Dobitnik Godišnje nagrade časopisa "Komuna" za doprinos očuvanju identiteta i afirmaciji kulturno-istorijske baštine Crne Gore za 2025. godinu je akademik prof. dr Vukić Pulević.
Ovo je, kako se navodi u saopštenu, odluka tročlanog Žirija za dodjelu nagrade, koga su činili prof. dr Vladimir Vojinović, (predsjednik), doc. dr Adnan Prekić i Nevenka Jovović.
Akademik Pulević diplomirao je na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu, a magistarski rad i doktorat odbranio je na Univerzitetu u Ljubljani. Obavljao je poslove kustosa i konzervatora u Republičkom zavodu za zaštitu prirode Crne Gore, potom profesora Više pedagoške škole i Pedagoške akademije u Nikšiću, a nakon toga obavljao je poslove profesora botaničke grupe predmeta na Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici.
Naučnim radom i pregalaštvom Pulević je postavio čvrste temelje botanike u Crnoj Gori i dao neprocjenjiv doprinos očuvanju crnogorskog naučnog i kulturnog nasljeđa, zbog čega njegov doprinos ostaje trajno svjedočanstvo o Crnoj Gori, čineći ujedno ovoga naučnika jednim od najznačajnijih u crnogorskoj nauci savremenoga doba.
Pulević je i dobitnik Trinaestojulske nagrade za životno djelo, član je Matice crnogorske, Crnogorskog PEN centra, Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i Crnogorske akademije nauka i umjetnosti u odjeljenju prirodnih nauka. Od 1990-ih se intenzivno bavi onomastičkim istraživanjima, posebno fitonimijom i fitotoponimijom Crne Gore, čime je doprinio borbi za afirmaciju crnogorskog jezika i kulture, a njegove publikacije i monografije predstavljaju vrijedan leksikografski i naučni materijal koji čuva dragocjenu leksiku crnogorskog jezika.
- Kada je došlo vrijeme političkih previranja, još početkom osamdesetih godina prošlog vijeka, morao sam da se uključim u te procese. Nijesam mogao ostati izvan njih i posmatrati sa strane. Ponoviću svoju davnu ocjenu, da je nemoralno previđati probleme i ne uključivati se u njihovo rješavanje. Bio sam podrška osnivanju svih crnogorskih institucija koje su se ticale njenog identiteta i koje su štitile Crnu Goru. U početku je to izgledalo neobično i često su me pitali: „Što će ti to?“. Ja sam znao što mi to treba. Da pomognem Crnoj Gori da se osvijesti, da dođe k sebi, da krene demokratskim putem, da ne srlja u ratove, da ne robuje tuđim interesima, da nađe samu sebe, da valorizuje svoje prirodne, kulturne, istorijske vrijednosti… Borili smo se za pravo i slobodu crnogorskih građana, za načela slobodnog duštva. Srećom, bilo je dosta ljudi koji su bili u toj akciji i te ideje su se sve više širile, tako da Crna Gora 2006. godine, ipak, nije sa ravne ledine krenula u obnovu državnosti, nego je imala temelj... - saopštio je Pulević na prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade.
Osim Godišnje nagrade, kako se navodi u saopštenju, žiri je odlučio da dodijeli i tri Specijalne plakete i to Miloradu Miću Miranoviću, publicisti i novinaru, za doprinos afirmaciji i očuvanju muzičkog nasljeđa.&nbsp;
Miranović je autor i urednik dokumentarnih filmova iz oblasti muzičkog nasljeđa (poput onih o ostavštini Hamdije Šahinpašića i Ksenije Cicvarić), te autor knjiga, koautor ili producent brojnih projekata koji doprinijeli očuvanju i afirmaciji kulturno-istorijske baštine Crne Gore.
Akademiku Ljubomiru Mudreši, književniku i novinaru, za doprinos očuvanju i afirmaciji crnogorske kulture.&nbsp;
Mudreša je autor 15 zbirki poezije i šest romana (među kojima je i nedavno objavljeni roman ,,Śeme“), glavni urednik časopisa za književnost i društvo “Gledišta”, redovni je član DANU, Crnogorskog PEN centra, CDNK, KZ “Vladimir Mijušković” i Matice crnogorske.
Nagradom Komuna, kako dodaju, posthumno je odata pošta nedavno preminulom crnogorskom novinaru i uredniku Esadu Krciću, čiji iznenadni odlazak predstavlja gubitak za novinarski esnaf u Crnoj Gori.
Datum organizovanja svečanosti povodom dodjele nagrade i plaketa "Komun@" biće naknadno saopšten.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vukiću Puleviću Godišnja nagrada časopisa "Komuna"

