Fakulteti nezakonito ograničavaju izdavanje diploma studentima
Centar za građansko obrazovanje (CGO) podržava zahtjev studenata Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, kojim traže da im se, u skladu sa novim Zakonom o visokom obrazovanju, izdaju diplome postdiplomskih specijalističkih studija.
Kako su pojasnili iz CGO-a, riječ je o „zatečenim studentima“ koji studiraju po modelu 3+2, a koji su ostvarili najmanje 60 ECTS od ukupno predviđenih 120 ECTS na master studijama.
- Ovaj zahtjev je opravdan i pravno utemeljen, posebno imajući u vidu specifičnost njihove struke, koja je deficitarna i prijeko potrebna tržištu rada - dodaje se u saopštenju.
CGO podsjeća da se prelazne odredbe iz člana 172 novog Zakona moraju tumačiti u korist onih na koje se odnose.
- Konkretno, ova norma jasno propisuje da student ima pravo da, na sopstveni zahtjev, dobije diplomu postdiplomskih specijalističkih studija ukoliko je ostvario najmanje 60 ECTS na master studijama - dodaju u CGO-u.
Uprkos tome, ističu, pojedini fakulteti pokušavaju da kroz proizvoljna tumačenja uvedu dodatna ograničenja koja zakon ne poznaje.
- Nigdje nije propisano da student mora imati „očišćenu“ prvu godinu master studija, niti da 60 ECTS mora biti ostvareno po određenoj strukturi ispita. Jedini uslov je jasan - ukupno ostvarenih 60 ECTS od predviđenih 120. Ovakva interpretacija primjene člana 172 otvara pitanje pravne sigurnosti u obrazovnom sistemu Crne Gore. Stoga, problem prevazilazi akademski okvir i postaje sistemski: ako se jasne zakonske norme mogu proizvoljno sužavati, narušava se povjerenje u pravni poredak - naglasili su iz CGO-a.
CGO naglašava da studenti PMF-a ne traže privilegije, već dosljednu primjenu zakona, koja se odnosi na sve studente upisane na master programe od 120 ECTS prije stupanja na snagu novog zakona.
- Upravo zato je član 172 i uveden da zaštiti „zatečene studente“ i omogući im pravednu tranziciju, uz priznavanje već stečenih 240 ECTS, što je u praksi ključni uslov za pristup tržištu rada - ističe se u saopštenju.
Namjera zakonodavca bila je, kako se navodi, da olakša, a ne oteža položaj ovih studenata.
- Dok je zakon na snazi, njegova svrha mora biti poštovana. Ukoliko postoje dileme o kvalitetu normativnog rješenja, jedini ispravan put je izmjena zakona, a ne administrativno ograničavanje prava. U suprotnom, država se izlaže i potencijalnim pravnim i finansijskim posljedicama, uključujući moguće tužbe zbog diskriminacije usljed nejednake primjene zakona od strane visokoškolskih ustanova - zaključuje se u saopštenju.