Objave političara na društvenim mrežama ne mogu mnogo da doprinesu jačanju povjerenja u institucije, smatra novinarka Vijesti Biljana Matijašević, dok glavni i odgovorni urednik Raskrinkavanja Darvin Murić navodi da su crnogorski političari zloupotrijebili takvu komunikaciju sa medijima i sve sveli na te objave. &nbsp;Matijašević je Agenciji Mina kazala da se političari sve više oglašavaju putem društvenih mreža, što je dobro i korisno, navodeći da ipak to ne smije biti jedini ili glavni kanal komunikacije, posebno kada se radi o državnim zvaničnicima. - Društvene mreže omogućavaju brzu, direktnu i široku komunikaciju, bez posrednika, što u kriznim situacijama ili kod važnih odluka može biti važno za građane. Ljudi danas informaciju očekuju u realnom vremenu i logično je da se institucije i zvaničnici tome prilagođavaju - rekla je Matijašević. &nbsp;Ona je istakla da, sa druge strane, ima rezerve prema tome da se ozbiljne odluke, državna politika ili kompleksne teme saopštavaju isključivo kroz statuse, storije ili tvitove.&nbsp; &nbsp;- Takav format često podstiče površnost, jednostrane poruke i politički marketing, umjesto argumentovane rasprave i pune informacije - kazala je Matijašević.&nbsp; &nbsp;Ona je ukazala i na to da postoji problem zloupotrebe – brisanja objava, spinova, selektivnog odgovaranja samo „prijateljskim“ medijima i korisnicima. &nbsp;- Zato smatram da je adekvatno da zvaničnici koriste društvene mreže kao dopunu, ali ne zamjenu za zvanična saopštenja, konferencije za medije, institucionalne sajtove, parlamentarnu raspravu i odgovornost - navela je Matijašević. Odgovarajući na pitanje kako se takva situacija održava na povjerenje u institucije i da li objave političkih zvaničnika na društvenim mrežama mogu ojačati povjerenje u institucije i približiti ih građanima, ona je istakla da se povjerenje u institucije mjeri kroz rezultate i odgovornost, koji često izostaju.&nbsp; &nbsp;- Tako da kratki video sadržaji i objave političara na društvenim mrežama malo mogu da pomognu - ocijenila je Matijašević.&nbsp; &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116121144_bc16f90853a16bad575a6065f29741096483e6e360a106efc7bf66824fd5c355.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116121144_bc16f90853a16bad575a6065f29741096483e6e360a106efc7bf66824fd5c355" data-rendition-name="original" width="1080" height="1222" loading="lazy" alt="Biljana Matijašević"> <figcaption>Biljana Matijašević(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Prema njenim riječima, pozitivno je što takva komunikacija čini zvaničnike vidljivijim i pristupačnijim, što omogućava brze informacije i može približiti rad institucija građanima u formi koju oni svakodnevno prate, ali ako se sve svede na klipove, slogane i politički marketing, bez stvarne odgovornosti i objašnjenja odluka, onda se ne gradi povjerenje u institucije. &nbsp;Murić je, govoreći o tome što politički zvaničnici sve češće komuniciraju sa javnošću preko društvenih mreža, rekao da su novinari političarima dopustili da se apsolutno distanciraju od njih, osim u situacijama kada kao anonimni izvori „guraju“ informacije koje njima odgovaraju. - Svi znamo da institucije redovno ignorišu novinarska pitanja, a praksom da se prenose tvitovi ubija se čak i ono malo mogućnosti da se postavi pitanje i priči da dodatni sadržaj - rekao je Murić. On je istakao da portali prenose svaki tvit pojedinih političara, čak i njihove pokušaje stend ap komedije poslanika i ministara, kao i da pretvaraju sebe i novinare u PR servise političara.&nbsp; - To je apsolutno suprotno od onoga što mediji treba da rade. Umjesto čekanja kad će ko da tvitne, novinari treba da „maltretiraju“ političare pitanjima, pritiskaju ih za odgovore - naveo je Murić.&nbsp; On je kazao da je takav način komunikacije doprinio dezinformisanju, ohrabrujući korišćenje drugih naloga sa društvenih mreža kao legitimnih izvora. &nbsp; - Iako može zvučati banalno, tvitovi političara često mogu biti fabrikovani, susretali smo se bezbroj puta sa lažnim tvitovima i nalozima političara koji završe u medijima - istakao je Murić.