<article>Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija objavilo je Konkurs za dodjelu stipendija za izvrsnost u visokom obrazovanju za studijsku 2025/2026. godinu, saopšteno je iz ovog resora.- Stipendije se dodjeljuju studentima osnovnih, postdiplomskih i doktorskih studija upisanim na ustanovama visokog obrazovanja u inostranstvu rangiranim do 200. mjesta na posljednjoj objavljenoj međunarodnoj listi rangiranja univerziteta u svijetu Shanghai Ranking Consultancy (Šangajska lista) - saopštili su iz Ministarstva.Na Konkurs se mogu prijaviti studenti koji prvi put upisuju semestar odgovarajuće studijske godine i nisu mijenjali studijski program.Kako navode, ukupni budžet Fonda za izvrsnost u visokom obrazovanju za studijsku 2025/2026. godinu iznosi 500.000 eura (slovima: pet stotina hiljada eura).Konkurs je dostupan <a href="https://www.gov.me/clanak/konkurs-za-dodjelu-stipendije-za-izvrsnost-u-visokom-obrazovanju-za-studijsku-2025-26">na linku</a>.</article>

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija objavilo je Konkurs za dodjelu stipendija za izvrsnost u visokom obrazovanju za studijsku 2025/2026. godinu, saopšteno je iz ovog resora.
- Stipendije se dodjeljuju studentima osnovnih, postdiplomskih i doktorskih studija upisanim na ustanovama visokog obrazovanja u inostranstvu rangiranim do 200. mjesta na posljednjoj objavljenoj međunarodnoj listi rangiranja univerziteta u svijetu Shanghai Ranking Consultancy (Šangajska lista) - saopštili su iz Ministarstva.
Na Konkurs se mogu prijaviti studenti koji prvi put upisuju semestar odgovarajuće studijske godine i nisu mijenjali studijski program.
Kako navode, ukupni budžet Fonda za izvrsnost u visokom obrazovanju za studijsku 2025/2026. godinu iznosi 500.000 eura (slovima: pet stotina hiljada eura).
Konkurs je dostupan <a href="https://www.gov.me/clanak/konkurs-za-dodjelu-stipendije-za-izvrsnost-u-visokom-obrazovanju-za-studijsku-2025-26">na linku</a>.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

MPNI

Konkurs za dodjelu stipendije za izvrsnost

Društvo

MPNI: Objavljen Konkurs za dodjelu stipendije za izvrsnost u visokom obrazovanju

Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je danas u 10:17 sati registrovao zemljotres manje jačine, sa epicentrom sedam kilometara istočno od Podgorice.
Jačina zemljotresa u zarištu iznosila je 2,2 jedinice Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od IV stepena Merkalijeve skale.
Prema preliminarnim podacima obrade, žarište zemljotresa locirano je na dubini od devet kilometara.
- Na osnovu teorijskog modela makroseizmičkog polja ovog regiona, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području- piše u saopštenju.

Manji zemljotres u blizini Podgorice

Dragan Koprivica povlači kandidaturu za vršioca dužnosti direktora KIC-a “Budo Tomović”. To je objavio Koprivica, dodajući da je tako odlučio jzbog različitih pravnih tumačenja njegovog imenovanja, kao i iz želje da omogući normalan rad ove ustanove.
- Nedavno su mi neki vrsni pravni eksperti, rukovodeći se postojećom praksom i čak konkretnim primjerima, kategorički tvrdili da, stopirajući penzijska primanja, imam puno pravo da budem imenovan za VD direktora KIC-a ‘Budo Tomović’, i da tu apsolutno nema ništa sporno. Sada neki drugi vrsni pravni eksperti isto tako kategorički tvrde da nemam to pravo, i da je tu sve apsolutno sporno- ističe Koprivica u saopštenju.
Nezavisno od toga, kako dodaje Koprivica, ko tu griješi, i je li riječ o onom čuvenom “da dva pravnika imaju tri tumačenja”, lično, u cilju prekida, kako napominje, “ovog Rašomona”, neće ići na metod čekanja i iscrpljivanja, na žalbe Upravnom sudu…
- Već odmah odustajem od daljeg procesa, da ne bih bilo čime usporio rad KIC-a, u kojem se redovno obavljaju brojne aktivnosti. A to znam i iz ličnog iskustva, jer sam u njemu već godinama prisutan uz programe, koncerte, pozorišne predstave, književne večeri… Napominjem i da bi mi plata u KIC-u bila manja od penzijskih primanja, ali sam htio napraviti neke nove pomake. A moji oponenti nek nazdrave za ovaj, za njih, fin muštuluk, i nek Bog čuva Crnu Goru od svega, pa i od eksperata i ‘eksperata'- zaključio je Koprivica.

