Nagrada me dodatno motiviše da nastavim da radim još jače i da se svakog dana trudim da budem bolja - poručila je kapitenka ekipe Budućnost Bemaks Zorana Radonjić koja je izabrana za najbolju košarkašicu u Crnoj Gori za 2025. godinu.
Ona je u intervjuu za Primorski.me poručila da je ova nagrada za nju ima posebnu vrijednost.
- Jer dolazi nakon godine koja je bila puna izazova, rada i velikih emocija. Doživljavam je kao krunu svega što sam prošla tokom sezone, ali i kao priznanje svima koji su bili uz mene na tom putu, trenerima, saigračicama, porodici i ljudima koji su vjerovali u mene i naš zajednički cilj - kaže Zorana.
Ona ističe da je godina bila veoma zahtjevna, ali i izuzetno bogata iskustvom.
- U reprezentaciji je svaka utakmica posebna, jer nositi dres Crne Gore znači igrati sa velikom odgovornošću i ponosom. Imale smo važne mečeve koji su tražili maksimum, i vjerujem da smo pokazale karakter, zajedništvo i napredak kao ekipa. Na klupskom nivou, sezona je bila duga i fizički zahtjevna, ali ispunjena dobrim rezultatima i velikim zalaganjem cijelog tima. Ponosna sam na način na koji smo se borile tokom cijele godine, bez obzira na prepreke, jer smo pokazale stabilnost, odgovornost i timski duh, i tako došli do pobjede i osvajanja WABA lige - navela je ona.
Finalne utakmice ostale su joj u sjećanju.
- Najviše će mi ostati u sjećanju emocije nakon teških pobjeda i trenuci kada vidiš da se sav rad sa treninga prenese na teren. Posebno mjesto zauzimaju utakmice u finalu, jer taj osjećaj pun ponosa i odgovornosti je nešto što se ne može opisati riječima. Takođe, pamtiću i podršku saigračica i ljudi oko mene, jer je upravo to zajedništvo ono što ovu godinu čini posebnom i nezaboravnom - istakla je Radonjić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Radonjić: Nagrada za najbolju košarkašicu 2025. me dodatno motiviše da svakog dana budem bolja

Crnogorski glumac Lazar Đurđević osvojio je prvo mjesto na prestižnoj Međunarodnoj radionici glume pred kamerom (International Screen Acting Workshop), koja se održava na Filmskoj akademiji Baden-Virtemberg (Filmakademie Baden-Württemberg) u Njemačkoj, te je odlukom međunardnog žirija, sastavljenog od svjetski renomiranih kasting direktora, izabran i za stipendistu ovog programa. Ovaj izuzetan uspjeh predstavlja veliko priznanje, kako za samog umjetnika, tako i za crnogorsku glumačku scenu.
Pored Lazara Đurđevića, Crnu Goru je ove godine na radionici predstavljala i glumica Jelena Laban. Oni su izabrana među 14 polaznika iz cijele Evrope, u konkurenciji od više od 800 prijavljenih profesionalnih glumaca i glumica.
Međunarodna radionica glume pred kamerom već više od dvadeset godina održava se na Filmskoj akademiji Baden-Virtemberg, jednoj od vodećih filmskih akademija na svijetu. Program je pokrenut 2016. godine u saradnji sa platformom E-talenta, sa ciljem da mladim, ambicioznim evropskim glumcima pruži znanja i alate neophodne za rad u savremenoj, globalizovanoj filmskoj industriji.
Radionica je osmišljena za potrebe međunarodnih produkcija i koprodukcija, koje zahtijevaju nove talente i raznolike glumačke ekipe. Cilj kursa je razvoj glumačkih vještina polaznika kroz praktični i teorijski rad, a program obuhvata predavanja i radionice iz oblasti filmske glume, glumačkog koučinga, kastinga, samomarketinga, umrežavanja, kao i razumijevanja globalnih tokova u filmskoj industriji.
"Ovo je prvi put da crnogorski glumci učestvuju na ovoj radionici, a uspjeh Lazara Đurđevića predstavlja značajno priznanje za crnogorsku glumačku scenu", saopšteno je iz Filmskog centra Crne Gore.
Đurđević je tokom dosadašnje karijere igrao u predstavama nezavisnih teatara, kao i u produkcijama Crnogorskog narodnog pozorišta, kao i u predstavama Gradskog pozorišta Podgorica. Ostvario je i uloge u više filmskih projekata. Nedavno je snimio film „Požari“ u režiji Nine Tratnik u produkciji Code Blue Production, a u filmu „Odjek“ reditelja Ivice Vidanovića u produkciji Galileo production, čije je snimanje započeto ove godine, tumači jednu od glavnih uloga.

