Najbolji sportista u Prijestonici za 2024. godinu je Darko Pešić, član Atletskog kluba „Lovćen“, dok je, u tradicionalnom godišnjem izboru, Rukometnom klubu “Lovćen” pripala nagrada za najbolji sportski kolektiv.
Najbolji sportista paraolimpijac Prijestonice je Filip Radović, a najbolji mladi sportisti do 18 godina džudistkinja „Crnogorca“ Andrea Turčinović i Jovan Lipovina iz Kik box kluba „Lovćen“.
Nagradu za najboljeg trenera dobio je Filip Popović iz Rukometnog kluba „Lovćen“, dok je nagrada za najboljeg sportskog radnika pripala Slobodanu Borozanu iz Odbojkaškog kluba „Lovćen“.
Cetinje je od svojih početaka, kako je istakao gradonačelnik Nikola Đurašković, živjelo sport kao dio svog identiteta i nasljeđa, prepoznajući u njemu snagu koja prevazilazi generacije i granice.
- Onako kako smo vjekovima baštinili duh viteštva i hrabrosti, tako se taj isti duh prenosi i na sportska borilišta, gdje naši sugrađani svojim trudom, predanošću i talentom nastavljaju da ostvaruju zapažene rezultate. Naši sportisti dokazuju da uspjeh ne zavisi od veličine grada ili zemlje, već od veličine srca i istrajnosti onih koji se bore za svoje snove i za ponosno predstavljanje svog grada i svoje domovine – istakao je Đurašković.
On je podsjetio na projekte i aktivnosti koje je gradska uprava realizovala u prethodnoj godini u cilju poboljšanja uslova rada sportista i sportskih kolektiva, naglasivši da su izdvajanja za sport u minuloj i tekućoj godini „na istorijskom nivou“.
- Snažnom podrškom sportu i kulturi ne ulažemo samo u pojedinačne uspjehe, već vraćamo život Cetinju i vjeru u to da se ovdje vrijedi boriti, živjeti i graditi budućnost. Budite uvjereni da ćemo nastaviti tim putem i da ćemo u godinama koje dolaze nastaviti da još snažnije i konkretnije podržavamo sport, svjesni da ulaganje u sport znači ulaganje u zdraviju, uspješniju i srećniju zajednicu - poručio je gradonačelnik.
Odlukom Komisije za dodjelu godišnjih nagrada za najperspektivnije sportiste do 16 godina proglašeni su rukometašica „Starsa“ Sara Kaluđerović, Dragan Muratović iz KBK „Lovćen“, džudista „Crnogorca” Nikola Čelebić, član AK „Lovćen“ Demir Maljević i rukometaš „Lovćena“ Mihailo Jovićević.
Uspjesi cetinjskih sportista, prema riječima v.d. sekretara Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade Vuka Latkovića, važan su podsjetnik na to kako posvećenost, trud i disciplina mogu dovesti do izvanrednih rezultata.
- Svaka vaša pobjeda, svaki postignuti cilj i svaki korak naprijed na vašem sportskom putu čine nas ponosnima, jer znamo da ste svojim radom i zalaganjem doprinijeli ne samo sopstvenom uspjehu, već i podizanju ugleda našeg grada - naglasio je Latković.
Na prijedlog Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade Prijestonice Cetinje, dodijeljene su i posebne nagrade i zahvalnice svima koji su dali značajan doprinos afirmaciji sporta Prijestonice u 2024. godini.
Posebna plaketa grada za ostvarene rezultate kao sportski trener u inostranstvu dodijeljena je treneru reprezentacije Kuvajta Marku Martinoviću, a plaketa za ostvarene rezultate kao profesionalni sportista u inostranstvu košarkašu Đorđu Đukanoviću.
Za izuzetne ostvarene sportske rezultate nagrađeni su fudbaler Bogdan Borilović i Pavle Vujović iz KK „Lovćen“.
Posebna Zahvalnica grada za izuzetne rezultate i doprinos u razvoju atletike pripala je Ivanu Popoviću iz Atletskog kluba „Lovćen“, a za izuzetne rezultate, doprinos i razvoj ženskog rukometa nagrađen je trener rukometnog kluba „Stars“ Draško Kaluđerović. &nbsp;
Za izuzetne rezultate i doprinos u razvoju džuda zahvalnica je dodijeljena Maji Vicković iz Džudo kluba „Crnogorac“, za izuzetne rezultate i doprinos razvoju kik boksa na Cetinju Janku Kuzmanu, dok je za ostvarene sportske rezultate u šahu nagrađena Nikolina Koljević.
U kategoriji pojedinaca i kolektiva nagrađenih za ostvarene izuzetne rezultate u amaterskom sportu u 2024. godini, zahvalnica je pripala sportskom planinarskom klubu „Soko”, Nikoleti Vušurović i Aleksandru Saši Rakočeviću.
Za doprinos razvoju rukometa Nagrada grada pripala je rukometnim sudijama Ivanu Pavićeviću i Milošu Ražnatoviću.
U ime nagrađenih obratio se najbolji trener grada za 2024. godinu Filip Popović.
U umjetničkom dijelu programa nastupio je hor učenica OŠ „Njegoš” pod upravom profesorice Andree Stanković.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Najbolji sportista na Cetinju Darko Pešić, sportska ekipa RK „Lovćen“

