlada želi da pomogne, ne da nameće rješenja“, poručio je Ćulafić.

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu podsjetio je da je odluka o proglašenju Solane zaštićenim područjem bila isključivo odluka lokalne samouprave.

„Solana je proglašena parkom prirode našom odlukom, niko nam to nije nametnuo. Na tome ćemo istrajati“, naglasio je Nimanbegu.

On je kazao da je konferencija Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) prošle godine „ponovo pokrenula pitanje Solane i ubrzala razgovore“, jer bi, kako kaže, „bez tog pritiska, teško došlo do sastanaka s Vladom u decembru i februaru“.

„Blizu smo potpisivanja, ali bez finansijskog plana to ne smijemo uraditi“, jasan je Nimanbegu.

Potvrdio je da su pregovori sa Ministarstvom ekologije, održivog razvojai razvoja sjevera „vrlo blizu završetka“ i da postoji politička volja da se pitanje konačno riješi, ali je upozorio na nekoliko otvorenih pitanja.

„Nismo još dobili odgovor Ministarstva finansija. Kada ga dobijemo, naša radna grupa će pregledati dokument i usaglasiti stavove. Međutim, tražimo jasan plan finansiranja. Rad Solane mora imati stabilan izvor prihoda“, naglasio je Nimanbegu.

Prema planovima radne grupe, godišnje poslovanje novog preduzeća bi, kako je rekao, koštalo između 700.000 i milion eura, što je znatno više nego ranije procjene.

„Inflacija i troškovi rada rastu, i ne možemo potpisati ugovor ako ne znamo ko i kako finansira preduzeće. EU će pomoći kroz IPA fondove, ali to se odnosi na projekte i obnovu, ne na redovan rad i plate. Taj dio mora biti jasno definisan“, ponovio je Nimanbegu.

Podsjetio je da je AD Solana Ulcinj i dalje formalno u stečaju, što, po njegovom mišljenju, predstavlja apsurd koji mora biti riješen.

„Kako je moguće da jedno preduzeće bude 18, možda i 20 godina u stečaju? To je nelogično. Moramo razgovarati i sa stečajnim upravnikom i sudom, jer su ti radnici dio naše zajednice, a ne možemo im garantovati mjesto u budućem preduzeću“, rekao je on Nimanbegu.

On je više puta naglasio da Opština Ulcinj ne nastupa konfrontacijski, već želi da u partnerstvu sa Vladom riješi ovo pitanje.

„Naši kontakti sa Ministarstvom ekologije su bili redovni, profesionalni i prijateljski. Ipak, osjećamo da se često prema Ulcinju odnosi s rezervom, kao da nešto želimo ‘odnijeti u Albaniju’. To nije tačno – mi želimo razvoj, ne sukob“, istakao jeNimanbegu.

Predsjednik je dodao da se pitanje Solane ne smije svesti na administrativno „štikliranje“ obaveza iz Poglavlja 27 u procesu pristupanja EU.

„Ulazak u Evropsku uniju nije samo štrikiranje obaveza, nego prihvatanje vrijednosti. Mi smo te vrijednosti odavno prihvatili i dokazali kroz borbu za Solanu“, poručio je Nimanbegu.

Kazao je da Solana ne smije biti predmet političkih igara.

„Ona mora postati simbol održivog razvoja, ekološke zaštite i evropskog puta Crne Gore. To je naša obaveza prema prirodi, gradu i ljudima koji su život posvetili njenoj odbrani“, zaključio je Nimanbegu.

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović istakla je da trenutni spor oko imovine Ulcinjske solane ne postoji.

Ona je objasnila da je pitanje imovine riješeno još 2021. godine donošenjem mišljenja Savjeta za privatizaciju kapitalnih projekata.

„To mišljenje glasi da za nepokretnosti iz lista nepokretnosti 182, kao što je Ulcinjsko polje, nije plaćena tržišna naknada. Drugim riječima, to nije svojina Solane AD, već ostaje u državnoj svojini. Mišljenje je prošlo i sudsku provjeru kako Upravni, tako i Vrhovni sud dali su snagu tom mišljenju, i ono je konačno i izvršno“, naglasila je Ćirović.

Ona je dodala da je moguće došlo do zabune zbog nedavnog objavljivanja presude Upravnog suda vezano za postupak uređenja lista nepokretnosti u Ulcinju.

„Sud je jednostavno uputio da se primijene određene odredbe koje su relevantne za konkretan slučaj, ali u nijednom segmentu ta presuda ne dira mišljenje Savjeta za privatizaciju, koje jasno potvrđuje da je riječ o imovini države“, pojasnila je Ćirović.

