Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović upriličio je u Vili Gorica prijem i nagradio najbolje učenike srednjih škola generacije 2024/2025, i tom prilikom kazao da su oni slika crnogorskog društva koju želi da gledaju svi građani naše zemlje.
Kako su naveli u saopštenju, Milatović je istakao da ga raduje što se svečanost posvećena đacima generacije svih srednjih škola u Crnoj Gori organizuje već treću godinu zaredom, poručivši da društvo koje počiva na obrazovanju, radu i znanju predstavlja temelj napretka Crne Gore.
- Vrijedan rad i postignuti rezultati naših đaka okupili su nas ovdje, nastavljajući tradiciju koju sam započeo u prvoj godini svog mandata, a koja ima za cilj institucionalno prepoznavanje najboljih. Drago mi je što nisam sam u tom poduhvatu, pa bih istakao zahvalnost ICT Cortex-u, u kome od samog početka imamo partnera kada je u pitanju prepoznavanje najboljih - kazao je Milatović.
On je, kako su dodali, iskazao uvjerenje da će ustanovljena saradnja, na obostrano zadovoljstvo, biti nastavljena i u narednim godinama u tonu zdravog partnerstva poslovne zajednice i predsjednika države.
- Drage učenice i učenici, vjerujem da znate da svaki korak i dostignuće koje ostvarite znači mnogo na polju vašeg ličnog razvoja kao budućih intelektualaca, ali i obezbjeđuje našem društvu prosperitet i svijetlu budućnost. Ono što vas izdvaja i zbog čega ste, već tako mladi, na ovom mjestu nisu samo odlične ocjene i primjerno vladanje. To je i činjenica da ste na vrijeme prepoznali da je svaki kontrolni, pismeni i domaći zadatak bio djelić slagalice kojoj ste prišli odgovorno i uz radne navike neophodne za uspjeh - poručio je predsjednik Crne Gore..
On je naglasio da je upravo sada njihovo vrijeme.
- Ali, ne samo sada. Već je svima jasno da ste, radom i trudom, predodredili svoj dalji put na kom tek treba da nižete uspjehe. Budite ponosni na ostvareno, skromni u pobjedama i neumorno težite ka novim visinama. Svijet, sa svim svojim izazovima i prilikama, je pred vama, a ja sam siguran da ćete na najbolji način iskoristiti stečeno obrazovanje i u potpunosti se ostvariti u svojim izabranim profesijama - naveo je Milatović.
Kako piše u saopštenju, Milatović je sa učenicima podijelio i viziju crnogoroskog društva za koju se, kako je istakao, zalaže od početka svog manadata.
- To je društvo koje počiva na radu i na znanju. Ono u kom se broji koliko vrijediš i znaš, a ne koliko imaš i koga poznaješ. Ono u kom su diplome zarađene trudom, a ne kupljene i olako izdate na sumnjivim fakultetima. Vjerujem da uspješno društvo gradi zdrava i obrazovana mladost, a vi ste slika crnogorskog društva koju jasno vidim i koju želim da gledaju svi građani naše zemlje - istakao je.
Zato je, kako je pojasnio, pokrenuo niz aktivnosti, počev od nagrađivanja najboljih srednjoškolaca, dodjele stipendija najboljima koji planiraju školovanje na najprestižnijim svjetskim univerzitetima, preko savjeta omladinskih inicijativa i mnogih drugih koje imaju za cilj da se prepoznaju i nagrade rad i znanje.
- Dragi učenici i učenice, vama koji odlučite da obrazovanje nastavite u Crnoj Gori, želim da na najbolji način iskoristite mogućnosti koje naši univerziteti nude, ali i da budete proaktivni i kritički nastrojeni — da ukazujete na manjkavosti koje primijetite, jer se upravo na taj način osigurava kontinuiran napredak našeg obrazovanja i društva. Vama koji planirate svoje obrazovanje nastaviti u inostranstvu želim da izvučete ono najbolje iz evropskih i svjetskih univerziteta, te da budete svjesni da ste tamo ujedno i ambasadori Crne Gore - kazao je predsjednik.
Prema njegovim riječima, to nije samo velika privilegija, već i odgovornost.
- Vjerujem u vaš uspjeh i nadam se da ćete, kuda god vas životni putevi budu vodili, u srcu uvijek nositi Crnu Goru. Nećete mi zamjeriti što ću ovo naglas reći, ali uzdam se i u vaš povratak, u vaš ostanaj — jer samo okupljanjem najboljih, Crna Gora može na različitim poljima stati rame uz rame sa vodećim zemljama - mišljenja je Milatović.
On je poručio da mladost i znanje grade ne samo dobre ljude, već i one koji čine dobro drugima.
- Ne samo dobre ljekare, već i bolji zdravstveni sistem, ne samo dobre inženjere, već i dobru instrastrukturu i ne samo dobre pravnike već i vladavinu prava i snažne institucije. To važi za svako polje društvenog djelovanja, želim da to imate na umu. Na vama je da budete najbolja verzija sebe, a na nama da vam omogućimo da ostanete ovdje ili da se nakon studija vratite, u vašu Crnu Goru - zaključio je Milatović.
Kako se dodaje u saopštenju, izvršna direktorica klastera ICT Cortex, Maja Laušević Odalović je poručila da za sve u ICT Cortex-u, ovo je više od dodjele priznanja – ovo je potvrda da Crna Gora ima mladost u koju vrijedi ulagati.
- Ponosni smo što, zajedno sa Kabinetom predsjednika Crne Gore i našim kompanijama članicama, možemo podržati najbolje srednjoškolce iz cijele zemlje. Naše članice su kroz ovu inicijativu pokazale da vjeruju u mlade, obrazovanje i budućnost Crne Gore. Vjerujemo da se upravo među ovim učenicima nalaze budući inženjeri, inovatori, lideri i preduzetnici, a nadamo se da će mnogi od njih svoje profesionalne korake započeti upravo u jednoj od naših kompanija. ICT Cortex je tu da povezuje, podržava i gradi zajednicu u kojoj znanje i talenat ostaju i razvijaju se ovdje, u Crnoj Gori. Ovo je naša zajednička investicija u bolju budućnost - kazala je Laušević Odalović.
Predsjednik Milatović je, kako su naveli, kao znak priznanja za ostvarene rezultate, najuspješnijim srednjoškolcima uručio tablet uređaje.
- Uređaji su donacija ICT Cortex klastera za informacione tehnologije, inovacije, edukaciju, dizajn i tehnološki razvoj Crne Gore, uz podršku kompanija: Čikom, Codelab, Data Design, POS4.me, Profit App, SKY SAT, Payten, Fleka i Telemont - zaključili su.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDOE5z4EZzTg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović nagradio najbolje srednjoškolce: Vi ste slika crnogorskog društva

