Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović i potpredsjednik Evropske investicione banke (EIB) Robert de Grut potpisali su ugovor o grantu od dva miliona eura, koji će biti iskorišćen za kupovinu računarske opreme za crnogorske škole. 
 
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), ugovor je potpisan na ceremoniji koja je danas održana u sjedištu EIB Globala u Luksemburgu. 
 
Jakšić Stojanović je istakla da se nabavkom dodatne računarske opreme stvara jaka osnova za digitalizaciju obrazovnog procesa i omogućava mladim ljudima da steknu digitalne vještine i kompetencije koje su neophodne za 21. vijek. 
 
Prema njenim riječima, ugovor predstavlja značajan korak ka poboljšanju crnogorskog obrazovnog sistema što će u velikoj mjeri stvoriti bolje uslove za rad i napredovanje učenika. 
 
- Obrazovanje je jedan od stubova svakog društva, a kontinuirano unapređenje njegovog kvaliteta treba da bude prioritet na svim nivoima - navela je Jakšić Stojanović. 
 
De Grut, nadležan za aktivnosti u Crnoj Gori, podsjetio je da je EIB dugogodišnji partner crnogorskog obrazovnog sektora. 
 
- Kao dugogodišnji partner Ministarstva prosvjete Crne Gore, zadovoljni smo što smo dio ove najnovije inicijative i što možemo dodatno podržati digitalizaciju u školama - rekao je De Grut. 
 
Kako je naveo, nova ICT oprema finansirana navedenim grantom povećaće upotrebu digitalnih tehnologija i vještina, proširiti pristup učenju i poboljšati ukupno obrazovno okruženje. 
 
- Ona će omogućiti dalji pristup kvalitetnom obrazovanju, doprinijeti zapošljivosti mladih i stvoriti radnu snagu spremnu za budućnost koja odgovara zahtjevima tržišta - kazao je De Grut. 
 
Iz MPNi su naveli da će nova digitalna oprema, zajedno sa obukom za nastavnike i razvojem vještina promovisati intregraciju digitalnih alata u obrazovanje i omogućiti jednak pristup digitalnim izvorima učenja za sve učenike. 
 
Oni su rekli da je grant, koji se realizuje kao dio Fonda za Inicijativu za ekonomnsku otpornost i finansira od donatora, nastavak prethodnih investicija EIB Global-a u crnogorski obrazovni program čiji je cilj unapređenje obrazovne infrastrukture. 
 
Kako su pojasnili, ta ulaganja odnose se na zajam EIB-a u iznosu od 18 miliona eura, grant EU od 11 miliona obezbjeđen u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan, kao i tehničku pomoć u iznosu od 2,5 miliona eura kroz grant tehničke pomoći u okviru Inicijative za ekonomsku otpornost.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Potpisan grant od dva miliona eura za računarsku opremu u školama

Na inicijativu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), školski odbori osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori donijeli su odluku o zabrani upotrebe mobilnih telefona u toku nastave.
Izuzetak je, kako su saopštili iz MPNI, kada je upotreba telefona predmetnog nastavika kroz dnevnu pripremu predviđena kao nastavno sredstvo za realizaciju određenih nastavnih jedinica.
- Takođe, odlukom su predviđene i posebne okolnosti (hitne situacije, zdravstveni razlozi itd) u kojima učenici, po odobrenju predmetnog nastavnika ili Uprave škole mogu koristiti mobilni telefon - dodali su u resoru kojim rukovodi Anđela Jakšić-Stojanović.
Narednih dana će, kažu, u saradnji sa školama stvoriti neophodne preduslove kako bi se usvojena odluka u potpunosti sprovela.&nbsp;
- Uporedna praksa u određenom broju zemalja jepokazala da ukidanje mobilnih telefona u školama generiše pozitivne efekte na rezultate koje učenici postižu u obrazovnom procesu, pa je sasvim očekivano i zabilježeno povećanje broja zemalja koje generalno ili unutar pojedinačnih obrazovnih institucija, uvode različite forme djelimične ili potpune zabrane upotrebe mobilnih telefona u školama - kazali su iz MPNI.&nbsp;
Napominju da na nivou Crne Gore postoje škole koje su već i ranije usvojile pravilnike koji se odnose na zabranu upotrebe mobilnih telefona u toku nastave, te kažu da su pozitivne efekte ove odluke potvrdili kako nastavnici i roditelji, tako i sami učenici.

1250x600

1084x550

Zabranjena upotreba mobilnih telefona u školama tokom nastave

Škole u Crnoj Gori dobiće zaštitare od 15. februara - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) nakon što je Vlada na današnjoj sjednici donijela zaključke kojima se za to obezbeđuju finansijska sredstva.
- Planiranom aktivnošću je predviđeno da sve škole u gradskim sredinama - 42 srednje i 65 osnovnih škola- &nbsp;koje pohađa značajan broj učenika, a u kojima postoji rizik od ugrožavanja školske imovine, kao irizik po bezbjednost zaposlenih i učenika koji pohađaju nastavu, angažuju fizičko obezbjeđenje - zaštitare i to u periodu od 15. februara do kraja školske godine kako bi se osigurao veći nivo bezbjednosti u obrazovno-vaspitnim ustanovama - kazali su u MPNI.
Kako dodaju, preduzimajući navedene aktivnosti, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Vlada Crne Gore konkretnim mjerama pokazuju odlučnost u namjeri da se stane na kraj nasilju u školama, kao i da se slučajevi koji su u posljednje vrijeme zadesili ne samo našu državu, već i region i cijeli svijet, a tiču se tragičnih događaja u školama i školskim dvorištima i na ovaj način preveniraju.&nbsp;
- Ministarstvo prosvjete nauke i inovacija je u prethodnom periodu obezbijedilo sredstva za postavljanje video nadzora u svim obrazovno- vaspitnim ustanovama u Crnoj Gori, a intenziviran je i rad na prevenciji svih oblika nasilja kroz intenzivnu edukaciju i realizaciju različitih projektnih aktivnosti koje se sprovode u saradnji sa medjunarodnim organizacijama, državnim institucijama i nevladinim sektorom - naveli su u resoru Anđele Jakšić-Stojanović.