&nbsp; Na pitanje zbog čega politički zvaničnici u sve većoj mjeri koriste društvene mreže za prikazivanje svog rada i djelovanja, a ne kroz medije, on je odgovorio da je političarima tako lakše, jer diktiraju sadržaj koji će biti objavljen. U takvim situacijama, kako je naveo Murić, nema pitanja, nema pojašnjenja u dugim saopštenjima, a medijima i javnosti se daju pitke rečenice na koje će se javnost zakačiti, umjesto suštine.&nbsp; - Legitiman je to način komunikacije, i nekada jeste dovoljna jedna rečenica kao izjava, ali mislim da su ovdje političari zloupotrijebili ovakvu komunikaciju sa medijima i sveli sve na tvitovanje. Možda je sljedeći korak da nam se obraćaju kroz TikTok trendove - rekao je Murić. &nbsp;Matijašević smatra da političari u sve većoj mjeri koriste društvene mreže za prikazivanje svog rada i djelovanja zato što je najlakše objaviti kratki post ili tvit, bez pojašnjenja i argumentacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125150116_4f5ac9755d4f42f245a81475a7c31ca6842de43815b61f908034babaa8a69d05.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250125150116_4f5ac9755d4f42f245a81475a7c31ca6842de43815b61f908034babaa8a69d05" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Darvin Murić"> <figcaption>Darvin Murić(Photo: CDT)radekoprivica.com</figcaption> </figure>  &nbsp;- Na društvenim mrežama zvaničnici sami biraju kako će nešto izgledati, šta će ući u kadar, koje će teme otvarati, a koje ignorisati. Pored toga i mediji su oslabili – manje je novinara, manje je terena, više se radi iz redakcije, pa je političarima lakše da grade sopstveni kanal informisanja - rekla je Matijašević.&nbsp; &nbsp;Političari, kako je navela, umjesto da čekaju konferenciju za novinare ili intervju, sada mogu da puste snimak, status ili story i znaju da će veliki dio medija to prenijeti. &nbsp;Matijašević je navela da to što politički zvaničnici sve više koriste društvene mreže kao kanal za komunikaciju sa javnošću ozbiljno utiče na medije.&nbsp; &nbsp;Kako je rekla, novinari brže dolaze do informacija „iz prve ruke“, posebno u vremenu „trke za klikovima“, jer su objave javne i dostupne, što može povećati transparentnost i dati više materijala za analizu, ali problem nastaje kada mediji počnu da se svode samo na prenosioca objava sa mreža, umjesto da rade ono što im je suštinska uloga – da pitaju, provjeravaju, stavljaju stvari u kontekst i sučeljavaju različite strane. &nbsp;- Ako novinari samo preuzimaju statuse i saopštenja sa X-a, Fejsbuka ili Instagrama, bez dodatnih pitanja i provjera, onda se slabi njihova kontrolna uloga, a jača politički marketing i spin - kazala je Matijašević.&nbsp; &nbsp;Ona je istakla da zato društvene mreže mogu biti koristan izvor, ali da bi mediji trebalo da ih koriste kao polaznu tačku, a ne kao gotovu vijest, i da i dalje insistiraju na direktnoj, profesionalnoj komunikaciji sa zvaničnicima. Murić je rekao da u takvoj komunikaciji ne vidi nikakvu prednost za medije, jer brzina nikada ne smije imati prioritet u odnosu na tačnost.&nbsp; &nbsp;Kako je naveo, većina onih koji tvituju imaju iz budžeta plaćene savjetnike, portparole, bilo stranačke ili iz institucija, pa bi bilo u redu da da se oni javljaju novinarima, obezbjeđuju im odgovore i informacije mnogo više nego što je to sada slučaj. &nbsp; &nbsp;Murić je naglasio da institucije nijesu privatne firme koje treba da rade marketing kroz unaprijed smišljene izjave, koje su, prema njegovim riječima, najčešće bez suštine i odgovora na ono što interesuje građane.&nbsp; &nbsp;- Redovno gledamo da se PR službe ministarstava koriste za promo kampanje koje građanima ne znače ništa, dok, na primjer, ne odgovore na naše upite koji imaju za cilj demantovanje dezinformacija, ili na pitanja od društvenog značaja neke druge redakcije - naveo je Murić. Matijašević je, govoreći o prednostima komunikacije političkih zvaničnika preko društvenih mreža, rekla da mreže mogu da budu koristan alat za veću transparentnost, ali samo ako prate i druge mehanizme – otvorene podatke, dostupnost dokumenata, redovne konferencije za medije, odgovaranje na pitanja novinara i instituciona kontrola.&nbsp; &nbsp;- Inače rizikujemo da dobijemo samo privid transparentnosti - zaključila je Matijašević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Matijašević: Objave političara na društvenim mrežama ne doprinose mnogo jačanju povjerenja u institucije; Murić: Zloupotrijebili su takvu komunikaciju