Na sastanku parlamentarne delegacije Demokratske partije socijalista sa američkim kongresmenom Majklom Tarnerom u Vašingtonu ocijenjeno je da Crna Gora mora nastaviti da snaži partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama kako bi sačuvala evroatlantsku orijentaciju i sopstvenu stabilnost.
Predsjednik DPS-a i poslanik u Skupština Crne Gore, Danijel Živković, istakao je da aktuelna parlamentarna većina u Crnoj Gori, koja se, kako je naveo, osipa pod spoljnim pritiscima, nije sposobna da zemlju uvede u Evropsku uniju.
– Put u Evropsku uniju nema alternativu i zato je Crnoj Gori potrebna stabilna proevropska vlada koja će predano raditi na evropskim integracijama – poručio je Živković tokom sastanka.
Kongresmen Tarner je, kako se navodi u saopštenju DPS-a, naglasio da Sjedinjene Američke Države snažno podržavaju integraciju Crne Gore u Evropsku uniju.
– Mi vas razumijemo i podržavamo. Ne idemo nikud i ostajemo u regionu – poručio je Tarner.
Parlamentarnu delegaciju DPS-a, pored Živkovića, činili su predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković i šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić.
Delegacija je zahvalila kongresmenu Tarneru na njegovoj važnoj ulozi u pružanju podrške integraciji Crne Gore u NATO, kao i na aktivnom angažmanu kroz crnogorski kokus u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država.

Živković sa Tarnerom: Očuvanje evroatlantskog kursa zahtijeva stabilnu proevropsku vlast

Poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) najavili su inicijativu za izmjene Zakona o dodjeli državnih nagrada kojom predlažu uvođenje dva nova člana, odnosno: da se ova državna nagrada ne može dodijeliti pojedincima ili grupama koje se ne odnose sa poštovanjem prema Crnoj Gori, te da se one koje su već dodijeljene mogu oduzeti onima koji su krivično osuđivani.
To &nbsp;je na press konferenciji saopštila poslanica Zoja Bojanić Lalović.
– Prva izmjena odnosi se na zabranu dodjele nagrada onima koji ne poštuju Crnu Goru, dok druga predviđa mogućnost oduzimanja nagrade osobama koje su krivično osuđivane – naglasila je Bojanić Lalović.
Prema njenim riječima, inicijativa je pokrenuta jer DPS smatra da državne nagrade moraju odražavati vrijednosti koje država promoviše.
– Ovo je početak težnje da kroz zakonska rješenja pokažemo koliko je važno očuvati dostojanstvo države – poručila je ona.
Na konferenciji je najavljeno i da je DPS započeo izradu Zakona o zabrani fašističkih simbola, kao dio šireg nastojanja da se jasno normativno zaštite antifašističke vrijednosti u Crnoj Gori.
Poslanici DPS-a osvrnuli su se i na slučaj u vezi sa Državni arhiv Crne Gore, navodeći da su se zvanično obratili Ministarstvo kulture i medija Crne Gore povodom informacija o volontiranju sveštenika u toj instituciji.
– Tražili smo da nam se dostave odgovori o tom slučaju, ali do danas nijesmo dobili reakciju ni od Ministarstva kulture i medija, niti od Državnog arhiva – istaknuto je na press konferenciji.
Iz DPS-a su poručili da će insistirati na transparentnosti i odgovornosti institucija, kao i na zakonodavnim rješenjima koja afirmišu poštovanje države i njenih temeljnih vrijednosti.

