Kavarić: Mladi istinski žele da budu prihvaćeni, trendovi im se sami nameću

Najveći problem u cijeloj priči je pogrešni narativ, pogrešni sistem vrijednosti će se naprosto dešavati, to ne možemo da preveniramo, niti institucije, niti roditelji, naprosto je tako - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, Jelena Kavarić iz Centra za omladinsku edukaciju.
Aktuelan je Tik Tok izazov koji podstiče mlade na imitiranje leta Supermena, obično skakanjem ili izvođenjem akrobacija, koji često uključuju opasne situacije. Popularnost ovakvih izazova proizlazi iz želje za pažnjom na društvenim mrežama, što može dovesti do ozbiljnih fizičkih povreda, a u državama regiona već su zabilježeni slučajevi djece koja su zbog ovog izazova hospitalizovana, a slične pojave podstakle su debatu za regulaciju platformi poput Tik Toka.
Mladi su osuđeni na društvene mreže, kaže Kavarić, s obzirom na konstantnu komunikaciju i kontakt, dodaje ona, putem društvenih mreža.
- Mislim da je algoritam takav na društvenim mrežama, pogotovu na Tik Toku, da nešto što privlači jaka osjećanja, da li je to neki komičan momenat ili je to strah, je nešto što mladi gledaju. Broj komentara, broj lajkova, šerova, to je nešto što na kraju podstiče da to zaista bude nešto što će vidjeti još veći broj mladih ljudi, i onda silom prilika mlada osoba vjeruje da to nešto, što je u trendu, je pozitivno, da je to nešto što treba da bude za njih prihvatljivo. Sa druge strane, u tom periodu puberteta, adolescencije, mladi istinski žele da budu prihvaćeni i često radec trendove koji im se naprosto nameću kao takvi - rekla je Kavarić.
Sagovornica "Budilnika" je podsjetila na neke ranije trendove među kojima je plavi kit, koje je nastao u Rusiji, prisjeća se ona, a kasnije se proširio širom svijeta, a koji je bio, kako navodi, izuzetno opasan.
Društvene mreže imaju i pozitivnih i negativnih strana, kaže Kavarić, te se putem društvenih mreža može postići, ističe ona, uticaj kada su, kako navodi, društveno odgovorne teme u pitanju.
- Na takav način i treba posmatrati društvene mreže, šta je najbolje da se iskoristi iz svega toga. Ono što je najveći problem u cijeloj priči je pogrešni narativ, pogrešni sistem vrijednosti će se naprosto dešavati, to ne možemo.da preveniramo, niti institucije, niti roditelji, naprosto je tako. Ono što treba da postoji jeste regulacija, na nivou društvenih mreža, koja se sastoji od rada ljudskih resursa, odnosno moderatora, koji će kad vide da nešto postaje viralno sadrzaj, a ima pogrešan uticaj, automatski takav sadržaj uklanjati. U Kini je posebna verzija Tik Toka, gdje su stroge regulative, što se tiče zakonskog okvira, a sa druge strane i sadržaja koji se plasira, oni su kreirali takav algoritam da se samo stvari koje se tiču nauka i obrazovanja budu na listi prioriteta mladima koji imaju priliku da gledaju, a sa druge strane imaju regulatore, koji će po automatizmu, ukoliko se nešto prikazuje kao negativan sadržaj odstraniti. Oni su išli i korak dalhe, pa su mladima,koji imaju manje od 14 godina, ograničili vrijeme koje mogu provesti na Tik Toku, to je 40 minuta i striktno su odredili period kada oni to mogu iskoristiti - istakla je Kavarić.
Kao primjer sagovornica "Budilnika" navodi i Veliku Britaniju koja je napravila moderatorski tim, koji je, ističe ona, pratio sadržaj koji se nalazi na mrežama.
Teško je pratiti sva dešavanja, kaže Kavarić, i mladoj osobi koja je u toku svih aktuelnosti, dodaje ona, a pogotovu je roditeljima, kako kaže, teško to ispratiti.
- Nemoguća misija je ograničiti djetetu da ne koristi društvene mreže, jer mislim da se tad ide u neku drugu krajnost. Nemoguće je da dijete ne bude izloženo mogućnosti da vidi bilo kakav sadržaj na društvenim mrežama. Naprosto danas svako dijete, pa čak i od prvog razreda osnovne škole, ima svoj telefon, tako da, sve i da žele, ne mogu da to spriječe. Najbolje bi bilo da pričaju sa djecom, da budu otvoreni i pričaju o ovoj temi, i o svim temama koje se dešavaju na društvenim mrežama, jer jedino tako mogu da preveniraju stvari na vrijeme - zaključila je Kavarić.