Koprivica povukao kandidaturu za v.d. direktora KIC-a

Večeras u emisiji ''Ukrštene riječi'' na Televiziji E bavimo se sljedećim temama:
- Budžet za narednu godinu – više trošimo nego što zarađujemo
- Nacionalističke parole navijača Hrvatske – osude, bez kazne
- Mirovni sporazum za Ukrajinu – &nbsp;bliži li se kraj ruske invazije
Pratite Ukrštene riječi, uživo od 17.30, repriza u 22 sata.

''Ukrštene riječi'': O budžetu, nacionalističkim parolama i ratu u Ukrajini

- Savremene tehnologije oblikuju naš svakodnevni život, a o promjenama i kreativnim mogućnostima koje one donose govoriće u okviru novog izdanja tribine „Podgoričke priče” Milena Đukanović, jedna od najprepoznatljivijih ličnosti crnogorske inovacione scene, saopšteno je iz KIC-a ''Budo Tomović''.
- Biće to prilika i da sa publikom podijeli nešto više o svom životnom i profesionalnom putu, inspiraciji i izazovima u svijetu inovacija, o tome kako se znanje može pretvoriti u stvaralaštvo i kako tehnologija postaje alat za izražavanje i unapređenje svakodnevice- ističu organizatori.
Tribina će biti organizovana u četvrtak, 27. novembra, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović”, od 20 sati. Moderator večeri je novinar Vanja Kovačević.
- Prof. dr Milena Đukanović je vanredna profesorka na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore i istraživačica u oblasti primjene 3D štampe u dizajnu, inženjerstvu i obrazovanju. Njena naučna istraživanja fokusirana su na razvoj održivih i pametnih materijala, integraciju senzora u tekstil i eksperimentalne pristupe spajanju tehnologije i umjetnosti. Kao osnivačica brenda Printique.me, poznata je po inovativnim 3D štampanim modnim aksesoarima koji povezuju nauku, estetiku i ekološku odgovornost- podsjećaju iz KIC-a.

Milena Đukanović gošća tribine „Podgoričke priče”