1084x550

DPS predlaže izmjene Zakona o državnim nagradama: Bez priznanja za one koji ne poštuju Crnu Goru

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitao je ekipi koja je realizovala crnogorski film „Planina” na osvojenoj Velikoj nagradi žirija u takmičarskom programu međunarodnog dokumentarnog filma na Filmskom festivalu Sandens.
- Obradovala me vijest da je crnogorski film “Planina” osvojio Veliku nagradu žirija u takmičarskom programu međunarodnog dokumentarnog filma na Filmskom festivalu Sandens. Uspjeh ovog filma na najznačajnijem festivalu američkog nezavisnog filma potvrđuje autorsku zrelost i međunarodnu relevantnost crnogorske kinematografije, a ova nagrada pokazuje da Crna Gora ima stvaroce čiji kreativni potencijal nadilazi lokalne okvire i govori univerzalnim jezikom umjetnosti - naveo je Milatović na mreži X.
On je istakao da međunarodna i prestižna priznanja poput ovog dodatno obavezuju da taj potencijal dalje razvijamo i podržavamo.&nbsp;
- Čestitke autorima Petru Glomaziću i Biljani Tutorov i cijeloj ekipi filma „Planina” na ovom izuzetnom uspjehu - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2017320470568112506&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Milatović o priznanju za film "Planina": Potvrda međunarodne relevantnosti crnogorske kinematografije

Povodom organizovanja akcije „Najljepše ukrašen objekat“, koja je imala za cilj da podstakne građanke i građane Prijestonice Cetinje da aktivno učestvuju u prazničnom ukrašavanju grada i doprinesu stvaranju toplije i ljepše novogodišnje atmosfere, Turistička organizacija Prijestonice Cetinje nagradila je najkreativnije učesnike.
Kako podsjećaju iz Turističke organizacije, tročlana komisija za sprovođenje akcije na osnovu unaprijed definisanih kriterijuma, obišla je sve prijavljene učesnike, te vodeći se kreativnošću, originalnosti ideje, primijenjenim koloritima, ukupnim novogodišnji doživljajem, kao i upotrebom dekorativnih elemenata, odabrala &nbsp;učesnike u sljedećim kategorijama:
Cvjećara „Bonsai“ – kategorija „Najljepše ukrašen izlog (poslovni prostor)“
Ognjen Banović – kategorija „Najljepše ukrašena terasa/balkon“
Milorad Ćeranić – kategorija „Najljepše ukrašeno dvorište (kuća)“
Takođe, kako dodaju, dodijeljene su i zahvalnice za učešće u akciji: Filipu Markoviću, Jasni Tatar, Radmili Božović, 357 Bakery i Mariji Marković.
Direktor Turističke organizacije Prijestonice Cetinje Nikola Jablan, zahvalio se svim učesnicima na interesovanju i uloženom trudu, istakavši da je cilj ove akcije upravo aktivno uključivanje građanki i građana u stvaranje prazničnog duha i uljepšavanje grada tokom novogodišnjih i božićnih praznika.
- Zahvaljujem se svim učesnicima koji su svojim kreativnim idejama i dekoracijama doprinijeli da Cetinje i ove godine zablista u prazničnom ruhu. Ovakve inicijative dodatno doprinose ljepšem ambijentu za sve naše sugrađane i posjetioce – kazao je Jablan.
Turistička organizacija Prijestonice Cetinje, kako se zaključuje u saopštenju, &nbsp;nastaviće i u narednom periodu sa organizovanjem sličnih aktivnosti koje imaju za cilj promociju grada i unapređenje turističke ponude.

Uručene nagrade za akciju „Najljepše ukrašen objekat na Cetinju“

Žiri je objavio najuži izbor za NIN-ovu nagradu koji čini šest romana, među kojima se nalazi i knjiga „Razgovori s Vješticom“, u izdanju kuće Sumatra, autora Vladimira Vujovića iz Bara.
Osim njegovog romana, u najužem izboru su i: „Karota“ Darka Tuševljakovića (Laguna), „Balada o ubici i ubici i ubici“ Dalibora Pejića (Geopoetika), „Frau Beta“ Laure Barne (HERAedu), „Besmrtne ludosti gospođe Kubat“ Milana Tripkovića (Akademska knjiga) i „Opatija Svetog Vartolomeja“ Miloša Perišića (No rules publishing).
To je odlučio žiri u sastavu: predsjednik Aleksandar Jerkov i članovi Adrijana Marčetić, Jelena Mladenović, Vladimir Gvozden i Mladen Vesković.
Podsjetimo, od ukupno 195 naslova koji su bili u konkurenciji žiri je prethodno, krajem decembra, u širem izboru izdvojio 39 romana, potom je početkom januara izdvojeno 13 romana, a u najužem izboru sada ih je šest.
Razgovori s autorima iz najužeg izbora biće objavljeni u štampanom izdanju nedeljnika NIN koje izlazi 15. januara.