Crnogorski premijer Milojko Spajić vratio se iz Dablina ne samo sa fotografijama iz Irske, već i sa prestižnom nagradom Bloomberg fondacije za globalnu kontrolu duvana.
Uslijedilo je slavodobitno obraćanje javnosti, u kom je — uz malo retoričke akrobacije — građanima predočeno da je Crna Gora dobila priznanje za „odlučnu borbu protiv šverca duvana“ i jačanje vladavine prava. &nbsp;
- Veliko priznanje za Vladu – uručena Blumbergova nagrada za globalnu kontrolu duvana. Odlučna borba na svim nivoima protiv upotrebe i šverca duvana daje rezultate! Apsolutnu posvećenost ovom cilju prepoznali su na svim značajnim adresama, a posebno ponosan zbog nagrade Blumberg fondacije! Nastavljamo intenzivnu borbu protiv ilegalne trgovine duvanom, čime jačamo vladavinu prava i posvećenost poglavljima 23 i 24, što nas razdvaja od prethodnika i vodi ka EU! &nbsp;- saopšteno je.
U narednoj objavi poruka je dodatno pojačana — sramota švercerske države je, reklo bi se, skinuta. Zahvaljujući, naravno, aktuelnoj vlasti. &nbsp;
- CRNA GORA JE NAJZAD SKINULA SA SEBE VIŠEDECENIJSKU SRAMOTU I LJAGU DA SMO ŠVERCERSKA DRŽAVA! Priznanje od prestižnih organizacija kao što su Bloomberg i Svjetska zdravstvena organizacija- su potvrda da CG konačno ide u pravom smjeru. Povećanje penzija i plata ne plaća se iz zaduženja, već se realizuje, između ostalog, zahvaljujući borbi protiv nelegalne trgovine duvanom. Umjesto u džepove pojedinaca, uvođenjem tržišta u legalne tokove, novac od prodaje duvanskih proizvoda ide na račune svih građana. To donosi bolji standard i zato ćemo ostati dosljedni nultoj toleranciji na šverc cigara!“ - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
U objektivnoj realnosti stvari su malo drugačije.&nbsp;
Bloomberg Tobacco Control Award, je prestižna godišnja nagrada koju dodjeljuje Bloomberg Philanthropies kao dio sveobuhvatne inicijative „Bloomberg Initiative to Reduce Tobacco Use“. Cilj je prepoznati i nagraditi vlade i nevladine organizacije iz nisko i srednje razvijenih zemalja koje su ostvarile značajan progres u implementaciji <a href="https://www.who.int/initiatives/mpower" target="_blank">MPOWER politika Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) protiv pušenja</a>.&nbsp;
MPOWER je skup politika koje je razvila Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) kako bi se državama pomoglo u implementaciji najefikasnijih mjera za smanjenje upotrebe duvana i zaštitu javnog zdravlja. Predstavlja operativni okvir za sprovođenje Okvirne konvencije o kontroli duvana i ključni je alat u globalnoj borbi protiv duvanske epidemije.&nbsp;
Ministarstvo finansija Crne Gore je 2025. godine dobilo nagradu u kategoriji <a href="https://www.who.int/activities/raising-taxes-on-tobacco" target="_blank">“R” – Raise</a>, što znači: povećanje poreza na duvan, konkretno akciza. Dakle, priznanje nije za borbu protiv šverca, već za fiskalnu politiku koja je, uprkos uticaju duvanske industrije, dovela do viših cijena cigareta i smanjenja konzumacije.&nbsp;
U zvaničnom saopštenju organizatora jasno su navedeni razlozi da dodjelu nagrade:&nbsp;
„Ministarstvo finansija Crne Gore, za predvođenje sprovođenja značajnog povećanja poreza na duvan, uprkos uticaju duvanske industrije u regionu. U periodu od 2017. do 2024. godine, akciza na cigarete porasla je za 73 odsto, dok je prosječna cijena cigareta povećana za 24%. Prema najnovijim dostupnim podacima, prevalenca upotrebe duvana u Crnoj Gori smanjena je za gotovo 7 odsto u periodu od 2019. do 2022. godine. Crna Gora se obavezala da će dodatno smanjivati šverc, povećavati poreze i pooštravati regulative u cilju jačanja kontrole duvana.“&nbsp;
Namjera da se dodatno smanjuje šverc jeste pomenuta u saopštenju — ali ne kao razlog dodjele nagrade. Naprotiv, nagrada je dodijeljena za ono što je već urađeno, ne za ono što je najavljeno.&nbsp;
Ovu razliku je jasno prepoznao <a href="https://x.com/minifinme/status/1937226047725899778?s=54&amp;t=ZHhCecPwTaBOAreUDlIYVQ" target="_blank">i interpretirao ministar finansija Novica Vuković</a>, ukazujući da „nagrada predstavlja međunarodno priznanje našim naporima u korišćenju fiskalne politike kao moćnog alata za zaštitu javnog zdravlja, suzbijanje potrošnje duvanskih proizvoda i očuvanje fiskalne stabilnosti. Crna Gora je prepoznata kao primjer države koja odlučno i sistematski primjenjuje politike povećanja akciza, čime se doprinosi globalnim ciljevima smanjenja štetnosti od upotrebe duvana.”&nbsp;
I dok se u kriterijumima SZO u kategoriji Raise borba protiv šverca cigareta ne pominje, u samom <a href="https://assets.bbhub.io/dotorg/sites/64/2024/11/English_Tobacco-Control-Awards.pdf?utm_source=chatgpt.com" target="_blank">pozivu za nominacije</a> za ovogodišnju nagradu ova kategorija obuhvata „značajno povećanje cijene duvanskih proizvoda za potrošače ili kreiranje i sprovođenje ključnih strategija za borbu protiv nedozvoljene trgovine duvanom“.&nbsp;
Dakle, u okviru “R” kategorije, borba protiv nedozvoljene trgovine može biti jedan od aspekata, ali samo ako je povezana sa strategijama koje direktno smanjuju dostupnost duvanskih proizvoda i njihovu upotrebu.&nbsp;
Drugim riječima — ovo nije priznanje za efikasnost Uprave policije ili za zaplijene cigareta u luci, već za dosljedno povećavanje cijena kroz poresku politiku. Dakle, ako se šverc i pominje, to je u kontekstu dostupnosti proizvoda, a ne suzbijanja kriminala. Ovo je nagrada u domenu javnog zdravlja, ne krivičnog prava.&nbsp;
Pored Crne Gore, među dobitnicima su se našli predstavnici iz Indije, Mauricijusa, Meksika, Filipina i Ukrajine — svi iz redova zemalja koje se, poput nas, bore sa visokom konzumacijom duvana. Nema zapadnoevropskih država, jer one ovu fazu borbe uglavnom imaju već za sobom.&nbsp;
Premijer je, očigledno, odlučio da tačne činjenice interpretira na način koji odgovara političkom narativu. Tako je priznanje za fiskalnu politiku predstavljeno kao trijumf u borbi protiv organizovanog kriminala. Takođe, iako se nagrada odnosi na period 2017–2024, premijer implicira da je riječ o zaslugama njegove vlade, ignorišući doprinos prethodnih vlasti.&nbsp;
Nagrada jeste vrijedna i važna. Crna Gora jeste prepoznata kao zemlja koja sprovodi efikasnu kontrolu duvana. Ali nije istina da je nagrada dodijeljena za borbu protiv šverca cigareta.&nbsp;
To što bi ta verzija bolje zvučala biračima — naročito onima koji puše — ne mijenja činjenice. A činjenice, baš kao i porez na cigarete, znaju da budu neprijatne. &nbsp;