Prava slika današnje Crne Gore je „kulturna“ politika vlasti koju najlakše definišemo riječju postavgustovska. Kriterijumi po kojima se postavljaju čelni ljudi kulturnih ustanova sve su samo ne renomiranost i kompetentnost. Jedini kriterijumi su partijska, vjerska i nacionalna pripadnost. Da ne zaboravimo učešće u opskurantnim (pogledaj rječnik) litijama, retrogradnim manifestacijama svega najprimitivnijeg što Crna Gora može da izbaci. Da je to temelj i ontološko biće postavgustovske vlasti svjedoče namjere da se podižu spomenici lideru tih primitivnih uličnih metanija, koje namjeravaju da podižu širom Crne Gore, kao simbole mržnje prema Crnoj Gori, svemu crnogorskom, „brozomorno-montenegrinskoj ideologiji, koja se temelji na dukljanskoj mitologiji“. Ograđujem se ako nije tačno, ali sam čuo da su se dijelile i potvrde o učešću u litijama, kao buduće ulaznice za avanzovanje. Spomenici jednom popu diljem Crne Gore i jesu najbolja potvrda sunovrata Crne Gore, koja ne podiže spomenike znanju i nauci, već mantijašima i mraku.&nbsp; Biti dio civilizacije podrazumijeva poznavanje prošlosti na osnovu istorijskih artefakata, a ne guslarske mitomanije i popovskih izmišljotina. Aleksandar Solženjicin piše: „Da bi uništio jedan narod, moraš prvo saśeći njegove korijene“. Milan Kundera u „Knjizi ljubavi i zaborava“ piše nešto slično: „... prvi korak k uništenju jednog naroda jeste brisanje njegovog pamćenja … nađi nekoga da napiše nove knjige, proizvede novu kulturu, izmisli novu istoriju. Ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila“.&nbsp; <h2>NEDODER NACIJA</h2> Nekadašnja slobodarska Crna Gora danas je poprimila kmetski karakter i čeka da joj neko drugi vrati ime i dostojanstvo. Ponavljači, vlasnici lažnih diploma, pridošlice iz raznih crnogorskih i okolnih pripizdina pišu nam istoriju, uče nas jeziku predaka, onima kojima je jezik prepun turcizama smetaju crnogorski italijanizmi, poklanjaju sebi crnogorske nacionalne nagrade za trivijalna i lažna, nepostojeća djela, preuzimaju nam nacionalne institucije praveći od njih seoske domove kulture. Prvi predśednik Crnogorskog centra PEN kluba, profesor Pavle Mijović, kada je uhapšen i ispitivan u zatvoru u Dubrovniku od policije zbog Belvederskih demonstracija 1936. ostavio je zapisano kako mu je policajac koji ga je ispitivao rekao: „Možda se zakon promijeni i dozvolimo rad vaše komunističke stranke, ali, ukoliko i dalje nastavite da se zalažete za crnogorsku naciju sve ćemo vas istrijebiti“. Meša Selimović je napisao da čovjek postaje slobodan svojom odlukom, otporom i nepristajanjem. Pokazalo se, ipak, da je crnogorska nacija nedoder i da kad su se prvi put Crnogorci mogli nacionalno izjasniti na popisu 1948. godine, oni su to masovno uradili. Problem sa bilo kojim identitetom je što se on stalno mora zalivati od strane političkih i društvenih elita. Ako vi to ne činite taj prostor će ispuniti drugi i, što kaže Kundera, ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila. Crnogorski komunisti su se ponašali kao da je vrijeme stalo i da će vječito ostati takvo, da sve imamo u drugoj republici, da zato Crnoj Gori ne trebaju ni fakulteti, ni mediji, ni klinički centri, ni naučne ustanove, niti da je religija