<article>Građani Zete odblokirali su kružni tok prema Aerodromu Podgorica.To je učinjeno nakon razgovora sa liderom Demokratske narodne partije (DNP) Milanom Kneževićem na barikadi na kružnom toku. Dogovor je da će ta saobraćajnica ponovo biti blokirana sjutra.Mještani Zete blokirali su tokom dana više ključnih saobraćajnica u znak protesta zbog jutrošnje policijske akcije u Botunu.Prva blokada počela je na kružnom toku kod Aerodroma Podgorica, gdje su građani napustili svoja vozila i izašli na kolovoz, zbog čega je potpuno obustavljen saobraćaj na relaciji Podgorica – Zeta.Kako je dan odmicao, blokade su se proširile i na druge pravce. Saobraćaj je zaustavljen na više tačaka, uključujući Bistrice, Mataguže i Vukovački most. To praktično znači da se Zeta trenutno ne može proći ni iz pravca Podgorice, ni iz Virpazara, Tuzi ili Grbavaca.Zbog ovakve situacije, u značajnom dijelu Podgorice došlo je do velikih gužvi i zastoja, dok su u Tuzima i okolini kolone vozila gotovo u potpunosti zaustavljene. Zabilježene su i scene putnika koji pješače prema aerodromu kako bi uspjeli stići na planirane letove.</article>

Građani Zete odblokirali su kružni tok prema Aerodromu Podgorica.
To je učinjeno nakon razgovora sa liderom Demokratske narodne partije (DNP) Milanom Kneževićem na barikadi na kružnom toku. Dogovor je da će ta saobraćajnica ponovo biti blokirana sjutra.
Mještani Zete blokirali su tokom dana više ključnih saobraćajnica u znak protesta zbog jutrošnje policijske akcije u Botunu.
Prva blokada počela je na kružnom toku kod Aerodroma Podgorica, gdje su građani napustili svoja vozila i izašli na kolovoz, zbog čega je potpuno obustavljen saobraćaj na relaciji Podgorica – Zeta.
Kako je dan odmicao, blokade su se proširile i na druge pravce. Saobraćaj je zaustavljen na više tačaka, uključujući Bistrice, Mataguže i Vukovački most. To praktično znači da se Zeta trenutno ne može proći ni iz pravca Podgorice, ni iz Virpazara, Tuzi ili Grbavaca.
Zbog ovakve situacije, u značajnom dijelu Podgorice došlo je do velikih gužvi i zastoja, dok su u Tuzima i okolini kolone vozila gotovo u potpunosti zaustavljene. Zabilježene su i scene putnika koji pješače prema aerodromu kako bi uspjeli stići na planirane letove.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kružni tok

Građani Zete

Društvo

Građani Zete odblokirali kružni tok prema aerodromu

Košarkaši Budućnost Volija pobijedili su večeras u Podgorici ekipu Turk Telekoma 91:81, u 12. kolu B grupe Eurokupa.
Budućnost se revanširala rivalu za poraz u Ankari (79:72) i upisala osmi trijumf ove sezone.
Budućnost je, nakon izjednačeni 30 minuta igre, odlučujuću prednost stekla u posljednjoj četvrtini.
U 35. minutu došla je do tada najubjedljivijeg vostva &nbsp;(77:69), prednost je u 37. minutu iznosila devet (85:76), a 20 sekundi prije kraja rekordmnih 11 poena (91:80).
Podgorički tim do prve pobjede u međusobnim duelima, vodili su Rašid Sulajmon sa 25, Nikola Tanasković ubacio je 17, Jogi Ferel 16, dok je sa 15 poena meč završio Skajle Mejs.
U ekipi iz Ankare, koja je doživjela peti poraz, najbolji je bio Džejlin Smit sa 18, Kajl Olmen je imao 17, a Marko Simonović četiri poena.
Budućnost će u narednom kolu, 7. januara, biti gost grčkog Panioniosa.

Budućnost Voli u Morači slavila protiv Turk Telekoma

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je uredbu o pozivanju rezervnog sastava na vojne vježbe tokom 2026. godine, s ciljem zaštite ključnih infrastrukturnih objekata.
Ova mjera, koju nezavisni ruski mediji tumače kao oblik takozvane „tihe mobilizacije“, nadovezuje se na zakon usvojen krajem oktobra, kojim se Kremlju omogućava angažovanje rezervista i u mirnodopskim uslovima. Budući da Rusija formalno nije objavila rat Ukrajini, takav pravni okvir omogućava šire korišćenje rezervnog sastava, prenosi ruska prorežimska novinska agencija TASS.
<h3>Fokus na zaštitu ključne infrastrukture</h3>
Prema novoj uredbi, koja danas stupa na snagu, ruska vlada zadužena je za izradu spiska kritično važnih postrojenja i infrastrukture koja će biti pod posebnim režimom zaštite. Istovremeno, Ministarstvo odbrane odrediće vojne jedinice koje će sprovoditi vježbe obezbjeđenja tih objekata.
Poseban naglasak stavljen je na energetski i saobraćajni sektor, koji su posljednjih mjeseci sve češće meta napada bespilotnim letjelicama i sabotaža. Takvi incidenti dodatno opterećuju rusku protivvazdušnu odbranu.
<h3>Prikriveno jačanje vojnih kapaciteta?</h3>
Iako su ruske vlasti prilikom usvajanja zakona u oktobru tvrdile da se ne radi o mobilizaciji, već o ciljanoj upotrebi pričuvnog sastava, nezavisni ruski portal Meduza ocjenjuje da ovakav pravni okvir u praksi predstavlja „tihu mobilizaciju“.
Prema njihovoj analizi, Kremlj parcijalnim aktiviranjem pričuvnika za zaštitu infrastrukture nastoji da poveća vojne kapacitete bez formalnog proglašenja opšte mobilizacije, koja bi mogla izazvati negativne društvene i političke reakcije unutar Rusije. Ovakav pristup vlastima omogućava veću fleksibilnost i postepeno jačanje vojnog angažmana, bez donošenja politički osjetljivih odluka.

Nezavisni ruski mediji: Putin naredio ''tihu mobilizaciju''

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan odgovorio je na prijetnje Donalda Trampa o novom napadu Sjedinjenih Američkih Država na Iran, rekavši da će svaki vid agresije dobiti oštar i obeshrabrujući odgovor.
Pezeškijan je svoju reakciju objavio na mreži Iks, direktno se referišući na izjavu Donalda Trampa, nakon sastanka sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom.
- Odgovor Islamske Republike Iran na bilo kakvu okrutnu agresiju biće oštar i obeshrabrujući - napisao je Pezeškijan na društvenoj mreži Iks.
Trampova izjava da Iran nastavlja sa povećanjem proizvodnje balističkih raketa, kao i da nastavlja izgradnju nuklearnih postrojenja, korespondira sa izjavama izraelskih zvaničnika protekle sedmice.
Takođe, nedavna vježba raketnih jedinica iranske vojske, odnosno Korpusa islamske revolucionarne garde, shvaćena je kao dodatni vid provokacije Teherana.

Pezeškijan odgovorio na Trampove prijetnje: Svaki napad na Iran će dobiti oštar odgovor

Izrael je saopštio da je ukinuo dozvolu za više od 25 humanitarnih organizacija da posluju na području Gaze, a među njima su Ljekari bez granica i CARE.
Kao razlog je navedeno to što se naprosto nisu pridržavali novih pravila registracije.
Izrael tvrdi da ta pravila sprečavaju Hamas i druge militantne grupe da se infiltriraju među humanitarce. Međutim, organizacije tvrde da su pravila arbitrarna i upozorile da će nova zabrana naškoditi civilnoj populaciji kojoj je humanitarna pomoć očajnički potrebna.
Ljekari bez granica, poznati po francuskoj skraćenici MSF, saopštili su da će odluka vlada u Jerusalimu imati katastrofalne posledice po njihov rad u Gazi, jer ta organizacija na to pom području opslužuje oko 20 odsto bolničkih kreveta i vrši trećinu porođaja.
MSF je takođe negirala izraelske optužbe u vezi sa svojim osobljem.&nbsp;
- MSF nikada ne bi svjesno zaposlio ljude koji se bave vojnim aktivnostima- navodi se.
Dok Izrael tvrdi da će odluka na terenu imati tek ograničen uticaj, pogođene organizacije smatraju da je njen tajming - manje od tri mjeseca otkako je stupio krhki prekid vatre - zapravo razornog karaktera.
- Uprkos prekidu vatre, potrebe u Gazi su ogromne, a mi i desetine drugih organizacija sada smo i nastavićemo da budemo blokirani u nastojanjima da donesemo neophodnu pomoć koja spasava živote- izjavila je Šaina Lou, savjetnica za komunikacije Norveškog savjeta za izbjeglice.
Ta organizacija takođe je na udaru odluke.&nbsp;
- Nemogućnost slanja osoblja u Gazu znači da sav obim posla pada na naše iscrpljeno lokalno osoblje- rekla je Lou.
Neke humanitarne grupe kažu da nisu Izraelu dostavile spisak palestinskog osoblja, kako jevrejska država to zahtijeva, iz straha da će oni biti na meti Izraela i evropskog zakona o zaštiti podataka.
- To proističe sa pravne i bezbjednosne tačke gledišta. U Gazi smo vidneli kako su ubijene stotine humanitarnih radnika- objasnila je Lou.
Odluka da se ne obnove licence humanitarnim grupama znači da će njihove kancelarije u Izraelu i istočnom Jerusalimu biti zatvorene, a organizacije neće moći da šalju međunarodno osoblje ili pomoć u Gazu.
Izrael je tokom cijelog rata u Gazi tvrdio da Hamas uzima pomoć od humanitarac – što je optužba koju ova militantna palestinska organizacija poriče.
Početkom ove godine, Izrael je saopštio da će od humanitarnih organizacija zahtijevati da registruju imena svojih radnika i dostave detalje o finansiranju i operacijama kako bi mogle da nastave sa radom u Gazi.
Novi propisi uključuju i ideološke zahteve – diskvalifikaciju organizacija koje su pozivale na bojkot Izraela, negirale Hamasov napad od 7. oktobra na tu zemlju ili izrazile podršku za bilo koji od međunarodnih sudskih postupaka koji su pokrenuti protiv izraelskih vojnika ili lidera.
Izraelsko ministarstvo za dijasporu saopštilo je da više od 30 grupa – oko 15 odsto organizacija koje djeluju u Gazi – nije ispunilo zahtjeve i da će njihov rad biti obustavljen.
Saopštilo je i da Ljekari bez granica, jedna od najvećih i najpoznatijih humanitarnih grupa u Gazi, nijesu odgovorili na izraelske tvrdnje da su neki od njihovih radnika povezani sa Hamasom ili Islamskim džihadom.
- Poruka je jasna: humanitarna pomoć je dobrodošla – eksploatacija humanitarnih okvira za terorizam nije- rekao je izraelski ministar za dijasporu Amihaj Čikli.

