Na Ravnom Lazu obilježena godišnjica odluke o podizanju Trinaestojulskog ustanka
Delegacije Udruženja boraca NOR-a i antifašista Glavnog grada Podgorice i SUBNOR-a Crne Gore, zajedno sa predstavnicima udruženja Prijestonice Cetinje i drugih opština, obilježile su danas na Ravnom Lazu u Piperima godišnjicu istorijske odluke Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru, Boku i Sandžak o podizanju ustanka protiv fašističkog okupatora.
Kako je saopšteno iz UBNOR-a Podgorice, nakon polaganja cvijeća na spomen-obilježje i odavanja počasti učesnicima istorijskog sastanka – Milovanu Đilasu, Božu Ljumoviću, Blažu Jovanoviću, Savu Brkoviću, Radoju Dakiću, Budu Tomoviću, Krstu Popivodi, Periši Vujoševiću i Vidu Uskokoviću – prisutnima se obratio potpredsjednik UBNOR-a Podgorica Zoran Bobo Raičević.
On je podsjetio da se obilježavanje održava nekoliko dana uoči Dana državnosti i godišnjice Trinaestojulskog ustanka, koji je, kako je kazao, predstavljao jedinstven odgovor crnogorskog naroda na fašističku okupaciju.
– Prije 85 godina više od 30.000 građana Crne Gore, muškaraca i žena, mladih i starih, pripadnika svih vjera i nacija, ustalo je protiv okupatora i započelo borbu za slobodu, spremno da za taj cilj položi i sopstveni život – rekao je Raičević.
Podsjetio je da je nakon aprilskog sloma Kraljevine Jugoslavije Komunistička partija Jugoslavije organizovala pripreme za oružani otpor, te da je Politbiro CK KPJ 4. jula 1941. godine u Beogradu donio odluku o podizanju ustanka.
Četiri dana kasnije, 8. jula, Pokrajinski komitet KPJ za Crnu Goru, Sandžak i Boku, na sastanku u Stijeni Piperskoj, nedaleko od Ravnog Laza, donio je odluku o podizanju ustanka, koja je realizovana već 13. jula.
– Ustaničke puške u Virpazaru, Čevu, Mišićima i drugim mjestima označile su početak četvorogodišnje narodnooslobodilačke borbe protiv okupatora i domaćih saradnika. Crna Gora je u toj borbi, u odnosu na broj stanovnika, dala jedan od najvećih doprinosa antifašističkoj pobjedi i podnijela ogromne ljudske žrtve – kazao je Raičević.
Prema njegovim riječima, tokom Drugog svjetskog rata Crna Gora izgubila je oko deset odsto stanovništva, odnosno oko 40.000 ljudi, dok je gotovo 19.000 Crnogoraca poginulo na ratištima, strijeljano ili umrlo u zatvorima i koncentracionim logorima.
Govoreći o savremenim društvenim okolnostima, Raičević je ocijenio da su antifašističke vrijednosti i istorijsko nasljeđe Crne Gore danas izloženi pokušajima revizije.
– Danas su Crna Gora, njena slobodarska tradicija i antifašizam izloženi različitim pokušajima istorijskog revizionizma. Na udaru se našao i istaknuti revolucionar, antifašista, španski borac i pjesnik Radosav Ljumović. No pasaran! – poručio je Raičević.
Iz UBNOR-a Podgorice navode da će nastaviti da se zalažu za očuvanje antifašističkih vrijednosti, građanskog karaktera države i evropskog puta Crne Gore.
– Ostajemo posvećeni borbi za građansku, antifašističku, demokratsku i evropsku Crnu Goru, uvjereni da su slobodarstvo i antifašizam trajne vrijednosti na kojima treba graditi budućnost države – poručio je predsjednik UBNOR-a Podgorice Borivoje Banović.