<article>Ministru javne uprave (MJU), mr Marashu Dukaju, je sinoć u Tirani dodijeljena godišnja nagrada Grand Albanian Excellence 2024, za uspjehe ostvarene na dužnosti ministra javne uprave Crne Gore. - Biti među uspješnim ličnostima iz kulturnog, umjetničkog, sportskog i poslovnog života više država i pri tome jedini laureat iz Crne Gore, je za mene velika čast i još veća obaveza. Ovo je  trenutak kada zaboravite na sve napore, zadovoljni potvrdom da su rad i zalaganja prepoznati i šire - rekao je Dukaj na ceremoniji.<figure><amp-img width="2048" height="1366" layout="responsive" src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241212091232_92f86b97af22d422ea9e8004582594146ae51ebc7746fefe22dec5c1c842efd1.jpg"></amp-img></figure>On se zahvalio predlagačima koji su prepoznali njegovo zalaganje i angažovanje.- Ova prestižna nagrada, iako je dodijeljena meni, pripada cijelom mom sjajnom timu u Crnoj Gori – istakao Dukaj.</article>

Ministru javne uprave (MJU), mr Marashu Dukaju, je sinoć u Tirani dodijeljena godišnja nagrada Grand Albanian Excellence 2024, za uspjehe ostvarene na dužnosti ministra javne uprave Crne Gore.&nbsp; - Biti među uspješnim ličnostima iz kulturnog, umjetničkog, sportskog i poslovnog života više država i pri tome jedini laureat iz Crne Gore, je za mene velika čast i još veća obaveza. Ovo je &nbsp;trenutak kada zaboravite na sve napore, zadovoljni potvrdom da su rad i zalaganja prepoznati i šire - rekao je Dukaj na ceremoniji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241212091232_92f86b97af22d422ea9e8004582594146ae51ebc7746fefe22dec5c1c842efd1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241212091232_92f86b97af22d422ea9e8004582594146ae51ebc7746fefe22dec5c1c842efd1" data-rendition-name="original" width="2048" height="1366" loading="lazy" alt="Sa ceremonije"> </figure>  On se zahvalio predlagačima koji su prepoznali njegovo zalaganje i angažovanje. - Ova prestižna nagrada, iako je dodijeljena meni, pripada cijelom mom sjajnom timu u Crnoj Gori – istakao Dukaj. &nbsp; &nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Marash Dukaj

Grand Albanian Excellence 2024

nagrada

Društvo

Dukaj dobitnik nagrade “Grand Albanian Excellence 2024"

Ministru javne uprave (MJU), mr Marashu Dukaju, je sinoć u Tirani dodijeljena godišnja nagrada Grand Albanian Excellence 2024, za uspjehe ostvarene na dužnosti ministra javne uprave Crne Gore.  - Biti među uspješnim ličnostima iz kulturnog, umjetničkog, sportskog i poslovnog života više država i pri tome jedini laureat iz Crne Gore, je za mene velika čast i još veća obaveza. Ovo je  trenutak kada zaboravite na sve napore, zadovoljni potvrdom da su rad i zalaganja prepoznati i šire - rekao je Dukaj na ceremoniji. <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241212091232_92f86b97af22d422ea9e8004582594146ae51ebc7746fefe22dec5c1c842efd1.jpg" width="2048" height="1366" loading="lazy" alt="Sa ceremonije" /> </figure> On se zahvalio predlagačima koji su prepoznali njegovo zalaganje i angažovanje. - Ova prestižna nagrada, iako je dodijeljena meni, pripada cijelom mom sjajnom timu u Crnoj Gori – istakao Dukaj.