1084x550

Lazar Đurđević nagrađen na međunarodnoj radionici glume u Njemačkoj

Privredna komora Crne Gore raspisala je konkurs za dodjelu nagrada za 2025. godinu. Kao institucija od ključnog značaja za unapređenje ekonomskog razvoja i podršku privrednicima, Komora prepoznaje važnost nagrađivanja izuzetnih rezultata i doprinosa poslovnih subjekata u zemlji, saopšteno je iz PKCG.
Nagrade Privredne komore su ustanovljene 1969. godine i ove godine dodijeliće se u sljedećim kategorijama: za uspješno poslovanje, za društvenu odgovornost, za inovativnost, za unapređenje menadžmenta i za žene u biznisu.&nbsp;
Nagrada za uspješno poslovanje dojeljuje se preduzetnicima, mikro i malim, srednjim i velikim privrednim društvima posebno za oblasti usluga i industrije.&nbsp;
Iz Privredne komore pozvali su članove Komore, organe Komore, odbore udruženja i druge oblike organizovanja u Komori, privredne asocijacije, institucije i pojedince da daju prijedloge za nagrade do 20. februara 2026. godine.&nbsp;
Prijedlozi se mogu dostaviti u pisanoj formi, na adresu: Privredna komora Crne Gore, ul. Novaka Miloševa 29/2, Podgorica ili na imejl adresu pkcg@pkcg.org.&nbsp;
Odluku o dodjeli nagrada donosi Odbor za dodjelu nagrada Komore, koji je izabran od strane predsjednika Komore, a nagrade će biti dodijeljene 21. aprila 2026. godine na Dan Komore.
Pravilnik o dodjeli nagrada, koji sadrži kriterijume, može se pogledati na <a href="https://komora.me/">veb sajtu Privredne komore</a>.

Raspisan konkurs za dodjelu nagrada Privredne komore

Učenica Osnovne škole „Vlado Milić“ Maša Boljević i Uroš Šanjević iz Gimnazije „Podgorica“ osvojili su prvo mjesto na konkursu Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ povodom Dana oslobođenja Podgorice na temu „Podgorica u mojim očima“.
Drugo mjesto u kategoriji za osnovce osvojila takođe učenica OŠ „Vlado Milić“ Ksenija Janković, a treće Andro Škuletić iz OŠ „Sutjeska“.&nbsp;
Od učenika srednjih škola drugo mjesto osvojila je učenica Gimnazije „Slobodan Škerović“ Dunja Prelević, a treće Ema Hadžikadrić iz Gimnazije „Podgorica“.
- Dodjela nagrada biće upriličena u petak, 19. decembra u Sali Marko Miljanov Biblioteke „Radosav Ljumović“ sa početkom u 18 sati - saopšteno je iz NB Radosav Ljumović.
Nagrade učenicima su, kako su naglasili, knjige, plakete i novčani iznos.

