Jakšić Stojanović: Povratak dopunske nastave će zamijeniti privatne časove

Nakon godinu i po, otkako je na čelu resora za prosvjetu, nauku i obrazovanje, ministarka Anđela Jakšić-Stojanović i njen tim našli su se pred brojnim izazovima, od kojih su najveći ogroman broj lažnih diploma, zbog čega je ovaj resor podnio desetine krivičnih prijava, talas vršnjačkog nasilja, koji je zahvatio škole, loši uslovi u učionicama, politizacija obrazovnog sistema, te izrada strategije obrazovanja i reforma školstva.

U obrazovanje, vaspitanje i nauku država manje ulaže nego u ostale resore, iako su to, pored zdravstva, ključni stubovi za normalan razvoj društva. Jakšić-Stojanović je rijedak član Vlade koji je dobio ogromnu podršku javnosti nakon slučaja seksualnog uznemiravanja u podgoričkoj gimnaziji, kada nije odstupila od razrješavanja te situacije, iako su koalicioni partneri prijetili da će je smijeniti. Njena odluka da ima konačnu riječ prilikom izbora direktora škola je kritikovana, a ona je pojasnila da se ne radi o političkoj kontroli, već o tome da direktori moraju da ispunjavaju stroge kriterijume, koje će dokazivati kroz niz provjera znanja. Crnogorski obrazovni sistem je urušavan godinama lošim kadriranjem i nebrigom o potrebama učenika i nastavnika, a izazovi rastu sa razvojem savremenih tehnologija sa kojima Crna Gora mora da uspostavi korak, bez obzira na mogućnosti.

Jakšić Stojanović je na pitanje koliko je resor na čijem je čelu podnio krivičnih prijava u okviru borbe protiv lažnih i kupljenih doploma odgovorila - 65.

- Što je mnogo više nego prethodnih godina - ističe ona.

Dodaje da je međuresorska radna grupa koja se bavi problematičnim diplomama u javnom sektoru poslala zahtjev svim ministarstvima i organima lokalne samouprave da pribave i dostave podatke o kvalifikacijama svojih zaposlenih. 

- U toku je obrada i analiza prispjelih podataka na osnovu koje će radna grupa pripremiti prijedlog modela provjere inostranih obrazovnih isprava o završenom srednjem i visokom obrazovanju stečenom na privatnim i javnim obrazovnim ustanovama u regionu - ističe Jakšić Stojanović.

S obzirom na to da je veoma teško provjeriti kupljene diplome, te koji su načini da se takvi slučajevi otkriju, kaže da se u MPNI u postupku priznavanja inostrane obrazovne isprave cijeni, između ostalog, status ustanove na kojoj je stečena obrazovna isprava i status nosioca diplome, odnosno vjerodostojnost same obrazovne isprave.

- Ukoliko se u postupku priznavanja utvrdi da je obrazovna isprava stečena na ustanovi visokog obrazovanja koja nije akreditovana od nadležnih institucija u zemlji porijekla, donosi se rješenje o odbijanju zahtjeva za priznavanje. Ukoliko se, pak, u postupku utvrdi da obrazovna isprava nije vjerodostojna, odnosno da nije stečena ili izdata na određenoj ustanovi visokog obrazovanja, u tom slučaju Ministarstvo podnosi krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu zbog sumnje u falsifikovanje isprave - kazala je Jakšić Stojanović.

Za razliku od falsifikovane diplome, „kupljenu“ diplomu nije lako dokazati. 

- Međutim, dobrom saradnjom nadležnih organa u zemlji porijekla obrazovne isprave, odnosno saradnjom sa nadležnim ministarstvima obrazovanja, tužilaštvima i policijom koju ostvarujemo putem međunarodne pravne i međunarodne policijske pomoći, vjerujemo da ćemo stati na put ovoj pojavi. Upravo je jedna ovakva međudržavna saradnja sa nadležnim organima Bosne i Hercegovine rezultirala obustavom priznavanja obrazovnih isprava stečenih na šest ustanova visokog obrazovanja u BiH koje su pod istragom nadležnih organa u toj državi - ističe Jakšić Stojanović.