Osnovno državno tužilaštvo podizanjem optužnog prijedloga protiv predsjednika i četiri člana Savjeta Radio Televizije Crne Gore, zbog nesprovođenja sudske odluke, nije stavilo tačku na slučaj nezakonitih izbora generalnog direktora te medijske kuće Borisa Raonića, već se provjeravaju navodi iz svih do sada podnešenih prijava.
- Obavještavmo vas da je izviđaj u toku u odnosu na ostale osobe koju su prijavljene povodom predmetnog događaja – navodi se u odgovorima Osnovnog državnog tužilaštva Portalu ETV.
<h2>PRAZAN GLASAČKI LISTIĆ</h2>
Osnovno tužilaštvo 22. novembra podnijelo je optužni prijedlog protiv predsjednika i članova Savjeta Veselina Drljevića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i Predraga Miranovića, zbog zloupotrebe službenog položaja u saizvrlaštvu, a povodom nezakonitog reizbora Raonića 1. juna 2023. godine. Početak suđenja zakazan je za 27. janauar u Osnovnom sudu, a predmet je zadužio sudija Dragan Lubarda.
Bivši član Savjeta Predrag Miranović kazao je 5. decembra u emisji „Načisto“ na Televiziji Vijesti da je prilikom tog glasanja od pet glasačkih listića, njegov bio taj koji je bio prazan. On je rekao i da se ne smatra odgovornim jer je svojim prisustvom obezbijedio kvorum jer je, kako je kazao, član dužan da učestvuje u radu Savjeta.
No, nijesu se svi članovi Savjeta ponašali na isti način. Potpredsjednica tog tijela Marijana Camović Veličković tada je upozorila ostale članove Savjeta da ulaze u zonu krivične odgovornosti, napustila sjednicu i od tada ne učestvuje u izjašnjavanju po bilo kom pitanju.&nbsp;
Svi članovi Savjeta u Specijalnom državnom tužilaštvu, dok se ovim predmetom još uvijek bavila ta tužilačka instanca, branili su se ćutanjem.
Osnovno državno tužilaštvo je nakon godinu i pet mjeseci izviđaja, 22. &nbsp;novembra podnijelo optužni prijedlog zbog osnovane sumnje da su predsjednik Savjeta i četiri člana postupali nezakonito.
Raonića je za tri godine četiri puta imenovao Savjet RTCG za generalnog direktora Javnog servisa, jednom u v.d. mandatu.&nbsp;
<h2>KRIVIČNE PRIJAVE</h2>
U oktobru su osmoro kandidata za generalnog direktora Javnog servisa, koji se zbog netransparentnog procesa nijesu pojavili 31. avgusta na intervjuima, podnijeli novu krivičnu prijavu protiv odgovornih u toj kući zbog osnovane sumnje za „koruptivno ponašanje, zloupotrebu službenog položaja, te kršenje ljudskih i radnih prava, uz diskriminaciju“.
Krivičnu prijavu potpisali su Srđan Čović, Časlav Vujotić, Snežana Burzan, Slaven Knezović, Andrijana Kadija, Žarko Božović, Sabrija Vulić i Vladimir Maraš.
Oni su krivičnu prijavu podnijeli protiv Borisa Raonića - generalnog direktora RTCG, Veselina Drljevića - predsjednika Savjeta RTCG, Željka Mićovića - rukovodioca Pravne službe RTCG, te članova i članica Savjeta Naoda Zorića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Milice Špajak i Vladimira Drekalovića, kao &nbsp;i advokatice RTCG Zorice Đukanović.&nbsp;
- Kako je navedeno u prethodnim prijavama i tekstovima u crnogorskim medijima generalni direktor i Savjet RTCG nijesu prezali od nezakonitih imenovanja što su potvrdili pravosudni organi. Ponovo je beskrupulozno pređena granica poštovanja prava, što predstavlja bezočno vrijeđanje javnog interesa. Ukazujemo na namještene izbore od 31. avgusta 2024, i novi dokaz kontinuiranog rada kriminalne grupe na čelu sa Borisom Raonićem – navodi se u krivičnoj prijavi.&nbsp;
Podnosioci prijave navode da su povodom raspisivanja konkursa posmatrali radnje kojima je obezbijeđena prohodnost nelegalnog kandidata. Ukazuju da je Savjet prilagodio kriterijume potom izabranom, i dosad nelegalno biranom Borisu Raoniću, omogućujući mu put do čelne funkcije, umjesto da biraju najboljeg među jednakima.&nbsp;
- Zakon o nacionalnom javnom emiteru predviđa da jedna osoba može biti imenovana dva puta. Pošto je do sada Boris Raonić imenovan tri puta, predsjednik Savjeta RTCG Drljević i članica Amina Murić angažovali su advokate da protumače u korist Raonića zakonski limit, bolje reći nađu način da premoste nekako stavku od maksimalno dva imenovanja, i da se tako omogući da se među kandidatima nađe, rekli bismo njihov suštinski - vođa, Raonić. Time su mu pomogli da opet bude đe mu nije mjesto - prema odluci sudova – naveli su u prijavi koju su dostavili Tužilaštvu.
<h2>KRIMINALNO UDRUŽIVANJE</h2>
Par mjeseci ranije, sredinom avgusta, šestoro zapošljenih u RTCG protiv Raonića, predsjednika Savjeta Drljevića, članova Savjeta Naoda Zorića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Milice Špajak i Vladimira Drekalovića, te Željka Mićovića, podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu zbog kriminalnog udruživanja.