bilo kakav faktor u društvu. Padom socijalizma ostavili su Crnu Goru na izvolte uticaju velikopsrpskog nacionalizma i njegovom glavnom promoteru – Crkvi Srbije. Crkva Srbije sve vrijeme radi na tome da svetosavlje bude zajedničku teološka perspektiva crnogorskog društva, a srpski identitet istorijski kontinuitet. Kad se pogledaju podaci od popisa do popisa dobije se mjera njihovog uspjeha kroz period potonjih tri i po decenije. Ili, ako hoćete, pokazuje se inferiornost crnogorskog društva, nedostatak samopoštovanja i provincijalni karakter.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c" data-rendition-name="original" width="1200" height="710" loading="lazy" alt="Biblioteka"> <figcaption>„ESTETIKA“ PORTALA IN4S: Biblioteka „Radosav Ljumovićetv</figcaption> </figure>  <h2>ZADRUŽNI DOM</h2> Po statističkim podacima u Podgorici stanuje bezmalo pola Crne Gore. Za Podgoricu su dvije kulturne institucije uvijek imale veliki značaj, ako ne računamo nacionalno i gradsko pozorište. Biblioteka „Radosav Ljumović“ i KIC. Ako vi na čelo Biblioteke „Radosav Ljumović“ izaberete Slavicu Ilinčić, koja je sama po sebi antiteza kulture i promoter ideologije srpstva i svetosavlja kao temelja Crne Gore, koja je u biblioteku uvela „estetiku“ portala IN4S, a na čelo KIC-a harmonikaša, koji svojim vokalnim interpretacijama zasmijava čitav region, onda ste dvije više nego značajne institucije pretvorili u zadružni dom u Lebanama. I tu nema nikakve slučajnosti. Ideja i jeste da se sve institucije Crne Gore prilagode „estetici“ braće Mićović, Metodija i Krnje Jele, da se sroza na nivo najseljačkije pučke zabave najprimitivnijeg soja u Crnoj Gori, koji buja iz godine u godinu. Pa nama „Zavetnica“ vodi Filmski centar Crne Gore, zaboga?&nbsp; A onda nam Raonikije, tri puta sudski osporavani direktor RTCG, na mala vrata uvodi kampanju kako od malih mogu indoktrinirati buduće generacije ideologijom svetosavlja, srpske Sparte i junaštvom Pavla Đurišića. Pa još doveo svetosavskog stručnjaka za satanizam sa nesretnog Pravnog fakulteta. I to onaj isti Raonikije koji mi onako sa prosvijećenih visina održa lekciju da je on učinio više za demokratiju u Crnoj Gori i od mene i od Mila i od Ranka i čitave tadašnje vlasti. Biće da je u međuvremenu evoluirao od liberala i demokrate u protođakona Javnog servisa, jer je evolucija kod Crnogoraca postala nacionalni sport. Što reče onaj na televiziji „ja kad mi treba kažem da sam Srbin, a kad mi treba Crnogorac“! Eto, dotle smo stigli, sve se udarajući u junačke grudi, dičeći se sopstvenom junaštvu i čojstvu u prošlosti. <h2>&nbsp;PRODANE DUŠE</h2> Pošto ni mnogo veće države ne mogu izdržati toliki broj prodanih duša, riješio sam svaki put da poklonim po koju crticu iz istorije, nakon što sam predočio da su nam preci ginuli na Mojkovcu nizašto, jer nije bilo više nijednog Srbina kojem bi čuvali odstupnicu, već im je smješteno iz razloga koje napisa komandant Glavnog štaba crnogorske vojske, srpski pukovnik Petar Pešić, u beogradskoj „Pravdi“ od 9. maja 1925. godine: „Odnosno tvrđenje mojih kritičara, da sam savetovao pokojnom Kralju Nikoli da zaključi mir sa Austrijom, napominjem, da sam izneo u 'Ratniku' celu istoriju tog pitanja i nemam potrebe da ga ponovo izlažem. Sem toga nalazim da bi to bilo izlišno, jer su oni suviše slabi da shvate vojno-politička pitanja toga obima. Ali moram im postaviti ovo pitanje: jesu li ma kad razmišljali o tome, kakava bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da je na Solunskom frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola?“ Ponavljaću vam ovo sve dok ne shvati i posljednja fukara kakve su namjere bile prema Crnoj Gori!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Petar Pešić tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  Ne znam znate li ko je Jovan Đonović? On je uz Marka Dakovića jedan od najogorčenijih protivnika kralja Nikole od beogradskih studenata iz Crne Gore, učesnik u organizaciji više atentata na knjaza/kralja Nikolu. E pa taj Jovan Đonović piše, takođe u „Pravdi“: „On, koji misli, da nije Kralj Nikola uputio depešu Franji Josifu ne bi se kompromitovao u očima saveznika i svog naroda, da bi izveo nešto vojske i postavio je na Solunski Front i najzad sa njom ušao u Crnu Goru, - morao je, prirodno, utrošiti prilično vremena i spremiti dosta činjenica da se to desi. Idući za njegovim pisanjem ulazimo u njegovu misao, da je jedinstvo Crne Gore i Srbije bilo moguće: ako Kralj Nikola osramoti Crnu Goru predajom vojske, a sebe uprlja izdajstvom“. Čak je i on shvatio na koji način se jedino moglo izvesti „ujedinjenje“, kako ga zovu stručnjaci iz SNP-a, kad piše: „„Zar, onda nije jasno i laiku, da se g. Pešić nije mnogo starao da se ne desi sa crnogorskom vojskom ono, za šta se bojao da se ne dogodi srpskoj“?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143" data-rendition-name="original" width="530" height="829" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Jovan Đonović tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;ODA CRNOGORCIMA</h2> Što se tiče Marka Dakovića, po kojem se zove orden koji predśednik Rajo dodjeljuje sopstvenim „velikanima“, on je bio poznat po učešću u atentatima na knjaza/kralja Nikole i po tome što je nakon Podgoričke skupštine ćerao po ulicama građane da pjevaju pjesme srpskom kralju Petru, ukoliko ne bi htjeli ubijao ih hicima iz pištolja. Pravi heroj uz Pavla Đurišića.&nbsp; Malo da se taknemo i francuske štampe, obzirom na sramnu ulogu Francuske u nasilnoj aneksiji Crne Gore. „La Revue Diplomatique“, Pariz, 30. novembra 1919. g. donosi tekst „4.000 Crnogoraca u srpskim zatvorima“: „Konferencija Mira optužuje neprijatelja za zločine, a u isto vrijeme dozvoljava da Srbija iste zločine vrši u Crnoj Gori ... Francuski narod i njegovo javno mnjenje su uz Crnu Goru. Ali, zašto neko u francuskoj vlasti ne uzvikne: Dosta je, prekinite sa davljenjem Crne Gore!? Ako je Francuska prijatelj Srbije, ne mora biti neprijatelj Crne Gore. čast Francuske je u pitanju... Naš je zahtjev: Francuska treba da učini da se Srbija evakuira iz Crne Gore i da Crna Gora bude Crnogoraca. ... Dičite se Crnogorci, jer plemeniti i civilizovani svijet i danas vidi i sa divljenjem i simpatijama prati vašu borbu i podvige protivu nebratske i izdajničke Srbije Karađorđevića, kao što je nekad slavio i divio se djelima vašim i vaših predaka kad se ginulo 'za krst časni i slobodu zlatnu'“. Eh, kao što je nekad ....