Mladi danas kroz kreativnost, umjetnost i društvene mreže imaju priliku da mijenjaju društvo jer sloboda izraza i kulturni angažman predstavljaju savremeni oblik aktivizma, dok institucije imaju odgovornost da mladima pruže prostor i podršku.
To je zajednička ocjena panela "Kreativnost za aktovnost - kako društvene mreže oblikuju način na koji mladi percipiraju društvene probleme i potencijalna rješenja", koji je održan u okviru Konferencije omladinskog partnerstva, aktivizma i studentske saradnje, koju je organizovao Studentski parlament Univerziteta Crne Gore (SPUCG), u saradnji sa Univerzitetom Crne Gore.
Kerim Čutuna glumac i kreator video sadržaja smatra da je kreativnost način da se pronađe sloboda „najvažnije je da budeš siguran u sebe i autentičan. Da ne slijediš masu, već da budeš svoj.“
Prema njegovim riječima "životne okolnosti, ali i lična potraga za smislom, dovele su me do stvaranja sadržaja koji povezuje humor, iskrenost i društvenu refleksiju".
Nakon što je diplomirao glumu na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, Čutuna je, kako kaže, „tražio sebe kroz različite poslove i iskustva“ od rada u fabrici prozora do noćnih smjena u fast foodu.
„Radio sam sa stvarnim ljudima, onima koji ne glume da su važni, već rade da prežive. To mi je pomoglo da shvatim svijet oko sebe i da se spustim na zemlju“, rekao je on.
Upravo iz tog iskustva nastao je njegov prvi viralni video „glumio sam mušteriju koja naručuje doner, i taj video je postao viralan. Snimio sam drugi, treći, četvrti… I to je krenulo. Probio sam se na sceni od koje sam se ranije plašio, jer sam imao predrasude prema društvenim mrežama i svemu što se tamo plasira“, ispričao je Čutuna.
Dodaje da je ključ uspjeha bio u iskrenosti „svako od nas ima svoju istinu, nešto što može da prenese. Ljudi su se prepoznali u onome što sam radio &nbsp;i to mi je dalo snagu da nastavim.“
Danas, kaže, živi od onoga što voli, a to mu je donijelo osjećaj slobode.
„Osjetio sam slobodu da izrazim ono što osjećam, da to pretočim u nešto što drugi mogu da vide i osjete.“
Prema njegovim riječima &nbsp;suština kreativnosti nije u praćenju trendova, već u hrabrosti da budeš svoj.
„Većina ljudi koji su napravili nešto novo, napravili su to jer nisu pratili druge. Moraš biti hrabar da pokažeš svoj način, da se ne plašiš da ispadneš smiješan ili ‘cringe’.“
U vremenu brzih promjena, poručuje mladima da se ne plaše neuspjeha.
„Ljudi brzo zaboravljaju. Danas se obrukaš, sutra niko više ne pamti. Zato pokušavaj, stvaraj, izražavaj se.“
Čutuna priznaje da je u početku teško podnosio negativne komentare.
„Znao sam da odgovaram emotivno, da se pravdam, da ulazim u rasprave. Kasnije sam shvatio da to nema smisla. Počeo sam da odgovaram duhovito, da pokažem stav i humor. Svaki komentar je prilika da pokažem sebe pametno, a ne defanzivno.“
Danas, negativne reakcije, kaze da vidi kao dio igre, &nbsp;„kada tvoj video postane viralan, dolaze razni ljudi. Pišu ružne stvari, ali shvatiš – i to je dio igre. Ljudi prate tvoje odgovore, kroz njih te upoznaju.“
Kroz društvene mreže, kaže, pronašao je svoj prostor i publiku„mi svi danas imamo mogućnost da budemo prisutni u tom digitalnom svijetu, da imamo svoj mali ‘avatar’. Meni, kao glumcu, treba publika i to sam kroz mreže dobio.“
Direktorica Studentskog kulturnog centra (SKC) Sara Dragićević istakla je da je misija Centra da podigne svijest o kulturi kao obliku društvenog aktivizma i o ulozi mladih u njenom stvaranju.
„Ljudi često kulturu povezuju s pozorištem, filmom ili zabavom, ali kultura je mnogo širi pojam. Kultura je i to hoćemo li reagovati kada vidimo nasilje, hoćemo li pomoći nekome ili se okrenuti. Naš cilj je da mladi shvate da umjetnost i stvaralaštvo mogu biti oblik društvenog djelovanja“, kazala je Dragićević.
Ona je naglasila da je važno da mladi koriste društvene mreže na kreativan i odgovoran način.
„Ako hoćete da snimite video koji će biti viralan, zapitajte se zašto želite da bude viralan? Da li zato što ste ispričali vulgarnu šalu, ili zato što želite da ostavite trag, da nekoga natjerate da razmisli?“ , rekla je Dragićević
Ona je naglasila je da umjetnicima i mladim stvaraocima treba pružiti više prostora i podrške.
„Nažalost, taj posao bi trebalo da rade institucije, ali često ne rade. Mi se trudimo da to nadomjestimo. Kroz SKC organizujemo izložbe, filmske projekcije i događaje u kojima mladi mogu da pokažu svoj rad i ideje.“
Na kraju, Dragićević je istakla da mladi ne smiju odustajati pred preprekama i zatvorenim vratima.
„Institucije često ne prepoznaju inicijative mladih, ali to ne znači da treba stati. Najvažnije je biti dosljedan i uporan. Nekad jedino što funkcioniše jeste smaranje i dosađivanje. Samo tako se izboriš za prostor i povjerenje.“, zaključila je ona.
U okviru panela na temu ,,Studentsko i omladinsko organizovanje u XXI vijeku - izazovi i prilike, predsjednica Alumni kluba Studentskog parlamenta UCG Sara Arianna Serhatlić, student ombudsman UCG Ivana Popović i alumnista Evropske studentske unije (ESU) Karlo Škorić istakli su kako intenzivne i dinamične društvene promjene, iziskuju prilagođavnje u svim sferama društva - uključujući i sferu studentskog i omladinskog aktivizma.
S tim u vezi, razmatrana su pitanja i izazovi studentskog organizovanja u nacionalnom kontekstu, gdje su Serhatlić i Popović predstavile ključna obilježja studentskog organizovanja u Crnoj Gori, a Škorić se osvrnuo na nadnacionalni nivo odnosno izazove koje promjene donose u kontekstu krovne organizacije nacionalnih studentskih unija - Evropske studentske unije.