Žiri objavio šest potencijalnih dobitnika NIN-ove nagrade: Vladimir Vujović u najužem izboru

Nagrada me dodatno motiviše da nastavim da radim još jače i da se svakog dana trudim da budem bolja - poručila je kapitenka ekipe Budućnost Bemaks Zorana Radonjić koja je izabrana za najbolju košarkašicu u Crnoj Gori za 2025. godinu.
Ona je u intervjuu za Primorski.me poručila da je ova nagrada za nju ima posebnu vrijednost.
- Jer dolazi nakon godine koja je bila puna izazova, rada i velikih emocija. Doživljavam je kao krunu svega što sam prošla tokom sezone, ali i kao priznanje svima koji su bili uz mene na tom putu, trenerima, saigračicama, porodici i ljudima koji su vjerovali u mene i naš zajednički cilj - kaže Zorana.
Ona ističe da je godina bila veoma zahtjevna, ali i izuzetno bogata iskustvom.
- U reprezentaciji je svaka utakmica posebna, jer nositi dres Crne Gore znači igrati sa velikom odgovornošću i ponosom. Imale smo važne mečeve koji su tražili maksimum, i vjerujem da smo pokazale karakter, zajedništvo i napredak kao ekipa. Na klupskom nivou, sezona je bila duga i fizički zahtjevna, ali ispunjena dobrim rezultatima i velikim zalaganjem cijelog tima. Ponosna sam na način na koji smo se borile tokom cijele godine, bez obzira na prepreke, jer smo pokazale stabilnost, odgovornost i timski duh, i tako došli do pobjede i osvajanja WABA lige - navela je ona.
Finalne utakmice ostale su joj u sjećanju.
- Najviše će mi ostati u sjećanju emocije nakon teških pobjeda i trenuci kada vidiš da se sav rad sa treninga prenese na teren. Posebno mjesto zauzimaju utakmice u finalu, jer taj osjećaj pun ponosa i odgovornosti je nešto što se ne može opisati riječima. Takođe, pamtiću i podršku saigračica i ljudi oko mene, jer je upravo to zajedništvo ono što ovu godinu čini posebnom i nezaboravnom - istakla je Radonjić.

Radonjić: Nagrada za najbolju košarkašicu 2025. me dodatno motiviše da svakog dana budem bolja

Crnogorski glumac Lazar Đurđević osvojio je prvo mjesto na prestižnoj Međunarodnoj radionici glume pred kamerom (International Screen Acting Workshop), koja se održava na Filmskoj akademiji Baden-Virtemberg (Filmakademie Baden-Württemberg) u Njemačkoj, te je odlukom međunardnog žirija, sastavljenog od svjetski renomiranih kasting direktora, izabran i za stipendistu ovog programa. Ovaj izuzetan uspjeh predstavlja veliko priznanje, kako za samog umjetnika, tako i za crnogorsku glumačku scenu.
Pored Lazara Đurđevića, Crnu Goru je ove godine na radionici predstavljala i glumica Jelena Laban. Oni su izabrana među 14 polaznika iz cijele Evrope, u konkurenciji od više od 800 prijavljenih profesionalnih glumaca i glumica.
Međunarodna radionica glume pred kamerom već više od dvadeset godina održava se na Filmskoj akademiji Baden-Virtemberg, jednoj od vodećih filmskih akademija na svijetu. Program je pokrenut 2016. godine u saradnji sa platformom E-talenta, sa ciljem da mladim, ambicioznim evropskim glumcima pruži znanja i alate neophodne za rad u savremenoj, globalizovanoj filmskoj industriji.
Radionica je osmišljena za potrebe međunarodnih produkcija i koprodukcija, koje zahtijevaju nove talente i raznolike glumačke ekipe. Cilj kursa je razvoj glumačkih vještina polaznika kroz praktični i teorijski rad, a program obuhvata predavanja i radionice iz oblasti filmske glume, glumačkog koučinga, kastinga, samomarketinga, umrežavanja, kao i razumijevanja globalnih tokova u filmskoj industriji.
"Ovo je prvi put da crnogorski glumci učestvuju na ovoj radionici, a uspjeh Lazara Đurđevića predstavlja značajno priznanje za crnogorsku glumačku scenu", saopšteno je iz Filmskog centra Crne Gore.
Đurđević je tokom dosadašnje karijere igrao u predstavama nezavisnih teatara, kao i u produkcijama Crnogorskog narodnog pozorišta, kao i u predstavama Gradskog pozorišta Podgorica. Ostvario je i uloge u više filmskih projekata. Nedavno je snimio film „Požari“ u režiji Nine Tratnik u produkciji Code Blue Production, a u filmu „Odjek“ reditelja Ivice Vidanovića u produkciji Galileo production, čije je snimanje započeto ove godine, tumači jednu od glavnih uloga.