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) Crne Gore dobitnik je prve nagrade Evropske komisije (EK) za integraciju Roma na Zapadnom Balkanu i u Turskoj za ovu godinu, saopšteno je iz tog resora. 
 
Iz tog Vladinog resora kazali su da je EK danas u Briselu proglasila dobitnike nagrada Evropske unije (EU) za integraciju Roma na Zapadnom Balkanu i u Turskoj za ovu godinu. 
 
- MPNI je dobitnik prve nagrade koja se dodjeljuje kao priznanje za izuzetna dostignuća u promovisanju inkluzije Roma kroz obrazovanje - naveli su u saopštenju. 
 
Ceremonija dodjele nagrada je, kako se dodaje, održana u okviru godišnje EU Sedmice Roma (od 8. do 11. aprila) čiji je domaćin Evropski parlament. 
 
Generalna direktorica Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje, Svetlana Drobnjak, tokom dodjele nagrada, zahvalila je organizatorima što su prepoznali rezultate i zalaganja MPNI i, kako se navodi, istakla dosadašnje rezultate Ministarstva, ali i da najbolje tek predstoji. 
 
- U narednom periodu činićemo sve da ostvarimo misiju našeg Ministarstva - jednako i izvrsno obrazovanje za svu djecu - rekla je Drobnjak. 
 
Iz MPNI su rekli da je dodjeli nagrada prisustvovao i šef Misije Crne Gore pri EU, ambasador Petar Marković.

MPNI dobitnik prve nagrade EK za promovisanje inkluzije Roma kroz obrazovanje

Crnogorski vajar iz Kolašina Miodrag Šćepanović drugi put je dobio nagradu „Mišel Dimon“ Salona francuskih umjetnika koji se održava u Grand Paleu u Parizu.
Salon francuskih umjetnika je najstarija umjetnička izložba i održava se svake godine u Parizu od 1881. u Grand Paleu. Ove godine je za izložbu žiri Salona odabrao radove (slike, skulpture, mozaike, gravure, fotografije, arhitekture) preko 2000 umjetnika.
Miodrag Šćepanović od 2006. godine učestvuje na pariskim salonima: Jesenjem salonu (les Champs-Elysées) i Salonu Udruženja francuskih umjetnika „Grand pale“. Na ovim salonima je dobio četiri nagrade: nagradu “Pol Belmondo” na Jesenjem salonu u Parizu (2006), &nbsp;nagradu “Mišel Dimon” na Salonu francuskih umjetnika “Grand pale” u Parizu (2012), bronzanu medalju (2014) i srebrnu medalju (2019) na istom salonu.
Šćepanović je i dobitnik nagrade Fakulteta likovnih umjetnosti u Beogradu (1983), nagrade “Lubarda, Stijović, Milunović” ULUCG (2003) i "Drago Đurović" (2024). Šćepanović je imao više od 20 samostalnih izložbi, što u zemlji, što u inostranstvu, a učestvovao je i na više od 50 kolektivnih izložbi.