Dodaje da su putem međunarodne pravne pomoći ostvarili dobru saradnju sa Državnom agencijom za istrage i zaštitu BiH, od koje su dobili podatke koje ustanove visokog obrazovanja su obuhvaćene istragom, pa iz tog razloga na navedenim visokoškolskim ustanovama nije moguće provjeriti vjerodostojnosti obrazovnih isprava stečenih na tim ustanovama jer su zbog vođenja postupaka određeni spisi predmeta obuhvaćeni istragom, izuzeti i ustanove ih ne posjeduju.

Precizirala je, govoreći o lažnim diplomama u zdravstvu, da je prekinut postupak priznavanja inostranih obrazovnih isprava za 57 osoba koje su stekle obrazovanje u Srednjoj školi „Tutin“, jer je u ovoj obrazovnoj ustanovi zabranjen rad u Republici Srbiji.

- Ministarstvo prosvjete Republike Srbije je 16. jula 2019. godine toj školi zabranilo rad zbog nezakonitosti, pa iz tog razloga nadležna inspekcija te države nije u mogućnosti da na upit Ministarstva izvrši provjeru vjerodostojnosti obrazovnih isprava stečenih u navedenoj školi, odnosno ne može se utvrditi da li su predmetne diplome stečene na zakonit način. Od dana zabrane rada, Ministarstvo nije priznalo nijednu diplomu izdatu u toj školi - naglasila je Jakšić Stojanović.

Kategorična je da niko ne može raditi u zdravstvenom sistemu Crne Gore ukoliko, pored toga što je diploma iz oblasti medicine priznata kod nas u Ministarstvu, mora biti i izjednačena.

Na pitanje kako je zamislila proces depolitizacije obrazovnog sistema odgovara da smo svjedoci da je obrazovni sistem decenijama unazad trpio političke pritiske i da je bio otvoren za političke manipulacije.

- Obrazovni sistem je jedan od najvećih sistema u našoj državi. S obzirom na to da obuhvata veliki broj nastavnika, intelektualaca i da je vezan za rad sa djecom, neophodno je u procesu zapošljavanja nastavnika i izboru direktora odabrati najbolje kandidate. U tom smislu, Ministarstvo je iniciralo izmjene i dopune Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju kako bi se kroz potrebne pravilnike mogli definisati jasni kriterijumi za zapošljavanje nastavnika i za izbor direktora. Oni služe isključivo tome da se u procesu selekcije odaberu najbolji kandidati koji posjeduju visok nivo kompetencija potrebnih za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama. Vjerujem da samo na ovakav način, uz jasne procedure i transparentan proces, možemo obezbijediti da obrazovanje bude sistem u kome politika neće igrati nikakvu ulogu - navela je Jakšić Stojanović.

Komentarišući rezultate crnogorskih učenika na eksternim provjerama znanja i PISA testiranjima, koji se često ne poklapaju sa njihovim ocjenama u školi – mnogo su lošiji od onih koje im dodjeljuju nastavnici, kazala je da je jedan od ključnih problema našeg obrazovnog sistema činjenica da naši učenici i studenti stiču nefunkcionalna znanja, odnosno stečena znanja ne umiju primijeniti u realnom životu. 

- Zbog toga i ne čude loši rezultati koje naši učenici već godinama unazad ostvaruju na PISA testiranju, koje ima zadatak da procijeni koliko su znanja stečena u školi primjenljiva u stvarnom životu, odnosno što sa onim naučenim u školi možemo da uradimo. Ukoliko se uporedi broj učenika koji ostvaruju izvanredne rezultate na ovom testiranju i broj dobitnika diplome ,,Luča“, uočićemo veliki disbalans. Takođe, sličan problem imamo i kad su u pitanju rezultati na eksternoj maturi koji, takođe, vrlo često nijesu u skladu sa opštim uspjehom ostvarenim na određenom nivou obrazovanja - navela je Jakšić Stojanović.

Sve to govori u prilog tome da postoje određeni problemi kada su u pitanju kriterijumi ocjenjivanja, koji su vrlo često neobjektivni i neujednačeni.