MPNI: Škole dobijaju zaštitare od 15. februara

U Crnoj Gori će ove godine početi izgradnja nekoliko novih škola i vrtića, što će u velikoj mjeri unaprijediti kvalitet obrazovne infrastrukture, saopštila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović.
Ona je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da se u očekuje početak izgradnje novih vrtića u Baru i Nikšiću, sportske sale Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje, nove škole u Lastvi Grbaljskoj u Tivtu.
Jakšić Stojanović je istakla da su stvorene pretpostavke da početkom godine bude raspisan i tender za odabir izvođača radova na vrtiću u Ulcinju i da bi do aprila trebalo da počne izgradnja novog paviljona Osnovne škole „Oktoih“ u podgoričkom naselju Zabjelo.
Ona je rekla da je uvjerena da će u toku ove godine konačno početi i izgradnju škole i vrtića u podgoričkom naselju Siti kvart, nove škole na Karabuškom polju, vrtića u Beranama, kao i rekonstrukcija i nadgradnja vrtića na Zabjelu i u Kotoru, i dogradnju škole „Vlado Milić“ u Donjoj Gorici.
Sve navedeno, kao i završetak radova na objektima škole „Vladimir Nazor“ i škole u tivatskom naselju Radovići, prema riječima Jakšić Stojanović, označiće ovu godinu kao godinu stvaranja infrastrukture.
Ona je kazala da se ubrzo očekuje i nabavka namještaja za sve škole i vrtiće u Crnoj Gori.
Jakšić Stojanović je istakla da je tim Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), uz podršku Ministarstva finansija i Vlade, u velikoj mjeri obezbijedio finansije za sve navedene projekte, ali i mnoge druge.
Ona je podsjetila da je prošle godine zaključen ugovor sa Evropskom bakom za obnovu i razvoj (EBRD) za 20 miliona eura kreditnih sredstava za unapređenje energetske efikasnosti crnogorskih škola.
Kako je navela, u završnoj fazi su pregovori sa Evropskom investicionom bankom (EIB) i Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB) za dodatnih oko 40 miliona EUR kreditnih sredstava, a crnogorskom obrazovnom sistemu je obezbijeđeno oko 18 miliona bespovratnih sredstava kroz aranžmane sa međunarodnim finansijskim institucijama.
- Sve to daje razloge za optimizam da će, zbog zrelosti samih projekata, infrastruktura obrazovnog sistema i finansiranje njenog unapređenja biti i na vrhu liste prioriteta kroz Plan rasta, o čijim prvim rezultatima ćemo uskoro upoznati crnogorsku javnost - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je istakla zadovoljstvo činjenicom da su, u proteklom periodu, školski objekti na teritoriji skoro cijele Crne Gore bili predmet određenih infrastrukturnih intervencija.
- Za rekonstrukcije je ukupno uloženo oko 20 miliona EUR, od čega skoro pet miliona iz tekućeg budžeta MPNI, oko tri miliona donatorskih sredstava (u prvom planu donacija Ambasade Sjedinjenih Američkih Država), te kreditnih sredstava iz aranžmana sa EIB-om i njemačkom razvojnom bankom - KfW - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je naglasila da su prethodne godine završeni ili su u završnoj fazi radovi na instalaciji 17 novih sistema grijanja u objektima širom Crne Gore, čija je vrijednost skoro dva miliona eura.
- Crnogorske škole opremljene su sa oko sedam miliona EUR vrijednom računarskom opremom, školama su predata na upotrebu 42 nova vozila za prevoz učenika, vrijednosti preko 2,5 miliona - podsjetila je Jakšić Stojanović.
Govoreći o kvalitetu nastavnih planova i programa, Jakšić Stojanović je kazala da na njih, ali i na udžbenike, primjedbe imaju i nastavnici i roditelji i učenici, što je više nego jasan signal da se negdje u prošlosti pogriješilo.
- U tom smislu, od krucijalne važnosti je donošenje Strategije za reformu obrazovanja (2025–2035) na kojoj radimo u saradnji sa UNICEF-om, a što je grantom od milion EUR podržala i Evropska komisija. Proces izrade ovog dokumenta je u završnoj fazi i očekujemo da će biti usvojen na Vladi do kraja februara - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da je jedna od ključnih aktivnosti koja je prepoznata Strategijom izmjena plana i programa, koja će se realizovati po ciklusima.
- U našim planovima i programima nijesu dovoljno zastupljeni kultura, umjetnost, održivi razvoj, građansko obrazovanje, medijska pismenost, etika, filozofija - navela je Jakšić Stojanović i dodala da će u narednom periodu posebna pažnja biti posvećena i kontinuiranom profesionalnom razvoju nastavnika.
Prema njenim riječima, izmjenu nastavnog plana i programa pratiće i izmjena udžbenika.
- To je kompleksan proces, ali sam sigurna da Crna Gora ima izuzetne resurse i kadrovske potencijale u koje treba ulagati i koje treba promovisati kao izuzetne primjere koji služe na ponos našem obrazovnom sistemu i Crnoj Gori - rekla je Jakšić Stojanović.
Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju prepoznata su dva umjesto četiri klasifikaciona perioda, a kakvi su efekti takve odluke će, kako je navela Jakšić Stojanović, pokazati vrijeme.
Ona je dodala da svaka promjena zahtijeva određeno vrijeme za adaptaciju, kako bi se svi učesnici u obrazovnom procesu – nastavnici, učenici i roditelji – prilagodili novim uslovima i načinima rada.
- Imajući u vidu da je u pitanju relativno kratak period, očekujemo da se već u drugom polugodištu svi u potpunosti adaptiraju na novi sistem rada i da upravo u prvom planu budu svi benefiti ovog koncepta - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je navela da će MPNI na kraju školske godine uraditi analizu kako se ove izmjene sprovode u praksi i kakve efekte donose na duže staze jer su, kakao je kazala, upravo evaluacija i povratne informacije od nastavnika, učenika i roditelja ključne za uspjeh takvih promjena.
Govoreći o dvojezičnoj nastavi u školama, Jakšić Stojanović je ukazala da je 2024/2025. godine nastava po CLIL pristupu zastupljena u deset odjeljenja prvog razreda u osnovnim školama u Crnoj Gori, a da su u ovu svrhu posebno opremljeni i CLIL kabineti.
CLIL metodologija predstavlja inovativni pristup u kojem učenici kroz sadržajnu nastavu spontano uče jezik, istovremeno usvajajući znanja iz različitih nastavnih predmeta.
Jakšić Stojanović je navela da je obuke u oblasti primjene CLIL metodologije u bilingualnoj nastavi do sada prošlo oko 40 nastavnika.