500x500

1250x600

1084x550

Društvene mreže prostor slobode i odgovornosti

Danska vlada danas je saopštila da je postigla politički dogovor kojim će pristup društvenim mrežama biti zabranjen za mlađe od 15 godina.
Ovime bi se postavila starosna granica za pristup društvenim mrežama.
Ali, nekim bi roditeljima, nakon posebne procjene, bila data saglasnost da njihova djeca pristupaju društvenim mrežama od 13. godine.
Takva mjera bi bila među najsveobuhvatnijim koracima koje je do sada preduzeta kako bi se riješila zabrinutost zbog korišćenja društvenih medija među tinejdžerima i mlađom djecom.

Danska: Zabranjene društvene mreže za mlađe od 15 godina

U cilju veće transparentnosti i pristupačnosti građanima, Ustavni sud Crne Gore od sada je prisutan i na društvenim mrežama Facebook, Instagram i X (bivši Twitter).
Iz Ustavnog suda ističu da prisustvom na društvenim mrežama žele dodatno da osnaže javnost svog rada, shvatajući da tradicionalni kanali komunikacije nijesu dovoljni i da je važno odluke Suda približiti široj javnosti.
Kroz jednostavne i pristupačne formate, građani će moći da se upoznaju s odlukama koje se odnose na ocjenu ustavnosti zakona i podzakonskih akata, kao i s odlukama po ustavnim žalbama koje se tiču zaštite ljudskih prava i sloboda.
Otvaranje naloga ima i edukativnu dimenziju, jer će omogućiti da se, posebno studenti prava, na jednostavan način informišu o odlukama i praksama koje mogu biti značajne za njihovo obrazovanje.
Iz Ustavnog suda napominju da se stranke o statusu svojih predmeta ne mogu informisati putem društvenih mreža, već isključivo u skladu s postojećom procedurom.
Kako je saopšteno, autoritet Ustavnog suda počiva na poštovanju njegovih odluka, a transparentnost rada ključna je za ostvarivanje njegove ustavne misije – zaštite ustavnosti i zakonitosti.

Ustavni sud Crne Gore od sada i na društvenim mrežama

Nekoliko glavnih društvenih mreža u Avganistanu namjerno je ograničeno, saopštila je u srijedu organizacija za praćenje sajber bezbjednosti i interneta NetBloks (NetBlocks), potvrđujući izvještaje iz te zemlje pod talibanskom vlašću.
- Podaci pokazuju da su platforme društvenih mreža Instagram, Facebook i Snapchat sada ograničene kod više provajdera u Avganistanu. Incident je uslijedio nakon prekida telekomunikacija prošle sedmice i predstavlja najnoviju u nizu mjera internet cenzure koje su uveli talibani - navodi se u saopštenju NetBloksa.
Pojedini korisnici interneta u Avganistanu izjavili su za Radio Azadi (avganistanski servis RSE) da od utorka uveče ne mogu pristupiti društvenim mrežama bez korišćenja filtera ili VPN-a.
Vlada pod kontrolom talibana nije zvanično komentarisala ograničenja pristupa mrežama.
Avganistan je prošle sedmice gotovo 48 sati bio u haosu nakon što su vlasti obustavile telekomunikacije širom zemlje. Talibani su 29. septembra, bez ikakvog upozorenja, prekinuli pristup optičkom internetu i mobilnoj telefoniji, koja zavisi od iste infrastrukture. Pristup je vraćen 1. oktobra.
Taj potez izazvao je ozbiljan zastoj – poremetio je avio-saobraćaj, onemogućio bankarske i elektronske transakcije, kao i rad onlajn poslovanja i škola.
Talibani nisu naveli zvaničan razlog za svoju odluku, ali je obustava uslijedila nekoliko nedjelja nakon što je ta radikalna islamistička grupa blokirala pristup optičkom internetu u više provincija, navodno zbog „nemorala“.
Kritičari upozoravaju da je riječ o dijelu šire kampanje gušenja individualnih sloboda i slobodnog protoka informacija u Avganistanu.
Obustava komunikacija pogodila je obične građane, privatne kompanije i državne institucije, stvarajući brojne poteškoće hiljadama Avganistanaca koji žive u inostranstvu.
Internet je za mnoge avganistanske žene bio posljednja veza sa svijetom, nakon što su talibani 2022. godine zabranili ženama da rade i studiraju. Nestanak interneta, kako navode brojne aktivistkinje, izazvao je strah da gube i posljednju nadu.

Talibani ograničili društvene mreže u Avganistanu

U "Budilniku" na Televiziji E razgovaramo o tome da li bi registar seksualnih prestupnika trebalo da bude javan i koliko bi takva mjera doprinijela većoj bezbjednosti zajednice.&nbsp;
Pitamo i koliko su Snapchat i druge društvene mreže zapravo sigurno mjesto za mlade i postaju li utočište za online predatore.&nbsp;
Razgovaramo i o tome šta će promjena radnog vremena donijeti ugostiteljima, a vraćamo se i starim vrijednostima, saznajemo jesu li vodenice zaboravljene i kako se sprema pravi domaći kačamak.

U "Budilniku" o registru seksualnih prestupnika, društvenim mrežama i mladima, radnom vremenu ugostitelja...