1250x600

Boljević i Šanjeviću prvo mjesto na konkursu „Podgorica u mojim očima“

Student druge godine Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Nedim Nokić, osvojio je prvo mjesto na konkursu Ustavnog suda za najbolji studentski esej povodom 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, saopšteno je iz ove sudske instance.
- Drugo mjesto osvojila je studentkinja treće godine prava Univerziteta Donja Gorica Vasilisa Batrićević, a treće studentkinja treće godine prava Univerziteta Mediteran Ksenija Marinović. Studenti su pisali eseje na temu &nbsp;„Od slobode do ustavnosti – žive li još ideali Nikoljdanskog ustava u savremenoj Crnoj Gori?- navodi se u saopštenju.
Predsjednica žirija i predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko kazala je da je Ustav za Knjaževinu Crnu Goru u sebi sabrao hrabrost, umnost i odlučnost svake generacije da ga razumije u vremenu koje mu pripada.
&nbsp;- Ova tri nagrađena rada čini mi se da upravo reprezentuju najbolje što danas dolazi iz studentske zajednice koja se sprema da se sjutra prihvati nimalo jednostavnih dužnosti. Nijanse su odlučivale koji radovi predstavljaju tri najbolja i nagrađena rada, ali ono što nas je opredijelilo da upravo student Nedim Nekić osvoji nagradu za prvo mjesto nije samo činjenica da je elaborirao odnos ustavne prošlosti i sadašnjosti, već što se upustio i u ozbiljnu kritiku društvene realnosti na koju Ustavni sud nikada neće ostati nijem- kazala je Armenko.
Svečanosti su prisustvovale i državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Tatjana Ćalasan i Martina Raguž iz AIRE centra, koji su partneri na ovom projektu.
Ćalasan je navela da ovaj jubilej nije samo podsjećanje na važan istorijski trenutak, već i poziv da preispitamo koliko danas živimo ideje slobode, ustavnosti i odgovorne državnosti koje su tada postavljene.
- Nagrade koje su najbolji među vama ponijeli predstavljaju priznanje, ali i podsticaj da nastavite da istražujete, pitate, analizirate i gradite svoj profesionalni put na temeljima znanja i integriteta. Vaše ideje, vaš glas i vaša posvećenost najbolji su pokazatelj da se ideali Nikoljdanskog ustava i dalje mogu živjeti – ako ih mladi naraštaji nose u svom profesionalnom i ličnom opredjeljenju- poručila je Ćalasan.
Raguž je kazala da radovi ovih mladih ljudi potvrđuju da Crna Gora ima generacije koje duboko razumiju odgovornost i snagu pravne države.
- Upravo na njima počiva evropska perspektiva zemlje, koja je snažna koliko su oni spremni da je nose, unapređuju i čuvaju. U ime AIRE centra, čestitam svim učesnicima konkursa i zahvaljujem Ustavnom sudu na povjerenju i dugogodišnjem partnerstvu- navodi se u saopštenju.
Za studente je, pored uručenih plaketa, obezbijeđen i novčani dio nagrade, za prvo mjesto 500 eura, za drugo 300 i za treće 200 eura.
&nbsp;Nagrađeni radovi biće objavljeni na sajtu i u Biltenu Ustavnog suda Crne Gore.&nbsp;

Ustavni sud uručio nagrade studentima za najbolji studentski esej

Jednoglasnom odlukom žirija, književna nagrada „Aleksandar Leso Ivanović” za 2025. godinu dodijeljena je pjesnikinji Jeleni Jovetić za zbirku poezije „Ko li mi te brani“.
U obrazloženju žirija navodi se da je nagrađena zbirka snažno usmjerena na promovisanje multikulturalnosti i poštovanja nacionalnih različitosti u Crnoj Gori, dok autorka kroz stihove izražava duboku ljubav prema domovini i njenim ljudima.
- Njena poezija predstavlja most između prošlosti i sadašnjosti, tradicionalnog i modernog, čineći je relevantnom i za buduće generacije. Istovremeno ističe univerzalne vrijednosti koje prevazilaze lokalne okvire, doprinosi kulturnom dijalogu i razmjeni među zajednicama. Zbirka podstiče toleranciju i poštovanje, uspijevajući da prikaže složenost i ljepotu kulturnog mozaika Crne Gore - navodi se u odluci žirija.
Književna nagrada „Aleksandar Leso Ivanović“ dodjeljuje se svake godine 21. novembra, na rođendan istaknutog crnogorskog pjesnika Aleksandra Lesa Ivanovića, kao priznanje za izuzetna dostignuća u književnom stvaralaštvu.
O ovogodišnjem laureatu odlučivao je tročlani žiri u sastavu: Ksenija Janković (predsjednica), Anđela Ćipranić i Mirjana Marković.
Na konkurs za nagradu pristiglo je ukupno šest prijedloga.