Kada je riječ o stečajnom postupku Solane, Ćirović je istakla da je on sproveden sa nizom grešaka.

„Otvaranje stečaja se više puta poništavalo, a konačno je otvoren 2011. godine. Stečaj je upisan u katastar tek 2019. godine. Objavljivale su se prodaje imovine koja od 2009. godine više nije bila u pravnom prometu. Za sticanje svojine na Solani neophodno je bilo mišljenje Savjeta za privatizaciju, koje je negativno i potvrđuje da je riječ o državnoj svojini“, rekla je Ćirović.

Ponovila je da trenutno ne postoji nikakva prepreka za odluke Vlade ili lokalne samouprave vezano za upravljanje Ulcinjskom solanom.

„Nadam se da će formalizacija tog procesa uskoro biti završena pozitivno i bez odlaganja“, zaključila je Ćirović.

Predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković smatra da osnovni problem u Crnoj Gori nije samo u pitanju Solane, već u generalnom iracionalnom pristupu sa previše politike i premalo stručne rasprave.

„Mi često probleme politizujemo i nacionalno obojimo. Takav je slučaj i sa pitanjem Solane, ali i sa mnogim drugim ekološkim temama, poput izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici. Hiljade litara fekalija svakodnevno odlaze u Moraču, pa u Skadarsko jezero, a to mnogima izgleda kao manji problem od onoga što se dešavalo prije pola vijeka. Tako se problemi ne rješavaju“, upozorio je Vuković.

On je naglasio da mu je svejedno hoće li u budućem upravljačkom tijelu Solane država imati 60 odsto, a opština 40 odsto udjela, ili obrnuto, jer je „i jedno i drugo – država“.

„Mnogo je važnije da tim prostorom upravljaju ljudi koji znaju kako to treba da izgleda. U Piranu se so izvozi u Japan i predstavlja dio turističke ponude. Tuzlanska solana je prošle godine ostvarila profit od pet miliona eura. Dakle, to može biti i ekonomski i ekološki održivo, ali ne ako se upravljanje prepusti politički podobnima“, naglasio je Vuković.

On smatra da bi se u narednim koracima trebalo konsultovati stručnjaci iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i drugih zemalja koje imaju iskustva u održivom upravljanju sličnim područjima.

„Možda bi trebalo razmišljati o strateškom partnerstvu sa nekom kompanijom iz Francuske, Poljske ili Slovenije koja zna taj posao i može doprinijeti i lokalnoj zajednici i državi Crnoj Gori“, smatra Vuković.

On je istakao da teret finansiranja ne smije pasti isključivo na lokalnu samoupravu.

„Država mora biti uključena. Nije fer da opština Ulcinj sama snosi taj teret. U suprotnom, cijeli proces može završiti kao i mnogi raniji, kao priča o političkim interesima i zapošljavanju podobnih kadrova“, upozorio je Vuković.

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić, naglasio je da međunarodna zajednica više cijeni i zna o vrijednostima Solane nego sama Crna Gora.

„To pokazuje i činjenica da je oko 30 odsto aktivnosti iz pregovaračkog Poglavlja 27 vezano za Solanu. Sve su to aktivnosti koje smo dobili od strane Evropske komisije i na kojima treba da radimo“, rekao je Gazdić.

Govoreći o ispunjavanju obaveza, Gazdić je podsjetio da je već četiri godine na čelu Agencije i da je sarađivao sa četiri različita ministra i ministarstva.

„Mogu sa sigurnošću reći da smo po prvi put ozbiljno posvećeni rješavanju ovog pitanja. Čini mi se da smo ubrzali aktivnosti, a to je i zbog nas, ali i zbog okolnosti“, kazao je Gazdić.

Ukazao je da je trenutno u toku izrada biznis plana za Park prirode Ulcinjska solana, finansirana iz GEF 7 projekta, navodeći da bi plan trebalo da bude gotov do 28. februara 2026. godine.

„Vjerujem da će taj biznis plan biti osnova za rješavanje pitanja finansiranja i funkcionisanja Solane“, istakao je Gazdić.

Kazao je da je projekat sanacije Ulcinjske solane uvršten u kapitalni budžet za 2026. godinu, sa planiranim izdvajanjem od oko 540.000 eura, navodeći da je u toku i priprema projekta koji će biti kandidovan u okviru IPA operativnog programa 2024–2027.

„Poglavlje 27 nije samo Agencija za zaštitu životne sredine ili Ministarstvo ekologije. To je sistem od 27 institucija – opštine, lokalne samouprave, sudstvo, tužilaštvo, policija. Mi koordiniramo tim sistemom, ali moramo imati i podršku i saradnju sa svih strana“, zaključio je Gazdić.