Šćepanović opet nagrađen u Parizu

Prof. dr Dragan Burić, vanredni profesor Filozofskog fakulteta, dobirnik je nagrade za izuzetan doprinos razvoju naučnoistraživačkog rada i međunarodnoj afirmaciji Univerziteta Crne Gore.
Buriću je priznanje uručio rektor UCG prof. dr Vladimir Božović, na svečanoj sjednici Senata Univerziteta Crne Gore.
- Priznanje je dodijeljeno na osnovu prijedloga Vijeća Filozofskog fakulteta, koje je prepoznalo njegovu značajnu naučnu i akademsku aktivnost. Tokom 2024. godine, prof. dr Burić objavio je pet radova u prestižnim međunarodnim časopisima indeksiranim na WoS listama (SCI/SCIE/SSCI/A&amp;HCI), četiri rada u zbornicima međunarodnih skupova i dva rada u izvodu. Takođe, bio je recenzent devet radova u časopisima Q1 i Q2 kategorije i jedne međunarodno relevantne monografije - saopšteno je iz UCG-a.
Burić je dugogodišnji član uredničkih timova uglednih naučnih časopisa iz geografije i bio je urednik tri naučna časopisa tokom protekle godine. Učestvovao je na više međunarodnih naučnih skupova kao predavač po pozivu, uključujući Šesti kongres geografa Srbije i Kongres slavističkih geografa i etnografa. Njegovo istraživačko polje obuhvata klimatologiju, meteorologiju, prirodne nepogode i granične fenomene u geografiji.
Prof. dr Burić autor je dvije monografije i dva univerzitetska udžbenika, a u dosadašnjoj karijeri objavio je 23 rada u WoS časopisima i ukupno više od 54 rada. Njegovi radovi imaju preko 690 citata na Google Scholar-u, dok mu je h-indeks u različitim bazama podataka 13, 11 i 10.
Tokom karijere, bio je uključen u međunarodne projekte i inicijative, uključujući saradnju između Crne Gore i Albanije, program Prekogranične vanredne situacije, Fors Montenegro i projekat razvoja geoprostornih baza podataka za solarnu energiju u Crnoj Gori i Srbiji. Kao rukovodilac Studijskog programa za geografiju Filozofskog fakulteta UCG (2020–2023), inicirao je više sporazuma o akademskoj saradnji sa univerzitetima u regionu.
Osnovne studije završio je na Univerzitetu u Prištini, a magistrirao i doktorirao na Geografskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, specijalizujući se za fizičku geografiju, s posebnim fokusom na klimu i ekstremne vremenske pojave u Crnoj Gori. Profesionalnu karijeru započeo je u Hidrometeorološkom zavodu Crne Gore, gdje je proveo 27 godina, a od 2017. godine zaposlen je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.
- Njegov doprinos akademskoj zajednici ogleda se kroz mentorstvo master studenata, razvoj nastavnih programa i aktivno učešće na međunarodnim naučnim konferencijama - zaključili su iz UCG.

