Doseljenici iz Crne Gore bitan su dio multietničkog identiteta Istre

U mutikulturalnom miljeu Istre značajno mjesto imaju Crnogorci. Prvo organizovano doseljavanje zabilježeno je prije gotovo četiri vijeka, kada je nekoliko crmničkih porodica doselilo u Peroj. Preseljenje u Istru se nastavilo kontinuirano u većoj ili manjoj mjeri i u vremenima nakon toga. 

Današnji crnogorski Istrijani uglavnom su potomci porodica koje su ovdje došle sredinom prošlog vijeka. Svi oni ostavili su traga u današnjoj kulturi Istre i njenoj navećoj vrijednosti - skladnom suživotu brojnih etničkih grupa.

Istra je poznata po mirnom moru, blagoj klimi, sačuvanoj prirodi... Baštini dugu tradiciju vinarstva, ribarstva, brodogradnje i turizma. Ipak, Istrijani danas sa ponosom ističu da je njena glavna specifičnost - multikulturalizam, a u njegovim korijenima je burna istorija poluostrva. 

Dobila je ime po ilirskom plemenu Histra čiji tragovi datiraju deset vjekova prije nove ere. Istrom su nakon njih upravljali brojni osvajači. Kolhiđani, pa Rimljani koji su Puli, najvećem gradu Istre ostavili njen zaštitini znak - Arenu i ali i mnoge druge vrijedne spomenike - prvi vodovod i kanalizaciju, gradska vrata, Avgustov hram.

Nakon Rimljana gradom su vladali Ostrogoti, bila je glavna luka Vizantijske mornarice, dio Franačkog kraljevstva, Mletačke republike, Habzburške monarhije... Pula je bila i glavna ratna luka austrijskog carstva, poslije drugog svjetskog rata kratko dio Italije, pa Jugoslavije. Najveći dio ljudi koji vode porijeklo iz Crne Gore u Pulu se doselio sredinom i u drugoj polovini prošlog vijeka. I danas se, dobar dio onih koji imaju crnogorske korijene a rođeni su u Istri, osjeća Crnogorcima.

Pored brojnih specifičnosti u odnosu na ostatak Balkana Istrijani rado ističu onu koja je zaista ogledalo života na tom prostoru.

- To je najraznolikija etnička struktura i ona je, to moram podvući, svijetli primjer multikulturalnosti i raznolikosti. Vlast u Istri, i lokalna i županijska jako potpomaže nacionalne manjine. Mi smo ponosni na svoju istoriju i ovdje smo lijepo prihvaćeni. Prihvaćeni su svi ali ja to gledam kroz sebe, kroz nas - kaže Vukosava Savić Rumac, Predsjednica Vijeća crnogorske nacionalne manjine u Istarskoj županiji.

Najviše istarskih Crnogoraca, od nešto više od pet stotina živi u Puli - njih 270. Po brojnosti slijedi Peroj, pa Poreč, Pa Umag-Buje... Crnogorska nacionalna manjina ovdje je organizovana kroz tri društva: Društvo perojskih Crnogoraca 1657, Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Umag-Buje i Zajednica Crnogoraca sa sjedištem u Puli.

Slučajni ali za našu zajednicu znakovit pokazatelj koliko su Istra i Pula multinacionalne sredine je i činjenica da je prvi čovjek grada crnogorski unuk. Đed Peđe Grbina, pulskog gradonačelnika, poslije drugog svjetskog rata došao je u Istru.

Njegov unuk zavidnu karijeru ostvario je u politici, kao predsjednik hrvatskog SDP-a od 2020 do 2024, da bi poslije pobjede na izborima sjeo u stolicu prvog čovjeka najvećeg istarskog grada. Boku smatra dijelom svojeg identiteta i poznaje je jako dobro, uprkos daljini, jer su u njegovoj porodici veze sa Crnom Gorom uvijek bile veoma čvrste.