Izrael onemogućio rad brojnim humanitarnim organizacijama u Gazi, među njima i Ljekari bez granica

Američki predsjednik ima povoljne ocjene kod svega oko trećine ljudi koji podržavaju stranke za koje Tramp želi da pobijede na vlasti u Francuskoj i Njemačkoj.
Predsjednik SAD Donald Tramp želi da ojača evropski desničarski populistički pokret, ali bi mogao imati više problema nego što očekuje u pridobijanju evropskih birača.
Lider MAGA (Make America Great Again) pokreta je nepopularan u Evropi, čak i među pristalicama desničarskih populističkih partija koje vidi kao saveznike, prema novoj anketi Politika (POLITICO) sprovedenoj u partnerstvu sa agencijom Public First, u kojoj je ranije ovog mjeseca ispitano više od 10.000 ljudi u pet zemalja. Njegovi najveći fanovi su u Velikoj Britaniji, gde je 50 odsto ispitanika bliskih partiji Reform imalo povoljno mišljenje o Trampu. Međutim, u Francuskoj i Njemačkoj, svega oko trećine ljudi koji su rekli da su podržavali desničarske partije izjavilo je da Trampa vidi u pozitivnom svjetlu.
Rezultati ankete dolaze nakon što je Trampova administracija predstavila novu strategiju nacionalne bezbjednosti usmjerenu na njegovanje „rastućeg uticaja patriotskih evropskih partija“, koje dobijaju sve veću podršku u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, iako to još nije pretočeno u izborne pobjede.
Novi podaci iz ankete Politika predstavljaju potencijalno upozorenje za desničarske populističke partije koje pokušavaju da privuku širu podršku, a istovremeno se približe Trampu, jer su ljudi koji su rekli da bi danas glasali za takve partije imali negativnije mišljenje o Trampu nego oni koji su ih podržavali u prošlosti, u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj.
Američki predsjednik je još nepopularniji u opštoj populaciji. U Francuskoj i Njemačkoj, dvije trećine ispitanika imalo je negativno mišljenje o njemu. U Velikoj Britaniji, 55 odsto je izrazilo negativne stavove - tek nešto više nego u SAD, gde je 50 odsto reklo da ima negativno mišljenje. Tramp je najmanje popularan u Kanadi, gdje je 72 odsto ispitanika imalo negativan stav.
Pristalice „patriotskih“ desničarskih populističkih partija koje američka administracija pominje u svojoj bezbednosnoj strategiji znatno više podržavaju američkog predsjednika nego ostali, ali, što je ključno, čak ni one mu nisu dale snažnu podršku.