Spajić ponovo govorio neistine: Crna Gora nije nagrađena za borbu protiv šverca cigareta, već podizanje poreza na duvan

Nagrade najuspješnijim takmičarima iz osnovnih i srednjih škola u okviru 15. Olimpijade znanja dodijeljene su na svečanoj ceremoniji održanoj u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.
Oko 500 učenika osnovnih i srednjih škola iz cijele Crne Gore ove godine se takmičilo u oblastima matematike, fizike, hemije, biologije i programiranja.
Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, uputio je riječi dobrodošlice mladim takmičarima, ističući otvorenost Univerziteta prema razvoju njihovih potencijala.
– Ova kuća je otvorena i spremna da razvija vaše talente koje ste neskriveno pokazali. Vaši talenti već pripadaju Crnoj Gori, ali sam siguran da posjedujete kapacitete da se dokažete i na mnogo široj i zahtjevnijoj sceni. Vašim znanjem i sposobnostima treba da se otvore nova vrata i ostvare nove pobjede – i na domaćem, i na međunarodnom planu. Za razliku od vremena kada sam ja učestvovao u sličnim takmičenjima i nosio lijepe uspomene sa ovakvih događaja, danas su vam dostupni mnogo veći resursi, znanja i mogućnosti za razvoj. Upravo zato, vaša je i veća obaveza – da, koristeći sve te prednosti, postignete uspjehe na koje ćemo biti ponosni: vi lično, vaše škole, Univerzitet Crne Gore i cijelo naše društvo - rekao je Božović.
On je istakao sve entuzijaste, ljude koji, kako je rekao, predstavljaju temelj naše nauke – mentore koji su uložili dobar dio sebe u takmičare da bi danas stigli do uspješnih rezultata.
Najbolje učesnike pozdravio je i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta, prof. dr Miljan Bigović. Istakao je da ovaj događaj slavi znanje, trud i istrajnost koje su pokazali mladi ljudi, čak i u vremenu brzih odgovora i površnih informacija.
– U tom duhu, podsjetio bih vas na riječi velikog hemičara Linusa Paulinga, dvostrukog Nobelovca, koji je rekao: "Nauka je način da se istina otkrije – i najmoćniji alat koji čovjek ima da bi poboljšao uslove života na Zemlji." Ove riječi nas podsjećaju zašto radimo ono što radimo – jer vjerujemo da znanje mijenja svijet, i da je ulaganje u mlade umove ulaganje u sigurniju, zdraviju i pametniju budućnost. Isti ishod ima samim tim i ulaganje u nauku i obrazovanje - kazao je Bigović.
Bigović je zahvalio mentorima i podršci mladim talentima, ističući da se ove godine prijavio veći broj učenika. Izrazio je uvjerenje da će nastavak saradnje doprinijeti još većoj motivaciji i uključivanju učenika.
Takođe, izrazio je duboku zahvalnost svim autorima i ocjenjivačima testova, koji su svoj posao obavili pro bono, sa izuzetnim kvalitetom i profesionalnošću. Zahvalio se i dekanima drugih fakulteta koji su pomogli u organizaciji, kao i rektoru Univerziteta, kompaniji doMEn, Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, Centru za ekotoksikološka ispitivanja, Institutu za ljekove i medicinska sredstva, te Matematičkom klubu „Diofant“, koji kontinuirano pružaju podršku ovoj manifestaciji.
Na svečanosti, najboljim takmičarima nagrade su uručili rektor prof. dr Vladimir Božović – za matematiku, dekan prof. dr Miljan Bigović – za hemiju, dr Nikola Svrkota, direktor Centra za ekotoksikološka istraživanja – za fiziku, prof. dr Snežana Mugoša, direktorica Instituta za ljekove i medicinska sredstva – za biologiju, mr Tatjana Stanišić, stručnjakinja za informaciono-tehnološke nauke – za programiranje, kao i akademik prof. dr Svjetlana Terzić, članica CANU – za učenike koji su osvojili maksimalan broj bodova.
Najuspješniji takmičari iz matematike u kategorijama sedmog, osmog i devetog razreda dodatno su nagrađeni zahvaljujući saradnji sa Matematičkim klubom „Diofant“ i dr Vojislavom Andrićem, na inicijativu prof. dr Nevene Mijajlović.
Šest učenika dobiće popust od 50 odsto za učešće na Letnjoj školi mladih matematičara Divčibare 2025. godine. Takođe, klub „Diofant“ dodjeljuje godišnje školarine za online školu mladih matematičara, u vrijednosti od oko 250 eura po učeniku.