- Obuke će se nastaviti i u ovoj godini za škole u ostalim opštinama u Crnoj Gori, kako bismo od septembra imali još veći broj odjeljenja obuhvaćenih ovim program - istakla je Jakšić Stojanović i napomenula da je u toku izrada trojezičnog Priručnika za nastavnike na crnogorskom, engleskom i albanskom jeziku.
Ona je saopštila da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u prošloj godini procesuiralo pet slučajeva seksualnog uznemiravanja učenika u školama - tri u Podgorici i po jedan u Budvi i Tuzima.
Jakšić Stojanović je podsjetila da je, zbog tih slučajeva, MPNI izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, koji će biti upućen Vladi na usvajanje, predvidjelo da se zaposlenom u obrazovno-vaspitnoj ustanovi koji je prijavljen za seksualno uznemiravanje, može privremeno zabraniti obavljanje radnih zadataka do okončanja postupka.
- Uvedene su odredbe koje se odnose na razrješenja direktora javnih ustanova u svim slučajevima kada se i za njih utvrdi da su seksualno uznemiravali učenike ili zaposlene, a osnov za razrješenje biće i u slučaju ako je protiv njega pokrenut postupak za krivično djelo protiv polne slobode - navela je Jakšić Stojanović.
Ona je ukazala da su u završnoj fazi i izmjene Pravilnika o normativima i standardima za sticanje sredstava iz javnih prihoda za ustanove koje realizuju javno važeće obrazovne programe, kojim je predviđeno povećanje broja pedagoga i psihologa u školama, s ciljem jačanja njihove preventivne uloge u borbi protiv svih oblika nasilja.
Jakšić Stojanović smatra da objelodanjivanje slučajeva seksualnog uznemiravanja može ohrabriti učenice da prijave slične incidente.
- Kada se o ovakvim pitanjima otvoreno govori, to može stvoriti sigurnije okruženje za žrtve, ali i podići svijest o ovom problemu u društvu - navela je Jakšić Stojanović.
Ona je istakla da je važno da škole i institucije pruže adekvatnu podršku i zaštitu onim osobama koje prijavljuju uznemiravanje, kako bi se osjećale sigurno i osnaženo da govore o svojim iskustvima.
Kada je riječ o propustima u radu nastavnog osoblja, Jakšić Stojanović je kazala da je u prethodnom periodu pokrenuto više postupaka protiv nastavnika, a o kojima je javnost uglavnom bila blagovremeno obaviještena - slučajevi profesora u Gimnaziji “Slobodan Škerović” u Podgorici, beranskoj Gimnaziji “Panto Mališić”.
Upitana na koji način će biti riješen problem nedostatka smještajnih kapaciteta za studente budući da je istekao rok na koji je, u te svrhe, bio iznajmljen objekat u vlasništvu kompanije "Čelebić" u Donjoj Gorici, Jakšić Stojanović je kazala da je Vlada zadužila Upravu za državnu imovinu da pronađe trajno rješenje za problem nedostajućih kapaciteta za smještaj studenata.
- Postupak je još u toku, a javnost će svakako biti blagovremeno obaviještena o ishodu - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da su na inicijative studenata pokrenuli aktivnosti kako bi se riješili problemi smještaja studenata u Podgorici i ukazala da je u 2023. godini oko 750 studenata koji su zadovoljavali osnovne kriterijume ipak nije ostvarilo pravo za korišćenje studentskog doma zbog nedovoljnih smještajnih kapaciteta.
Jakšić Stojanović je ukazala da je Radna grupa za izradu Nacrta zakona o visokom obrazovanju, predložila jedinstven model za sve ustanove visokog obrazovanja, odnosno model 3+1+1+3 ili 3+2+3 za sve studijske programe koji ne pripadaju regulisanim profesijama, iz razloga što je model trogodišnjih osnovnih studija dominantan u Evropskom prostoru visokog obrazovanja.
Kako je navela, nakon okruglog stola o Nacrtu zakona, koji je organizovan u Ministarstvu u novembru, na kojem su učestvovali predstavnici akademske zajednice, neakademsko osoblje, studenati, nevladin sektor, i predstavnici drugih relevantnih institucija, mogli su se čuti različiti stavovi u vezi sa modelom studija predloženim tekstom Nacrta zakona.
- Smatram opravdanim da se novim zakonskim rješenjem omogući fleksibilan model studija, koji bi s jedne strane prepoznao trocikličnost studija kao zahtjev bolonjskog procesa i Evropskog prostora visokog obrazovanja, ali bi istovremeno bio usklađen sa nacionalnim potrebama i tržištem rada - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da bi prepoznavanjem dodiplomskih studija obima 180 ECTS, odnosno 240 ECTS kredita, postdiplomskih studija koje bi se realizovale kao specijalističke studije obima 60 ECTS kredita i master studije obima 60 ECTS, odnosno 120 ECTS kredita, bila data mogućnost ustanovama visokog obrazovanja da studijske programe koncipiraju u zavisnosti od zahtjeva tržišta za određenom kvalifikacijom.
Jakšić Stojanović smatra da bi se na taj način sa jedne strane omogućila nesmetana mobilnost studenata, imajući u vidu da je dominantan model studija u Evropi 3+2.
- A s druge strane bi se zadovoljile nacionalne potrebe za onim profesijama za kojima postoji potreba da se realizuju kao četvorogodišnji studij, što je slučaj, primjera radi sa kvalifikacijom pravnika, gdje postoji opravdana potreba da se za oblast advokature i pravosuđa - navela je Jakšić Stojanović.
Ona je istakla da će novi Zakon o visokom obrazovanju biti u najboljem interesu studenata i akademske zajednice u cjelini, te da bi trebalo da bude donijet u prvom kvartalu ove godine.
Jakšić Stojanović je kazala da je od od preuzimanja funkcije u novembru 2023. godine do danas potpisala 42 krivične prijave zbog sumnji da se radi o falsifikatima, od čega 38 prijava tokom prošle godine, i jednu prijavu zbog sumnje u falsifikovanje rješenja Ministarstva prosvjete u slučaju zaposlene u Institutu za javno zdravlje.
Kako je navela, prilagani su falsifikati o navodno stečenom obrazovanju kako u regionu tako i po zemljama Evrope i svijeta.
- Tako je pet krivičnih prijava podnijeto zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave nivoa osnovnog obrazovanja stečenog u Turskoj, 31 krivična prijava podnijeta je zbog sumnje u falsifikat obrazovnih isprava nivoa srednjeg obrazovanja (Srbija osam, BiH četiri, Turska 14, Albanija dva, Rusija, SAD i Austrija po jedan)) - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da su dvije krivične prijave podnijete zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave nivoa visokog obrazovanja sa obrazovnih ustanova u Velikoj Britaniji i SAD-u.