Lazar Đurđević nagrađen na međunarodnoj radionici glume u Njemačkoj

Privredna komora Crne Gore raspisala je konkurs za dodjelu nagrada za 2025. godinu. Kao institucija od ključnog značaja za unapređenje ekonomskog razvoja i podršku privrednicima, Komora prepoznaje važnost nagrađivanja izuzetnih rezultata i doprinosa poslovnih subjekata u zemlji, saopšteno je iz PKCG.
Nagrade Privredne komore su ustanovljene 1969. godine i ove godine dodijeliće se u sljedećim kategorijama: za uspješno poslovanje, za društvenu odgovornost, za inovativnost, za unapređenje menadžmenta i za žene u biznisu.&nbsp;
Nagrada za uspješno poslovanje dojeljuje se preduzetnicima, mikro i malim, srednjim i velikim privrednim društvima posebno za oblasti usluga i industrije.&nbsp;
Iz Privredne komore pozvali su članove Komore, organe Komore, odbore udruženja i druge oblike organizovanja u Komori, privredne asocijacije, institucije i pojedince da daju prijedloge za nagrade do 20. februara 2026. godine.&nbsp;
Prijedlozi se mogu dostaviti u pisanoj formi, na adresu: Privredna komora Crne Gore, ul. Novaka Miloševa 29/2, Podgorica ili na imejl adresu pkcg@pkcg.org.&nbsp;
Odluku o dodjeli nagrada donosi Odbor za dodjelu nagrada Komore, koji je izabran od strane predsjednika Komore, a nagrade će biti dodijeljene 21. aprila 2026. godine na Dan Komore.
Pravilnik o dodjeli nagrada, koji sadrži kriterijume, može se pogledati na <a href="https://komora.me/">veb sajtu Privredne komore</a>.

Raspisan konkurs za dodjelu nagrada Privredne komore

Učenica Osnovne škole „Vlado Milić“ Maša Boljević i Uroš Šanjević iz Gimnazije „Podgorica“ osvojili su prvo mjesto na konkursu Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ povodom Dana oslobođenja Podgorice na temu „Podgorica u mojim očima“.
Drugo mjesto u kategoriji za osnovce osvojila takođe učenica OŠ „Vlado Milić“ Ksenija Janković, a treće Andro Škuletić iz OŠ „Sutjeska“.&nbsp;
Od učenika srednjih škola drugo mjesto osvojila je učenica Gimnazije „Slobodan Škerović“ Dunja Prelević, a treće Ema Hadžikadrić iz Gimnazije „Podgorica“.
- Dodjela nagrada biće upriličena u petak, 19. decembra u Sali Marko Miljanov Biblioteke „Radosav Ljumović“ sa početkom u 18 sati - saopšteno je iz NB Radosav Ljumović.
Nagrade učenicima su, kako su naglasili, knjige, plakete i novčani iznos.

Boljević i Šanjeviću prvo mjesto na konkursu „Podgorica u mojim očima“

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: nagrada