Jelena Jovetić dobitnica književne nagrade „Aleksandar Leso Ivanović“

Dejvid Salaj osvojio je u ponedjeljak ovogodišnju Bukerovu nagradu za roman "Flesh" (Meso), postavši prvi mađarsko-britanski autor koji je osvojio jednu od najvećih književnih nagrada na engleskom govornom području.
Napisana u lakoj prozi – koju karakteriše kratkoća i nedostatak nepotrebnih detalja – knjiga prati &nbsp;čovjeka uhvaćenog u nizu događaja koji su decenijama izvan njegove kontrole.
Prikazuje njegov uspon od života u stambenom naselju u Mađarskoj do vila londonskih superbogataša.
- Meditacija o klasi, moći, intimi, migraciji i muževnosti, 'Meso' je uvjerljiv portret jednog čovjeka i formativnih iskustava koja mogu odjekivati kroz cio život - rekli su organizatori dodjele nagrada u Londonu u izjavi.
Za Bukerovu nagradu mogu konkurisati sve knjige koje su napisane na engleskom jeziku, a objavljene su u Ujedinjenom Kraljevstvu ili u Republici Irskoj. Osim nagrade od 50.000 funti (57.000 eura) za pobjednika, kao i nagrade od 2.500 funti za svakog od autora preostalih djela koja su se našla u užem izboru, pisci takođe dobijaju na popularnosti i imaju koristi od povećane prodaje knjiga.
Dejvid Salaj je 51-godišnji pisac rođen u Montrealu. Njegova je majka Kanađanka, a otac Mađar. Dio djetinjstva proveo je u glavnom libanskom gradu Bejrutu, prije nego što se s porodicom preselio u London. Nakon što je diplomirao na Oksfordu, preselio se u Brisel, a potom i u Pečuj.
"Iako mi je otac Mađar, nikad se nisam osjećao kao kod kuće u Mađarskoj. Pretpostavljam da sam tamo uvijek pomalo stranac, a živjeći toliko godina daleko od Ujedinjenog Kraljevstva i Londona, imao sam sličan osjećaj i prema Londonu. Stvarno sam želio da napišem knjigu koja se proteže između Mađarske i Londona i uključuje lik koji se nije osjećao kao kod kuće ni na jednom mjestu“, izjavio je Salaj za BBC radio.
"Meso" je šesti Salajev roman, ali ne i prvi koji je nominovan za Bukerovu nagradu. Već je bio u užem izboru 2016. sa romanom "All That Man Is" (Sve što čovjek jeste), koji je preveden i na srpski, a donosi devet priča o devetorici muškaraca u različitim životnim fazama.
- Nikada nismo pročitali ništa slično. To je, u mnogo čemu, mračna knjiga, ali ju je radost čitati. Mislim da nisam pročitao roman koji tako dobro koristi bijeli prostor na stranici. Kao da autor... poziva čitaoca da ispuni prostor, da posmatra – gotovo da stvara – lik s njim - rekao je predsjednik ovogodišnjeg žirija Rodi Dojl o nagrađenom romanu u zvaničnom saopštenju organizatora.

Dobitnik Bukerove nagrade mađarsko-britanski pisac Dejvid Salaj

Politikolog i kolumnista Portala Analitika, Alek Barović, saopštio je da je danas u Johanesburgu u Južnoafričkoj Republici, dobio nagradu Međunarodne asocijacije istraživača genocida (IAGS) za naučnu izvrsnost u oblasti studija genocida među mladim naučnicima.
Barović je dodao da se nagrada dodjeljuje svake dvije godine.
- Ova nagrada koja dolazi od najvažnijeg udruženja na svijetu koje se bavi genocidom je priznanje za moj dosadašnji naučni rad. U četvrtak ću na ovogidišnjoj IAGSovoj konferenciji predstaviti moje istraživanje vezano za ulogu Islamske zajednice u pamćenju genocida u Srebrenici. - naveo je on u objavi na mreži X, zahvaljujući svima koji su doprinjeli njegovom dosadašnjem naučnom razvoju.

Priznanje za naučni rad: Barović dobitnik prestižne nagrade u Johanesburgu

Crnogorski alternativni bend East Elysium osvojio je prvu nagradu na američkom festivalu Kinodrome za spot „Embrace“.
Spot „Embrace“ je prvonagrađeni u kategoriji „DJ Chris Arthur Award - Music Videography“.
KinoDrome: International Motion Picture &amp; Screenplay Festival“ održava se od 2018. godine i ovo je bilo osmo izdanje festivala. Festival je stacioniran u Klivlendu, država Ohajo.
Prema riječima organizatora, cilj festivala je promocija nezavisnih, nadolazećih umjetnika sa naglaskom na kreativnim, a ne na komercijalno orijentisanim projektima.