Premijer Nepala K. P. Šarma Oli podnio je ostavku, potvrdio je njegov pomoćnik. Istovremeno, demonstranti protiv korupcije prkosili su policijskom satu i sukobili se s policijom.
Nepal je u utorak ukinuo zabranu društvenih mreža nakon masovnih protesta koje je izazvala upravo ta zabrana.
- Vlada je ukinula zabranu društvenih mreža uvedenu prošle sedmice - objavio je portparol kabinetal te ministar komunikacija i informacijske tehnologije Pritvi Suba Gurung.
U protestima koje su predvodili pripadnici "Generacije Z", poginulo je najmanje 19 ljudi, a više od 300 je povrijeđeno.
Vlasti su uvele policijski sat unutar gradskog područja Katmandua kako bi zaustavili daljnje proteste.
- Tokom policijskog sata neće biti dopušteni protesti, masovna okupljanja niti sastanci - saopštio je upravitelj gradskog okruga Čabilal Rijal.
Ova obavijest uslijedila je nakon što su demonstranti pozvali građane da učestvuju u zajedničkom izražavanju žalosti za poginule. Organizatori protesta, koji su se proširili na druge gradove u himalajskoj zemlji, nazvali su ih "demonstracijama generacije Z".
Kažu da protesti odražavaju široko rasprostranjeno nezadovoljstvo mladih zbog izostanka konkretnih poteza vlade u borbi protiv korupcije i stvaranja ekonomskih prilika.
Vlada je prethodno objasnila da se zabrana odnosila na društvene mreže koje nisu bile registrovane kod vlasti, u sklopu borbe protiv lažnih profila, dezinformacija i govora mržnje.

Ostavka premijera Nepala nakon krvavih protesta protiv korupcije i zabrane društvenih mreža

Najmanje 19 ljudi je ubijeno tokom protesta u Nepalu zbog Vladine zabrane društvenih mreža, uključujući Fejsbuk, Instagram, Vacap i Iks.
Vlada se suočila sa sve većim kritikama nakon što je prošle sedmice uvela zabranu za 26 platformi društvenih medija i aplikacija za razmjenu poruka jer su propustili rok za registraciju prema novim propisima.
U ponedjeljak je frustracija zbog zabrane proključala na ulicama glavnog grada Katmandua i u manjim gradovima širom zemlje. Desetine hiljada uglavnom mladih ljudi okupilo se kako bi protestovali protiv zabrane i širih optužbi za korupciju i autoritarizam od vlade, koju predvodi premijer KP Šarma Oli.
U Katmanduu su izbili sukobi s policijom dok su demonstranti probijali barijere i pokušavali upasti u zgradu parlamenta i zapaliti kapiju.
Policija je odgovorila smrtonosnom i navodno neselektivnom silom, ispaljujući bojevu municiju i suzavac, kao i udarajući demonstrante palicama, gumenim metacima i vodenim topovima.
Policija je potvrdila da je najmanje 19 osoba umrlo od teških povreda zadobijenih na protestima, uključujući prostrelne povrede glave i grudnog koša. Većina je poginula u sukobima u Katmanduu, ali dvije osobe su ubijene kada su protesti postali nasilni u istočnom gradu Itahari. Navodi se da je više od 100 drugih povrijeđeno i da se liječi u bolnici.
Mnogi su tokom protesta naglasili da su izašli na ulice kao dio šire agende za borbu protiv korupcije i nepotizma za koje tvrde da su rašireni među nepalskom političkom elitom, te su držali transparente sa sloganima poput "mladi protiv korupcije".
Vlada je objavila da će policijski sat ostati na snazi ​​u područjima nemira širom zemlje do 22 sata u ponedjeljak navečer.
Gotovo potpuna zabrana korištenja društvenih mreža stupila je na snagu u ponoć u četvrtak i potom izazvala haos širom zemlje, uticavši na poslovanje i turizam te onemogućivši ljudima komunikaciju s rodbinom u inostranstvu.
Redit, LinkedIn, Pinterest i Signal takođe su bili među zabranjenim stranicama. TikTok je bio jedan od rijetkih koji nije bio ograničen, nakon što je ispoštovao nalog za registraciju i postao je ključni alat za mobilizaciju.
Od zabrane, videozapisi koji uspoređuju borbe običnih Nepalaca s djecom političara koji se razmeću luksuznom robom i skupim odmorima postali su viralni na TikToku, dodatno podstičući bijes prema vladi.
Nepalsko ministarstvo komunikacija i informacijskih tehnologija saopćilo je da je dalo kompanijama društvenih medija sedam dana da slijede zakone zemlje i registriraju se nakon sudskog naloga, ali sve osim pet nisu ispunile rok. U obavještenju ministarstva navodi se da je naknadno izdat nalog za "deaktivaciju" platformi.
Vlada je saopštila da su novi propisi usmjereni na suzbijanje govora mržnje, lažnih vijesti i online kriminala. Zabrana je već izazvala osudu međunarodnih organizacija za ljudska prava. U saopštenju, nevladina organizacija Komitet za zaštitu novinara upozorila je da zabrana postavlja "opasan presedan za slobodu štampe".
U nedjelju su se desetine novinara okupile u Katmanduu kako bi protestovale protiv zabrane, držeći transparente sa sloganima poput "ne gašenja društvenih mreža, ne utišavanja glasova", "sloboda izražavanja je naše pravo" i "demokratija hakirana, autoritarizam nazad".
Prije nego što su protesti u ponedjeljak postali nasilni, premijer zemlje uzvratio je kritičarima, rekavši da neće tolerisati da se "nacija potkopava".
- Nezavisnost nacije je veća od gubitka poslova nekolicine pojedinaca. Kako može biti prihvatljivo prkositi zakonu, zanemarivati ​​ustav i ne poštovati nacionalno dostojanstvo, nezavisnost i suverenitet - rekao je Oli u govoru u nedjelju.
Iako Nepal ostaje uglavnom neograničena zemlja za slobodu izražavanja, kritičari kažu da postoji sve veće prekoračenje od Olijeve vlade što je izazvalo zabrinutost. TikTok je 2023. godine zabranjen na devet mjeseci zbog zabrinutosti oko govora mržnje i sajber kriminala, ali je vraćen na slobodu nakon što je platforma pristala da se registruje kod vlade.
U nepalskom parlamentu se raspravlja o nizu nacrta zakona koji regulišu slobodu štampe i društvene medije, što bi moglo značiti da će ljudi biti kažnjeni novčanom kaznom ili zatvorom zbog sadržaja koji se smatra protivnim "nacionalnom interesu" i da će dozvoliti vladi da zatvori novine i oduzme licence novinarima.