Jakšić Stojanović: Ove godine počinje izgradnja nekoliko škola i vrtića, i završetak radova i na OŠ „Vladimir Nazor“

Naša škola se upravo uključuje u projekat medijacije, tako da će biti jedan broj nastavnika obučen za rad na postupanju u nekim incidentnim situacijama, među učenicima, među nastavnicima i učenicima, između nastavnika i roditelja, i slično, a tokom projekta obučavaće se i učenici. Tako da smo zaista stalno u tome, i stalno je neka aktivnost posvećena tome - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, direktorica O.Š.,, Radojica Perović” - Dijana Laković.
Savjet roditelja O.Š.,, Radojica Perović” je pokrenuo inicijativu za uvođenje školskog policajca u sve &nbsp;crnogorskim školama.
Potreba za školskim policajcem traje već duže vrijeme, kaže Laković, te i rukovodioci škola, kako tvrdi, insistiraju na tom pitanju.
- Projekat je postojao prije nekoliko godina, pokazao se kao dobar, i to već neko vrijeme mi iskazujemo potrebu za školskim policajcem. Naravno, uvijek se ta priča aktuelizuje kada se desi nešto, neki incident, i slično, ali, u svakom slučaju imaju podršku za to - rekla je Laković.
U školi se u kontinuitetu realizuju aktivnosti, podsjeća Laković, na prevenciji svake vrste nasilja, dodaje ona, te se svakodnevno u školi, kako tvrdi, osjećaju bezbjedno.
- Kada se, da kažem, ne osjećamo bezbjedno, je onda kada se desi nešto što je potpuno neočekivano, ipak to nijesu neke uobičajene aktivnosti, jer ne možemo da očekujemo da toliko maloljetnika krene na druge maloljetnike, na taj način, da su to djeca iz našeg okruženja, da su djeca iz Bloka V. To je nešto što nas tjera da zastanemo i razmislimo da li je moguće da djeca koja su naši sugrađani, da se desi, i tada je i pojačana briga. Međutim, mi u kontinuitetu realizujemo veliki broj preventivnih aktivnosti, stalno govorimo o tome. Odnosno, moram reći, da smatram da &nbsp;je za rukovodioce, za mene jeste, ali i za nastavni kadar, bezbjednost na jednoj strani, sve ostalo na drugoj, to je uslov svih uslova - poručila je Laković.
Edukativne radionice se realizuju tokom cijele školske godine, objašnjava Laković, i godišnjim planom škole je obuhvaćen taj programu, u kome, kako navodi, učestvuje pedagoška služba i odjeljenske starješine, naglašava ona, sa svojim učenicima.
- Mi smo prošle godine i donijeli pravilnik o upotrebi mobilnih telefona, jer znamo da su mobilni telefoni, odnosno društvene mreže, bili jedan od mogućeg izvora nasilja, da li cyber, da li neki dogovori za fizička nasilja, između škola, i slično. Ono što je dugogodišnja praksa u školama, pa i kad smo mi bili đaci, je ta da su dežurni učenici bili možda prva stanica kad se ulazi u školu, i to smo uradili, izmjestili učenike da oni ne budu baš na prvoj stanici, kad ulazi neka odrasla osoba, ili bi ko drugi nepoznati, uradili smo i to. Naša škola se upravo uključuje u projekat medijacije, tako da će biti jedan broj nastavnika obučen za rad na postupanju u nekim incidentnim situacijama, među učenicima, među nastavnicima i učenicima, između nastavnika i roditelja, i slično, a tokom projekta obučavaće se i učenici. Tako da smo zaista stalno u tome, i stalno je neka aktivnost posvećena tome - zaključila je Laković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na TV E.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DK7JnxLZyVOk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Laković: Potreba za školskim policajcem traje već duže vrijeme

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u 2024. godini obezbijedilo je računarsku opremu za sve škole u Crnoj Gori u vrijednosti od 6.337.214 eura, saopšteno je iz tog resora.
Nabavka je podrazumijevala 4.575 računara, 1.133 laptopa, 1.806 televizora, 516 projektora i 445 štampača. Na ovaj način je opremljeno 210 računarskih učionica i 2.020 kabineta u svim obrazovnim ustanovama u Crnoj Gori, saopšteno je iz tog resora.
Takođe, računarskom opremom je opremljeno 580 kancelarija u upravama 205 osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori za šta je opredijeljeno dodatnih 500.000 eura.
U saradnji sa predstavništvom UNICEF-a u Crnoj Gori, za sve predškolske ustanove obezbijeđen je 221 tablet uređaj za rad sa djecom sa smetnjama u razvoju”, navode u saopštenju.
- U ovoj godini Ministarstvo će nastaviti da intenzivno radi na obezbjeđivanju adekvatne računarske opreme za sve obrazovne ustanove u Crnoj Gori, tako da nas uskoro očekuje potpisivanje ugovora o bespovratnom grantu vrijednom dva miliona eura sa Evropskom Investicionom Bankom koji će, takođe, biti utrošen za nabavku računara i računarske opreme za sve škole u Crnoj Gori - poručuju iz tog resora.

U računarsku opremu za škole uloženo oko sedam miliona eura

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je u 2024. godini procesuiralo pet slučajeva seksualnog uznemiravanja učenika u našim školama, kazala je u intervjuu za “Dan” ministarka Anđela Jakšić Stojanović.
Ona je poručila da će snositi odgovornost direktori vaspitno-obrazovnih ustanova koji su u slučajevima seksualnog uznemiravanja učenika u školama napravili propuste, odnosno oni koji kriju te slučajeve od institucija i javnosti.
Jakšić Stojanović je govorila i o aktuelnom problemu falsifikovanih diploma, zbog kojih je ove godine podneseno 38 krivičnih prijava
Svakodnevno dobijamo nove informacije vezano za slučajeve seksualnog uznemiravanja učenika u školama. Da li je resor prosvjete, od kada ste ga Vi preuzeli, dobio prijave za seksualno uznemiravanje učenika, koje su uputili škole, roditelji ili učenici, a prije nego što su aktuelni slučajevi objavljeni u medijima?
Jakšić Stojanović: Smatram da slučajevi seksualnog uznemiravanja i drugih oblika neprimjerenog ponašanja nastavnog osoblja zahtijevaju reakciju i odgovor cjelokupnog društva. Plašim se da je medijski ispraćenim slučajevima takvog ponašanja samo otvorena Pandorina kutija. Isto tako, smatram da o njima treba da se priča jer se radi o našoj djeci koja su povjerena obrazovnom sistemu, a kojoj ovo društvo i institucije sistema moraju obezbijediti zaštitu. Koristim priliku da ohrabrim sve mlade ljude da prijave svaki vid neprimjernog ponašanja, tako pomažu sebi, ali i nama da uradimo sve da oni koji to ne zaslužuju ne budu u učionicama.
Takođe, na rukovodećim mjestima neće biti oni koji te probleme rješavaju tako što ih sakrivaju od institucija i javnosti, a odgovorni su za zakonit rad ustanove. Podsjetiću da sam nakon poslednjih izmjena Opšteg zakona o obrazovanju saopštila da će svi direktori biti na svojim pozicijama do kraja mandata, ali to ne znači da direktori javno-obrazovnih ustanova u tom mandatu mogu da prave propuste, nezakonito postupaju, postupaju van ovlašćenja koja su im data zakonom i da za činjenje ili nečinjenje u konkretnim situacijama ne snose odgovornost.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je u 2024. godini procesuiralo pet slučajeva seksualnog uznemiravanja učenika u našim školama: tri slučaja u Podgorici, jedan u Budvi i jedan u Tuzima. Ministarstvo je o svakom ovom slučaju obavijestilo ODT, Zavod za školstvo i Prosvjetnu inspekciju, kako bi postupili u skladu sa svojim nadležnostima.
Zbog slučajeva koji se odnose na prijavljivanja seksualnog uznemiravanja učenika od strane zaposlenih u obrazovno-vaspitnim ustanovama, a koji su prethodnih dana sa razlogom zabrinuli crnogorsku javnost, MPNI je Zakonom o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, koji će biti upućen Vladi na usvajanje u ovom mjesecu, predvidjelo da se zaposlenom u obrazovno-vaspitnoj ustanovi koji je prijavljen za seksualno uznemiravanje može privremeno zabraniti obavljanje radnih zadataka do okončanja postupka. Važećim zakonskim rješenjem već je predviđeno da u slučajevima kada je nastavnik pravosnažnom presudom osuđen za krivično djelo protiv polne slobode ne može obavljati obrazovno-vaspitni rad. Takođe, uvedene su odredbe koje se odnose na razrješenja direktora javnih ustanova u svim slučajevima kada se i za njih utvrdi da su seksualno uznemiravali učenike ili zaposlene.
Osnov za razrješenje direktora javne ustanove biće i u slučaju ako je protiv njega pokrenut postupak za krivično djelo protiv polne slobode. U završnoj fazi su i izmjene Pravilnika o normativima i standardima za sticanje sredstava iz javnih prihoda za ustanove koje realizuju javno važeće obrazovne programe. Ovim izmjenama predviđeno je povećanje broja pedagoga i psihologa, s ciljem jačanja njihove preventivne uloge u borbi protiv svih oblika nasilja.
Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje direktorice podgoričke Gimnazije “Slobodan Škerović”, jer, kako su zaključili, nije adekvatno reagovala u slučaju seksualnog uznemiravanja bivše učenice od strane bivšeg profesora. Kada ćete donijeti odluku povodom ovog nalaza inspekcije?
Jakšić Stojanović: Postupak u vezi sa slučajem direktorice Gimnazije “Slobodan Škerović” Podgorica sprovodi se u skladu sa zakonom i nadležnostima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. To zahtijeva poštovanje procesnih radnji i prava stranaka u postupku u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. Postupak je u završnoj fazi, a o daljim aktivnostima javnost će biti blagovremeno obaviještena.
Koliko je podnijeto prijava zbog sumnjivih diploma, a koje su dostavljene na nostrifikaciju, u periodu od novembra 2023.godine do sada, odnosno od kada ste preuzeli resor prosvjete?
Jakšić Stojanović: Od preuzimanja mandata ministarske prosvjete, nauke i inovacija u novembru 2023. godine do danas potpisala sam ukupno 42 krivične prijave zbog sumnji da se radi o falsifikatima, od čega 38 prijava tokom 2024. godine i jednu prijavu zbog sumnje u falsifikovanje rješenja Ministarstva prosvjete u slučaju zaposlene u Institutu za javno zdravlje.
Podsjetiću da je Vlada prihvatila i inicijativu da se formira Međuresorska radna grupa čiji je zadatak da predloži najbolji model provjere inostranih obrazovnih isprava izdatih na obrazovnim ustanovama u regionu. Model provjere će se odnositi kako na obrazovne isprave izdate na nivou srednjeg obrazovanja, tako i za one izdate u nivou visokog obrazovanja. U rad ove grupe uključeni su predstavnici mnogih državnih institucija, Državnog tužilaštva, Privredne komore, Unije poslodavaca, kao i NVO sektora. Radna grupa je do sada prikupila određene podatke na osnovu kojih će se uraditi detaljna analiza. Podaci se odnose na strukturu diploma zaposlenih u javnom sektoru.
Smatram da je važno da se izradi analiza kako bi se konačno znalo koji obrazovni profili rade u javnom sektoru, kako utiču na sistem obrazovanja i tržišta rada i šta bi u tom pravcu trebalo mijenjati na institucionalnom nivou. Nakon sačinjene analize, izaći ćemo sa konkretnim modalitetima koje ćemo predložiti Vladi za postupanja u budućem period, ali istovremeno zaštititi crnogorski sistem obrazovanja i stvarati pravednije uslove za tržište rada. Radna grupa je u fokus analize stavila i međunarodnu saradnju, tj. komunikaciju sa ustanovama koje se nalaze u zemljama regiona, radi bržeg i objektivnijeg dobijanja neophodnih informacija koje nam mogu poslužiti za dalji rad. Radna grupa je inicirala i izmjene Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija.
Predlog zakona usvojila je Vlada početkom novembra i sada je u skupštinskoj proceduri. Predloženim izmjenama zakona preciznije se definišu kriterijumi koji su od posebnog značaja za priznavanje inostranih obrazovnih isprava. U tom smislu, precizno se definiše da se u postupku priznavanja isprave obavezno, a ne kao do sada fakultativno, cijene svi propisani kriterijumi za priznavanje.
Možete li reći sa kojih univerziteta i fakulteta najčešće dolaze falsifikovane diplome?
Jakšić Stojanović: Mogu reći da smo tokom 2024. godine postupali po podnijetim zahtjevima za priznavanje uz koje su prilagani falsifikati o navodno stečenom obrazovanju kako u regionu, tako i u zemljama Evrope i svijeta. Tako je pet krivičnih prijava podnijeto zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave nivoa osnovnog obrazovanja (Turska), 31 krivična prijava podnijeta je zbog sumnje u falsifikat obrazovnih isprava nivoa srednjeg obrazovanja (8 Srbija, 4 BiH, 14 Turska, 1 Rusija, 2 Albanija, 1 SAD, 1 Austrija) i dvije krivične prijave podnijete su zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave nivoa visokog obrazovanja (Velika Britanija i SAD).
Nedavno je obustavljeno priznavanje obrazovnih isprava sa jednog broja obrazovnih ustanova iz BiH. Da li imate informacije da li među licima koja su obuhvaćena istragom zbog sumnjivih diploma ima i crnogorskih državljana?
Jakšić Stojanović: Mi smo putem međunarodne pravne pomoći zatražili i dobili podatke od Državne agencije za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine (SIPA) krajem oktobra 2024. godine da je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo optužnicu u predmetu koji se odnosi na nezakonito izdavanje visokoškolskih diploma, koju je sud potvrdio. Predmetnim optužnim aktom optuženo je 15 fizičkih i šest pravnih lica, odnosno ustanova visokog obrazovanja sa sjedištem na teritoriji Bosne i Hercegovine. Prema informacijama kojima raspolaže ministarstvo, među fizičkim licima obuhvaćenim optužnim aktom nema državljana Crne Gore.
Vlada Crne Gore je 15. novembra donijela zaključak kojim je zadužila MPNI da, u skladu sa obavještenjem pribavljenim od SIPA, privremeno obustavi priznavanje obrazovnih isprava stečenih na ustanovama visokog obrazovanja u toj državi. Postupak je obustavljen za Nezavisni univerzitet za političke i društvene nauke NUBL i Visoku školu za primijenjene i pravne nauke “Prometej” iz Banjaluke. Priznavanje je obustavljeno i za Victoria International University, Univerzitet V i Visoku školu “Union” iz Mostara, kao i za Internacionalni univerzitet Brčko i Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment PIM Banjaluka.
Objekat u vlasništvu kompanije “Čelebić” u Donjoj Gorici iznajmljen je do kraja 2024. godine za smještaj studenata. Gdje će oni biti smješteni po isteku zakupa, odnosno da li će zakup biti produžen? Koliko je studenata smješteno u tom objektu?
Jakšić Stojanović: Vlada Crne Gore je donijela odluku kojom je zadužila Upravu za državnu imovinu da pronađe trajno rješenje za problem nedostajućih kapaciteta za smještaj studenata, u skladu sa svojim nadležnostima. Broj studenata varira iz godine u godinu, zavisno od upisnih rokova, i dugogodišnji problem njihovog smještaja zbog nedovoljnih kapaciteta u postojećim domovima mora se trajno riješiti.
​Predlogom zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava propisano je uvođenje elektronskog registra o priznatim ispravama, čime će se znatno unaprijediti i olakšati procedura podnošenja dokumenata za priznavanje, kao i vođenje elektronske baze podnijetih zahtjeva i izdatih rješenja o priznavanju, koju ministarstvo sada ne posjeduje.
Sigurna sam da će se novim zakonskim rješenjima unaprijediti zaštitni mehanizmi, naročito rješenjem koje predviđa obavezno polaganje diferencijalnih ispita u postupku izjednačavanja kvalifikacija. Ovo rješenje je posebno važno u slučajevima izjednačavanja kvalifikacija iz oblasti medicine, a koje su stečene na ustanovama srednjeg i visokog obrazovanja u regionu, a za koje je propisana obaveza izjednačavanja u skladu sa posebnim zakonom.