U krivičnoj prijavi su naveli da je ova grupa udruženo kršila zakone, čime je omogućila Borisu Raoniću sticanje enormnih novčanih sredstava, te da postoji osnov da budu procesuirani zbog kršenja više članova Krivičnog zakonika Crne Gore: kriminalno udruživanje, stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo, prevara, dogovaranje ishoda takmičenja, zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, sprječavanje dokazivanja, neizvršenje sudske odluke i zloupotreba službenog položaja.
Ova grupa je, prema krivičnoj prijavi, u dugom roku, od juna 2021. godine i raspisivanja konkursa za generalnog direktora RTCG, kršila zakone, s umišljajem, voljno i namjerno, i ugrožavala javni interes, a Borisu Raoniću omogućila nezakonito sticanje preko 170 hiljada eura bruto, odnosno oko 128 hiljada eura neto.
- Sva ova lica su kršenjem Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Zakona o radu, i Zakona o platama javnih funkcionera, tri puta nelegalno izabrali Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG (6. avgusta 2021, 1. juna 2023. i za v.d. generalnog direktora RTCG 9. jula 2024) uprkos obavezama članova Savjeta da postupaju u skladu sa znanjem, svijesti i savjesti, poštujući odluke nadležnih sudova - navodi se u prijavi.
Dodaje se da su, osim što su tendenciozno tumačili zakone u korist Borisa Raonića, očigledno po prethodnom dogovoru, navedena lica ignorisala i sudske odluke i to četiri odluke Osnovnog suda: slučajevi Marković (Nikola) i Čović (Srđan), odluku Višeg suda (slučaj Marković - prva tužba), odluku Vrhovnog suda (mart 2024), mišljenje ASK (01.03 2024, broj 03-02-24-24-6) i odluku Upravnog suda od 15. februara 2024.
Prijavu su podnijeli dugogodišnji profesionalci iz RTCG Srđan Čović, Tanja Šuković, Časlav Vujotić, Mladen Vukčević, Slaven Knezović i Žarko Božović.
<h2>PODSTICANJE</h2>
Takođe, Protiv Raonića, Mićovića i Đukanović još u junu 2023. godine krivičnu prijavu je podnio i Media centar, zbog podsticanja predsjednika i članova Savjeta RTCG na izvršenje krivičnog djela neizvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude, čime su omogućili sticanje protivpravne koristi nezakonito izabranom generalnom direktoru RTCG Borisu Raoniću, a čime su počinili krivično djelo podstrekavanje na vršenje krivičnog djela iz člana 24 Krivičnog zakonika Crne Gore.
U prijavi se podsjeća da je u pripremi sjednice Savjeta RTCG posvećenoj razrješenju i ponovnom imenovanju generalnog direktora RTCG, održane 1. juna 2023. godine, održan pripremni sastanak pedsjednika i članova Savjeta RTCG sa drugim službenicima RTCG uključujući i predstavnike pravne službe i advokatice RTCG.&nbsp;
Na pripremnom sastanku 31. maja 2023. godine održanom u prostorijama RTCG učestvovali su članovi/ce Savjeta: Veselin Drljević, Filip Lazović, Naod Zorić, Predrag Miranović, Amina Murić, Milica Špajak, Marijana Camović Veličković, Bojan Baća.
Takođe, sastanku su prisustvovali Irena Vešović i Želimir Mićović iz pravne službe RTCG kao i službenici RTCG Mitar Rakčević, Ivan Leković i drugi.
Na pripremnom sastanku 31. maja 2023. godine učestvovao je i Boris Raonić koji je prema riječima prisutne advokatice RTCG, Zorice Đukanović, već tada bio bivši generalni direktor RTCG.&nbsp;
Prisustvo bivšeg generalnog direktora RTCG Raonića na pripremnom sastanku 31. maja nije imalo utemeljenje u zakonu ili bio kom, internom, opštem aktu RTCG pa je opravdan zaključak, kako se navodi u prijavi, da je cilj njegovog prisustva bio pritisak na članove Savjeta RTCG i podsticanje na neizvršenje presude Višeg suda.&nbsp;
Na pripremnom sastanku je tada već bivši generalni direktor Raonić predlagao redosljed koraka u razrješenju novonastale situacije kao i vrijeme održavanja sjednice Savjeta zakazane za 1. jun 2023. godine.&nbsp;
Na tom sastanku se prema izjavi članice Savjeta RTCG Marijane Camović Veličković, već pripremio scenario po kojem se na zvaničnoj sjednici Savjeta RTCG trebalo obaviti ponovno glasanje o kandidatima među kojima treba da se nađe i Boris Raonić.
Tokom pripremnog sastanka održanog 31. maja 2023. godine predstavnik pravne službe Želimir Mićović kao i advokatica Zorica Đuknović osporavali su presudu Višeg suda i sugerisali rješenje koje je išlo u korist Borisu Raoniću a koje je podrazumijevalo da se i Raonić stavi na listu kandidata o kojima Savjet RTCG treba da se izjašnjava na zvaničnoj sjednici Savjeta RTCG zakazanoj za 1. jun 2023. godine.