Haos u Nepalu zbog zabrane društvenih mreža: Mladi izašli na ulice, najmanje 19 mrtvih

Upotreba društvenih mreža uzima maha među djecom širom svijeta. Evropska komsija je zbog toga pozovala članice da sprovodu nacionalne zabrane za maloljetnike na društvenim mrežama u okviru Zakona o digitalnim uslugama. Taj globalni trend već nekoliko godina živi i kod nas, pa je zbog toga neophodno da i Crna Gora razmotri nova rješenja, stava su stručnjaci, ali i građani. Umjesto igre i smijeha, većina djece prepuštena je mobilnim telefonima i društvenim mrežama. Da bi konačno tome stali na kraj, Evropska komisija predlaže pooštravanje mjera zabrane korišćenja društvenih mreža među maloljetnicima. Građani, svjesni opasnosti, traže slične mehanizme i u Crnoj Gori. Prisustvo djece u sajber prostoru polako uzima maha. U Crnoj Gori nije rijetkost i da maloljetnici putem društvenih mreža zakazuju tuče, dok su uvrede i govor mržnje svakodnevna pojava. Sudski svještak informaciono-tehničke struke Marko Lakić smatra da je neophodno uvesti strože mjere. - Bio bih još rigorozniji. Na primjer, ako proizvođač kaže da je to 13 godina, ja bih to povećao na 15 i uveo kazneni okvir da je roditelj zakonski odgovoran ukoliko je njegovo dijete mlađe od 15 godina prisutno na društvenim mrežama - naveo je Lakić za Televiziju E.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200836_2d170c3975e763170ba98d706f4202526df643ead1adb88cac7359703801288f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250802200836_2d170c3975e763170ba98d706f4202526df643ead1adb88cac7359703801288f" data-rendition-name="original" width="1060" height="592" loading="lazy" alt="Marko Lakić"><figcaption>Marko Lakić(Photo: TV E/Youtube)</figcaption></figure>  Odgovornost, kako dodaje, u tom trenutku već prelazi na roditelje i oni ne bi trebalo ili ne bi smjeli da dozvole djeci mlađoj od 13 godina da budu na određenoj društvenoj mreži jer ima štetan sadržaj. - Roditelji ne obraćaju pažnju, čak roditelji nerijetko otvaraju profile svojoj djeci - dodaje Lakić. Opasnih sadržaja je mnogo, a sajber prostor je nezaštićen. U Udruženju Roditelji vjeruju da prije promjena treba postaviti pitanje šta rade odrasli koji bi trebali da imaju nadzornu funkciju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200840_a3fb3d5d169db8f846484ebda0ecf675998c24d9c956980e72534d2514360a92.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250802200840_a3fb3d5d169db8f846484ebda0ecf675998c24d9c956980e72534d2514360a92" data-rendition-name="original" width="1052" height="593" loading="lazy" alt="Lepa Žunjić"><figcaption>Lepa Žunjić(Photo: TV E/Youtube)</figcaption></figure>  - Koliko smo mi kao njihovi modeli, kao roditelji, kao odrasli ljudi postali zavisni od interneta, postali zavisni od društvenih mreža, postali pretrpani onim sadržajem koji nije dobar ni za nas i nekako smo se uhvatili u koštac s tim i nijesmo baš uspješni da se izborimo i onda kada nam kažu razgovarajte sa djecom. Ali kako? Nijesmo vješti, ne umijemo ni mi - kazala je Lepa Žunjić iz Udruženja Roditelji za Televiziju E. Zato je, kako dodaje, najprije potrebno edukovati roditelje o bezbjednosti djece u sajber prostoru. <h2>Stavovi građana o pooštravanju mjera</h2> "Mislim da to ne bi bilo loše rješenje, s obzirom da je to ipak neki uzrast kada još uvijek nijesu djeca dovoljno zrela da koriste društvene mreže i kada još uvijek ne mogu da prepoznaju opasnosti koje mogu da vrebaju društvenim mrežama".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200832_0979b359baf09560d56af6f71ecbebe72c95d17f8c18da3afed6d92a327e67e4.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250802200832_0979b359baf09560d56af6f71ecbebe72c95d17f8c18da3afed6d92a327e67e4" data-rendition-name="original" width="1052" height="587" loading="lazy" alt="Anketa"></figure>  "Treba na neki način ograničiti maloljetnicima svakako, zato što su škodljive, sadržaji su ovako vrlo negativni mogu biti i za odrasle".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200836_c1b1eb347ae1756f291ec936e137f71bc04a1b6f4cbb62d13fa2c82eb69da61e.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250802200836_c1b1eb347ae1756f291ec936e137f71bc04a1b6f4cbb62d13fa2c82eb69da61e" data-rendition-name="original" width="1050" height="592" loading="lazy" alt="Anketa"></figure>  "Svašta traže, svašta pišu, svašta gledaju, onda to uništava druge ljude. S moje strane, ja bih to odmah ukinuo".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200836_458b01c452bcee06a66300ac50eb40041c086564e97374e53bee6a636ab3b936.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250802200836_458b01c452bcee06a66300ac50eb40041c086564e97374e53bee6a636ab3b936" data-rendition-name="original" width="1052" height="581" loading="lazy" alt="Anketa"></figure>  "Mislim da se ne treba zabraniti, ali na neki način kontrolisati. Znate, kada počnete da im branite onda će oni to željeti što više, a na društvenim mrežama stvarno ima svačega da se vidi, mislim - mnogo ružnih sadržaja. Tako možda osmisliti neki način da se kontrolišu ili da se selektivno dozvoli, ali ne potpuno".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200836_56009fb3e56b738f85e724997a10cbf364b90ff36b0365cf722fe8a227968976.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250802200836_56009fb3e56b738f85e724997a10cbf364b90ff36b0365cf722fe8a227968976" data-rendition-name="original" width="1055" height="582" loading="lazy" alt="Anketa"></figure>  Prilog naše novinarke Dalile Šabović možete pogledati od 26:53. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUyMTAcM4Q3c&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Lakić: Roditelji da postanu zakonski odgovorni za prisustvo njihove djece na društvenim mrežama; Žunjić: Potrebno edukacija o bezbjednosti u sajber prostoru