Politiko: Tramp nepopularan u Evropi - čak i među pristalicama desničarskog populizma

Hamasovo vojno krilo, brigade Izz ad-Din el-Kasam, danas je imenovalo novog portparola, pri čemu je potvrđena pogibija bivšeg portparola Abu Ubejda u izraelskom napadu na grad Gazu u avgustu.
U snimljenom govoru emitovanom u arapskim medijima, novi portparol je oplakivao pogibiju svog prethodnika Abu Ubejda, opisujući ga kao vođu koji je rukovodio medijskim biroom brigada el-Kasam.
- Danas žalimo za Abu Ubejdom, čije je pravo ime bilo veliki vođa Huthejfa Samir el-Kahlut, koji je preminuo nakon dvije decenije frustriranja neprijatelja - rekao je novi portparol Hamasa.
Novi portparol je takođe potvrdio da su izraelske snage u maju ubile Muhameda el-Sinvara, bivšeg komandanta brigada Izz ad-Din el-Kasam. Potvrđena je i smrt drugih visokih vojnih lidera, uključujući Raeda Saada, koji je ubijen ranije ovog mjeseca.
Abu Ubejda je, osim po svom ratnom nadimku, bio poznat i po svojim televizijskim obraćanjima, u kojima je saopštavao novosti o stanju na bojnom polju, hvalio vojne uspjehe Hamasa i ismijavao Izrael.
Tokom svojih pojavljivanja uvijek je imao lice prekriveno crvenom kefijom, pa se o njegovom privatnom životu malo znalo, zbog čega je u arapskom svijetu dobio nadimak „Maskirani“.
U intervjuu iz 2005. godine otkrio je da je njegovu porodicu cionistička milicija prisilno raselila tokom Nakbe 1948. godine i preselila u neimenovano selo u Pojasu Gaze. U vrijeme intervjua sugerisao je da ima oko 20 godina, što implicira da je rođen sredinom 1980-ih.
Izvori unutar Hamasa naveli su da je samo nekolicina ljudi znala njegov pravi identitet prije njegove smrti. Njegovo prvo veće pojavljivanje desilo se 2006. godine, kada je objavio zarobljavanje izraelskog vojnika Gilada Šalita.

Hamas imenovao novog glasnogovornika pokreta, zvanično potvrđena pogibija Abu Obeide