Pod lupom Tužilaštva svi koju su mogli uticati na nezakonita imenovanja Raonića

Klavirski trio Arkus prirediće koncert u okviru muzičkog programa KIC-a „Budo Tomović” u ponedjeljak, 16. decembra, u velikoj sali KIC-a, u 20 sati, naveli su u saopštenju iz KIC-a.&nbsp;
Trio čine &nbsp;Nadežda Artamonova – violina, Aleksej Kurbatov - klavir , Sergej Suvorov – violončelo, izvešće djela savremenih kompozitora Borisa Ljatošinskog (Trio br. 1 - 1922), Herija Valdo Vornera (Trio - 1921), Alekseja Kurbatova (Trio br. 5 - 2024) i Gevina Brajersa (Lauda con sordino - 2002).
Ulaz je slobodan.&nbsp;
Izvanredni ukrajinski kompozitor Boris Ljatošinski (1895-1968) napisao je svoj prvi klavirski trio 1922. godine, u veoma teškom periodu za Ukrajinu. Taj period je dočaran u muzici trija s nevjerovatnom ekspresijom i lirizmom. Razvijajući svoj kasnoromantični muzički stil, Ljatošinski se približio estetici austrijskog ekspresionizma, što povezuje njegovo stvaralaštvo iz 20-ih godina s najsavremenijim tokovima evropske muzike tog vremena. Istovremeno, nije gubio nacionalnu melodijsku osnovu svog rada. Trio se sastoji iz tri stava, a svaki od njih ima svoj upečatljiv karakter i centralni motiv.
Engleski kompozitor Heri Valdo Vorner (Harry Waldo Warner, 1874-1945) komponovao je svoj trio u isto vrijeme kada i Ljatošinski. Vorner je bio violista Londonskog gudačkog kvarteta, poznat po izvođenju programa savremene muzike, koji su obuhvatali tek napisane kompozicije Arnolda Šenberga, Ernsta Dohnanjija, Kolda Debisija i mnogih drugih. Godine 1920, s njegovim radom upoznala se američka mecena Elizabet Kulidž, koja ga je kasnije podržavala i objavljivala njegova nova djela. Njeno pokroviteljstvo koristili su mnogi značajni kompozitori tog vremena, među kojima su bili Semjuel Barber, Bela Bartok, Bendžamin Britn, Artur Honeger i Sergej Prokofjev. Trio se sastoji iz tri dijela i ispunjeno je elegantnim i duhovitim temama.
Trio br. 5 Alekseja Kurbatova (1983-) je novo djelo koje je kompozitor napisao 2024. &nbsp;godine u Podgorici, specijalno za Arkus trio.
Djelo „Lauda con sordino” engleskog kompozitora Gevina Brajersa (Gavin Bryars, 1943–) nastalo je 2002. godine, za netipičan instrumentalni sastav - viola, električna gitara i klavir. To je izuzetno lijepa meditativna kompozicija koja slušaocu omogućava da zaboravi na vrijeme i prostor.
O članovima trija ARKUS:
Violinistkinja Nadežda Artamonova je rođena u Kijevu. Diplomirala je violinu na moskovskom državnom konzervatorijumu „Petar I. Čajkovski” 2004. godine, u klasi prof. Sergeja Kravčenka. Laureat je međunarodnih takmičenja. Nastupala je u prestižnim koncertnim dvoranama u Moskvi, Kijevu, Bonu i dr. Nastupala je kao solista sa orkestrima kao što su Nova Moskovska filharmonija, „Musica Viva”, Orkestar Moskovskog konzervatorijuma, Kamerni orkestar centra „Pavel Slobodkin”, Kamerni orkestar centra „Galina Višnjevskaja“, kamerni orkestar Taruza, Kamerni orkestar Kijeva, Kijevska filharmonija itd. Posvećena je takođe izvođenju savremene muzike.
Sarađivala je sa fondacijom „Rihter” i fondacijom „Borisa Čajkovskog”. Bila je članica stručnog vijeća Direktorata edukativnog programa za kulturu i umjetnost u Moskvi. Bavila se i pedagogijom, te je radila u moskovskoj centralnoj muzičkoj školi, državnom muzičko-pedagoškom institutu „Ipolitova-Ivanova”, te koledžu muzičke i pozorišne umjetnosti „Galina Višnjevskaja“. Mnogi njeni učenici su laureati na međunarodnim takmičenjima i stipendisti raznih fondacija. U saradnji sa Olgom Panomarevom i Aleksejem Kurbatovim organizovala je nekoliko edukativnih koncerata za djecu i odrasle pod nazivom „Kompozitorov rođendan”, „Ključevi klasike”, „Bajke i Muzička putovanja”, koji su uspješno predstavljeni u Puškinovom muzeju u Moskvi. Od 2022. godine živi i radi u Podgorici.
Kompozitor i pijanista Aleksej Kurbatov je diplomirao 2005. godine na katedri za kompoziciju i klavir na moskovskom državnom konzervatorijumu Petar I. Čajkovski u klasi profesora Jurija Lisitčenka i Mihala Voskresenkog.
Kao pijanista je nastupao širom svijeta. Izdao je nekoliko CD-ova za različite izdavačke kuće a njegova izvođenja bila su emitovana na radiju i televiziji Rusije, Jermenije, Belgije, Velike Britanije, Njemačke, Italije, Ukrajine, Hrvatske, Kazahstana. Sarađivao je sa svjetski renomiranim muzičarima kao što su violinisti Vladimir Spivakov, Maksim Vengerov, Vadim Rjepin, violočelista Miša Majski, glumac Žerar Depardje.
Njegov bogati kompozitorski opus sadrži osam simfonija, opere „Crni monah” i „Povratak kući”, te sedam instrumentalnih koncerata, tri simfonijske poeme, brojna vokalna i kamerna djela, filmsku muziku itd. Muzika Kurbatova se izvodi širom svijeta i u prestižnim salama kao što su “Karnegi” u Njujorku, ”Gaveau” u Parizu, Velika sala filharmonije u Sankt Peterburgu, Velika sala Moskovskog konzervatorijuma itd. Mnogi izvođači su uvrstili njegove kompozicije na svojim CD albumima. Bio je takođe pozvan da napiše kompozicije za obavezni program klavirskog takmičenja u Klivlendu (SAD).
Pored toga, održao je majstorske časove u mnogim gradovima širom Rusije i bio je član žirija nekoliko muzičkih takmičenja. Do 2022. godine bio je redovni profesor na moskovskom državnom konzervatorijumu Petar I. Čajkovski. Od 2022. godine živi u Podgorici.
Violončelista Sergej Suvorov rođen je u Moskvi 1984. u muzičkoj porodici. Muzičku školu Gnjesin je pohađao kod ugledne prof. Vere Birine. Studije u Londonu započeo je 1999. godine u klasi prof. Stefana Popova (Purcell Music School i Guildhall School of Music and Drama). Tokom 2025. boravio je u Njemačkoj, gdje je studirao u klasi prof. Jung-Čang Čoa na Akademiji umjetnosti Folkwang u Esenu. Pored toga pohađao je brojne majstorske kurseve kod velikih muzičara kao što su Danil Šafran, Boris Pergamenšikov i Stiven Iserlis.
Nastupao je na scenama u Evropi, Aziji i Sjevernoj Americi. Sarađivao je sa dirigentima među kojima su Aleksandar Rudin, Lin Tao, Juri Simonov, Evgenij Buškov, Kšištof Penderecki i dr. Svirao je u kamernim sastavima zajedno sa Elenom Tarasovom, Aleksejem Kurbatovim, Nikolajem Luganskim, Alenom Bajevom, Pavelom Nersesjanom i dr.
Osvojio je prve nagrade na međunarodnom takmičenju violončela „Liezen” 1994, Moskovskom takmičenju violončelista 1996. godine, nagradu „Guilhermina Suggia” 2000. i 2001, te na međunarodnom takmičenju „Karl Davidov” u Letoniji 2010. godine. Sarađivao je sa uglednim kompozitorima među kojima je Aleksej Černov koji mu je posvetio Sonatu za violončelo i klavir. Svoj repertoar Suvorov proširuje sopstvenim transkripcijama, među kojima su Sonata za violinu br. 3 Ežena Izaija, violinski koncert Aleksandra Glazunova, Sonata za violu Dmitrija Šostakoviča i koncert za violu Kšištofa Pendereckog. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, napusio je Rusiju i sada živi u Crnoj Gori.