KIC mijenja ime u KIČ

Sedamdesetogodišnji Božidar Šundić poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se danas, oko 12:15 sati, dogodila u nikšićkoj Župi, saopšteno je nezvanično iz Uprave policije.
Do nesreće je došlo kada je automobil kojim je upravljao Šundić, iz za sada neutvršenih razloga, sletio sa puta.
Kako prenosi RTCG, riječ je o bivšem generalnom direktoru Javnog servisa. Njegovo vozilo nađeno je pored puta u Župi, a kako prenosi taj medij informacije iz policije, pretpostavlja se da je doživio srčani udar tokom vožnje.
U policiji kažu da utvrđuju uzrok nesreće.
Šundić je bio na čelu RTCG od 2018. godine do 2021. godine.&nbsp;
Šundić je bio diplomirani inženjer, dugogodišnji novinar i urednik više crnogorskih medija.&nbsp;

Nikšić: Poginuo bivši generalni direktor RTCG Božidar Šundić

Bosanskohercegovački novinar i televizijski voditelj Adnan Rondić tvrdi da je postojao "Sarajevo safari", snajperski lov na ljude u Sarajevu devedesetih sa kojim se sumnjiči da je povezan i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, te da je sramna činjenica da pred državnim sudom ne postoji nijedna podignuta optužnica za opsadu glavnog grada BiH.
- Duboko vjerujem da je postojalo nešto što se naziva "Sarajevo Safari", ili što bi jedan Sarajlija rekao možda je ispravnije bilo reći "Sarajevo hunting" (Sarajevo lov). Nijesu oni nas samo promatrali i fotografisali kao na safariju, već su nas ubijali. Preživio sam opsadu Sarajeva i ostao sam bez 28 članova porodice, uključujući i moga oca i odlično znam da je ovo što se tvrdi istina i ovo nije prvi put da se pominje "Sarajevo Safari" - rekao je Rondić.
On je napomenuo da državno tužilaštvo nije podiglo nijednu optužnicu za opsadu Sarajeva.
- Imamo četiti haške presude i desetine hiljada dokumenata dokaza. I sam sam dokaz i spreman da svjedočim što su građani Sarajeva proživljavali u te četiri godine krvave opsade. Međuti, Državno tužilaštvo BiH neće, ili ne postoji interes da se stavi tačka barem dijelom na ono što se dešavalo 90-ih i to stvara frustraciju - istakao je Rondić.
Prema njegovim riječima, "Sarajevo safari" ponovo je otvorila rane, aktualizovala teške dane... Živimo, kako kaže, nedovršeni mir ili zamrznuti konflikt koji ne dozvoljava da se krene dalje.
- Treba se nadati da ćemo daći snage i mehamizme da izađemo iz ovog začaranog kruga. Ne smijemo odustati - poručio je Rondić.
<h2>Vrijeme je za reset</h2>
Komentarišući relativizaciju antifašističkog nasljeđa kao i normalizaciju narativa koji veličaju nacionalističke i klerikalne strukture, Rondić kaže da oni nijesu novi.
- Kroz istoriju su se mijenjali njihovi akteri, komunikacijski kanali putem kojih su dolazili do javnosti, ali oni postoje vjekovima, počev od porodice, baštini ih obrazovni sistem, mediji, crkva, akademska zajednica... Postoje i oni koji na takvu vrstu paradigme ne pristaju, ali bojim se da su društva dominantno sklona takvoj vrsti narativa koji ne pospješuju život u ovom dijelu svijeta - istakao je Rondić.
Podsjetio je na nedavni izliv mržnje bivšeg predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika o muslimanima.
- To nije nešto što mu je tom trenutku palo na pamet. "Niko krupno ko Turčin ne laže" zvuči poznato i te kako i u Crnoj Gori. Riječ je o starim narativima - naveo je Rondić.
On ističe da je vrijeme za neku vrstu reseta i da svim ljudi na ovim prostorima, pa i takozvane elite treba da se pogledaju u ogledalo i postave pitanje "Gdje smo mi to sada"?
- Važno je da svi, ako ne iz moralnih, onda iz pragmatičnih razloga pogledamo gdje nas ovakva vrsta narativa vodi. Ja bih bio skloniji da to radimo iz moralnih, etičkih razloga, ali neka za početak iz ugla elita budu praktični razlozi - kazao je Rondić, dodajući da je to proces koji će trajati, ali da ne smijemo odustati.
On je stava da nacionalizam i revizionizam nikada nijesu otišli sa scene. Ponekad se smanji, ali elite, smatra on, koriste tu vrstu narativa jer znaju da takav narativ još nalazi na plodno tlo.
- Imate primjer predizborne kampanje za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska - svi kandidati, posebno dvojica glavnih se skoro isključivo obraćaju jednom biračkom tijelu - Srbima. Znaju odakle bi podrška mogla doći. Koriste narative koji ni njima nisu daleki i mrski i onda imamo situaciju kakvu imamo - naglasio je Rondić.
<h2>"Bez značajnih promjena u RS nakon izbora"</h2>
On ne očekuje značajnije promjene u RS nakon ovih izbora, čak i ako kandidat opozicije pobijedio. Međutim, smatra da mogu pokazati određene trendove.
- Bojim se da oko većine ključnih stvari neće biti suštinske razlike. Možemo dobiti umivenijeg, pitomijeg čovjeka na čelu bh. entiteta RS, ali to su samo izbori za čelnu poziciju. Rezultati mogu biti svojevrsni test onoga što može uslijediti na opštim izborima u BiH 2026. godine - rekao je Rondić.
Ima, dodaje on, nekoliko ključnih karakteristika ovih izbora. Ipak je, kako ističe, pobijedila država.
- Onog momenta kada je Milorad Dodik osuđen na jednogodišnju kaznu zatvora rekao je da je neće prihvatiti, kao ni odluku Centralne izborne komisije koja mu je uskratila mandat. Rekao je da neće biti izbora, te da i ako ih bude na njima neće učestvovati. Međutim, prihvatio je presudu suda, platio je jednogodišnju kaznu zatvora, očito prihvatio odluku Centralne izborne komisije i izbori se održavaju i na njima učestvuje kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Ovo mi je ključna karakteristika i njihova vrijednost - kazao je Rondić.
T.K.

Rondić: Tvrdim da je postojao "Sarajevo safari", sramna činjenica da ne postoji nijedna optužnica za krvavu opsadu

