<article>Zbog najavljenih vremenskih nepogoda, svečano otvaranje Tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti biće održano u Domu kulture u Škaljarima, u petak, 6. februara 2026. g, sa početkom u 17 sati.U programu otvaranja učestvovaće najmlađe članice Mažoretki „Fešta“ i kraljica Kotorskog karnevala, Tea Grgurević, koje će svojim nastupom simbolično označiti početak karnevalskih dešavanja. Upravo najmlađi, svojim učešćem i radošću, nastavljaju karnevalsku tradiciju dugu više od 500 godina, čuvajući duh Kotora i njegovih fešti. Odmah nakon svečanog dijela programa, uslijediće dječji maskenbal, uz animatore i muziku, koji će prostor Doma kulture ispuniti smijehom, bojama i pravim karnevalskim veseljem. Organizator: JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor. suorganizator je Turistička organizacija Kotor, dok je pokrovitelj: Opština Kotor.</article>

Zbog najavljenih vremenskih nepogoda, svečano otvaranje Tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti biće održano u Domu kulture u Škaljarima, u petak, 6. februara 2026. g, sa početkom u 17 sati.
U programu otvaranja učestvovaće najmlađe članice Mažoretki „Fešta“ i kraljica Kotorskog karnevala, Tea Grgurević, koje će svojim nastupom simbolično označiti početak karnevalskih dešavanja.&nbsp;
Upravo najmlađi, svojim učešćem i radošću, nastavljaju karnevalsku tradiciju dugu više od 500 godina, čuvajući duh Kotora i njegovih fešti. 
Odmah nakon svečanog dijela programa, uslijediće dječji maskenbal, uz animatore i muziku, koji će prostor Doma kulture ispuniti smijehom, bojama i pravim karnevalskim veseljem.&nbsp;
Organizator: JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor. suorganizator je Turistička organizacija Kotor, dok je pokrovitelj: Opština Kotor.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Karneval u Kotoru

Društvo

Kotor: Sjutra otvaranje karnevalskih fešti u Domu kulture u Škaljarima

Zbog najavljenih vremenskih nepogoda, svečano otvaranje Tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti biće održano u Domu kulture u Škaljarima, u petak, 6. februara 2026. g, sa početkom u 17 sati.
U programu otvaranja učestvovaće najmlađe članice Mažoretki „Fešta“ i kraljica Kotorskog karnevala, Tea Grgurević, koje će svojim nastupom simbolično označiti početak karnevalskih dešavanja. 
Upravo najmlađi, svojim učešćem i radošću, nastavljaju karnevalsku tradiciju dugu više od 500 godina, čuvajući duh Kotora i njegovih fešti. 
Odmah nakon svečanog dijela programa, uslijediće dječji maskenbal, uz animatore i muziku, koji će prostor Doma kulture ispuniti smijehom, bojama i pravim karnevalskim veseljem. 
Organizator: JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor. suorganizator je Turistička organizacija Kotor, dok je pokrovitelj: Opština Kotor.

Stotinak radnika Agencije za zaštitu životne sredine još nije primilo platu jer nema ko da je odobri, nakon što direktor te ustanove Milan Gazdić, iz opravdanih razloga, nije u mogućnosti da to uradi.
Takođe, osim zarada koje sad kasne skoro nedjelju dana, stopirano je i izdavanje dozvola iz nadležnosti ove agencije iz istih razloga.
Iako je ranije resorno ministarstvo odobravalo isplatu zarada u toj agenciji, aktuelni resor ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kojim upravlja Damjan Đulafić, ništa ne preduzima.
Povodom novonastale situacije, radnici Agencije za zaštitu životne sredine obratili su se Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, koji je nadzorni organ ovoj instituciji, ali od njih još odgovora nema.
Dan je ovim povodom upitio pitanja i Agenciji i Ministarstvu ali odgovore nijesmo dobili. Taj medij je pitao resor Ćulafića zašto zaposleni u Agenciji još nijesu primili plate, te koliko radnika čeka primanja. Upitali su ih i za stopirano izdavanje dozvola, te zašto ne reaguju na dopise radnika.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine nema nijednog pomoćnika već nekoliko godina zbog čega je i došlo do blokade isplate zarada i izdavanja dozvola. Ova ustanova je u više navrata pisala Vladi Crne Gore iskazujući potrebu da se imenuju pomoćnici, međutim, do danas na te inicijative niko nije reagovao. Ranije je direktor Agencije imao tri pomoćnika.&nbsp;
Nedavno je usvojena nova sistematizacija Agencije za zaštitu životne sredine, po kojoj je planirano da direktor ima jednog pomoćnika, ali on još nije imenovan. Direktora Agencije i pomoćnike imenuje Vlada Crne Gore. Ranijim kordinatorima sektora u Agenciji je prije nekoliko dana istekao mandat.

