Jakšić Stojanović: MPNI u 2024. godini procesuiralo pet slučajeva seksualnog uznemiravanja učenika u školama

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je u 2024. godini procesuiralo pet slučajeva seksualnog uznemiravanja učenika u našim školama, kazala je u intervjuu za “Dan” ministarka Anđela Jakšić Stojanović.

Ona je poručila da će snositi odgovornost direktori vaspitno-obrazovnih ustanova koji su u slučajevima seksualnog uznemiravanja učenika u školama napravili propuste, odnosno oni koji kriju te slučajeve od institucija i javnosti.

Jakšić Stojanović je govorila i o aktuelnom problemu falsifikovanih diploma, zbog kojih je ove godine podneseno 38 krivičnih prijava

Svakodnevno dobijamo nove informacije vezano za slučajeve seksualnog uznemiravanja učenika u školama. Da li je resor prosvjete, od kada ste ga Vi preuzeli, dobio prijave za seksualno uznemiravanje učenika, koje su uputili škole, roditelji ili učenici, a prije nego što su aktuelni slučajevi objavljeni u medijima?

Jakšić Stojanović: Smatram da slučajevi seksualnog uznemiravanja i drugih oblika neprimjerenog ponašanja nastavnog osoblja zahtijevaju reakciju i odgovor cjelokupnog društva. Plašim se da je medijski ispraćenim slučajevima takvog ponašanja samo otvorena Pandorina kutija. Isto tako, smatram da o njima treba da se priča jer se radi o našoj djeci koja su povjerena obrazovnom sistemu, a kojoj ovo društvo i institucije sistema moraju obezbijediti zaštitu. Koristim priliku da ohrabrim sve mlade ljude da prijave svaki vid neprimjernog ponašanja, tako pomažu sebi, ali i nama da uradimo sve da oni koji to ne zaslužuju ne budu u učionicama.

Takođe, na rukovodećim mjestima neće biti oni koji te probleme rješavaju tako što ih sakrivaju od institucija i javnosti, a odgovorni su za zakonit rad ustanove. Podsjetiću da sam nakon poslednjih izmjena Opšteg zakona o obrazovanju saopštila da će svi direktori biti na svojim pozicijama do kraja mandata, ali to ne znači da direktori javno-obrazovnih ustanova u tom mandatu mogu da prave propuste, nezakonito postupaju, postupaju van ovlašćenja koja su im data zakonom i da za činjenje ili nečinjenje u konkretnim situacijama ne snose odgovornost.

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je u 2024. godini procesuiralo pet slučajeva seksualnog uznemiravanja učenika u našim školama: tri slučaja u Podgorici, jedan u Budvi i jedan u Tuzima. Ministarstvo je o svakom ovom slučaju obavijestilo ODT, Zavod za školstvo i Prosvjetnu inspekciju, kako bi postupili u skladu sa svojim nadležnostima.

Zbog slučajeva koji se odnose na prijavljivanja seksualnog uznemiravanja učenika od strane zaposlenih u obrazovno-vaspitnim ustanovama, a koji su prethodnih dana sa razlogom zabrinuli crnogorsku javnost, MPNI je Zakonom o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, koji će biti upućen Vladi na usvajanje u ovom mjesecu, predvidjelo da se zaposlenom u obrazovno-vaspitnoj ustanovi koji je prijavljen za seksualno uznemiravanje može privremeno zabraniti obavljanje radnih zadataka do okončanja postupka. Važećim zakonskim rješenjem već je predviđeno da u slučajevima kada je nastavnik pravosnažnom presudom osuđen za krivično djelo protiv polne slobode ne može obavljati obrazovno-vaspitni rad. Takođe, uvedene su odredbe koje se odnose na razrješenja direktora javnih ustanova u svim slučajevima kada se i za njih utvrdi da su seksualno uznemiravali učenike ili zaposlene.

