Ilić-Božović: Program ,,Čovjek i biosfera” u fokus stavlja čovjeka i uključivanje lokalne zajednice u zaštiti prirode

Crna Gora je kandidovala sliv Skadarskog jezera za upis na UNESCO-vu listu rezervata biosfere u okviru programa „Čovjek i biosfera“, a ovaj ambiciozni projekat obuhvata znatno šire područje od samog jezera.

Šefica Službe za zaštitu prirodne i kulturne baštine i održivi razvoj u Nacionalnim parkovima Crne Gore (NPCG), Hajdana Ilić-Božović, gostujući u jutarnjem programu „Budilnik“ na Televiziji E, precizirala je koji prostori bi bili uključeni u ovaj budući rezervat.

– U rezervatu biosfere bio bi kompletan sliv Skadarskog jezera koji podrazumijeva rijeku Moraču sa svim svojim pritokama, Cijevnu, Koštanicu, sa druge strane Rijeku Crnojevića, Orahovšticu, Crmničku rijeku. U područje budućeg rezervata biosfere uključena je i rijeka Bojana i Ulcinjska solana, kao i zaleđe Velike plaže – kazala je Ilić-Božović.

Program „Čovjek i biosfera“ stavlja akcenat na balans između očuvanja prirode i održivog razvoja, uz aktivno uključivanje lokalne zajednice.

– Crna Gora ima snažnu obavezu da sve smjernice koje UNESCO svjetska baština propisuje ispuni. UNESCO-ov program „Čovjek i biosfera“ u fokus stavlja čovjeka, odnosno lokalnu zajednicu i uključivanje lokalne zajednice u zaštiti prirode, očuvanja biodiverziteta, očuvanja kulture. I naravno, ta pravila za „Čovjek i biosfera“ ne podrazumijevaju dodatna ograničenja, osim da ne smijemo da gradimo nuklearne elektrane – pojasnila je ona.

Ilić-Božović ističe da je održivost kao koncept izgubila na značaju u društvu, te upozorava na važnost očuvanja prirodnih resursa za buduće generacije.

Podsjetila je da je još prije 20 godina nevladina organizacija Green Home inicirala kandidaturu Skadarskog jezera za UNESCO rezervat biosfere, ali je proces bio zaustavljen i nastavljen tek u februaru 2023. godine.

– Sada u ovom procesu imamo punu podršku Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, zatim nevladinog sektora, Agencije za zaštitu životne sredine, upravljača svih zaštićenih područja i lokalnih aktera, odnosno lokalne zajednice. Prije svega tu mislim na opštine kojima gravitira sliv Skadarskog jezera. Kada govorimo o rezervatu Skadarskog jezera, obično ljudi pomisle na jezero, a to je kompletan sliv koji podrazumijeva kolika je rijeka Morača sa svim svojim pritokama, imamo rijeku Moraču, Cijevnu, Koštanicu, sa druge strane Rijeku Crnojevića, Orahovšticu, Crmničku rijeku. U područje budućeg rezervata biosfere uključena je i rijeka Bojana i Ulcinjska solana, kao i zaleđe Velike plaže – naglasila je Ilić-Božović.

Kandidatura za UNESCO rezervat biosfere podrazumijeva i prekograničnu saradnju sa Albanijom. Iako su nominacije podnesene odvojeno, planirano je potpisivanje međunarodnog sporazuma kojim bi se uspostavio zajednički prekogranični rezervat.

– Zajedno smo definisali šta mi želimo, kako vidimo to područje u budućnosti, pa definisali glavne ciljeve, aktivnosti koje bi tu bile prioritetne da se uključe, pa smo govorili o tome šta da zaštitimo kao prvu, drugu, treću zonu u tom rezervatu biosfere. A onda smo sjeli sa kolegama iz Albanije, pa smo sa njima o tome razgovarali, pa smo donijeli zajedničku viziju i odluku koliki je obuhvat tog budućeg rezervata, što nam je glavno, šta nam je vizija i gdje se vidimo u budućnosti – zaključila je Ilić-Božović.