Uručene nagrade najboljim učesnicima Olimpijade znanja

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević donio je odluku o izmjeni Pravilnika o nagrađivanju učenika, sa fokusom na uvećanje novčanih iznosa namijenjenih nosiocima diplome Luča.
Kako je saopšteno iz Opštine Bar, Raičević je tu odluku donio imajući u vidu važnost činjenice da znanje, trud i posvećenost mladih predstavljaju najvrijedniji resurs zajednice.
- Izmjenama Pravilnika predviđeno je povećanje novčanih nagrada u svim kategorijama, pa će tako učenici srednjih škola koji su tokom cjelokupnog školovanja imali odličan uspjeh i primjereno vladanje iz svih nastavnih predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, umjesto dosadašnjih 130 eura, od sada primati nagradu u iznosu od 200 eura - navodi se u saopštenju.
Navodi se da će za učenike srednjih škola, koji su tokom školovanja imali odličan opšti uspjeh i primjereno vladanje u osnovnoj i srednjoj školi, nagrada iznositi 150 eura, umjesto dosadašnjih 100.
Iz Opštine Bar su rekli da će učenici osnovnih škola koji su postigli odličan uspjeh tokom svih razreda biti nagrađeni sa 100 eura, umjesto prethodnih 80.
- Opština Bar dodjeljuje i nagrade za dobitnike državnih i međunarodnih takmičenja iz nadležnosti Ispitnog centra i Centra za stručno obrazovanje u iznosu od 300 eura za prvo, 200 eura za drugo i 100 eura za treće osvojeno mjesto - precizirano je u saopštenju.
Navodi se da je uvećanje izdvajanja u skladu sa kontinuiranim nastojanjima Opštine Bar da poveća ulaganja u obrazovanje kroz stimulisanje i nagrađivanje onih koji u kontinuitetu postižu najbolje rezultate.
Iz Opštine Bar su podsjetili da su u prethodnoj godini značajno povećane i stipendije za najbolje studente za čak 150 odsto u odnosu na raniji iznos, čime je ukupno izdvajanje lokalnog budžeta povećano sa 100 hiljada na 250 hiljada eura.
Oni su rekli da lokalna uprava, takođe, izdvaja značajna sredstva za učenike osnovnih škola u vidu subvencija za neformalno obrazovanje, školski obrok i pribore, kao i članarinu u sportskim klubovima.
Za te namjene, kako su naveli, iz lokalnog budžeta je ove godine opredijeljeno 180 hiljada eura.
- Kroz zaokružen sistem podrške i nagrađivanja, Opština Bar nastoji da kreira podsticajno okruženje za obrazovanje i razvoj mladih u kojem se trud, zalaganje i uspjeh prepoznaju i nagrađuju, čvrsto vjerujući da ulaganje u znanje i mlade ljude predstavlja ulaganje u perspektivu našeg Bara - ističe se u saopštenju.

Opština Bar uvećala nagrade za nosioce diplome Luča

Ministarstvo javne uprave (MJU) dobitnik je priznanja „Partner godine 2025." koju dodjeljuje e-Governance Academy, saopšteno je iz tog resora. 
 
Iz MJU su rekli da je priznanje uručeno na e-Governance konferenciji 2025. u Talinu, gdje su digitalni lideri i eksperti iz 85 zemalja razmjenjivali znanja i rješenja za digitalnu budućnost. 
 
To priznanje, kako su kazali iz Ministarstva, potvrđuje njihovu posvećenost jačanju nacionalne sajber sigurnosti i unapređenju međuinstitucionalne saradnje, uz podršku Evropske unije (EU). 
 
- Nijeste dozvolili da dobra kriza ostane neiskorišćena - poručio je izvršni direktor eGA Hanes Astok, osvrnuvši se na odlučne poteze MJU nakon sajber napada 2022. godine. 
 
Generalni direktor Direktorata za infrastrukturu, informacionu bezbjednost, digitalizaciju i eServise, Dušan Polović, koji je primio nagradu u ime MJU, rekao je da je saradnja sa eGA timom bila izuzetno produktivna. 
 
- Hvala vam na posvećenoj podršci u najvažnijim trenucima - dodao je Polović. 
 
Iz MJU su rekli da su u partnerstvu sa EU realizovane ključne aktivnosti - strateško savjetovanje o bezbjednosti izbora, obuka CSIRT tima, sajber oprema i softver i prvi 24/7 Security Operations Centar u Crnoj Gori. 
 
Resorni ministar Maraš Dukaj rekao je, povodom dobijene nagrade, da Crna Gora nikad više ne može biti nespremna kao sto je bila 2022. godine jer su taj veliki izazov iskoristili za građenje temelja za sigurni crnogorski sajber prostor.

MJU dobitnik priznanja Partner godine 2025

Zvučna najava, koga pamćenje slabo služi: Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić saopštio je da će Ministarstvo unutrašnjih poslova ponuditi nagradu od milion eura za informacije o tome ko je ubio Duška Jovanovića, glavnog i odgovornog urednika Dana. No, iako je taj potez samoproklamovanih najvećih boraca za pravdu koje je Crna Gora imala, Alekse Bečića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šarnovića najavljen uz poruku da “Crna Gora i njene institucije neće stati dok pravda ne bude zadovoljena, jer danas postoji politička volja da se slučaj riješi”, podsjetićemo da se o nagradi govori - treći put!
Nakon što je, neposredno nakon zločina 2004. godine, tadašnji ministar MUP-a Dragan Đurović proklamovao nagradu za svaku informaciju u vezi sa za ubistvom Jovanovića, ona je obnovljena prije skoro deceniju. U Službenom listu Crne Gore odluka Vlade o nagradi u iznosu od milion eura raspisana je 30. juna 2016. godine. Rok za davanje obavještenja bio je godinu od dana objavljivanja odluke. Premijer je u tom periodu bio Milo Đukanović, a ministar unutrašnjih poslova Goran Danilović.
- Teško je objasniti građanima i teško je shvatiti da nadležni državni organi i jednim dijelom i izvršna vlast, ni pet godina od promjene vlasti, ne daju rezultate koje građani očekuju, kazao je sinoć predsjednik države Jakov Milatović. Dodao je da je "to što je urađeno da se dodatno motivišu ljudi da govore o tome je korak u dobrom pravcu".
Motivacija građana ili više znanja i rada, a manje populizma i neukusnog političkog profitiranja tamo đe bi ljudska pristojnost, da je ima, to zabranjivala, šta nam je potrebnije?&nbsp;

Milion za informaciju, već treći put - motivacija ili populizam?