500x500

Dragan Burić dobitnik priznanja za poseban doprinos naučnoistraživačkom radu

Književnik Novica Đurić dobitnik je nagrade Miroslavljevo jevanđelje za prethodne tri godine - za knjigu poezije „Grad Gospoda i pčela”, objavljenu 2024. godine u izdanju Unireksa.
U obrazloženju žirija za dodjelu države nagrade se navodi da je ovo izuzetno ostvarenje čiji poetički vektor teži tradiciji duhovne poezije.
Kako je saopšteno iz Ministarstva kulture i medija (MKM), žiri je na sjednici od 30. januara odlučio da se nagrada dodijeli Đuriću, a odluka je, nakon tajnog glasanja, donijeta većinom.
- Gledajući u cjelini, pjesnička zbirka „Grad Gospoda i pčela“ Novice Đurića poeziji zadaje najviši zadatak, da čuva i služi duhovnoj vertikali kojom su povezane tvorevine svijet i čovjek sa likom Boga – Tvorca. Zbog toga ova poezija ima naglašeno, mirotvorno značenje u kojem se duševno i duhovno proslavlja Božije prisustvo u svijetu - napisao je Predsjednik žirija prof. dr Savo Laušević.
Laušević je čestitao Đuriću na, kako se navodi u saopštenju, izuzetnom pjesničkom ostvarenju za koje je zasluženo dobio prestižnu nagradu, a člaovi žirija su takođe konstatovali da su izuzetna ostvarenja ove godine ušla u uži izbor.
Žiri za dodjelu državne nagrade Miroslavljevo jevanđelje odlučio je da se nagrada dodijeli Đuriću, a odluka je, nakon tajnog glasanja, donesena većinom.
- Na konkurs za nagradu Mirosljavljevo jevanđelje prijavilo se 12 kandidata od kojih su 11 ispunjavali propisane opšte i posebne uslove Zakona o državnim nagradama Crne Gore. Tri kandidata koja su su ušla u uži izbor su Novica Đurić, Marinko Vorgić za roman „Prazni grobovi“ i Bećir Vuković za knjigu poezije „Poneti na pusto ostrvo“ - naveli su iz Ministarstva kulture i medija.
Žiri je odlučivao u sastavu: prof. dr Dragana Radojičić, naučni savjetnik za oblast etnologije, prof. dr Savo Laušević, red. prof. oblasti estetika i savremena filozofija, doc. dr Milena Burić, profesor srpskog jezika i književnosti, Željko Miranović, profesor istorije i Darko Jovović, književnik i novinar.
Žiri je održao tri sjednice i imao rok za čitanje od 45 dana.
Nagrada Miroslavljevo jevanđelje biće uručena u Kući Rista Ratkovića u Bijelom Polju, a datum dodjele će biti naknandno saopšten.
Ovu nagradu dodjeljuje Ministarstvo kuluture i medija autorima iz oblasti književnosti, istoriografije, etnografije i publicistike objavljene u Crnoj Gori za prethodne tri godine.
Iz Ministarstva napominju da je Miroslavljevo jevanđelje rukopisna knjiga nastala oko 1180. godine i najznačajniji je ćirilični spomenik južnoslovenske, odnosno slovenske pismenosti. Smatra se da je pisaru trebalo sedam godina da je završi.
Miroslavljevo jevanđelje čuvalo se u Bijelom Polju, naručio ga je knez Miroslav za potrebe crkve sv. Petra i Pavla, a 2005. godine uvršteno je na UNESCO listu „Pamćenje svijeta”.
- Pjesnik i prozni pisac Novica Đurić spada u red najznačajnijih književnih &nbsp;stvralaca Crne Gore u proteklih pet decenija. Pored poezije i proze Đurić piše eseje i književnu kritiku. Njegovo stvaralaštvo je imalo međunarodnu recepciju a djela su mu prevođena na više svjetskih jezika. U dugoj književnoj produkciji Đurić je objavio 14 knjiga poezije, sedam knjiga proze, dvije knjige eseja i književne kritke - navode u MKM.

Novica Đurić dobitnik nagrade Miroslavljevo jevanđelje

Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) raspisala je konkurs za dodjelu godišnjih nagrada u oblasti društveno-odgovornog poslovanja, a poziv je otvoren do 16. januara 2025.
Na konkurs, pod nazivom „UPCG nagrade za DOP 2024“, pravo učešća imaju svi privredni subjekti koji su registrovani u Crnoj Gori.
Prema propozicijama konkursa, nagrade se dodjeljuju za uspješnu praksu društveno-odgovornog poslovanja u oblastima: Briga za zaposlene, briga za životnu sredinu i briga za zajednicu.
- Zainteresovana preduzeća mogu aplicirati kako za ove, tako i za Veliku nagradu koja se uručuje privrednom subjektu koji je principe društveno-odgovornog poslovanja inkorporirao u sve tri oblasti. Na konkurs je moguće prijaviti maksimalno tri projekta (po svakoj oblasti), uz uslov da nijesu završeni prije 1. januara 2024. godine - precizirano je u saopštenju.
Kao i prethodnih godina, glavni kriterijumi za dodjelu nagrada su održivost, inovativnost i ostvareni uticaj na sve uključene strane.
Dodjela je, kako se navodi u saopštenju, aktivnost koju Unija poslodavaca realizuje od 2014. sa ciljem promocije dobrih primjera društveno-odgovorne prakse, kao i preduzeća koja takvu praksu primjenju.
Svečana ceremonija dodjele će, kako su najavili iz Unije poslodavaca, biti održana početkom naredne godine, o čemu će javnost pravovremeno biti obaviještena.