- Svjedoci smo da veoma često svjesni ili nesvjesni pritisak roditelja i učenika ima veliki uticaj na proces ocjenjivanja. Iz tog razloga se rješavanju ovoga problema mora pristupiti sistemski kako bismo unaprijedili proces ocjenjivanja i učinili ga objektivnim, kontinuiranim, sveobuhvatnim itd. Drugim riječima, ocjenjivanje ne treba da bude cilj, već sredstvo koje će nam omogućiti da pratimo napredovanje svakog učenika pojedinačno i damo mu povratne informacije o njegovom napretku, a kako bi ga ovaj proces podstakao i motivisao i bio kako u funkciji razvoja učenika, tako i u funkciji unapređenja kvaliteta obrazovnog procesa - rekla je Jakšić Stojanović.

Najvažnije je na ovom planu promijeniti zakonski okvir kako bi nastavnici bili autonomni kod procjene znanja učenika, ali i dati im dovoljno podrške kroz različite vidove obuka.

Komentarišući temu udžbenika, a u svjetlu reforme obrazovnog sistema, kazala je da je, između ostalog, Strategijom reforme obrazovanja (2025-2035) predviđen i rad na novim udžbenicima. 

- Svjesni smo činjenice da su neki udžbenici ,,zreli“ za promjenu, mada su u vremenu kada su napisani, mnogi od njih bili dobra rješenja. Vrijeme koje je proteklo i proces digitalizacije učinili su da je neophodno stvarati nove i funkcionalne udžbenike. U planu je mijenjanje udžbenika za sve razrede osnovne škole, čekaju se novi planovi i programi za osnovna školu na osnovu kojih će se raditi novi udžbenici. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva će okupiti tim stručnjaka koji će raditi na novim udžbenicima - najavila je Jakšić Stojanović.

Potencijala sigurno imamo, o čemu svjedoči i činjenica da su nagradu ,,Belma“ za najkvalitetnija i najkreativnija izdanja evropskih udžbenika dobili naši profesori iz podgoričke gimnazije, što je najbolja potvrda da imamo izuzetne resurse i kadrovske potencijale u koje treba ulagati i koje treba promovisati kao izuzetne primjere koji služe na ponos našem obrazovnom sistemu i Crnoj Gori. 

- Posljednja ,,reforma obrazovanja“ bila 2017. godine, ali su se tada nešto krupnije promjene desile samo u sektoru visokog školstva. Što se tiče osnovnog i srednjeg obrazovanja, tadašnji Nacionalni savjet za obrazovanje usvojio je planove i programe sa ishodima učenja - podsjeća Jakšić Stojanović.

Pojava da naši učenici nakon redovne škole odlaze na privatne časove sve je učestalija kod nas. 

- Ovo nam govori da u samom sistemu postoje određene slabosti i da sistem treba jačati u smislu da učenici sve svoje obrazovne, razvojne, sportske i druge potrebe zadovolje u školi. Jačanjem sistema potreba za privatnim časovima biće smanjena ili će u potpunosti nestati - smatra Jakšić Stojanović.

Privatni časovi, kako dodaje, predstavljaju oblik obrazovne djelatnosti koji se najčešće realizuje van zakonski propisanih okvira.

- Iako zakon predviđa mogućnost dodatnog angažmana u ovom segmentu, u praksi se uslovi za takav rad često ne poštuju. Ova vrsta nastave najčešće se odvija u privatnim prostorima, bez odgovarajuće registracije i nadzora nad dodatnim radom. MPNI planira da ponudi sistemska rješenja kroz izgradnju novih obrazovnih objekata i rasterećenje postojećih škola. Cilj je povratak dodatne i dopunske nastave u školske klupe, kao i unapređenje kvaliteta obrazovne infrastrukture, nastavnih planova i programa, te udžbenika - ističe Jakšić Stojanović. 

Planira se, kako dodaje, i donošenje nacionalnih planova podrške i programa za osnaživanje svih oblika nastave u školama. 

- Poseban fokus biće stavljen na kontinuiranu edukaciju nastavnog kadra, naročito u oblastima pedagogije, metodike, digitalnih vještina i stranih jezika - kazala je Jakšić Stojanović.