Najbolji sportista u Prijestonici za 2024. godinu je Darko Pešić, član Atletskog kluba „Lovćen“, dok je, u tradicionalnom godišnjem izboru, Rukometnom klubu “Lovćen” pripala nagrada za najbolji sportski kolektiv.
Najbolji sportista paraolimpijac Prijestonice je Filip Radović, a najbolji mladi sportisti do 18 godina džudistkinja „Crnogorca“ Andrea Turčinović i Jovan Lipovina iz Kik box kluba „Lovćen“.
Nagradu za najboljeg trenera dobio je Filip Popović iz Rukometnog kluba „Lovćen“, dok je nagrada za najboljeg sportskog radnika pripala Slobodanu Borozanu iz Odbojkaškog kluba „Lovćen“.
Cetinje je od svojih početaka, kako je istakao gradonačelnik Nikola Đurašković, živjelo sport kao dio svog identiteta i nasljeđa, prepoznajući u njemu snagu koja prevazilazi generacije i granice.
- Onako kako smo vjekovima baštinili duh viteštva i hrabrosti, tako se taj isti duh prenosi i na sportska borilišta, gdje naši sugrađani svojim trudom, predanošću i talentom nastavljaju da ostvaruju zapažene rezultate. Naši sportisti dokazuju da uspjeh ne zavisi od veličine grada ili zemlje, već od veličine srca i istrajnosti onih koji se bore za svoje snove i za ponosno predstavljanje svog grada i svoje domovine – istakao je Đurašković.
On je podsjetio na projekte i aktivnosti koje je gradska uprava realizovala u prethodnoj godini u cilju poboljšanja uslova rada sportista i sportskih kolektiva, naglasivši da su izdvajanja za sport u minuloj i tekućoj godini „na istorijskom nivou“.
- Snažnom podrškom sportu i kulturi ne ulažemo samo u pojedinačne uspjehe, već vraćamo život Cetinju i vjeru u to da se ovdje vrijedi boriti, živjeti i graditi budućnost. Budite uvjereni da ćemo nastaviti tim putem i da ćemo u godinama koje dolaze nastaviti da još snažnije i konkretnije podržavamo sport, svjesni da ulaganje u sport znači ulaganje u zdraviju, uspješniju i srećniju zajednicu - poručio je gradonačelnik.
Odlukom Komisije za dodjelu godišnjih nagrada za najperspektivnije sportiste do 16 godina proglašeni su rukometašica „Starsa“ Sara Kaluđerović, Dragan Muratović iz KBK „Lovćen“, džudista „Crnogorca” Nikola Čelebić, član AK „Lovćen“ Demir Maljević i rukometaš „Lovćena“ Mihailo Jovićević.
Uspjesi cetinjskih sportista, prema riječima v.d. sekretara Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade Vuka Latkovića, važan su podsjetnik na to kako posvećenost, trud i disciplina mogu dovesti do izvanrednih rezultata.
- Svaka vaša pobjeda, svaki postignuti cilj i svaki korak naprijed na vašem sportskom putu čine nas ponosnima, jer znamo da ste svojim radom i zalaganjem doprinijeli ne samo sopstvenom uspjehu, već i podizanju ugleda našeg grada - naglasio je Latković.
Na prijedlog Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade Prijestonice Cetinje, dodijeljene su i posebne nagrade i zahvalnice svima koji su dali značajan doprinos afirmaciji sporta Prijestonice u 2024. godini.
Posebna plaketa grada za ostvarene rezultate kao sportski trener u inostranstvu dodijeljena je treneru reprezentacije Kuvajta Marku Martinoviću, a plaketa za ostvarene rezultate kao profesionalni sportista u inostranstvu košarkašu Đorđu Đukanoviću.
Za izuzetne ostvarene sportske rezultate nagrađeni su fudbaler Bogdan Borilović i Pavle Vujović iz KK „Lovćen“.
Posebna Zahvalnica grada za izuzetne rezultate i doprinos u razvoju atletike pripala je Ivanu Popoviću iz Atletskog kluba „Lovćen“, a za izuzetne rezultate, doprinos i razvoj ženskog rukometa nagrađen je trener rukometnog kluba „Stars“ Draško Kaluđerović. &nbsp;
Za izuzetne rezultate i doprinos u razvoju džuda zahvalnica je dodijeljena Maji Vicković iz Džudo kluba „Crnogorac“, za izuzetne rezultate i doprinos razvoju kik boksa na Cetinju Janku Kuzmanu, dok je za ostvarene sportske rezultate u šahu nagrađena Nikolina Koljević.
U kategoriji pojedinaca i kolektiva nagrađenih za ostvarene izuzetne rezultate u amaterskom sportu u 2024. godini, zahvalnica je pripala sportskom planinarskom klubu „Soko”, Nikoleti Vušurović i Aleksandru Saši Rakočeviću.
Za doprinos razvoju rukometa Nagrada grada pripala je rukometnim sudijama Ivanu Pavićeviću i Milošu Ražnatoviću.
U ime nagrađenih obratio se najbolji trener grada za 2024. godinu Filip Popović.
U umjetničkom dijelu programa nastupio je hor učenica OŠ „Njegoš” pod upravom profesorice Andree Stanković.&nbsp;

Najbolji sportista na Cetinju Darko Pešić, sportska ekipa RK „Lovćen“

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) Crne Gore dobitnik je prve nagrade Evropske komisije (EK) za integraciju Roma na Zapadnom Balkanu i u Turskoj za ovu godinu, saopšteno je iz tog resora. 
 
Iz tog Vladinog resora kazali su da je EK danas u Briselu proglasila dobitnike nagrada Evropske unije (EU) za integraciju Roma na Zapadnom Balkanu i u Turskoj za ovu godinu. 
 
- MPNI je dobitnik prve nagrade koja se dodjeljuje kao priznanje za izuzetna dostignuća u promovisanju inkluzije Roma kroz obrazovanje - naveli su u saopštenju. 
 
Ceremonija dodjele nagrada je, kako se dodaje, održana u okviru godišnje EU Sedmice Roma (od 8. do 11. aprila) čiji je domaćin Evropski parlament. 
 
Generalna direktorica Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje, Svetlana Drobnjak, tokom dodjele nagrada, zahvalila je organizatorima što su prepoznali rezultate i zalaganja MPNI i, kako se navodi, istakla dosadašnje rezultate Ministarstva, ali i da najbolje tek predstoji. 
 
- U narednom periodu činićemo sve da ostvarimo misiju našeg Ministarstva - jednako i izvrsno obrazovanje za svu djecu - rekla je Drobnjak. 
 