Koncert klavirskog tria “Arkus” u ponedjeljak u KIC-u

Opštinski odbor Socijalističke narodne partije (SNP) Podgorica smatra da je vrijeme za postizanje dogovora u vezi sa ključnim pitanjima u našem gradu gotovo isteklo.
- Građani Podgorice i projekti koji poboljšavaju kvalitet njihovog života moraju biti na prvom mjestu, a na odgovornima je da prepoznaju hitnost situacije i postupaju u interesu građana, a ne da primat imaju kratkoročne političke kalkulacije - saopšteno je SNP Podgorica.
Ističu da zvaničan poziv za dijalog mora uslijediti što prije kako bi se uopšte moglo pristupiti razgovorima i u krajnjem postići dogovor.
- Trenutno, najvažnije je da svi akteri pokažu volju za prevazilaženjem nesuglasica, jer su građani ti koji trpe usled blokade institucija Glavnog grada koje traju već preko godinu dana. Tenzije moraju biti smanjene kako bi se obezbijedila stabilnost i uslovi za razvoj Podgorice - ističe se u saopštenju.
Iz SNP Podgorica kažu da, ukoliko se budžet ne usvoji na vrijeme, došlo bi do uvođenja privremenog finansiranja, što bi onemogućilo sprovođenje ključnih projekata.
- Odgovornost za ovakav ishod snosiće svi koji budu opstruirali proces, a građani neće zaboraviti ko je stajao na putu obezbjeđivanja boljih uslova života - zaključeno je u saopštenju.

SNP Podgorica: Poziv za dijalog mora uslijediti što prije

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je naučnu savjetnicu u Institutu za biologiju mora dr Vesnu Mačić, koja će biti dio bugarske ekspedicije za istraživanja na Južnom polu.&nbsp;
Tom prilikom, Milatović je izrazio zadovoljstvo što će dr Mačić, kao rezultat njegove inicijative tokom razgovora s predsjednikom Bugarske Rumenom Radevim, imati priliku da bude dio ove značajne misije.&nbsp;
Istakao je da je posebno ponosan na činjenicu da će Mačić biti prva naučnica iz Crne Gore koja će boraviti na Južnom polu, čime postavlja temelje za veće prisustvo crnogorskih istraživača u međunarodnim naučnim projektima.&nbsp;
Predsjednik Milatović je naglasio da je ovaj događaj prvi korak u otvaranju novih mogućnosti za crnogorske naučnike, izrazivši spremnost da kroz dalju diplomatsku saradnju aktivno doprinosi povezivanju naučnih institucija Crne Gore sa međunarodnim naučnim centrima.&nbsp;
Poručio je da je ovo prilika da promovišemo naše naučnike na globalnom nivou, ali i da unaprijedimo status Crne Gore na evropskoj i svjetskoj naučnoj sceni.&nbsp;
- Dr Vesna Mačić je uz izraze zahvalnosti predsjedniku na prijemu, kazala da joj je čast što će predstavljati Crnu Goru u ovako značajnom naučnom poduhvatu. Navela je da je ova ekspedicija prilika za njen lični i profesionalni razvoj, ali i za razmjenu znanja i iskustava s kolegama iz drugih zemalja - saopšteno je iz kabineta Milatovića.
Na kraju je konstatovano da je ovo važan momenat za crnogorsku nauku i da će učešće dr Mačić na Južnom polu biti podstrek kako mladim naučnicima, tako i institucijama da intenziviraju rad na međunarodnoj saradnji i razvoju nauke u našoj zemlji.

Na inicijativu Milatovića: Prva crnogorska naučnica ide u ekspediciju na Južni pol

Nije presudno pitanje ko je zaposlio profesora Radomana Čečovića, nego ko je bio nadležan i odgovoran kada je bivša učenica prijavila slučaj - kazala je bivša direktora Gimnazije "Slobodan Škerović" Zoja Bojanić Lalović reagujući na navode aktuelne čelnice ove obrazovne ustanove Biljane Vučurović.
Podsjećamo, Vučurović je danas na konferenciji za medije optužila Bojanić Lalović da je ona odgovorna za dolazak Čečovića u podgoričku srednju školu.
- Čečović je 28. avgusta 2020. godine bez ikakvih preporuka preuzet iz srednje stručne škole iz Bijelog Polja. Zaposlila ga je bivša direktorica Zoja Bojanić Lalović. Njena je bila odluka da dovede čovjeka kao što je Čečović u ovu školu. Predstavila ga je kao vrsnog edukatora, iako nikad nismo vidjeli preporuku iz škole iz koje je došao - kazala je Vučurović.
&nbsp;Bojanić Lalović u reagovanju ističe da je važno odgovoriti zbog čega se o ovome ćutalo tri godine i da li se i kako pratio dalji rad profesora i odnos sa učenicima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcecovic-na-bolovanju-vucurovic-tvrdi-da-se-njoj-crta-meta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- U vezi sa izjavom direktorice Gimnazije "Slobodan Škerović" saopštavam da je profesor Čečović sporazumno preuzet iz SSŠ iz Bijelog Polja u skladu sa zakonom i njegovim pravom da zbog promjene prebivališta dobije slobodne časove za vrijeme moga mandata. Ovaj profesor je preporučen kao omiljen među učenicima, intelektualac &nbsp;i umjetnik. Autor je udžbenika, pjesnik i član žirija manifestacije Ratkovićeve večeri poezije. Potvrdu o tome imamo i u činjenici da je skoro nagrađen Specijalnom nagradom za najbolji evropski udžbenik. Profesor Čečović je i u Gimnaziji "Slobodan Škerović" bio poštovan i cijenjen pedagog i nikada nije bilo pritužbi koje bi ukazivale na skandalozan odnos prema učenicama, a gradili smo odnos povjerenja i rješavali sve probleme naših učenika - istakla je Bojanić Lalović.
Čečović je, prema njenim riječima, neoprostivim odnosom prema mladoj ženi i svojoj bivšoj učenici poništio ugled koji je stvarao decenijama, ali i sve duboko zamislio nad pitanjem koji su mehanizmi da ovakve slučajeve prepoznamo u školama.
Bojanić Lalović najoštrije osuđuje postupanje Čečovića i apeluje i očekuje da će nadležne institucije sprovesti aktivnosti u rasvjetljavanju cijele priče.
U njenom profesionalnom angažovanju, kako dodaje, nema nikakvih "javnih tajni".
- Moj angažman u privatnoj Gimnaziji "Podgorica" sastoji se isključivo u pro-bono angažmanu stručnog konsultanta, na šta imam i zakonsko i moralno pravo. Svakako neću se pravdati nikome za šansu da pomognem uspostavljanju rada jedne obrazovne ustanove pošto je obrazovanje bilo moj profesionalni put, a nezakonito zaustavljen političkim progonom - rekla je Bojanić Lalović.&nbsp;
Akteri tog progona, kako je kazala, očigledno ni danas ne biraju sredstva da pokušaju da je unize i diskredituju.
- Cijenim ugled ustanove u kojoj sam se razvijala kao profesor i na čijem sam čelu bila skoro šest godina, pa ću neosnovane napade na svoj ugled i dostojanstvo rješavati bez medijskih senzacija. Po pitanju ličnih napada se više neću oglašavati, osim kroz borbu i osudu svih slučajeva koji uršavaju dostojanstvo žene uopšte - poručila je Bojanić Lalović.