Poruke istorijskog revizionizma sve glasnije odzvanjaju Crnom Gorom. Negiranje antifašističkog nasljeđa, veličanje zločinaca i političko prekrajanje činjenica postali su moćno oružje u produbljivanju podjela. Povodom bojkota Dana oslobođenja Pljevalja, sagovornici TV E upozoravaju da se fašistički narativi šire kroz institucije, simbole i javni diskurs.
<h2>BORBA ZA (ANTI)FAŠISTIČKO NASLJEĐE</h2>
Sagovornike TVE ne čudi ni to što predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš bojkotuje 20. novembar – dan kada opština slavi oslobođenje od fašističkih okupatora.
- Izjava predstavnika opštine da je 20. novembar najžalosniji datum Pljevalja samo pokazuje, nažalost, njegovo veliko neznanje i njegovu zlu namjeru da produbi jaz između ljudi koji žive u Pljevljima, koji su živjeli vjekovima u međusobnom skladu - kazao je politikolog, građanski aktivista i novinar Emir Pilav.
On poručuje da je taj jaz sve dublji i da Pljevlja, koja su nekada bila simbol multikulturalnog sklada, postaju sinonim za fašizam i destruktivnu vlast. To pokazuju događaji od 2020. do danas, kada vlast insistira na ukidanju antifašističkog praznika i uvođenju crkvenog kao Dana Opštine.
- Laž koja se ponavlja više puta postaje istina. Mi u Crnoj Gori živimo situaciju da propagiranje fašizma, propagiranje istorijskog revizionizma, veličanje ratnih zločinaca je, nažalost, uopšte prihvatljiv brend zato što nema otpora, nema sankcija, jer mi nemamo institucije koje rade onako kako treba da rade, nemamo funkcionalno sudstvo, funkcionalno tužilaštvo, Ministarstvo unutrašnjih poslova - istakao je Pilav.
Fašizam se postepeno širi - preko institucija, simbola, narativa, stava su stručnjaci koji primjećuju da je Crna Gora opasno, ali pogodno tlo za takve ideje.
Psihološkinja, građanska aktivistkinja i feministkinja Ervina Dabižinović kazala je da svaka vrsta današnjeg fašizma zapravo djeluje vrlo naivno, "da dolazi iz srca".&nbsp;
- To su narativi koji govore o nekom pomirenju, o stvarima koje su ljudima bliske. Međutim, društvene nepravde i zloupotrebe koje se na osnovu etničkog i nacionalnog indentitea vrše, zapravo završavaju u tim tamnim sobama istorije i društvo je spremno da mržnjom prema drugom djeluje, kao što su bili primjeri koje smo nedavno vidjeli u Podgorici - kazala je ona.
<h2>RASKRINKAVATI SPORNE NARATIVE</h2>
Iako pojedini narativi djeluju prepoznatljivi, važno je raskrinkavati ih. Na to su nedavno upozorili iz Centra za demokarstku tranziciju kada je jedan od mitropolita Srpske pravoslavne crkve Metodije izjavio očiglednu neistinu, da su samo dvije partizanske brigade bile “crnogorske”.
- Naravno mi smo napisali tekst koji nije nikakva filozofija ili nekakva pamet, ali hoću da vam kažem kako je reagovao jedan moj prijatelj sinoć. Šalje mi poruku I kaže: super je tekst. I ja kažem: gotovo mi je bilo neprijatno da pišem o tako očiglednim stvarima, da je to tako očigledna laž, da je to tako očigledna izmišljotina. I on mi kaže bolje to da pišeš nego za pola godine da ubjeđuješ ljude da je Zemlja okrugla. Dakle, ako im se popusti, ako im se dozvoli, ako se ne budemo borili protiv toga, dešavaće nam se to što se dešava - kazao je ranije za TV E izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica.
I nastavlja da se dešava. Primjera je mnogo, od podizanja spomenika četničkom zločincu Pavlu Đurišiću, podizanje spomenika pokojnom Amfilohiju koji je negirao crnogorsku naciju i islam nazivao lažnom vjerom, odlikovanje ordenom velike zvijezde, insistiranjem na podizanju kapele na Lovćenu i tako u nedogled, ili dok država i društvo – ne kažu, dosta.

MPNI: Objavljen Konkurs za dodjelu stipendije za izvrsnost u visokom obrazovanju

Tagovi

Manji zemljotres u blizini Podgorice

Koprivica povukao kandidaturu za v.d. direktora KIC-a

''Ukrštene riječi'': O budžetu, nacionalističkim parolama i ratu u Ukrajini

Milena Đukanović gošća tribine „Podgoričke priče”

PRATITE TVe UŽIVO