Iz MPNI su rekli da je dodjeli nagrada prisustvovao i šef Misije Crne Gore pri EU, ambasador Petar Marković.

MPNI dobitnik prve nagrade EK za promovisanje inkluzije Roma kroz obrazovanje

Crnogorski vajar iz Kolašina Miodrag Šćepanović drugi put je dobio nagradu „Mišel Dimon“ Salona francuskih umjetnika koji se održava u Grand Paleu u Parizu.
Salon francuskih umjetnika je najstarija umjetnička izložba i održava se svake godine u Parizu od 1881. u Grand Paleu. Ove godine je za izložbu žiri Salona odabrao radove (slike, skulpture, mozaike, gravure, fotografije, arhitekture) preko 2000 umjetnika.
Miodrag Šćepanović od 2006. godine učestvuje na pariskim salonima: Jesenjem salonu (les Champs-Elysées) i Salonu Udruženja francuskih umjetnika „Grand pale“. Na ovim salonima je dobio četiri nagrade: nagradu “Pol Belmondo” na Jesenjem salonu u Parizu (2006), &nbsp;nagradu “Mišel Dimon” na Salonu francuskih umjetnika “Grand pale” u Parizu (2012), bronzanu medalju (2014) i srebrnu medalju (2019) na istom salonu.
Šćepanović je i dobitnik nagrade Fakulteta likovnih umjetnosti u Beogradu (1983), nagrade “Lubarda, Stijović, Milunović” ULUCG (2003) i "Drago Đurović" (2024). Šćepanović je imao više od 20 samostalnih izložbi, što u zemlji, što u inostranstvu, a učestvovao je i na više od 50 kolektivnih izložbi.

Šćepanović opet nagrađen u Parizu

Prof. dr Dragan Burić, vanredni profesor Filozofskog fakulteta, dobirnik je nagrade za izuzetan doprinos razvoju naučnoistraživačkog rada i međunarodnoj afirmaciji Univerziteta Crne Gore.
Buriću je priznanje uručio rektor UCG prof. dr Vladimir Božović, na svečanoj sjednici Senata Univerziteta Crne Gore.
- Priznanje je dodijeljeno na osnovu prijedloga Vijeća Filozofskog fakulteta, koje je prepoznalo njegovu značajnu naučnu i akademsku aktivnost. Tokom 2024. godine, prof. dr Burić objavio je pet radova u prestižnim međunarodnim časopisima indeksiranim na WoS listama (SCI/SCIE/SSCI/A&amp;HCI), četiri rada u zbornicima međunarodnih skupova i dva rada u izvodu. Takođe, bio je recenzent devet radova u časopisima Q1 i Q2 kategorije i jedne međunarodno relevantne monografije - saopšteno je iz UCG-a.
Burić je dugogodišnji član uredničkih timova uglednih naučnih časopisa iz geografije i bio je urednik tri naučna časopisa tokom protekle godine. Učestvovao je na više međunarodnih naučnih skupova kao predavač po pozivu, uključujući Šesti kongres geografa Srbije i Kongres slavističkih geografa i etnografa. Njegovo istraživačko polje obuhvata klimatologiju, meteorologiju, prirodne nepogode i granične fenomene u geografiji.
Prof. dr Burić autor je dvije monografije i dva univerzitetska udžbenika, a u dosadašnjoj karijeri objavio je 23 rada u WoS časopisima i ukupno više od 54 rada. Njegovi radovi imaju preko 690 citata na Google Scholar-u, dok mu je h-indeks u različitim bazama podataka 13, 11 i 10.
Tokom karijere, bio je uključen u međunarodne projekte i inicijative, uključujući saradnju između Crne Gore i Albanije, program Prekogranične vanredne situacije, Fors Montenegro i projekat razvoja geoprostornih baza podataka za solarnu energiju u Crnoj Gori i Srbiji. Kao rukovodilac Studijskog programa za geografiju Filozofskog fakulteta UCG (2020–2023), inicirao je više sporazuma o akademskoj saradnji sa univerzitetima u regionu.
Osnovne studije završio je na Univerzitetu u Prištini, a magistrirao i doktorirao na Geografskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, specijalizujući se za fizičku geografiju, s posebnim fokusom na klimu i ekstremne vremenske pojave u Crnoj Gori. Profesionalnu karijeru započeo je u Hidrometeorološkom zavodu Crne Gore, gdje je proveo 27 godina, a od 2017. godine zaposlen je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.
- Njegov doprinos akademskoj zajednici ogleda se kroz mentorstvo master studenata, razvoj nastavnih programa i aktivno učešće na međunarodnim naučnim konferencijama - zaključili su iz UCG.