Radnici Agencije za zaštitu životne sredine bez plata jer nema ko da ih odobri

Ustavni sud Crne Gore dostavio je Službenom listu odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, saopšteno je iz tog suda.
Ustavni sud je na sjednici održanoj 28. januara ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.
U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom. Crna Gora je potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.
Takođe, u Ustavnom sudu podsjećaju da je Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.
- Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu - navodi se u saopštenju Ustavnog suda.
Poručuju da su Ustavom precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetništva (radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore) i zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu.
- Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika (apoteke, poslastičarnice, pekare, kiosci za štampu, suvenirnice, cvjećare, prodavnice za pogrebnu opremu, za zaštitu bilja, benzinske stanice i prodavnice za trgovinu na malo u okviru benzinskih stanica, pijace, itd) dozvolio da radi, a drugoj ne, jednu grupu privrednika je doveo u neravnopravan položaj u odnosu na drugu. Ovakva zabrana nema objektivno i razumno opravdanje, s aspekta ustavne obaveze države da svim preduzetnicima obezbijedi jednak položaj na tržištu - dodaje se u saopštenju.
Ustavni sud je u ustavnosudskom postupku utvrdio da u postupku donošenja ukinute odredbe nije naveden cilj za njeno donošenje, odnosno zbog čega se smatra potrebnim i opravdanim da se zabranjuje rad trgovinama na veliko i malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, kao i izuzetke od te zabrane.
- Ustavni sud ne utiče na pravo zakonodavca da na drugačiji način uredi obavljanje trgovine na veliko i malo nedjeljom, ali uz uvažavanje odgovarajućih osnovnih ustavnih vrijednosti, odnosno zaštićenih ustavnih dobara, na koje je Ustavni sud ukazao u svojoj odluci - poručuju u saopštenju.

Ustavni sud dostavio Službenom listu odluku o ukidanju neradne nedjelje u trgovini