Jakšić Stojanović: MPNI u 2024. godini procesuiralo pet slučajeva seksualnog uznemiravanja učenika u školama

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) Anđela Jakšić-Stojanović uručila je direktorima 12 škola ključeve deset kombija i dva autobusa.
Kombije su dobile škole: JU OŠ ,,Bratstvo-jedinstvo” Rožaje, JU OŠ ,,Milun Ivanović” Rožaje, JU OŠ ,,Đerđ Kastriot Skenderbeg” Ostros, Bar, JU OŠ ,,Jovan Tomašević” Virpazar, Bar, JU OŠ ,,Krsto Radojević” Bijelo Polje, JU OŠ ,,Vladislav Sl.Ribnikar” Bijelo Polje, JU OŠ ,,Šurkija Međedović” Bijelo Polje, JU OŠ ,,Trpezi”Petnjica, JU OŠ ,,Aleksa Bećo Đilas” Mojkovac i JU OŠ ,,Marko Miljanov” Podgorica.
Škole JU OŠ ,,Dušan Obradović” Žabljak i JU OŠ ,,Radoje Čizmović” Nikšić dobile su autobuse.
- Podsjetićemo da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, uz podršku Vlade Crne Gore i zahvaljujući aktivnostima Uprave za državnu imovinu koja je sprovela proces nabavke, u 2024.godini obezbijedilo 49 novih školskih vozila, kao i tri dodatna vozila koja su obezbijeđena zahvaljujući donaciji Glavnog grada, tako da sada vozni park koji je namijenjen prevozu učenika broji 129 vozila - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete.
Zahvaljujući nabavci vozila iz 2021.godine i ovoj iz 2024.godine, obnovljeno je preko 90 odsto voznog parka, a iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija poručuju da će uložiti dodatne napore kako bi svi učenici širom Crne Gore imali siguran i bezbjedan prevoz.