Osnov za razrješenje direktora javne ustanove biće i u slučaju ako je protiv njega pokrenut postupak za krivično djelo protiv polne slobode. U završnoj fazi su i izmjene Pravilnika o normativima i standardima za sticanje sredstava iz javnih prihoda za ustanove koje realizuju javno važeće obrazovne programe. Ovim izmjenama predviđeno je povećanje broja pedagoga i psihologa, s ciljem jačanja njihove preventivne uloge u borbi protiv svih oblika nasilja.

Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje direktorice podgoričke Gimnazije “Slobodan Škerović”, jer, kako su zaključili, nije adekvatno reagovala u slučaju seksualnog uznemiravanja bivše učenice od strane bivšeg profesora. Kada ćete donijeti odluku povodom ovog nalaza inspekcije?

Jakšić Stojanović: Postupak u vezi sa slučajem direktorice Gimnazije “Slobodan Škerović” Podgorica sprovodi se u skladu sa zakonom i nadležnostima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. To zahtijeva poštovanje procesnih radnji i prava stranaka u postupku u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. Postupak je u završnoj fazi, a o daljim aktivnostima javnost će biti blagovremeno obaviještena.

Koliko je podnijeto prijava zbog sumnjivih diploma, a koje su dostavljene na nostrifikaciju, u periodu od novembra 2023.godine do sada, odnosno od kada ste preuzeli resor prosvjete?

Jakšić Stojanović: Od preuzimanja mandata ministarske prosvjete, nauke i inovacija u novembru 2023. godine do danas potpisala sam ukupno 42 krivične prijave zbog sumnji da se radi o falsifikatima, od čega 38 prijava tokom 2024. godine i jednu prijavu zbog sumnje u falsifikovanje rješenja Ministarstva prosvjete u slučaju zaposlene u Institutu za javno zdravlje.

Podsjetiću da je Vlada prihvatila i inicijativu da se formira Međuresorska radna grupa čiji je zadatak da predloži najbolji model provjere inostranih obrazovnih isprava izdatih na obrazovnim ustanovama u regionu. Model provjere će se odnositi kako na obrazovne isprave izdate na nivou srednjeg obrazovanja, tako i za one izdate u nivou visokog obrazovanja. U rad ove grupe uključeni su predstavnici mnogih državnih institucija, Državnog tužilaštva, Privredne komore, Unije poslodavaca, kao i NVO sektora. Radna grupa je do sada prikupila određene podatke na osnovu kojih će se uraditi detaljna analiza. Podaci se odnose na strukturu diploma zaposlenih u javnom sektoru.

Smatram da je važno da se izradi analiza kako bi se konačno znalo koji obrazovni profili rade u javnom sektoru, kako utiču na sistem obrazovanja i tržišta rada i šta bi u tom pravcu trebalo mijenjati na institucionalnom nivou. Nakon sačinjene analize, izaći ćemo sa konkretnim modalitetima koje ćemo predložiti Vladi za postupanja u budućem period, ali istovremeno zaštititi crnogorski sistem obrazovanja i stvarati pravednije uslove za tržište rada. Radna grupa je u fokus analize stavila i međunarodnu saradnju, tj. komunikaciju sa ustanovama koje se nalaze u zemljama regiona, radi bržeg i objektivnijeg dobijanja neophodnih informacija koje nam mogu poslužiti za dalji rad. Radna grupa je inicirala i izmjene Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija.

Predlog zakona usvojila je Vlada početkom novembra i sada je u skupštinskoj proceduri. Predloženim izmjenama zakona preciznije se definišu kriterijumi koji su od posebnog značaja za priznavanje inostranih obrazovnih isprava. U tom smislu, precizno se definiše da se u postupku priznavanja isprave obavezno, a ne kao do sada fakultativno, cijene svi propisani kriterijumi za priznavanje.

Možete li reći sa kojih univerziteta i fakulteta najčešće dolaze falsifikovane diplome?