Bojanić Lalović: Nije presudno pitanje ko je zaposlio Čečovića, nego ko je bio nadležan kad ga je učenica prijavila

Direktorica Gimnazije Biljana Vučurović zakazala je konferenciju za medije za sjutra u 9.30 sati u svečanoj sali Gimnazije „Slobodan Škerović“, zbog, kako navode iz ove obrazovne ustanove, &nbsp;“organizovane akcije putem društvenih mreža usmjerene protiv ove ustanove i nje lično”.&nbsp;
Ovih dana u žižu javnosti došao je slučaj seksualnog uznemiravanja bivše učenice ove srednje škole, a nakon što je CIN Crna Gora 30. novembra objavio istraživanje na ovu temu.
Bivša učenica Gimnazije „Slobodan Šekerović“ Sara Vujisić označila je profesora te prestižne podgoričke srednje škole Radomana Čečovića kao seksualnog predatora koji joj je prije tri godine, dok je bila na maturi, upućivao lascivne poruke.
Ono što je izazavalo posebnu zabrinutost u javnosti je da direktorica Vučurović na upit CIN-CG kazala da je nakon što ju je bivša učenica upoznala sa incidentom, kaznila Čečovića disciplinskom mjerom u iznosu smanjenja zarade za 30 odsto, u novembru 2021. godine.
Vučurovič je, prema pisanju CIN-CG, tražila izjašnjenje od Čečovića, koji je sve priznao, ističući da „u trenutku neprimjerenih poruka, Sara više nije bila učenica u školi“. Prva poruka poslata je u junu, a maturanti su školovanje završili u maju.
Čečović je priznao da je „prešao granicu“ u odnosu prema učenici, navela je Vučurović u odgovoru za CIN-CG. U odluci o disciplinskoj mjeri koju je Vučurović dostavila CIN-CG navodi se da Čečović „izražava duboko žaljenje” zbog neprijatnosti koju je priredio bivšoj učenici i direktorici, te da smatra da se „preigrao sa riječima“.
U Čečovićevom izjašnjenju, prema pisanju CIN-CG, piše da on „sa gnušanjem“ &nbsp;obija dio pritužbe bivše učenice koji se odnosi na njenu sumnju da na isti način komunicira sa drugim učenicama.

Vučurović tvrdi da se vodi organizovana akcija protiv nje lično i ustanove na čijem je čelu

Direktorica Gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljana Vučurović podrugljivim tonom se obratila danas novinarki Televiziji E na press konferenciji, očigledno nezadovoljna pitanjima upućenim povodom slučaja seksualnog uznemiravanja bivše učenice te škole od strane profesora knjiđevnosti Radomira Čečovića.
Prilikom postavljanja pitanja novinarke, Vučurović joj je upala u riječ neprihvatljivim obraćanjem na račun njene odjeće.
- Molim Vas sjedite, vidim da Vam smeta suknja - navela je Vučurović.
Potom joj je poručila da „nema logiku“ i da nije sigurna „koliko dobro zaključuje“ jer je na <a href="https://etv.me/drustvo/cecovic-na-bolovanju-vucurovic-tvrdi-da-se-njoj-crta-meta">današnjoj pres konferenciji</a> postavila pitanje na koje je ona već prethodno odgovorila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDDXotRzIr9p%2F%3Figsh%3DejNlMWMyM2l6YWU0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nakon toha i profesori ove škole su, poučeni primjerom direktorice, nastavili ophođenje prema novinarki u sličnom narativu.
Tako joj je, osim mrmljanja pojedinih profesora koji su bili u publici, po završetku pres konferencije, prišla jedna profesorica, pitala je je li bila učenica Gimnazije i uvrjedljivim tonom poručila da se vidi da nije - „jer bi znala da postavi pitanje da jeste“. Na to je dodala da ne bi ni mogla da upiše ovu školu.
Profesor istorije Predrag Ražnatović joj je rekao da su njena pitanja politički motivisana, a jedna profesorica potom poručila: „ajmo mi na kafu – da ne pričamo o politici i školi“.
Novinarka TV E je Vučurović pitala hoće li profesor Radoman Čečović, koji je porukama seksualno uznemiravao bivšu učenicu, dobiti otkaz i da direktorica pojasni zašto neće. Pitala je i hoće li Vučurović podnijeti ostavku, te je li konferenciju organizovala kako bi opravdala i od sebe na pravila žrtvu.
Profesori koji su bili u svečanoj sali, inače, su tokom konferencije jasno izražavali podršku direktorici gromoglasnim aplauzima na njene pojedine odgovore.