Kombi vozila i autobusi za još dvanaest škola

Ljudi koji dolaze iz obrazovnog sistema, kao što ja dolazim, često nailaze na osude drustva, jer kao nastavnik treba da budete svemoguci, mađioničari, treba da spriječite nasilje koji vi samostalno, ali ni škola ne može da spriječi, a ima ga više nego ikad - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, koordinatorka projekta 1 - Dejana Dizdar.
Stereotipi i predrasude su sada izraženiji, kaže Dizdar, u odnosu na prethodni period, a, dodaje ona, prvenstveno se odnosi na žene.
- Podaci govore da žena prosječno 29 sati nedjeljno provede u kućanskim poslovima, a pored toga, naravno, radi na nekom poslu, pa kad računate to vidite da je to više nego &nbsp;jedno i po radno vrijeme, u toku radne sedmice, dok je za muškarca isto to izračunato 9 sata. Pa kad uporedite te podatke vidite da nešto nije u redu. Sa druge strane imamo stereotipe, kad govorimo o nekim uspješnim ženama, da one možda nijesu dobre majke, da ne mogu da se posvete porodici. Kad govorimo o smislu obrazovanja, u smislu obavljanja određenih poslova, imamo na našem tržištu rada, odnosno da smo svi negdje u toku radnog iskustva, iskusili slične stvari, da, recimo, ako imate isti stepen obrazovanja, da ste manje plaćeni za istu poziciju, nego neki muškarac. To su neke stvari koje se dešavaju i o kojima mi malo pričamo kao društvo - rekla je Dizdar.
Mladi ljudi su u veoma izazovnom periodu, smatra Dizdar, u odnosu na vrijeme u kom su odrastale ranije generacije.
- Ako krenemo od toga da je popularno da pratite određene influencere, koji nijesu uvijek dobri modeli, većinom imamo slučajeve koji su jako loši uzori. Imate puno informacija, koje mladi ne treba da imaju, u smislu nasilja, i onoga što nijesu pozitivne priče i pozitivni slučajevi. Mladi se ne usmjeravaju ka obrazovanju! Ljudi koji dolaze iz obrazovnog sistema, kao što ja dolazim, često nailaze na osude drustva, jer kao nastavnik treba da budete svemoguci, mađioničari, treba da spriječite nasilje koji vi samostalno, ali ni škola ne može da spriječi, a ima ga više nego ikad. Upravo, iz razloga što im je informacija i dostupna i omogućena na svaki mogući način , i što ti roll modeli koje imaju nijesu više dobri glumci, mi ne idemo više kao društvo na predstave, niti razmišljamo o tome kako ćemo se obući kad ulazimo u neku takvu instituciju, i da li ćemo gledati neki dobar film. Nama je sad sve dostupno, ali uglavnom ono što mladi ljudi posjećuju su neki događaji koji, po meni, možda ja griješim, možda je to samo moja percepcija, nijesu adekvatni za njihov uzrast, niti za njihovo obrazovanje, a na kraju krajeva vide da oni ljudi koji su obrazovani teže dolaze do uspjeha u odnosu na one koji imaju mnogo manje znanja &nbsp;- istakla je Dizdar.
Sve društvene teme &nbsp;se prepliću, poručuje Dizdar, bilo da je riječ o ženskoj emancipaciji ili položaju mladih, ističe ona, sve su teme povezane međusobno.
Ljudi koji stvarno rade u obrazovnom sistemu, cijeni Dizdar, nemaju moć i autoritet, kako navodi, koji su ranije imali, jer okruženje prvenstveno targetira obrazovni sistem, ističe ona, bez važnosti šta će taj sistem donijeti mladom čovjeku.
- Treba vidjeti na koji način, prije svega, zapošljavamo ljude koji će da rade u tom sistemu. Nije dovoljna referenca završiti fakultet koji ima određenu oblast, nego moramo da vidimo da li ti ljudi znaju da rade i komuniciraju s mladim ljudima, da li imaju empatije, razumijevanja, jer vi sa mladim ljudima jako puno možete da postignete, ukoliko ih razumijete, ukoliko poštuje, i ukoliko se zaista trudite da ono što pokažete na svom času je kvalitetno i njima daju nekakvu osnovu za dalje, oni to znaju da cijene. Ja sam imala &nbsp;kroz ove godine različitog iskustva, i nikad nijesam imala problema da jedna mlada osoba, ili dijete, nema tu povratnu informaciju, ili ne želi da posluša nešto, tako da mislim da dosta toga od nas samih kreće. Sa druge strane, mi moramo.da osnažimo nastavnike, moramo da osnažimo taj sistem tako što ćemo tome sistemu zaista posvetiti pažnju, ne samo u smislu materijalnih sredstava, nego i u smislu nekih drugih kompetencija i znanja koja moraju da nam se ponude i da se napravi neko okruženje za rad koje će biti zaista podsticaj - zaključila je Dizdar.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Dizdar: Nastavnici nemaju moć i autoritet koji su imali ranije

Dojave o bombama u zgradi Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, ali i više škola na teritoriji Crne Gore su lažne.
To je Portalu ETV potvrđeno iz Uprave policije.
Ranije nam je iz resora Anđele Jakšić-Stojanović potvrđeno da im je jutros stigla dojava o bombi, te da je zbog toga zgrada evakuisana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63.2813%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fzgrada-mpni-evakuisana-zbog-dojave-o-bombi-i-vise-skola-zaprimilo-upozorenje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Istu prijetnju zaprimilo je više škola u Crnoj Gori.

Anja Ivanović

Lažne dojave o bombama u MPNI i školama

Vijeće Višeg suda u Podgorici odbilo je žalbu branilaca na odluku sudije za istrage kojom je njihovom branjeniku- penzionisanom službeniku Agencije za nacionalnu bezbjednost Dušku Golubović određen pritvor do 30 dana - potvrđeno je Portalu ETV iz Višeg suda.
Njemu je sudija za istrage pritvor odredio zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke.
Golubovića su 9. maja uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja a po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.
On je negirao optužbe Specijalnog državnog tužilaštva da nekretnine koje posjeduje potiču od pranja novca. Za sve što ima, kako je kazao, postoji dokumentacija, kao i dokazi o porijeklu novca kojim su nekretnine kupljene, a za koje tužilaštvo sumnja da su stečene kriminalnom djelatnošću.
Jedan od njegovih branilac, advokat Velibor Marković ranije je &nbsp;kazao za Portal ETV da su pretreseni objekti Golubovića, ali da nije pronađen nijedan dokaz da je počinio krivično djelo pranje novca.
- Stavljeno mu je na teret krivično djelo pranje novca u produženom trajanju iz člana 268 stav 3 u vezi stava 1 u vezi člana 49 krivičnog zakonika - rekao je Marković.

Golubović ostaje u pritvoru

Grupa građana sa Cetinja je u susret prazniku, Danu nezavisnosti 21. maja, zamijenila stare crnogorske zastave novim na Cetinjskom manastiru. Zastave se sad već tradicionalno mijenjanju u susret 21. maju.
Zastave se, kako navode iz Grupe građana, redovno mijenjaju i pred ljeto i zimu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F5ROLxUdJ2Ao&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Postavljene nove crnogorske zastave na Cetinjskom manastiru

Službenici policije su sinoc u Nikšiću izvršili veliku raciju, &nbsp;od 21.00 do 01.00 časova, i kontrolu lica, vozila i pregled gostiju u više ugostiteljskih objekata i tom prilikom uhapšeno je operativno interesantno lice, podnijeta prekršajna prijava zbog opojnih droga, pronađena opojna droga kokain, pronađen i oduzet nož, sprej sa nadražujućim dejstvom, baklje, elektrošoker, navode iz Uprave policije.
Naime, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić u saradnji sa službenicima Posebne jedinice policije, izvršili su sinoć planske pojačane aktivnosti kontrole lica i vozila, kao i operativno-taktičku mjeru i radnju „Racija“ i tom prilikom kontrolisali više ugostiteljskih objekata u Nikšiću i izvršili pregled 500 lica od čega 10 operativno – interesantnih lica.
&nbsp;Prilikom kontrole operativno interesantnog lica Aleksandra Kovačevića (47), policija je pronašla manje pvc pakovanje sa sadržajem nalik na opojnu drogu kokain, nakon čega je Kovačević lišen slobode zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. Kontrolom su kod operativno interesantnog lica Ivana Vojinovića (42) pronađena i oduzeta sredstva podobna za napad - nož i ručni sprej sa nadražujućim dejstvom.
Policija je potom izvršila pretres u ugostiteljskim objektima u kojima su boravila ova lica i pronađeno je i 16 pirotehničkih sredstava - baklji, drobilica za marihuanu i elektrošoker.&nbsp;
- Daljom kontrolom objekata pronađena su dva odbačena pvc pakovanja sa sadržajem nalik na opojnu drogu kokain, koja će biti predmet daljeg vještačenja- poručeno je iz policije.