Dragan Burić dobitnik priznanja za poseban doprinos naučnoistraživačkom radu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pohvalio je ono što je nazvao "vrlo važnim i korisnim razgovorom" sa svojim američkim kolegom Donaldom Trampom u telefonskom razgovoru 4. jula, koji je uslijedio nekoliko sati nakon masovnog ruskog napada na Kijev.
Razgovor je bio s velikim nestrpljenjem očekivan jer je uslijedio nakon onoga što je Tramp nazvao razočaravajućim razgovorom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prethodnog dana.
Međutim, nije bilo odmah jasno kakve su, ako ih ima, konkretne rezultate donijeli razgovori Trampa i Zelenskog. Nije bilo neposrednih komentara iz Va[ingtona.
Zelenski je naglasio da su dva lidera razgovarala o protivvazdušnoj odbrani, ključnom pitanju u Kijevu nakon odluke Vašingtona ove sedmice da obustavi dio vojne pomoći Ukrajini.
Prema izvještajima američkih medija, to uključuje rakete Patriot za protivzračnu odbranu.
- Razgovarali smo o mogućnostima protivvazdušne odbrane i dogovorili se da ćemo raditi na povećanju zaštite neba. Dogovorili smo se o odgovarajućem sastanku naših timova - napisao je Zelenski na Telegramu.
<h2>Ukrajinu napalo 539 dronova</h2>
Pitanje protivvazdušne odbrane dobilo je dodatni podsticaj zbog masovnih noćnih napada Rusije na Ukrajinu.
Kijev je pretrpio najveći dio napada, za koji su ukrajinske vlasti rekle da je najveći do sada u ratu, sa 539 dronova i 11 raketa.
Državna služba za vanredne situacije Ukrajine izvijestila je da je jedna osoba ubijena u Kijevu. Spasioci su izvukli tijelo žrtve iz ruševina uništene zgrade.
Više od 20 ljudi je povrijeđeno u napadima, koji su pogodili civilne ciljeve, uključujući medicinsku ustanovu u ukrajinskoj prijestolnici.
Dopisnik ukrajinskog servisa RSE Oleh Haliv posjetio je petospratnu stambenu zgradu sa razbijenim prozorima i rupom od udara u zidu.
- Svi su otišli u sklonište... Vidjeli smo kroz prozor da je sve već bilo u plamenu i eksplodiralo, pa smo i mi otišli dolje. Doslovno 10 minuta kasnije, jedan je pogodio ovu zgradu. Čuli smo ogromnu eksploziju - rekla je stanovnica Rina.
Ruske vlasti su saopštile da je jedna žena poginula u Rostovskoj oblasti uslijed ukrajinskog napada dronom. Rekli su da je Ukrajina oštetila elektroenergetsku infrastrukturu blizu Moskve, te da je povrijeđena jos jedna osoba.
<h2>Tramp "vrlo razočaran" razgovorom s Putinom</h2>
Napadi na Kijev naglasili su poruku koju je Putin prenio Trampu u otprilike jednosatnom telefonskom razgovoru 3. jula da Moskva neće odustati od svojih ciljeva u Ukrajini.
- Vrlo sam razočaran razgovorom koji sam danas imao s predsjednikom Putinom, jer mislim da on nije tu, i vrlo sam razočaran. Samo kažem da mislim da on ne namjerava stati, i to je loše - rekao je Tramp.
Politička analitičarka Aleksandra Filipenko rekla je za Current Time: "Ovo je vjerovatno prvi put da čujemo takvo priznanje od Donalda Trampa, jer obično je to hvalisanje, obično je to priča o tome kako je sve prošlo sjajno."
Zelenski je rekao da su njegovi razgovori s Trampom 4. jula takođe pokrivali "sposobnosti odbrambene industrije" i "mogućnosti zajedničke proizvodnje."
Nije dao detalje o tome.
<h2>Još jedna razmjena zatvorenika</h2>
Ranije 4. jula, Rusija i Ukrajina su razmijenile zarobljenike u okviru tekućeg sporazuma kojim su autobusi puni ratnih zarobljenika prelazili granicu u oba smjera.
Zelenski je objavio slike na Telegramu koje prikazuju vraćene vojnike umotane u ukrajinske zastave.
- Danas se vraćaju naši branitelji koji su branili Ukrajinu u različitim regijama - napisao je, iznad videa koji prikazuje emotivne scene dok povratnici izlaze iz autobusa.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da se njihovi vraćeni vojnici trenutno nalaze u Bjelorusiji, gdje će dobiti medicinsku i psihološku podršku.
Nije odmah bilo jasno koliko je ljudi učestvovalo u razmjeni.

Zelenski pohvalio razgovor s Trampom: Dogovor da radimo na povećanju zaštite neba

Ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije, princ Faisal bin Ferhan Al-Saud, izjavio je tokom zvanične posjete Moskvi da je trenutni prioritet njegove zemlje postizanje trajnog prekida vatre u Pojasu Gaze. Naglasio je da neće biti govora o normalizaciji odnosa s Izraelom dok se ne riješi palestinsko pitanje.
Ono što trenutno vidimo jeste da Izrael uništava Gazu i njene civile. To je potpuno nepotrebno, neprihvatljivo i mora prestati - rekao je princ Fejsal.
Još početkom 2024. godine poručio je da normalizacija odnosa s Izraelom nije moguća bez konkretnih koraka ka rješavanju palestinskog pitanja, uključujući ostvarenje prava Palestinaca na nezavisnu državu.
Njegova izjava dolazi u trenutku intenzivnih diplomatskih napora da se zaustave višemjesečni sukobi u Gazi, gdje je, prema podacima lokalnog ministarstva zdravstva, od početka izraelske ofanzive ubijeno više od 57.000 Palestinaca. Izraelske vlasti navode da je u napadu Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine ubijeno 1.200 ljudi, a više od 250 taoca je odvedeno.
Saudijska Arabija, važan saveznik Sjedinjenih Američkih Država i vodeća zemlja arapskog svijeta, pod sve je većim pritiskom da se pridruži državama koje su uspostavile diplomatske odnose s Izraelom u okviru tzv. Abrahamovih sporazuma. Ipak, Rijad je više puta istakao da prava Palestinaca moraju biti temelj svakog budućeg dogovora.