Napad na Dramsko pozorište u Mariupolju bio je jedan od najzloglasnijih ruskih zločina tokom gotovo četvorogodišnje invazije na Ukrajinu, a prema izvještajima, tom prilikom ubijene su stotine civila – uključujući djecu – koji su se sklanjali u podrumu, dok je uništen jedan od kulturnih simbola grada.
Sada su ruske okupacione vlasti u Mariupolju organizovale glamuroznu ceremoniju povodom ponovnog otvaranja pozorišta, ali postoji problem: za sada nije zakazana nijedna predstava.
Prema riječima bivšeg savjetnika gradonačelnika, Petro Andriuschenka, rekonstrukcija zgrade nije završena. Za Radio Slobodna Evropa izjavio je da su obnovljeni samo javni djelovi objekta: ulaz, gledalište i pozornica.
- Dvije trećine pozorišta – garderobe, tehničke prostorije i razne druge stvari – nisu ni blizu spremne- rekao je Andrjuschenko, koji sada vodi Centar za proučavanje okupacije, nevladinu organizaciju.
Na web stranici pozorišta dostupne su ulaznice, ali stoji da se predstave održavaju na potpuno drugoj adresi – u koncertnoj dvorani filharmonije.
<h2>Šta se desilo s pozorištem?</h2>
Napad na pozorište dogodio se dok su ruske snage napredovale u Mariupolj na početku invazije, u martu 2022. godine.
Civili su ga koristili kao sklonište, a ispred je bio postavljen veliki natpis "Djeca".
Dokumentovano je najmanje 12 smrtnih slučajeva, ali gradske vlasti su tvrdile da je ubijeno oko 300 ljudi, dok je kasnija istraga Associated Pressa zabilježila 600 žrtava.
Napad je široko osuđen kao ratni zločin. Rusija je negirala da je izvela napad.
Međutim, 28. decembra sve je to zaboravljeno kada su ruske okupacione vlasti priredile predstavu s muzikom i kostimiranim izvođačima na novoj pozornici. Glumci iz Sankt Peterburga bili su obučeni kao pirati, harlekini i dame iz 18. vijeka, dok je pjevač nastupao u smokingu.
Građevinari iz Sankt Peterburga došli su da obnove zgradu, a njen gradonačelnik Aleksandr Beglov rekao je publici da je "ovo pozorište simbol i duša Mariupolja".
Nova zgrada možda izgleda slično staroj, ali postoje mnoge razlike.
Fotografije objavljene tokom rekonstrukcije pokazale su da je napravljena od cigle prekrivene malterom. Original je bio građen od bijelog kamena iz Krima, dijela Ukrajine koji je Rusija takođe zauzela.
Sve osim jedne skulpture na vrhu fasade uništene su nakon ruskog napada. Devet novih, izrađenih u ruskom gradu Rostov-na-Donu, izgleda drugačije.
- Pozorište ima malo drugačiju boju, staklene površine su promijenjene, neki konstruktivni elementi su izmijenjeni. Nisu čak uspjeli napraviti statue da izgledaju približno kao originali", rekao je Denis Kochubei, koji je bio zamjenik gradonačelnika Mariupolja kada je Rusija napadala- za RSE.
<h2>'Lakše je zaboraviti'</h2>
Prostor ispred pozorišta, koji je nekada bio pješački trg, sada je parking.
Prokremaljski kanali na društvenim mrežama hvale unutrašnjost, tvrdeći da je "modernija", s elementima poput rampi za osobe u invalidskim kolicima, liftova i prostranijeg prostora za prodaju karata.
- Oni grade vlastita sjećanja na ovaj rat- rekao je Andrjushenko. "U tim sjećanjima… neće biti tragedije, neće biti ničega. Lakše je zaboraviti."
Konstantin Batozsky, politički analitičar i direktor Agencije za razvoj Azovske regije, nevladine organizacije, slaže se.
- Ne postoji bombardovano pozorište – to znači da nije bilo tragedije. Poenta svega ovoga je da se osigura da u sjećanju ljudi ova tragedija, u kojoj su civili poginuli, jednostavno nikada nije postojala. Ne vidite bombardovano pozorište – to znači da se nikada nije desilo.- rekao je.
Pozorište je bilo samo jedna od mnogih zgrada koje su devastirane kada su ruske snage opsjedale Mariupolj u prvim mjesecima 2022. godine, prije nego što su ga potpuno zauzele u maju.
Od tada, ruski mediji prikazuju projekte obnove u gradu.
Batozsky kaže da rekonstrukciju pozorišta treba posmatrati u tom kontekstu – kao propagandu.
- Većina građana još uvijek nije dobila smještaj i živi u ruševinama- rekao je. "Iza fasade centra grada, koji oni 'obnavljaju' ubrzanim tempom, nalaze se samo kulise ruševina, u kojima ljudi nekako preživljavaju. Dakle, njima apsolutno nije stalo do ovog pozorišta."

Kremlj 'ponovo otvara' pozorište u Mariupolju koje je uništio, bez ijedne zakazane predstave

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas je usvojilo odluku kojom je legalizovana upotreba kanabisa u medicinske svrhe, piše Klix.
- Nakon godina borbe, opstrukcija, upornosti, konačno! Vijeće ministara je usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe. Kroz glavu mi prolazi prva konferencija u Parlamentu koju smo organizovali i na kojoj smo slušali svjedočanstva ljudi kojima je ulje kanabisa pomoglo. Pred očima su mi suze ljudi koji slušaju njihov vapaj za legalizovanjem lijeka. Prisjećam se svih sastanaka, gostovanja, lobiranja, molbi, svađa, ‘upozorenja’, poruka ljudi u potrebi, vrijedilo je - objavio je Saša Magazinović, bosanskohercegovački političar.
Naveo je da je danas presrećan i zahvalio svima koji su ovih godina učestvovali u borbi koja nije završena.
- Najvažniji korak je napravljen, ali đavo je u detaljima. Nastavljamo dalje, ali sada je mnogo lakše. Hvala punoIrfanu Ribićukoji je bio moj pokretač da se uključim u borbu za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe. Hvala ministarkiDubravki Bošnjakkoja je našla način da zaobiđe opstrukcije i predloži odluku -napisao je Magazinović.
Ova odluka u praksi znači da je sada kanabis po pravilniku iz kolone jedan (strogo zabranjeno), prebačen u kolonu dva (gdje je dozvoljeno korištenje pod strogom kontrolom).
U toj koloni su odavno opijum, morfijum i niz drugih sredstava koji se koriste u medicinske svrhe.

Građani Zete odblokirali kružni tok prema aerodromu

Tagovi

Budućnost Voli u Morači slavila protiv Turk Telekoma

Nezavisni ruski mediji: Putin naredio ''tihu mobilizaciju''

Pezeškijan odgovorio na Trampove prijetnje: Svaki napad na Iran će dobiti oštar odgovor

Izrael onemogućio rad brojnim humanitarnim organizacijama u Gazi, među njima i Ljekari bez granica

PRATITE TVe UŽIVO