Premijer Milojko Spajić aktivan je na društvenim mrežama, ali izostaje sa ključnih institucionalnih događaja, poput premijerskog sata, poručila je finansijska analitičarka i kolumnistkinja Antene M, Ana Nives Radović, gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E.
- Jedino što se dešava zapravo se dešava u virtuelnoj stvarnosti – na društvenim mrežama. Premijer ne prisustvuje tamo gdje treba, kao što je premijerski sat, jer se već nekoliko puta nije pojavio. S druge strane, vrlo je prisutan u diskusijama u kojima želi da šalje poruke, kao da je raspisan tender za bulevar na Veljem brdu - rekla je Radović.
Navodnu svađu premijera Spajića i potpredsjednika Vlade Nika Đeljošaja zbog koncesije za Aerodrome Crne Gore opisuje kao potrebu za teatralnošću i predstavu lažne neposrednosti.
- Premijer se uključuje tamo gdje ne bi trebalo – kao što je današnja sjednica tenderske komisije, na koju se javio video-linkom prije početka, iako nije njen član, nema ulogu u odlučivanju niti bi smio da utiče, ako već postoji nadležno tijelo za to - dodala je ona.&nbsp;
Podsjetila je i da je takvom ponašanju prethodila zabrinutost izražena iz IFC-a, dijela Svjetske banke, koji je ukazao na probleme u postupku.
- Oni koji bi trebalo da vode računa o cijelom procesu su naši međunarodni partneri. Oni će na kraju ostaviti trag i dati ocjenu svega što se tiče ugleda Crne Gore kao investicione destinacije. Tu smo, nažalost, izgubili poene koje smo ovim procesom mogli da dobijemo - istakla je Radović.
Vlada ima ciljeve kojima teži, kaže Radović, ali svi koji ukazuju na probleme i kritikuju brojke doživljavaju se kao kočničari napretka.
- Ne vidimo tu viziju jer ona ne postoji. To je samo paravan za destabilizaciju Crne Gore i slabljenje njenih institucija. Pokušava se oteti svaka vrsta kontrole, a jedino što se zaista dešava jeste virtuelna aktivnost premijera - dodaje ona.&nbsp;
Na kraju, konstatuje da danas brojimo neispunjena obećanja.&nbsp;
- Svako od njih zasluživalo je pažnju zbog značaja koji je moglo da ima - zaključila je Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F5xO4Uorqxpw%3Fsi%3DP7OHJgGVTlnj2zqL&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Ana Nives Radović: Premijer prisutan na mrežama, odsutan tamo gdje treba

Ako Ukrajina odbaci američki plan, ruska vojska okupiraće još više njenih teritorija - poručio je večeras ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je kazao da "Ukrajina i njeni evropski saveznici i dalje imaju iluzije o ruskom strateškom porazu".
- Informisali smo do detalja sve naše prijatelje i partnere, uključujući Kinu, Indiju, Sjevernu Koreju, Južnu Afriku, Brazil i mnoge druge države o ovim pitanjima - naveo je on.
Naglasio je da svaka od tih država podržava potencijalni sporazum o primirju.

Putin: Osvojićemo još više njihovih teritorija ako Ukrajina odbaci američki plan

Centralna izborna komisija (CIK) Kosova je danas utvrdila rokove za radnje koje će preduzeti u okviru priprema vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 28. decembar. Predizborna kampanja počinje 17. decembra i traje do 28. decembra u 6.59, odlučeno je na sjednici CIK-a, prenosi Beta.
Do 24. novembra će donijeti odluku o određivanju limita za troškove izborne kampanje, dok rok za izjavu političkih stranaka o izborima, kroz koalicije, počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Rok za podnošenje prijave političkih subjekata za sertifikaciju za učešće na izborima počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Po CIK-u rok za dostavljanje liste kandidata sertifikovanih političkih subjekata je od 24. novembra i završava se 7. decembra.
Za 8. decembar je zakazano izvlačenje redosljeda političkih subjekata na glasačkom listiću, dok će se opštinske izborne komisije imenovati 26. novembra.
CIK objavljuje, kako je navedeno, listu biračkih centara 25. novembra a istog dana objavljuje i listu opštinskih centara za brojanje.
Period za promjenu biračkog centra počinje 26. novembra i završava se 6. decembra dok se period za žalbe na nepravilnosti u biračkom spisku i za potvrdu počinje 26. novembra i završava se 6. decembra.
Period za prijavu registrovanih birača van Kosova počinje 26. novembra i završava se 6. decembra a 10. decembra se sertifikuje birački spisak unutar i van Kosova.
Period glasanja poštom počinje 12. decembra i završava se 27. decembra.
Period za registraciju birača sa posebnim potrebama počinje 11. decembra i završava se 21. decembra.
Imenovanje savjeta biračkih mjesta na Kosovu biće najkasnije do 16. decembra a imenovanje istih savjeta u diplomatskim predstavništvima biće najkasnije do 16. decembra,
Rok za prijavu akreditacije posmatrača počinje 5. decembra i završava se 20. decembra.