Saudijski princ: Bez mira u Gazi nema normalizacije odnosa s Izraelom

Da bi sve učestalije rodno zasnovano nasilje nad novinarkama &nbsp;bilo adekvatno kažnjavano, u krivično, medijsko i zakonodavstvo koje se odnosi na zabranu diskriminacije i na rodnu ravnopravnosti, treba unijeti odredbe o seksizmu.
To je zaključak &nbsp;jučerašnjeg &nbsp;panela „Novinari i jednakost: rodno zasnovani napadi na novinarke“, u kome su učestvovale novinarke, civilne aktivistkinje, političarke, državna tužiteljka i predstavnici OEBS-a.
- Inicijativu o seksistički zasnovanom nasilju nad novinarkama najprije ćemo podnijeti na Predlog izmjena Krivičnog zakonika Crne Gore, koji je na ekspertizi Evropske komisije. Predlog izmjena KZ-a već predviđa oštrije kazne za napade na novinare, ali smatramo da to nije dovoljno sa aspekta zabrinjavajućeg trenda rasta rodno zasnovanog nasilja nad novinarkama, posebno verbalnog nasilja u online sferi - saopšteno je.&nbsp;
Krivičnim zakonikom, kako se dodaje, &nbsp;bi trebalo da se definiše koje su profesije od javnoga značaja, što je novinarstvo svakako, pa bi u tom smislu trebalo obezbjediti i zaštitu za sve žene koje obavljaju javne poslove, jer je online nasilje postalo sveprisutno.
- Preporukom Savjeta Evrope o sprječavanju i borbi protiv seksizma CM/REC (2019), seksizam je definisan kao svaki čin, gest, vizuelno predstavljanje, izgovorene ili pisane riječi, praksu ili ponašanje zasnovano na ideji da je osoba ili grupa osoba inferiorna zbog svog pola, koja se javlja u javnoj ili privatnoj sferi, bilo onlajn ili oflajn, sa ciljem ili svrhom da se, između ostalog, naruši njihovo dostojanstvo i uspostavi i održi sistem rodnih stereotipa - navodi se u saopštenju Društva profesionalnih novinara Crne Gore.
Podaci Vrhovnog državnog tužilaštva, kako navode, dostavljeni DPNCG, pokazuju da je Državno tužilaštvo &nbsp;prošle godine formiralo 14 predmeta napada na novinare od čega je devet za novinarke. Za šest mjeseci ove godine od devet formiranih predmeta, šest se tiču novinarki.
Statistika Uprave policije takođe svjedoči da se povećava broj online prijetnji novinarima (na društvenim mrežama i putem komentara na portalima), pa ih je za prva četiri mjeseca bilo pet od ukupno prijavljenih šest.
Među novinarkama koje su bile meta rodno zasnovanih napada, zbog posla koji rade, su Ana Raičković (Pobjeda), Itana Kaluđerović (TVE), Dragana Šćepanović (Vijesti), koje su o tome govorile na panelu.
Seksističke i rodno zasnovane uvrede i prijetnje Ani Raičković i Dragani Šćepanović u komentarima na portalu Aktuelno, tužilaštvo tretira kao prekršaj. Zbog prijetnje Itani Kaluđerović na Facebooku da “pripazi na metak", &nbsp;tužilaštvo je podnijelo krivičnu prijavu koju je sud međutim odbacio i prekršajno kaznio počinioca. On je međutim krivično procesuiran zbog napada na policiju.
- Dodatan šok sam doživjela kad smo se sreli u Tužilaštvu. On je u izjavi rekao da nije mislio da mi prijeti nego je, nakon tragedije na Cetinju, htio da me upozori da možda metak ne zaluta, neko ga je naučio. Rekao je da nije znao da sam novinarka. Podsmijehnuo mi se kad me je ugledao u hodniku, što je nešto što ću se sjećati kad ga vidim i prokomentarisao da se digla buka kao da je počinio državni udar - rekla je.
Dragana Šćepanović rekla je da je rodno nasilje koje ja trpjela, kroz komentare na portalu Aktuelno, pored nje, uticalo i na njenu porodicu.&nbsp;
- U patrijahalnim, tradicionalnim i malim sredinama, taj vid nasilja postaje još izraženije i ostavlja posljedice i na međuljudske odnose, a može značajno da naruši i lični i profesionalni ugled - navela je.
Ana Raičković je rekla da se nakon što je dobila policijsku pratnju osjeća bezbednije, ali ne i bezbjedno. Omalovažavanje i vrijeđanje nje kao novinarke takođe ne prestaje u komentarima portala, čiji je vlasnik fizički napao.
Državna tužiteljka Ivana Petrušić Vukašević rekla je da je neophodmo unaprijediti zakonodavni okvir, jer tužioci dolaze u situaciju da neki događaj bude simpromatičan kao krivično djelo, ali da ga oni ne mogu tako tretirati jer nemaju zakonski osnov.
Kazala je da se seksistički i mizogini komentari tretiraju kao prekršaj i pozvala novinare, političarke i civilne aktivistikinje da prijavljuju svaki događaj koji doživljavaju kao napad jer kontinuirano ponavljanje određenog negativnog ponašanja na kraju može biti krivično djelo proganjanja.
Direktorica NVO Ženska akcija Slavica Striković rekla je da 30 godina radi na podizanju svijesti o rodnoj ravnopravnosti i da je iskustvo pokazalo da samo oštra kaznena politika daje rezultate.
- Mi smo mentalitet koji kroz kazne mijenja ponašanje - rekla je, podsjećajući na slučajeve „užasnog govora mržnje i želje da im se naudi“ poslanicama Aleksandri Vuković Kuč i Draginji Vuksanović Stanković.
Pored oštrije kaznene politike predložila je veću žensku solidarnost i stalnu edukaciju novinara i urednika oko izvještavanja bez predrasuda i stereotipa, ukazujući na važnu ulogu medija u oblikovanju javnog mnjenja.
Ona je, kao i većina učesnika panela, ukazala na veću odgovornost za širenje govora mržnje od strane javnih funkcionera, zalažući se da za njih budu oštrije sankcije jer imaju veći uticaj od običnih građana.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč, koja je u više navrata bila meta mizoginije, predložila je da novinari dobiju status službenog lica. Rekla je da bi krivičnim zakonodavstvom trebalo propisati dvostruku ugroženost za novinarke, po osnovu posla od javnog značaja i po osnovu identiteta.
- Došli smo do dna - rekla je ona, navodeći da je zadovoljna jer je izmjenama KZ-a koji je ne ekspertizi u EK, predviđeno krivično djelo teški govor mržnje.
Potpredsjednica GP URA Milena Vuković ukazala je da političari ne razumiju ovu problematiku i da im nije jasno zašto je isticanje ljepote, umjesto znanja i profesionalnog integriteta, uvredljivo za žene.
Više učesnika kritikovalo je nedavno izjavu poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića, koji je targetirao pojedine medije i novinare, optužujući ih da rade za kriminalne klanove. To je na žalost stara praksa, koji nijesu prekinuli ni sadašnji zvaničnici.
Društvo profesionalnih novinara Crne Gore sa NVO UZOR i Hans Sjedel fondacijom sprovodi projekat “Efektivna prevencija i zaštita novinara”, zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske Unije i Ministarstva javne uprave.&nbsp;
NVO UZOR je u okviru istog projekta izradio Vodič za zaštitu novinarki, koji sadrži analizu pravnog okvira i preporuke ( <a href="https://uzor.me/vodic-za-zastitu-novinarki" target="_blank">https://uzor.me/vodic-za-zastitu-novinarki</a>).

Inicijativa: U zakone uvesti seksitički zasnovano nasilje nad novinarkama

Novi avion u floti kompanije Air Montenegro, embraer 195, danas je imao prvi let otkad je od Agencije za civilno vazduhoplovstvo dobio uvjerenje o plovidbenosti.
Riječ je o letu od Podgorice ka Rimu i nazad.
I dok je let ka Fjumićinu gotov, povratni uveliko kasni.
Naime, avion iz Rima trebalo je da sleti u Podgoricu u 13:45 časova, no to se još nije dogodilo.
Na zvaničnom spisku dolazaka, planirano slijetanje aviona sada je planirano za 18:05 časova, ali u pitanju je očekivani tajming.
Razlog toliko dugog kašnjenja za sada nije poznat.

Prvi let novog embraera: Let iz Rima ka Podgorici kasni satima

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: nagrada