- Pula je multietnički, multikulturalni grad. U Puli žive pripadnici brojnih nacionalnih manjina kako onih koji potiču sa područja bivše Jugoslavije tako i drugih, kao što je italijanska, i saradnja sa svima je odlična. Vjerujem da svako, bez obzira na naciju, Pulu jednako smatra svojim domom - kaže Grbin i dodaje da danas nema Istrijana čiji preci nijesu došli odnekud.

Najkarakterističniji primjer čuvanja identiteta kroz vijekove je svakako crnogorsko selo, nedaleko od Pule - Peroj. Perojskim Crnogorcima Istra je dom gotovo 370 godina. Iz Crmnice je 1657. godine, na poziv mletačkih vlasti, doselilo nekoliko porodica u selo koje je ostalo pusto nakon epidemije kuge.

Zajednica je kroz vijekove uspjela da sačuva običaje, kulturu i crnogorski dijalekt. Nasljeđe danas čuva Društvo perojskih crnogoraca 1657, osnovano 2001. godine a njegov sekretar Nikola Škoko zanimljivu kolekciju izdanja Gorskog Vijenca sa ukupno 156 primjeraka.

- Najstariji je iz 1868 godine, to je četvrto izdanje prvo štampano na latinici u prevodu Stefana Mitrova Ljubiše. To je 19 godina nakon prvog izdanja, dakle već je štampano i četvrto izdanje. Uglavnom su u pitanju pokloni. Jedan čovjek sa Raba me zvao jer je bila neka emisija o meni i o tome kako skupljam i rekao da ima jedan stari primjerak koji bi mi poklonio. Ja sam pitao koliko košta a on je rekao ne, ja imam jedan koji čitam a ovaj stoji sa strane jer je star. Tebi će biti u zbirci nešto a meni tu samo smeta. Tako da su mi ti jako dragi. Onda jedna žena je plakala kad mi je poklanjala jer je to bi njen poklon - prevod na mađarski i jedan od najmanjih Gorskih vijenaca dimenzije 6,8 centimetra, kaže Škoko.

 Međusobno poštovanje naroda bivše Jugoslavije u Istri je ukorijenjeno u njenoj antifašističkoj tradiciji, jakoj kao malo gdje na prostorima Balkana. Slikovito govori o tome i kafić, Dom antifašista - La resistance, na par koraka od Arene sa tekstom čuvenog Marša istarske brigade na ulazu

A najsvijetlija tačka ratova devedesetih posebno u relacijama između Crne Gore i Hrvatske je jedan čovjek i njegov gest - kontraadmiral JNA Vladimir Barović koji je izvršio samoubistvo ne želeći da, protivno ličnim moralnim načelima učestvuje u ratu i izda naredbu da se puca na nevine ljude.

- On je naredio da se topovi sa Muzila bace u more da se ne bi neko našao da puca po Puli iz revolta. I njegova je zasluga što je JNA iz Pule otišla bez ispaljenog metka. Na dan oslobođenja Pule, 5. maja 2023 Barović je proglašen počasnim građaninom i dodijeljena povelja koju je njegova supruga prihvatila, kaže Mirko Vučinić, predsjednik Vijeća crnogorske nacionalne manjine u Puli.

Vučinić dodaje da je u toku iniciativa da neka ulica, park ili trg dobiju ime Vladimira Barovića, te da je za tu inicijativu crnogorska zajednica dobila podršku udruženja svih nacionalnih manjina koje žive u Puli i antifašističkih udruženja.

Hrvatska država manjine štiti Ustavom, Ustavni zakonom i brojnim bilateralnim sporazumima. Ovi dokumenti garantuju stalnu i značajnu pomoć ne samo države već i županijskih i lokalnih samouprava, pa Crnogorci u Istri brojnim programima, gostovanjima i razmjenama sa maticom imaju priliku da približe Crnu Goru prostoru na kojem žive, ali i ojačaju veze sa matičnom zemljom.