VIDEO: Vučurović novinarki TV E: Sjedite, vidim da Vam smeta suknja; Profesorica Gimnazije: „Da si bila naša učenica znala bi da postaviš pitanje“

,,Vezano za Vaše pitanje, obavještavamo Vas da kod ovog tužilaštva nije formiran predmet povodom navedenog događaja”. Tom rečenicom je Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru odgovorilo na pitanja Portala ETV i Televizije E - da li ODT Kotor vodi istragu povodom, kako su to neki crnogorski mediji objavili, ,,pronalaska tijela” ruskog državljanina Dmitrija Senina, bivšeg pukovnika Federalne službe bezbjednosti kojeg potražuje Rusija a koji je 2023. godine dobio azil u Crnoj Gori. &nbsp;,,Uprava policije nema saznanja da je ruski državljanin tog identiteta nastradao u Crnoj Gori”. Jedina raspoloživa policijska informacija, od 21. novembra, ukazuje da je tijelo četrdesetogodišnjeg ruskog državljanina nađeno na starom putu ka Rijeci Crnojevića, ali da nema naznake da se iza inicijala A.L. krije identitet bivšeg pukovnika FSB-a. Za razliku od crnogorskih institucija, ruski mediji nijesu imali dilemu. Prvo je portal ,,Moskovski komsomolec” objavio vijest da je Dmitrij Senin ubijen 6. novembra u Crnoj Gori, a potom su istu objavu prenijeli brojni drugi mediji bliski Kremlju. Prema tim informacijama, Senin je ubijen na Crnogorskom primorju, ali se ne navodi tačna lokacija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141220_d85c87f79ecf915dad011a8446f0c7ad8ce05b8de15a8534e5fbd3cecb9c70aa.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241207141220_d85c87f79ecf915dad011a8446f0c7ad8ce05b8de15a8534e5fbd3cecb9c70aa" data-rendition-name="original" width="1316" height="780" loading="lazy" alt="Moskovski komsomolec"> <figcaption>PRVA OBJAVA O LIKVIDACIJI SENINA: Moskovski komsomolec(Photo: Screenshot naslovnice portala MKRU)</figcaption> </figure>  Slična saznanja o ,,likvidaciji korumpiranog oficira Federalne službe bezbjednosti u Crnoj Gori, u Budvi” objavio je Danil Bezsonov, vojni ekspert lojalan vlasti Vladimira Putina, bivši ministar informisanja takozvane Donjecke Narodne Republike. Zanimljivo, vijest o smrti Dmitrija Senina prenijele su i zapadne agencije. ,,Preko Telegram kanala bliskih Kremlju danas se proširila vijest da je u Crnoj Gori ubijen, hicima iz pištolja, Dimitri Senin, bivši pukovnik FSB-a”, objavila je italijanska agencija ANSA, a potom i neki italijanski mediji 10. novembra. Vijest o ubistvu bivšeg ruskog obavještajca bila je interesantan i u Njemačkoj… BIZNIS U CRNOJ GORI, INTERESOVANJE ZAPADA&nbsp; Upravo tih dana neka dešavanja u Crnoj Gori su navodila na zaključak da se nešto vanredno događa, vezano za strana lica koja ovđe borave.&nbsp; Desetak pripadnika Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su bez najave u prostorije jedne inostrane banke u Podgorici i počeli da ,,češljaju” račune brojnih inostranih klijenata. Prema informacijama Portala ETV, provjeravane su transakcije oko 60 nerezidenata koji na računima imaju oko 40 miliona eura. Uprkos više upita Portala ETV, nije bilo zvanične potvrde da je akcija SPO bila direktno povezana sa informacijama o smrti Dmitrija Senina, koji je u Crnoj Gori razvio biznis, a prema nekim podacima raspolagao je sa puno novca iz poslova sa svojim pašenogom u Rusiji, zbog čega su ga, ako je uopšte vjerovati ruskim medijima, tamošnje vlasti ispitivale tokom 2016. i 2017. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141224_5e49a2b007160d66fdd07d4b6562398f9469bac2aa62e7a0d69a0168bcef11d3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241207141224_5e49a2b007160d66fdd07d4b6562398f9469bac2aa62e7a0d69a0168bcef11d3" data-rendition-name="original" width="1670" height="858" loading="lazy" alt="Onlymonte"> <figcaption>POSLOVANJE STACIONIRANO U BUDVI: Podaci o Seninovoj kompaniji ,,Onlymonte"(Photo: Screen shot Poslovna mreža)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, Dmitrij Senin je osnivač kompanije ,,Onlymonte” sa sjedištem u Budvi, a njegova supruga Olga Senin vlasnica je druge polovine i izvršna direktorica firme koja ima sjedište u zgradi ,,Harmonija” na Zavali.&nbsp; Javno dostupni podaci ne ukazuju da je kompanija bivšeg pukovnika FSB-a bila uspješna u ,,pravnim poslovima”, što je osnovna djelatnost te firme. ,,Kompanija ima veoma loš poslovni rezultata na osnovu izvještaja iz prošle godine”, ocjena je konsultantske kuće koja prati rejting i poslovne rezultate kompanija u Crnoj Gori. Da li je ta firma bila samo pokriće za neke veće transakcije – nije poznato.&nbsp; Izvjesno je da je Seninova sudbina interesovala i naše zapadne partnere.&nbsp; Tako je Skot Brej, pomoćnik generalnog sekretara NATO za obavještajne i bezbjednosne poslove, tokom razgovora sa direktorom Agencije za nacionalnu bezbjednost Borisom Milićem, da, ,,u okviru šire bezbjednosne politike i zaštite zapadnih interesa”, NATO posebno prati informacije o likvidacijama ruskih prebjega koji se najčešće kriju na teritoriji država Evropske unije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141228_b06a4e480349e66c9c54559ca6ef3611a0512314cb01ff69b677b4efe1124287.