1250x600

1084x550

Raspisan konkurs za godišnju nagradu u oblasti društveno-odgovornog poslovanja

Ministru javne uprave (MJU), mr Marashu Dukaju, je sinoć u Tirani dodijeljena godišnja nagrada Grand Albanian Excellence 2024, za uspjehe ostvarene na dužnosti ministra javne uprave Crne Gore.&nbsp; - Biti među uspješnim ličnostima iz kulturnog, umjetničkog, sportskog i poslovnog života više država i pri tome jedini laureat iz Crne Gore, je za mene velika čast i još veća obaveza. Ovo je &nbsp;trenutak kada zaboravite na sve napore, zadovoljni potvrdom da su rad i zalaganja prepoznati i šire - rekao je Dukaj na ceremoniji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241212091232_92f86b97af22d422ea9e8004582594146ae51ebc7746fefe22dec5c1c842efd1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241212091232_92f86b97af22d422ea9e8004582594146ae51ebc7746fefe22dec5c1c842efd1" data-rendition-name="original" width="2048" height="1366" loading="lazy" alt="Sa ceremonije"> </figure>  On se zahvalio predlagačima koji su prepoznali njegovo zalaganje i angažovanje. - Ova prestižna nagrada, iako je dodijeljena meni, pripada cijelom mom sjajnom timu u Crnoj Gori – istakao Dukaj. &nbsp; &nbsp;

Dukaj dobitnik nagrade “Grand Albanian Excellence 2024"

Tim Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore osvojio je nagradu u kategoriji "Javni objekti", u okviru Trećih dana arhitekture, u organizaciji Strukovne komore arhitekata.&nbsp;
Nagrada je dodijeljena za projekat rekonstrukcije lamele C zgrade tehničkih fakulteta u Podgorici, koji je realizovao autorski tim prof. dr Svetlana Perović, doc. dr Sanja Savić, dr Jelena Bajić Šestović, dr Marija Milikić i mr Nikolina Sekulović.&nbsp;
Projekat je vrednovao međunarodni žiri u sastavu: Saša Randić (Randić and associates, Rijeka), Špela Videčnik (Ofis arhitekti, Ljubljana), Vedran Pedišić ( Sangrad+AVP, Zagreb), Andrea Rossi (A-fact, Milano) i Giovanni Sanna (A-fact, Milano).
Tim je izradi idejnog rješenja laboratorija tehničkih fakulteta pristupio na inicijativu rektora Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimira Božovića, povodom obilježavanja 50 godina Univerziteta.
- Nepovoljni ambijentalni uslovi kompleksa, naročito korpusa laboratorija, izazvani višedecenijskim korišćenjem i nedostatkom ulaganja u rekonstrukciju, ukazali su na urgentnu potrebu za obnovom i revitalizacijom - saopšteno je iz Univerziteta Crne Gore.
Kako su rekli, zadržavajući izvorni graditeljski rezultat, ili štaviše u ovom slučaju, „podcrtavajući“ naslijeđenu vrijednost, razvojem svedene, moderne ekstenzuje po vertikali i vizuelnim odvajanjem iste od postojećeg korpusa, konačni rezultat je visoko ocijenjen od međunarodnog žirija.&nbsp;
- Ova intervencija, geometrizovana u gabaritu od približno 3.000 m2, vizuleno materijalizovana u transparentnoj opni i fleksibilnoj čeličnoj konstrukciji ujedinjuje pažljivo osmišljene unutrašnje prostorne komponente prema potrebama korisnika tri tehnička fakulteta i Univerziteta Crne Gore - ističe se u saopštenju UCG.
U duhu afirmacije crnogorske arhitektonske scene, sa namjerom uspostavljanja platforme za promovisanje vrhunskih arhitektonskih ideja, ove godine je prvi put ustanovljena godišnja nagrada Dana arhitekture, kroz šest kategorija: stambeni, komercijalni, javni i turistički objekti, objekti sporta i rekreacije i enterijer. Na konkurs je pristiglo ukupno 80 idejnih arhitektonskih rješenja, a stručni žiri je, nakon pažljive evaluacije, odabrao 23 projekata koji su nominovani za nagradu.
Treći Dani arhitekture održani su od 22. do 24.novembra 2024. godine, u Muzičkom centru Crne Gore, u Podgorici.