Nikšić: Uhapšeno operativno interesantno lice, pronađena pakovanja kokaina, elektrošoker, baklje, nož, drobilica

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić 14. maja uputio je zahtjev predsjednici Vrhovnog suda Valentini Pavličić u kojem je zatražio da u skladu sa odredbom člana 339 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku omogući javno emitovanje njegove odbrane – kazao je za Portal ETV Katnićev branilac, advokat Ljubomir Raković. Protiv Katnića, bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića i susupedovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića 9. maja pred vijećem sudije Veljka Radovanovića počelo je suđenje optuženima koje SDT tereti da su svoje položaje zloupotrijebili u korist kavačkog mafijaškog klana. Nakon okončanja prvog ročišta emitovan je snimak na sajtu Višeg suda u trajanju od sat, 47 minuta i 38 sekundi, javnost je mogla čuti samo detalje iz optužnice tužioca Miloša Šoškića i izjašenje optuženih da ne priznaju krivicu, te da će iznijeti odbrane, ali ne i samu odbranu Lazovića. Iz Vrhovnog suda objasnili su odobreno audio-vizuelno snimanje u dijelu „početka glavnog pretresa - konstatovanjem prisustva stranaka, čitanja i pojašnjenja optužnice, izjašnjavanja optuženih o krivici u smislu člana 339 Zakonika o krivičnom postupku, kao i u dijelu davanja završnih riječi i izricanja i objavljivanja presude“. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518120540_1170c096e60a404204c82158c2d7b62d4d85cc21ed13906ec0fa9d9846b7a8da.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518120540_1170c096e60a404204c82158c2d7b62d4d85cc21ed13906ec0fa9d9846b7a8da" data-rendition-name="original" width="1243" height="1600" loading="lazy" alt="Ljubomir Raković"> <figcaption>Ljubomir RakovićPrivatna arhiva</figcaption> </figure>  Raković je kazao da odredbom 339 Zakonika o krivičnom postupku predviđeno je da će predsjednik vijeća nakon pojašnjenja optužnice pozvati optuženog da se, ako to želi, izjasni povodom svake tačke optužbe, da li priznaje da je učinio djelo za koje je optužen i da li priznaje svoju krivicu kao i da, u slučaju priznanja, pruži potrebna objašnjenja, a u slučaju poricanja, iznese svoju odbranu. - &nbsp;&nbsp;Iz ove odredbe proizilazi da nije moguće poricati krivicu a ne iznijeti svoju odbranu, što znači da izjašnjavanje o krivici podrazumijeva i iznošenje odbrane ako je optuženi prethodno negirao krivicu. Međutim, iako je prvobitno bio objavljen snimak glavnog pretresa održanog 9. maja ove godine, on je poslije nekoliko sati uklonjen i zamijenjen novim skraćenim snimkom na kojem je izostala odbrana optuženog Zorana Lazovića, što znači da odbrane optuženih Milivoja Katnića i Saše Čađenovića neće biti snimane, niti javno prikazane – kazao je Raković. On je istakao da je ovakvim postupanjem grubo povrijeđeno osnovno pravo optuženog na procesnu ravnopravnost sa tužiocem. Advokat je kazao da je tužiocu omogućeno da 70 minuta čita optužnice i upozna cjelokupnu javnost sa njenim sadržajima, dok je optuženima data samo mogućnost da se u svega nekoliko minuta izjasne o krivici, bez javnog prikazivanja njihove odbrane, što je suprotno Zakoniku o krivičnom postupku. - Ukazujem da je bilo dozvoljeno javno prikazivanje cjelokupnog toka jednog krivičnog postupka pred Višim sudom u Podgorici, pa je nejasno zbog čega u ovom slučaju ne bi moglo biti javno prikazano makar iznošenje odbrane optuženih, a u smislu odredbe člana 339 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku koja jasno predviđa da optuženi u slučaju poricanja krivice iznosi svoju odbranu. Kako su okrivljeni odlučno negirali krivicu za sva krivična djela koja su im stavljena na teret, potrebno je obezbijediti javno prikazivanje njihove odbrane jer bi se samo na taj način obezbijedila potpuna ravnopravnost tužioca i optuženih – naveo je advokat Raković. Omogućavanjem javnog prikazivanja čitanja i pojašnjenja optužnice i istovremenim uskraćivanjem javnog prikazivanja odbrane optuženih bila bi, prema njegovim riječima, povrijeđena jednakost tužioca i optuženih kao stranaka u krivičnom postupku.&nbsp; - To bi značilo davanje prednosti tužiocu koji je imao mogućnost da pred cjelokupnom javnošću pročita i pojasni optužnicu i dovođenje u neravnopravan položaj optuženih kojima nije data mogućnost da pred javnošću iznesu svoju odbranu, čime bi bilo povrijeđeno načelo istine i pravičnosti koje nameće obavezu sudu da strankama i braniocu obezbijedi jednake uslove u pogledu predlaganja dokaza i pristupa dokazima i njihovom izvođenju – naglasio je advokat Raković. On smatra i da bi ovakvim postupanjem bilo povrijeđeno i načelo javnosti suđenja kao jedno od temeljnih načela procesnog prava koje je garantovano kako Zakonikom o krivičnom postupku tako i Ustavom. - Očigledno je veliko interesovanje javnosti za ovaj krivični postupak o tome govori podatak da je do sada skraćeni snimak glavnog pretresa imao više od 20.000 pregleda. Javno prikazivanje iznošenja odbrane optuženih ne bi ni na koji način moglo uticati na postupanje stranaka u postupku, niti bi moglo voditi odugovlačenju suđenja, već bi naprotiv zadovoljilo ogromnu znatiželju javnosti i doprinijelo njenom upoznavanju sa detaljima ovog slučaja.U duhu stare latinske izreke Audiatur et altera pars (Neka se čuje i druga strana) neophodno je da se javnosti omogući da čuje odbranu Milivoja Katnića i ostalih optuženih i da se javnim prikazivanjem njihove odbrane obezbijedi ravnopravan položaj tužioca i optuženih u ovom krivičnom postupku – zaključio je advokat Raković.

Katnić ponovo uputio zahtjev Pavličić i traži da budu emitovana njegova odbrana

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: skole