CIK Kosova utvrdio rokove za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora

Članovi benda Neonoen postali su novi ambasadori Fondacije „Budi human”, čime su svoju umjetnost i javni uticaj stavili u službu humanosti. Oni su naši gosti tim povodom kao I osnivač Fondacije Goran Jovanović. 
Nakon 27 rasprodatih koncerata širom regiona i Evrope, legendarni bend “Bijelo dugme” stiže i u Podgoricu, u jedinstvenom spoju rokenrola i velikog filharmonijskog orkestra. A naš gost biće čovjek koji je dio tog zvuka, Ognjan Radivojević, muzičar i umjetnik čija je karijera obilježila jedno vrijeme, ali traje i danas jednako snažno.
Ove subote panelistkinje su tri crnogorske fotografkinje Maja Grzunov, Marija Stanković i Marija Brajović koje će govoriti o izboru profesije, o viziji, prepoznatljivosti, ličnom pečatu, emociji, izazovima, ulaganjima, odnos sa muškim kolegama, estetici, zahtjevima tržišta…
Emisiju Jutro sa Majom gledajte na Televiziji E vikendom u devet sati.

Jutro sa Majom: Gosti Ognjan Radivojević, članovi benda Neonoen...

K.V. (76) stradao je u udesu koji se večeras desio iznad Petrovca - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Oni su nam ranije kazali da je u saobraćajnoj nezgodi, u kojoj su učestvovala tri vozila, povrijeđeno više osoba. Nijesu imali više informacija o stepenu njihovih povreda.
Udes se desio oko 19.45 sati
Saobraćaj je u prekidu zbog vršenja uviđaja.

Jedna osoba stradala u udesu iznad Petrovca

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Finansijsko stanje Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) posljednjih mjeseci izaziva ozbiljnu zabrinutost u javnosti. Nagli rast duga i sumnje u urušavanje kompanije otvaraju pitanje da li je državni energetski gigant doveden u kriznu situaciju iz političkih i interesnih razloga. Na te okolnosti upozorava poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Na kraju septembra, EPCG je bila u minusu 80 miliona. Prognoze kažu da bi do kraja godine taj dug mogao narasti i na 100 miliona. &nbsp;Postavlja se pitanje: je li EPCG ugrožena, da li neko i zbog čega ovog državnog giganta dovodi u veoma ozbiljnu kriznu situaciju?
Poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević u razgovoru za Portal ETV upozorava da bi ovo moglo da upućuje na plan da se kompanija obezvrijedi i možda čak i proda, a Crna Gora od stabilne energetske, dovede u situaciju energetski zavisne države.
„Jasno je, u prethodnom periodu, četiri do pet godina se sa namjerom uništava jedno od najboljih i najprofitabilnijih preduzeća u Crnoj Gori“, rekao je Zirojević.
<h2>PARTIJSKI KADROVI, UGLAVNOM NESPOSOBNI&nbsp;</h2>
EPCG je, kako dodaje, decenijama bila jedno od najuspješnijih i najbogatijih preduzeća u državi, pa je nevjerovatno kako neko uspijeva da jedno monopolističko preduzeće dovede do toga da kraj godine završava sa 100 miliona minusa, a sjetimo se da im je Vlada odobrila zaduženje od 50 miliona.
„Ali kada znamo sve što se dešava u EPCG, kada znamo koliko je prenatrpana partijskim kadrovima, uglavnom nesposobnim, kada znamo da EPCG izdržava još dvije ćerke firme koje su takođe neprofitabilne i totalni promašaji, a koje takođe zapošljavaju ogroman broj partijskih vojnika — ne iznenađuje ova situacija“, navodi.
Zirojević podvlači da se ovo radi svjesno — sa jedne strane zapošljavanjem partijski podobnih kadrova kako bi se ostvarivali glasovi na izborima, a, kako kaže, postoje i određeni dokazi za to.
„Sa druge strane, ovo preduzeće se do te mjere obezvređuje da bi se eventualno prodalo, kako bi se od Crne Gore, koja je u tom smislu veoma stabilna, napravila jedna energetski zavisna država“, upozorio je Zirojević u izjavi za Portal ETV.
Predsjednik Odbora direktora EPCG je Milutin Đukanović iz NSD-a. Očekuje se da uskoro bude izabran i izvršni direktor ovog preduzeća.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je do kraja septembra ove godine poslovala sa minusom od čak 80 miliona eura. To je nedavno u razgovoru za Televiziju Vijesti saopštio vršilac dužnosti direktora EPCG Bojan Đordan, koji očekuje da se poslovanje stabilizuje u narednih godinu do dvije.

Tag: drustvene-mreze