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241207141228_b06a4e480349e66c9c54559ca6ef3611a0512314cb01ff69b677b4efe1124287" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="Pomoćnik generalnog sekretara NATO Brej i direktor ANB-a Milić"> <figcaption>INTERESOVANJE ZAPADA: Pomoćnik generalnog sekretara NATO Brej i direktor ANB-a Milić tokom susreta u Briselu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  BIJEG IZ RUSIJE I DOLAZAK U BUDVU Visoki oficir vojne obavještajne službe Rusiju je napustio febrauara 2017. godine. Ruski mediji bliski vlasti su tvrdili da je pobjegao iz zemlje jer je navodno strahovao da bi mogao biti uhapšen u okviru krivične istrage protiv njegovog prijatelja pukovnika Ministarstva unutrašnjih poslova Dmitrija Zaharčenka.&nbsp; Da li zaista postoje neke tajne veze Zaharčenka i Senina, do danas nije istraženo, ali su kasnije ruski mediji, pozivajući se na istragu, objavili da je grupa u kojoj su bili njih dvojica, pronevjerila milione eura.&nbsp; Senin je u odsustvu osuđen na devet godina robije. Proglašen je krivim ,,za posredovanje u davanju posebno velikog mita i neovlašćeno napuštanje radnog mjesta”. Vojni sud mu je oduzeo čin rezervnog pukovnika i zabranio mu da obavlja funkcije u državnim organima tri godine nakon odsluženja kazne. Ruski istražni organi detaljno su analizirali maršrutu bijega: tvrdili su da je Senin rusko-gruzijsku granicu prešao 23. februara 2017. godine pod imenom Timur Kudasov. Navodno su tek decembra 2020. operativci FSB-a saznali da pukovnik Senin ima pasoš na drugo ime, a juna 2021. godine stavljen je na međunarodnu potjernicu. Četrnaest mjeseci kasnije, septembra 2022. godine, Senin je uhapšen u Crnoj Gori, a dva dana kasnije Viši sud u Podgorici odredio mu je ekstradicioni pritvor. Rusko tužilaštvo je brže-bolje podnijelo zahtjev za ekstradiciju, ali je Crna Gora to odbila jer je bivši pukovnik FSB-a dobio politički azil jer proganjan u Rusiji iz političkih razloga. Osim toga, utvrđeno je da ima ukrajinske korijene i da mu je - zbog toga što javno osuđuje specijalnu vojnu operaciju – život u opasnosti.&nbsp; Zato je Senin od Ministarstva unutrašnjih poslova dobio međunarodnu zaštitu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141232_003b0ebfbc94b9db49dc6ec998dd4f7825b0c466870cfbd16ddfb6f7966240a2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241207141232_003b0ebfbc94b9db49dc6ec998dd4f7825b0c466870cfbd16ddfb6f7966240a2" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Budva "> <figcaption>Seninovo pribježište: Budva(Photo: TO Budva )</figcaption> </figure>  &nbsp;,,NIŠTA NIJE ISTINA”: TRILER BEZ &nbsp;EPILOGA O aktivnostima Dimirija Senina od tada nije bilo medijskih objava, sve do prije tridesetak dana kada je i objavljena u Rusiji vijest o njegovoj smrti. Tačnije: informacija o likvidaciji bivšeg pukovnika Federalne službe bezbjednosti Ruske federeacije, koji je osuđen u odsustvu.&nbsp; No, potvrde likvidaciji Dmitrija Senina u Crnoj Gori nema. Redakcija Portala ETV poššala je da sazna istinu o tome gdje se nalazi bivši pukovnik FSB-a posredstvom ljudi koji rade u Seninovoj kompaniji ,,Onlymonte”.&nbsp; -Ništa od toga nije istina. Nije istina da je Dmitrij mrtav, ali ne mogu ništa više reći, jer sam samo računovođa u kompaniji. Raspitivali su se neki novinari strani o svemu i njima sam rekla isto. To je sve što mogu da kažem – kazala je ljubazno, ali uzdržano, osoba koja govori sa jakim ruskim akcentom. Kontakt smo uspostavili pozivajući broj &nbsp;službenog telefona kompanije ,,Onlymonte” koji je dostupan samo preko Vajbera.&nbsp; Tako priča o Dmitriju Seninu dobija novi zaplet. I sve se češće provlačio drugačiji scenario od onoga o likvidaciiji: da je priča o ubistvu bivšeg pukovnika FSB-a svjesno plasirana, kako bi se ruske službe uvjerile da više ne moraju da prate I pokušavaju da uhvate ruskog prebjega.&nbsp; Prema tom scenariju, Dmitrij Senin je, koristeći falsifikovani pasoš na drugo ime, napustio teritoriju Crne Gore i danas je stacioniran u jednoj državi Evropske unije, ne toliko udaljenoj od Crne Gore.&nbsp; Misterija o sudbini Dmitrija Senina se nastavlja i mnogo toga je ostalo nerazjašnjeno. Da li je to slučajnost ili, možda, neko u Crnoj Gori ne želi da priča dobija epilog? &nbsp; &nbsp;

Dukaj dobitnik nagrade “Grand Albanian Excellence 2024"

Tagovi

Pod lupom Tužilaštva svi koju su mogli uticati na nezakonita imenovanja Raonića

Koncert klavirskog tria “Arkus” u ponedjeljak u KIC-u

SNP Podgorica: Poziv za dijalog mora uslijediti što prije

Na inicijativu Milatovića: Prva crnogorska naučnica ide u ekspediciju na Južni pol

PRATITE TVe UŽIVO