East Elysium osvojili prvu nagradu na američkom festivalu za spot „Embrace“

Srbijanski glumac Branislav Lečić, koji u posljednje vrijeme svesrdno podržava režim Aleksandra Vučića u Srbiji, "zavrdijedio" je specijalnu nagradu na jubilarnom pedesetom izdanju Mojkovačke filmske jeseni.
Njemu je prije dvije noći, u sali Centra za kulturu "Nenad Rakočević" u Mojkovcu, uručena nagrada festivala "Brskovski groš" za, kako je objašnjeno, "izuzetan doprinos domaćoj kinematografiji".
Jednoglasnu odluku o ovogodišnjim nagradama donio je žiri, u sastavu predsjednik Stanislav Babić, i članice Olivera Vuković i Lena Bogdanović.
Lečić je optuživan za silovanje i zlostavljanje glumica, a neke od njih i javno su progovorile o tome. Međutim, Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacilo je slučaj u kojem je glumica Danijela Štajnfeld optužila kolegu za silovanje.
Lečića je optužila i Merima Isaković, glumica koja treutno radi kao psihijatar u Australiji, koja je tvrdila da je davnih godina, dok su još studirali, od Lečića pretrpjela seksualno uznemiravanje.
Branislav Lečić je tokom gotovo čitave glumačke karijere uporedo bio i politički aktivan. Bio je veliki protivnik režima Slobodana Miloševića, te aktivan na martovskim protestima 1991. godine.&nbsp;
Poslije promjena 2000. godine Zoran Đinđić ga je pozvao da u Vladi Srbije bude ministar kulture. Na toj funkciji je ostao i nakon ubistva premijera Đinđića, u Vladi koju je vodio Zoran Živković do marta 2004.
Bio je dio Liberalno demokratske frakcije (LDF) u okviru DS, koja je optuživala predsjednika te partije Borisa Tadića da je izmijenio karakter stranke. LDF je u novembru 2005. prerastao u Liberalno demokratsku partiju, a Lečić je postao član Predsjedništva. U aprilu 2007. napustio je LDP, pisao je Istinomer.
U septembru 2007. osnovao je Narodni pokret Moja Srbija. Na prvim neposrednim izborima održanim 24. septembra 2016. godine izabran je za potpredsjednika stranke. U junu 2018. bio je kandidat za predsjednika Demokratske stranke.
Branislav Lečić bio je aktivan i na protestima „Jedan od pet miliona“ 2019. godine. U međuvremenu je napravio zaokret ka Srpskoj naprednoj stranci i postao redovni gost režimskih televizija poput Informera, Pinka i Hepija.
Lečić podržao je podržao i "studente koji žele da uče", odnosno grupu ljudi koja pripada režimu Aleksandra Vučića. Posjetio ih je i u Pionirskom parku u Beogradu, gdje su se okupljali.
<h2>Nagrade Kovačeviću, Marković, Naumovskom...</h2>
Među dobitnicima nagra na pedesejoj Mojkovačkoj filmskoj jeseni su i Dušan Kovačević za epizodnu mušku ulogu u filmovima " 15 i po" i "Sedef magla", Miona Marković za epizodnu žensku ulogu dodijeljena u filmu "Sedef magla", Tonio Naumovski za najbolju mušku ulogu u filmu "Lena i Vladimir", Sara Klimoska za najboljiu žensku ulogu u filmu "Lena i Vladimir" .
Spacijalna nagrada pripala je i glumačkom ansamblu filma "Paviljon", u režiji Dina Mustafića, prenio je Portal RTCG.
Festival je dodijelio i specijalno priznanje rediteljki dokumentarnog filma "Čovjek lavina" Slobodanki Radun.