Uprava policije je 19. januara primila naredbu Osnovnog suda u Podgorici za prinudno privođenje Lidije Mitrović, a od tog dana pa sve do 2. februara, službenici policije su osuđenu bivšu specijalnu tužiteljku tražili na poznatim adresama kako bi je poslali na izdržavanje sedmomjesečne kazne zatvora.
To proizilazi iz odgovora predsjednice Osnovnog suda u Podgorici Željke Jovović, a od koje su Vijesti tražile dodatna pojašnjenja oko toga kako je tekla saradnja i komunikacija na relaciji Sud - Uprava policije u postupanju oko ovog IKS predmeta (izvršenje krivičnih sankcija).
Jovović je ponovila da je Osnovni sud 14. januara izdao naredbu za prinudno dovođenje, a koju je Uprava policije, nakon sprovedene neophodne administrativne procedure u postupanju, primila pet dana kasnije.
- Protok vremena od dana prijema naredbe do dana sačinjavanja obavještenja, 30. 1. 2026. godine, je vrijeme u kojem je Uprava policije, kako to proističe iz obavještenja, osuđenu obilazila u više navrata, na datoj adresi, a što predstavlja razumno vrijeme za preduzimanje radnji po naredbi suda i nakon toga davanja konačnog obavještenja da li je to lice nađeno ili se može doći do zaključka da isto izbjegava policiju - piše u odgovoru predsjednice Osnovnog suda u Podgorici.
Ona je naglasila da u redovnom postupanju, vrijeme od 11 dana ne iziskuje potrebu obraćanja suda - policiji o preduzetim radnjama po naredbi, kako je pojasnila, jer je UP potrebno preduzimanje više radnji i traženja osuđenog lica i to u više navrata, kako bi se dalo konačno i valjano obavještenje sudu, koje se cijeni za ispunjenost uslova za naređivanje potjernice.
-- Ovo, imajući u vidu zakonsku odredbu kojom je regulisano pitanje uslova za izdavanje potjernice, pa je s tim u vezi bilo nužno i neophodno da policija prethodno u razumnom roku preduzme potrebne radnje u pogledu postupanja po naredbi suda - navela je sutkinja Jovović.
Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici naglasila je i da sud "ni na koji način nije imao probleme sa Upravom policije oko postupanja u ovom IKS predmetu".
- I inače, saradnja između ovog suda i policije je na dobrom nivou, što sam više puta i javno saopštavala, te da u postupanju, do sada nisu primijećeni problemi koji se nisu mogli u skladu sa zakonom i prevazići. Radi efikasnijeg postupanja i bolje saradnje u kontinuitetu se održavaju sastanci predstavnika suda i policije. Posebno upućujem na sastanak sa direktorom policije Lazarom Šćepanovićem u prostorijama Osnovnog suda, na kome se razgovaralo upravo o unapređenju saradnje po pitanjima koje su sada predmet vašeg interesovanja - zaključila je ona.
Mitrović je osuđena na sedmomjesečnu zatvorsku kaznu zbog zloupotrebe službenog položaja u predmetu “Klap”.
Viši sud u Podgorici ranije je oglasio krivom Mitrović jer je, nakon što su okrivljeni uplatili zaostale poreske obaveze, odbacila krivične prijave za utaju poreza protiv četiri fizička i jednog pravnog lica.
Iako je presuda pravosnažna, Mitrović još nije počela da služi kaznu. Osnovni sud u Podgorici potvrdio je da je njen zahtjev za odlaganje odbijen 24. oktobra, ali je ona uložila žalbu, o čemu je odlučivao viši sud.
Presuda kojom je kažnjena zatvorom izrečena je krajem 2024. u ponovljenom postupku, nakon što je Apelacioni sud ukinuo prvobitnu odluku i predmet vratio na ponovno suđenje. U maju 2025. je drugostepeni sud potvrdio novu presudu.
Zakon predviđa mogućnost odlaganja kazne u posebnim slučajevima, poput teške bolesti, smrtnog slučaja u porodici ili završetka školovanja.
Tokom postupka Mitrović je tvrdila da u prijavama koje je odbacila nije bilo elemenata krivičnog djela, dok su Viši i Apelacioni sud zaključili da je, kao službeno lice, protivpravno iskoristila svoj položaj i primijenila odlaganje krivičnog gonjenja iako je znala da se taj institut ne može koristiti za utaju poreza.

Jovović: Policija postupala u razumnom roku, naredba za prinudno dovođenje Mitrović im je stigla pet dana kasnije zbog administrativne procedure

Na području Kotora boravi 687 gostiju, od kojih 559 u privatnom smještaju, 116 u hotelskom, a 12 u hostelima, podaci su iz lokalne Turističke organizacije, prenosi Radio Kotor.
Najbrojniji u privatnom smještaju su gosti iz Rusije, Srbije, Sjedinjenih Američkih Država, Turske i Bosne i Hercegovine, a u hotelima iz Kine i Turske.
- Do 12 sati grad je posjetilo 55 izletnika. Minule sedmice Kotor je obišlo ukupno 823 izletnika, a najbrojnije su bile grupe iz Turske i Kine- navode iz Stručne službe TO Kotor.

Kotor: Sjutra otvaranje karnevalskih fešti u Domu kulture u Škaljarima

Tagovi

Radnici Agencije za zaštitu životne sredine bez plata jer nema ko da ih odobri

Ustavni sud dostavio Službenom listu odluku o ukidanju neradne nedjelje u trgovini

Jovović: Policija postupala u razumnom roku, naredba za prinudno dovođenje Mitrović im je stigla pet dana kasnije zbog administrativne procedure

U Kotoru odmara 687 gostiju

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO