Maraš: Palestina nije samo slika rata, već i civilizacija bogatog kulturnog nasljeđa

Iza prizora rata i stradanja, sa kojima se Palestina danas najčešće povezuje, ostaje gotovo nevidljivo njeno bogato kulturno i umjetničko nasljeđe. Upravo na tu dimenziju palestinskog identiteta, ali i na snagu umjetnosti kao izraza solidarnosti, ukazuje izložba „Palestina kroz crnogorske oči“, kazala je istoričarka umjetnosti i kustoskinja Bojana Maraš, gostujući u jutarnjem programu „Budilnik“ na Televiziji E.

Izložba, koju su organizovale Prijestonica Cetinje i Ambasada Države Palestine, otvorena je u Galeriji 42° na Cetinju, gdje će publika moći da je pogleda do 10. novembra. Radovi crnogorskih umjetnika imaju humanitarnu namjenu, a postavka je prethodno predstavljena u Podgorici, Budvi, Pljevljima i Plavu.

Maraš je podsjetila da je izložba prvobitno obuhvatala 37 umjetničkih djela. Dio radova je u međuvremenu prodat, pa je na Cetinju izloženo tridesetak ostvarenja.

Posebnu vrijednost postavke, prema njenim riječima, predstavlja spremnost umjetnika da svojim stvaralaštvom iskažu podršku palestinskom narodu i ukažu na njegovo stradanje.

- Umjetnici su, u solidarnosti sa palestinskim narodom, podigli svoje četkice i alate za crtanje i izrazili podršku. To je primjer koji bi trebalo slijediti i dokaz da se, kada postoji volja, uvijek može pronaći način da se pomogne - poručila je Maraš.

Naglasila je da solidarnost nije ograničena na umjetnost, već da svaka profesija i pojedinac mogu pronaći način da doprinesu, u skladu sa svojim mogućnostima i interesovanjima.

Nije željela da izdvoji nijednog od učesnika izložbe, ističući da su svi svojim angažmanom dali jednako vrijedan doprinos.

Govoreći o umjetničkom izrazu, Maraš je objasnila da se kroz izložene radove prožimaju simboli duboko ukorijenjeni u palestinskoj istoriji, kulturi i kolektivnom pamćenju. Među njima su ključ, tradicionalna palestinska marama kefija i lubenica, koji predstavljaju prepoznatljive simbole identiteta, pripadnosti i otpora.

- Ključ je simbol da ćete se uvijek vratiti u svoju domovinu - objasnila je Maraš.

Posebno je ukazala na simboliku kefije, čiji motivi maslinovih grana, ribarskih mreža i linija koje predstavljaju puteve svjedoče o povezanosti palestinskog naroda sa zemljom, tradicijom i načinom života.

Podsjetila je i na palestinski tradicionalni vez „tatreez“, čije korijene vezuje za period oko 3.000 godina prije nove ere, naglašavajući da je riječ o kulturnom nasljeđu koje se prenosilo generacijama i očuvalo uprkos istorijskim iskušenjima.

Prema njenim riječima, palestinska umjetnost ne može se posmatrati odvojeno od istorije i borbe za očuvanje nacionalnog identiteta, jer su upravo kulturno stvaralaštvo, tradicija i simboli kroz vrijeme bili važni načini njegovog očuvanja.

Izložba „Palestina kroz crnogorske oči“ tako, osim humanitarnog karaktera, otvara prostor da se Palestina upozna i izvan svakodnevnih vijesti o ratu – kroz njenu kulturu, istorijsko pamćenje i umjetnost, ali i kroz solidarnost crnogorskih stvaralaca.