Tim Arhitektonskog fakulteta osvojio nagradu za projekat rekonstrukcije lamele C zgrade tehničkih fakulteta

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu najavio je nagradu od pet miliona dolara i siguran izlazak iz Gaze za svakoga ko oslobodi izraelske taoce koje drži Hamas, javlja CNN.
Taoci su oteti nakon napada Hamasa 7. oktobra prošle godine, kada je ubijeno 1300 ljudi, a oteta je 251 osoba, uključujući izraelske i strane državljane. Do sada je oslobođeno 117 talaca, dok je 37 osoba poginulo, ostavljajući gotovo 100 osoba čija sudbina i lokacija ostaju nepoznati.
<h2>Hamas odbacio ponudu</h2>
Netanjahu je istaknuo odlučnost Izraela da vrati sve taoce, naglašavajući da će svatko ko pomogne u njihovom oslobađanju dobiti siguran prolaz iz Gaze. Ova inicijativa dolazi u trenutku kada su pregovori zastali, a pritisak porodica talaca raste. Izlazak iz Gaze izuzetno je težak zbog strogih dozvola i visokih troškova prelaska u Egipat.
Situacija u Gazi ostaje teška, s izraelskom ofanzivom koja je rezultirala velikim brojem žrtava i razaranjem. Humanitarne organizacije izvještavaju o preko 43.000 palestinskih smrtnih slučajeva i više od 100.000 povrijeđenih.
Ova ponuda izazvala je različite reakcije. Dok neki vide u njoj priliku za ubrzanje oslobađanja talaca, drugi je kritikuju kao pokušaj produbljivanja podjela unutar palestinskog društva. Hamas je odbacio ponudu, nazivajući je "farsom" i insistirajući na sveobuhvatnom sporazumu koji uključuje kraj rata, ukidanje blokade i obnovu Gaze.

Netanjahu nudi pet miliona dolara i izlazak iz Gaze svakome ko vrati izraelskog taoca

Zavod za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice nagrađen je priznanjem na Međunarodnom sajmu knjiga u Tirani za izuzetno kvalitetno predstavljanje albanskih autora u udžbenicima i publikacijama koje izdaje - saopštila je direktorica ZUNS-a Aleksandra Hajduković.
U saopštenju se ističe da je dobiti ovakvo prizanje na vodećoj smotri književnog stvaralaštva u Albaniji, s obzirom na to da Zavod već decenijama izdaje djela iz oblasti vanudžbeničke literature, kao i udžbenike za đake koji nastavu pohađaju na albanskom jeziku u Crnoj Gori, izuzetan je uspjeh.
- Predstavlja potvrdu kvaliteta naših izdanja, ali i naših napora da povezujemo obrazovanje i kulturu dvije zemlje - Albanije i Crne Gore - navodi se u saopštenju.
Ovo je, kako se dodaje, jedanaesti put da Zavod nastupa na ovom Sajmu, na kojem se ove godine predstavilo 90 izlagača iz raznih zemalja.
- U okviru našeg nastupa, pored ostalih izdanja, sajamskoj publici predstavljeno je najnovije izdanje Zavoda na albanskom jeziku. Radi se o knjizi uglednog albanskog pisca Stefana Čapalikua „Anđeo u fraku“. Podsjećamo da je naš kolega, urednik za izdanja na albanskom jeziku Dimitrov Popović, ovog ljeta nagrađen prestižnom nagradom za prevodilaštvo, koju dodjeljuje Univerzitet u Teksasu. I ova nagrada je pokazatelj kvaliteta naših izdanja na albanskom jeziku - kazali su iz ZUNS-a.
Podsjećaju i da je Zavodu za udžbenike prošlog mjeseca na Sajmu knjiga u Frankfurtu uručena prestižna nagrada „Belma“, koja se dodjeljuje za izuzetan kvalitet udžbenika, kada su nagrađene naše čitanke za srednje stručne škole.
- Ovo su samo neke od nagrada koje smo dobili ove godine i one svedoče o tome da je ovo jedna izuzetno uspješna poslovna godina za našu instituciju. Sve to je i dodatni podstrek za nas da nastavimo sa kvalitetnim izdanjima i u godinama pred nama - poručila je Hajduković.

Zavod za udžbenike i nastavna sredstva dobio nagradu na Sajmu knjiga u Tirani

Na graničnom prelazu Ćiliši u Dubrovniku tamošnja granična policija lišila je slobode M.G. (43), crnogorsku državljanku koja se potražuje na međunarodnom nivou, saopšteno je iz Uprave policije.
Nju, kako navode iz UP, potražuje NCB Interpol-a Podgorica radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od dvije godine zbog izvršenog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Pravosudni organi Republike Hrvatske odredili su joj ekstradicioni pritvor.

Crnogorska državljanka uhapšena u Hrvatskoj

Ustavni sud Crne Gore će od 31. maja imati četvoro sudija, od propisanih sedmoro, što će uticati na smanjenje efikasnosti te sudske instance. Uz sve to, samo troje sudija koji tada budu ostali na funkciji imaće legitiman mandate, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava (HRA) iz koje su pozvali Skupštinu da hitno izabere makar jednog sudiju.
- Od petoro sudija, koliko ih sada sudi, dvoje nezakonito obavlja posao. Budimiru Šćepanoviću i Desanki Lopičić je sudijska funkcija trebalo da prestane u maju, odnosno u junu prošle godine, a na osnovu imperativnih odredbi Ustava i Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO), kada su ispunili uslove za penziju, navršivši 65 godina života, odnosno 40 godina radnog staža. Međutim, oni i dalje postupaju u predmetima jer se većina sudija tog suda, u pogledu prestanka funkcije, drži Zakona o radu (ZoR) – navode iz HRA.&nbsp;
Oni podsjećaju da taj akt propisuje obavezan prekid radnog odnosa kada osoba navrši 66 godina, što se, kako navode, kosi sa mišljenjem stručnjaka koji smatraju da se sudije ne nalaze u takvoj vrsti odnosa sa državom. Takođe, ističu iz HRA, sudijama svih drugih sudova u državi funkcija prestaje čim ispune uslove za penziju po ZPIO.
Iz HRA navode da ako Venecijanska komisija u međuvremenu ne podrži primjenu važećeg zakona o PIO, koji je Skupština prethodno primijenila u slučaju sutkinje Dragane Đuranović, odnosno ako Ustavni sud Crne Gore odluči da primijeni bar Zakon o radu, onda će sudiji Šćepanoviću funkcija prestati 31. maja, kada puni 66 godina, dok sutkinji Lopičić krajem decembra ove godine svakako ističe dvanaestogodišnji mandat.&nbsp;
- Uz sve to, kasni izbor novih sudija Ustavnog suda. To što bar jedan ili jedna već nijesu izabrani, pogubno utiče na efikasnost ovog suda, kojem je sada potrebno oko dvije godine da bi odlučio u predmetu – navode iz HRA.&nbsp;
Oni podsjećaju da kandidati za nove sudije treba da zamijene Milorada Gogića, kome je funkcija prestala još 30. avgusta 2024, Draganu Đuranović, čiji je odlazak u penziju konstatovan 17. decembra iste godine, o čemu treba da se izjasni Venecijanska komisija, i Budimira Šćepanovića, koji se do sada održao na funkciji, ali je nakon 31. maja ove godine ne bi trebao obavljati.
- Proces izbora nasljednika Dragane Đuranović zaustavljen je pred Ustavnim odborom do izjašnjenja Venecijanske komisije 13. i 14. juna. Nejasno je zašto se oklijeva s izborom kandidata koji treba da zamijeni Gogića. Intervjui sa svim kandidatima su obavljeni, a predsjednik Jakov Milatović je za nasljednicu Budimira Šćepanovića na sudijskoj funkciji predložio Mirjanu Vučinić. S obzirom na doživljenu pravnu nesigurnost u pogledu trajanja mandata, smatramo da bi Ustavom trebalo jasno propisati da funkcija sudije Ustavnog suda mora da prestane kada navrši određeni broj godina. Može se, na primjer, primijeniti rješenje iz Bosne i Hercegovine, u kojoj je Ustavom propisano da sudije mogu da rade do 70 godina – zaključuju iz HRA.

HRA: Skupština da odmah izabere bar jednog sudiju Ustavnog suda

Marko Martinović (47), za koga policija navodi da je član jedne organizovane kriminalne grupe, uhapšen je sinoć zbog sumnje da je učestvovao u razbojništvu izvršenom prošlog petka u Ulici Miljana Vukova u Podgorici, kada je opljačkana zlatara „Mikel“.
Kako su saopštili iz Uprave policije, pljačka se dogodila uz prijetnju pištoljem i upotrebu spreja sa nadražujućim dejstvom, a iz zlatare je tada otuđena veća količina zlatnog nakita.
- Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti 'Centar', Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom, sproveli su niz aktivnosti s ciljem identifikacije, lociranja i hapšenja osumnjičenih - navodi se u saopštenju.
Za sada je, kako dodaju iz policije, identifikovana i uhapšena jedna osoba.
- Zbog sumnje da je izvršio krivično djelo razbojništvo putem pomaganja, sinoć je slobode lišen M.M. (47), član organizovane kriminalne grupe - saopšteno je iz UP.
Osumnjičeni će, uz krivičnu prijavu, u zakonskom roku biti priveden Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.
Iz Uprave policije poručuju da se intenzivno radi na identifikaciji i lociranju ostalih učesnika u ovom krivičnom djelu, kao i osoba koje su eventualno pružile pomoć u njegovom izvršenju.
Takođe, sinoć je priveden i Mladen Janković, bivši tjelohranitelj ubijenog Gorana Đuričkovića, koji je važio za jednog od vođa škaljarskog klana. Njegovo privođenje potvrdio je i njegov advokat.

Uhapšen član kriminalne grupe zbog pljačke zlatare u Podgorici

Iako je Crna Gora u 2024. godini zabilježila rast stranih direktnih investicija od 13% u odnosu na prethodnu godinu, ulaganja su i dalje značajno ispod nivoa iz 2022. godine, pokazuje nova analiza Savjeta stranih investitora. Najveći izazov, međutim, nije u količini već u strukturi investicija – produktivni sektori sve više ostaju po strani, dok dominira kapital usmjeren na kupovinu nekretnina.
Izvještaj koji je na godišnjoj skupštini Savjeta predstavio predsjednik Odbora direktora Tamaš Kamaraši, a čiji je autor ekonomski analitičar mr Mirza Mulešković, analizirao je tokove stranih direktnih investicija u periodu od 2018. do 2024. godine.
Dok je u 2021. godini više od 31% stranih investicija bilo usmjereno ka bankarskom sektoru i realnoj privredi, taj procenat u 2024. godini iznosi svega 12,8%. Istovremeno, naglo je porastao udio investicija u sektor nekretnina, koji, iako dobrodošao, kako se navodi, ne doprinosi jednako dugoročnom ekonomskom razvoju.
Osim globalnih okolnosti poput inflacije, geopolitičkih tenzija i usporavanja najvećih svjetskih ekonomija, izvještaj naglašava i brojne unutrašnje prepreke: političku nestabilnost, česte i nepredvidive zakonske izmjene, izostanak strateškog pristupa i slabu institucionalnu efikasnost.
Posebno se izdvaja problem nedostatka sveobuhvatnog sistema za statističko praćenje stranih ulaganja po sektorima. Crna Gora je, prema ocjeni autora izvještaja, jedna od rijetkih zemalja u regionu koja još uvijek ne posjeduje funkcionalan mehanizam za precizno mapiranje sektorskih tokova investicija.&nbsp;
Iz Savjeta istiću da bi jasna klasifikacija investicija po sektorima omogućila kvalitetan uvid u to koliki dio stranih direktnih investicija odlazi u produktivne djelatnosti, a koliki na kratkoročne plasmane, poput ulaganja u nekretnine.&nbsp;
- Takva baza podataka pružila bi odgovore na ključno pitanje koji sektori privlače strane investitore, a koji ostaju zapostavljeni. Istovremeno, omogućila bi relevantna poređenja sa zemljama regiona, dajući jasniju sliku o konkurentskim prednostima Crne Gore i prostorima za dalji napredak – zaključuje se u saopštenju.

Pad produktivnih ulaganja, strane investicije sve više idu u nekretnine

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Tag: nagrada