Konkretni i transparentni rezultati pravosuđa ključni za vraćanje povjerenja građana

Povjerenje građana u pravosuđe ne može se vratiti preko noći, već se mora graditi isključivo kroz konkretne rezultate pravosudnih institucija, njihovu nezavisnost, efikasnost i otpornost na političke uticaje, poručeno je sa konferencije koju je organizovala Građanska alijansa (GA).

Kako je saopšteno iz GA, u uvodnom dijelu konferencije „Gdje se danas nalazi crnogorsko pravosuđe nakon 20 godina od obnove nezavisnosti“ predstavljeni su rezultati istraživanja „Stavovi građana i građanki o pravosuđu u Crnoj Gori“, koje je predstavio profesor Miloš Bešić. 

Navodi se da ključni nalazi istraživanja ukazuju na to da povjerenje građana u pravosuđe ostaje relativno nisko, da građani kao ključne probleme u pravosuđu prepoznaju korupciju i politički uticaj, kao i da crnogorsko pravosuđe nema dovoljno kapaciteta za efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Iz GA su rekli da podaci pokazuju da je od sticanja nezavisnosti napravljen napredak u pravosuđu.

Bešić je, govoreći o rezultatima istraživanja, podsjetio da Crna Gora tradicionalno ima nizak nivo institucionalnog i interpersonalnog povjerenja.

Govoreći o percepciji političkog uticaja i korupcije u pravosuđu, Bešić je ocijenio da je riječ o narativu koji predstavlja snažno nasljeđe prošlosti i koji će institucije morati da mijenjaju godinama, kroz dosljedne rezultate i mehanizme unutrašnje odgovornosti.

- Najvažnije je da institucije same pokažu sposobnost samoregulacije - da pravosuđe samo prepoznaje i procesuira nepravilnosti unutar sistema, jer se upravo na taj način gradi integritet institucija - poručio je Bešić.

Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić, osvrćući se na rezultate istraživanja GA, ocijenila je da percepcija građana ne mora uvijek odgovarati realnom stanju u pravosuđu.

- Mi u pravosuđu nećemo juriti percepciju, već realno stanje i konkretne rezultate koje pravosuđe mora pokazati i u praksi potvrditi - poručila je Pavličić.

Ona je istakla da pravosuđe nije moguće promijeniti preko noći, već da je riječ o dugotrajnom procesu transformacije institucija i vraćanja povjerenja građana.

Govoreći o percepciji političkog uticaja i korupcije, Pavličić je navela da se sudske odluke često tumače kroz politički ambijent i društvene podjele, iako se, kako je istakla, sudske odluke moraju posmatrati isključivo kroz činjenice, dokaze i zakon.

Pavličić je upozorila i na problem nedostatka interesovanja uglednih pravnika za funkcije u pravosuđu, navodeći da danas nema dovoljno kandidata za članove Sudskog savjeta, sudijske i tužilačke funkcije, što dodatno otežava reformu sistema.

Ona je navela da je Crna Gora među prvim državama regiona koje su donijele pravosnažne presude u predmetima organizovanog kriminala i pranja novca, kao i da su u kratkim rokovima okončani pojedini složeni krivični postupci.

Državna tužiteljka u Vrhovnom državnom tužilaštvu Danka Živković ocijenila je da rezultate istraživanja treba posmatrati i u kontekstu činjenice da značajan broj građana nema neposredno iskustvo sa radom pravosuđa, već percepciju gradi kroz informacije iz javnog prostora i medijske narative.

Ona je istakla da pravosudne institucije moraju mnogo više raditi na komunikaciji sa građanima i predstavljanju rezultata svog rada.

Govoreći o radu tužilaštva, ona je pojasnila da povećan broj predmeta predstavlja posljedicu izmjena krivičnog zakonodavstva, ali i proaktivnijeg pristupa tužilaštva u određenim oblastima, posebno kada je riječ o nasilju u porodici i borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Živković je navela da se fokus često stavlja isključivo na negativne slučajeve, dok značajan broj važnih predmeta i rezultata rada pravosuđa ostaje van pažnje javnosti.

- Jedan negativan slučaj često poništi desetine dobrih rezultata i vrati percepciju institucija nekoliko koraka unazad - upozorila je Živković.

Vanja Radević iz Centra za savjete o individualnim pravima u Evropi (AIRE centar) ocijenila je da percepcija građana o pravosuđu ne smije biti zanemarena i da upravo ona pokazuje u kojim oblastima je potrebno usmjeriti reformske napore.

Radević je rekla da je transparentnost jedan od ključnih mehanizama zaštite integriteta pravosuđa, navodeći da otvorenije i komunikativnije pravosuđe doprinosi većem povjerenju građana, ali i jačoj otpornosti sudija i tužilaca na političke i druge pritiske.

- Otvoreno pravosuđe je snažno pravosuđe. Transparentnost ne štiti samo građane, već i same sudije i institucije - poručila je Radević.

Govoreći o daljim reformama, ona je ukazala i na značaj digitalizacije pravosuđa, unapređenja metodologija rada i veće dostupnosti sudskih odluka, ocjenjujući da su to važni koraci ka efikasnijem i transparentnijem pravosudnom sistemu.