Od optužbi do ovacija: Branislav Lečić nagrađen u Mojkovcu

Uspostavljen je saobraćaj na putnom pravcu Kolašin-Berane preko tunela Jelovica, saopšteno je iz Auto-moto saveza Crne Gore.
Podsjećamo, iz Uprave za saobraćaj juče je saopšteno da će put Kolašin - Berane, danas biti otvoren za saobraćaj.
U saopštenju su naveli da je saniran dio saobraćajnice koji je oštećen usljed pucanja cijevi u vlasništvu kompanije „Hidroenergija“.&nbsp;
- Oštećeni dio saobraćajnice, sanirala je upravo ta kompanija, u skladu sa svojom odgovornošću za nastalu štetu - kazali su iz Uprave za saobraćaj.&nbsp;

Uspostavljen saobraćaj na putu Kolašin-Berane preko Jelovice

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“, Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja su podnijeli krivičnu prijavu protiv I.K. (44) iz Podgorice zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara, saopšteno je iz Uprave policije.
On je, kako se sumnja, lažnim prikazivanjem i prikrivanjem činjenica doveo u zabludu jedno lice starije dobi i lažno se predstavljajući naveo da mu preda novac u iznosu od 380 eura.
"I.K. se ovoj starijoj osobi, koju je sreo na ulici u Pljevljima, predstavio kao njen rođak, zatraživši od nje novac. Nakon što su otišli do stana oštećene kako bi uzela novac u iznosu od 380 eura koji je izvršilac zatražio da mu preda, on je iz njenog stana otuđio i 50 eura, pričinivši joj na taj način štetu u ukupnom iznosu od 430 eura", navodi se u saopštenju policije.
Osumnjičeni se, dodaju, trenutno nalazi u UIKS-u, takođe zbog sumnje da je izvršio isto krivično djelo na štetu drugih lica, na teritoriji nekoliko gradova u Crnoj Gori.

Pljevlja: Podgoričanin osumnjičen da je prevario stariju osobu i uzeo joj novac

I ovog jutra preporučuje se oprezna vožnja na putevima širom države.
„Upozoravamo vozače na prisustvo vode na kolovozu na pojedinim dionicama. Skrećemo pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke. Na sjeveru, ponegdje u centralnim predjelima izražena je poledica mjestimično. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu ipoštovanje pravila saobraćaja“, saopštavaju iz AMSCG.
U vremenskom periodu od 15.11.2025.godine do 01.04.2026.godine upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snijeg,led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Djurdjevića Tara -Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona uslijed čega je saobraćaj obustavljen.
Na regionalnom putu Danilovgrad -Glava Zete, lokalitet Dobro Polje zbog izlivanja rijeke Zete u prekidu je saobraćaj na toj dionici puta.
Na putnom pravcu Kolašin-Berane preko tunela Klisura saobraćaj je u prekidu i očekuje se uspostavljanje saobraćaja u jutarnjim satima.&nbsp;
Od 09.01.2026 godine do 31.01.2026 godine odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30sati zbog izvodjenja radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica .
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.Za vrijeme praznika nece se izvoditi radovi.Radovi počinju 12.01.2026 god.
U periodu od 16.12.2025.godine pa do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Ridjani zbog izvodjenja radova na adaptaciji puta.
Zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvodjenja radova,kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak)u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.&nbsp;
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvodjenja radova I regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.&nbsp;
Odobravase promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Djurdjevica Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji mosta Djurdjevica Tara na mag. putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Zbog izvodjenja radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“ od 10.11. 2025. godine vršiće se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo. Neophodan je dodatan oprez i poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije.
Zbog izvodjenja radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025.godine. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju I prohodnosti puteva.
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 8 saobraćajnihnezgoda u kojima su 2 osobe zadobile lake povrede.
Saobraćaj je umjerenog intenziteta
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je gradjanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

Saobraćaj otežan: Oprez zbog vode na putevima, opasnost i od odrona

Godinu dana nakon što je otvoren, na predmetu neustavnog obilježavanja dana entiteta Republika Srpska, rade dva tužitelja državnog tužilaštva BiH.
Iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine za Radio Slobodna Evropa kažu da se poduzimaju radnje s ciljem donošenja tužilačke odluke, odnosno pokretanja istrage ili podizanja optužnice.
U međuvremenu, vlasti u Republici Srpskoj još jednom obilježavaju 9. januar kao dan tog entiteta, usprkos činjenici da je Ustavni sud dva puta osporio ovaj datum, vjerski praznik Sveti Stefan, kao dan RS-a.
Iako Krivični zakon BiH, odlukom visokog predstavnika u BiH, propisuje kazne za svaku osobu koja je uključena u organiziranje neustavnog dana RS-a, jer je riječ o nepoštovanju odluka Ustavnog suda, dosad niko nije kažnjen niti je krivično odgovarao zbog proslave 9. januara.
Kristijan Šmit je odlukom 2023. godine unio izmjene u Krivični zakon BiH u vezi s nepoštovanjem odluka Ustavnog suda, čime je omogućeno da odgovorne osobe budu kažnjene kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, kao i izricanjem mjera zabrane vršenja službe.
Organizatore proslave 9. januara 2026. ne ometa ni činjenica da je Narodna skupština RS-a u oktobru poništila zakon koji je prethodno usvojila o nepoštovanju odluka Ustavnog suda BiH, a koji je prvobitno ništavnim proglasio i Ustavni sud.
Poništavanje ovih zakona uslijedilo je nakon što su Sjedinjene Američke Države s liste sankcioniranih osoba skinule bivšeg predsjednika RS-a Milorada Dodika i članove njegove porodice, kao i članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović i druge visoke zvaničnike iz entiteta RS.
S liste sankcioniranih skinuti su u oktobru prošle godine i organizatori proslave 9. januara, među kojima i Siniša Karan, kandidat Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za predsjednika RS-a.
Stejt Department je tada poteze Skupštine RS-a u vezi s ukidanjem zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i drugih spornih zakona ocijenio kao konstruktivne akcije koje bi trebale poboljšati stabilnost u BiH. Međutim, nekoliko mjeseci kasnije, čelnici RS-a proslavljaju neustavni dan u Banjoj Luci, defileom policije i drugim manifestacijama.
Iz Stejt Departmenta nisu odgovorili na upit RSE za komentar najavljenog obilježavanja neustavnog praznika entiteta.
Dan uoči 9. januara, Milorad Dodik, koji je pravosnažno osuđen zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH, zbog čega je i prekinut njegov mandat predsjednika RS-a, je na društvenoj mreži X napisao da će RS nastaviti obilježavati 9. januar.
Pomenuo je i američkog predsjednika Donalda Trampa, odnosno administraciju SAD-a koja je samo nekoliko mjeseci ranije pozdravila ukidanje secesionističkih i antidejtonskih zakona u Skupštini RS-a, a koje je mjesecima ranije zagovarao Dodik.
"Primjećujemo i promjene u svijetu, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je administracija predsjednika Donalda Trampa jasno odbacila politike koje su pokušavale da brišu historiju, zabrane obilježavanja i ponište nacionalni i regionalni identitet u ime lažne političke korektnosti. Dijeleći te ideje, nastavićemo da 9. januar obilježavamo mirno, ponosno i odgovorno", napisao je, između ostalog, Dodik.
Šta se zna o ovogodišnjem obilježavanju 9. januara?
Polovinom decembra prošle godine započele su pripreme za obilježavanje 9. januara, nakon što je Narodna skupština RS-a zadužila Odbor za njegovanje tradicije Vlade RS-a da započne organizaciju.
Za 9. januar najavljen je svečani defile u Banjoj Luci, uz učestvovanje pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a i oko 2.000 sudionika iz civilnog sektora.
Osim toga, organizirani su različiti događaji od 5. do 10. januara.
Program uključuje polaganje vijenaca, vjerske obrede i svečane akademije širom RS-a.
Dan uoči 9. januara u Banjoj Luci boravi i premijer Srbije Đuro Macut, koji je rekao da u RS-u boravi kako bi "u ime građana Srbije zajedno za braćom iz Republike Srpske, sa dubokim pijetetom odao počast palim borcima i njihovim porodicama, uz jasnu poruku - da se bilo kakve žrtve nikada više ne ponove".
Ovogodišnji slogan obilježavanja 9. januara glasi "Živjeće ognjište" i biće istaknut na informativnim portalima iznad autoputeva u RS-u, a istaknute su i zastave entiteta, ali i Srbije.
Za razliku od prethodnih godina, nisu javno dostupni podaci i tome koliko će koštati organizacija obilježavanja neustavnog praznika.

Tag: nagrada