Jakšić Stojanović: Mogu reći da smo tokom 2024. godine postupali po podnijetim zahtjevima za priznavanje uz koje su prilagani falsifikati o navodno stečenom obrazovanju kako u regionu, tako i u zemljama Evrope i svijeta. Tako je pet krivičnih prijava podnijeto zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave nivoa osnovnog obrazovanja (Turska), 31 krivična prijava podnijeta je zbog sumnje u falsifikat obrazovnih isprava nivoa srednjeg obrazovanja (8 Srbija, 4 BiH, 14 Turska, 1 Rusija, 2 Albanija, 1 SAD, 1 Austrija) i dvije krivične prijave podnijete su zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave nivoa visokog obrazovanja (Velika Britanija i SAD).

Nedavno je obustavljeno priznavanje obrazovnih isprava sa jednog broja obrazovnih ustanova iz BiH. Da li imate informacije da li među licima koja su obuhvaćena istragom zbog sumnjivih diploma ima i crnogorskih državljana?

Jakšić Stojanović: Mi smo putem međunarodne pravne pomoći zatražili i dobili podatke od Državne agencije za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine (SIPA) krajem oktobra 2024. godine da je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo optužnicu u predmetu koji se odnosi na nezakonito izdavanje visokoškolskih diploma, koju je sud potvrdio. Predmetnim optužnim aktom optuženo je 15 fizičkih i šest pravnih lica, odnosno ustanova visokog obrazovanja sa sjedištem na teritoriji Bosne i Hercegovine. Prema informacijama kojima raspolaže ministarstvo, među fizičkim licima obuhvaćenim optužnim aktom nema državljana Crne Gore.

Vlada Crne Gore je 15. novembra donijela zaključak kojim je zadužila MPNI da, u skladu sa obavještenjem pribavljenim od SIPA, privremeno obustavi priznavanje obrazovnih isprava stečenih na ustanovama visokog obrazovanja u toj državi. Postupak je obustavljen za Nezavisni univerzitet za političke i društvene nauke NUBL i Visoku školu za primijenjene i pravne nauke “Prometej” iz Banjaluke. Priznavanje je obustavljeno i za Victoria International University, Univerzitet V i Visoku školu “Union” iz Mostara, kao i za Internacionalni univerzitet Brčko i Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment PIM Banjaluka.

Objekat u vlasništvu kompanije “Čelebić” u Donjoj Gorici iznajmljen je do kraja 2024. godine za smještaj studenata. Gdje će oni biti smješteni po isteku zakupa, odnosno da li će zakup biti produžen? Koliko je studenata smješteno u tom objektu?

Jakšić Stojanović: Vlada Crne Gore je donijela odluku kojom je zadužila Upravu za državnu imovinu da pronađe trajno rješenje za problem nedostajućih kapaciteta za smještaj studenata, u skladu sa svojim nadležnostima. Broj studenata varira iz godine u godinu, zavisno od upisnih rokova, i dugogodišnji problem njihovog smještaja zbog nedovoljnih kapaciteta u postojećim domovima mora se trajno riješiti.

​Predlogom zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava propisano je uvođenje elektronskog registra o priznatim ispravama, čime će se znatno unaprijediti i olakšati procedura podnošenja dokumenata za priznavanje, kao i vođenje elektronske baze podnijetih zahtjeva i izdatih rješenja o priznavanju, koju ministarstvo sada ne posjeduje.

Sigurna sam da će se novim zakonskim rješenjima unaprijediti zaštitni mehanizmi, naročito rješenjem koje predviđa obavezno polaganje diferencijalnih ispita u postupku izjednačavanja kvalifikacija. Ovo rješenje je posebno važno u slučajevima izjednačavanja kvalifikacija iz oblasti medicine, a koje su stečene na ustanovama srednjeg i visokog obrazovanja u regionu, a za koje je propisana obaveza izjednačavanja u skladu sa posebnim zakonom.