<article>Usljed obilnih padavina proteklih dana, došlo je do dodatnog aktiviranja klizišta na lokalitetu Krnjač, na saobraćajnici Andrijevica – Konjuhe, koje prijeti da u potpunosti prekine put i onemogući odvijanje saobraćaja, prenosi Portal<a href="https://www.dan.co.me/crna-gora/na-saobracajnici-andrijevica-konjuhe-kliziste-ugrozilo-put-5336668"> Dan.</a>Inače, ovo klizište se pojavilo još prije desetak godina kada je došlo do velikog ulegnuća asfaltne podloge. Radnici Komunalnog preduzeća su u više navrata širili kolovoz i uklanjali zemlju i kamenje, ali to nije predstavljalo konačno rješenje.– I pored toga što klizište učesnicima u saobraćaju zadaje ozbiljne probleme, još uvijek nije došlo do njegove detaljne sanacije, a u saznanju smo da su sredstva za te namjene davno obezbijeđena. Klizište sada prijeti da potpuno obustavi saobraćaj na putu koji vodi ka potkomovskim selima – navode mještani.</article>

Usljed obilnih padavina proteklih dana, došlo je do dodatnog aktiviranja klizišta na lokalitetu Krnjač, na saobraćajnici Andrijevica – Konjuhe, koje prijeti da u potpunosti prekine put i onemogući odvijanje saobraćaja, prenosi Portal<a href="https://www.dan.co.me/crna-gora/na-saobracajnici-andrijevica-konjuhe-kliziste-ugrozilo-put-5336668"> Dan.</a>
Inače, ovo klizište se pojavilo još prije desetak godina kada je došlo do velikog ulegnuća asfaltne podloge. Radnici Komunalnog preduzeća su u više navrata širili kolovoz i uklanjali zemlju i kamenje, ali to nije predstavljalo konačno rješenje.
– I pored toga što klizište učesnicima u saobraćaju zadaje ozbiljne probleme, još uvijek nije došlo do njegove detaljne sanacije, a u saznanju smo da su sredstva za te namjene davno obezbijeđena. Klizište sada prijeti da potpuno obustavi saobraćaj na putu koji vodi ka potkomovskim selima – navode mještani.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

klizište

Andrijevica – Konjuhe

Društvo

Na saobraćajnici Andrijevica – Konjuhe: Klizište ugrozilo put

Od naredne školske godine u osnovnim školama u Crnoj Gori kreće implementacija Programa olimpijskog obrazovanja OVEP (Olympic Values Education Programme) - najavljeno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.&nbsp;
OVEP, koji je razvio Međunarodni olimpijski komitet (MOK), već je uspješno implementiran širom svijeta, uključujući i zemlje regiona.&nbsp;
- Program se fokusira na edukaciju o olimpijskim vrijednostima i promociju zdravih stilova života, pružajući djeci priliku da uče kroz sport i razvijaju moralne, socijalne i emocionalne vještine. Za razliku od klasičnih sportskih programa, OVEP je inicijativa Međunarodnog olimpijskog komiteta koja sport i pokret koristi kao pedagoški alat, a ne kao takmičarsku disciplinu - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Program je usmjeren na cjelokupan razvoj ličnosti učenika kroz tri ključne vrijednosti:
- Izvrsnost: Podsticanje truda, upornosti i davanja sopstvenog maksimuma.
- Poštovanje: Razvijanje svijesti o poštovanju sebe, drugih, pravila i različitosti.
- Prijateljstvo: Promovisanje saradnje, solidarnosti i inkluzije.
- OVEP ne predstavlja novi nastavni predmet, već se prirodno integriše u postojeći kurikulum. Program će se realizovati kroz otvoreni dio predmetnih programa, primarno u okviru: Fizičkog vaspitanja; Izbornih predmeta (Sport za sportiste, Zdravi stilovi života) i Međupredmetnih tema - navedeno je u saopštenju.
Program OVEP direktno odgovara na izazove kao što su smanjena fizička aktivnost, vršnjačko nasilje i netolerancija, koristeći učenje kroz iskustvo za razvoj pozitivnih obrazaca ponašanja.
- Program je već dobio pozitivno mišljenje Zavoda za školstvo i saglasnost Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. Naredni koraci uključuju identifikaciju škola i nastavnika za pilot-fazu, obuku nastavnog kadra (planirane su dvije ciljane obuke do kraja tekuće školske godine) kao i početak zvanične implementacije u učionicama od početka naredne školske godine. Ovom saradnjom, institucije potvrđuju posvećenost inovativnim obrazovnim pristupima koji doprinose cjelovitom razvoju djece i podizanju kvaliteta obrazovnog sistema u Crnoj Gori - poručili su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

Od iduće godine u osnovnim školama implementacija Programa olimpijskog obrazovanja

Novi dokumenti američkog Ministarstva pravde otkrivaju da je Džefri Epstin pokušavao da uspostavi kontakt s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drugim visokim ruskim zvaničnicima. U junu 2018, oko godinu nakon smrti ruskog ambasadora pri UN-u Vitalija Čurkina, s kojim se redovno sastajao, Epstin je želio razgovor s ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom. Prema navodima CNN-a, ponudio je i pomoć Čurkinovom sinu pri zapošljavanju u njujorškoj investicionoj firmi.
Pokušaji kontakta s Putinom
Dokumenti pokazuju da je Epstin u junu 2018. pisao tadašnjem generalnom sekretaru Savjeta Evrope Torbjornu Jaglandu, sugerišući da bi mogao posredovati kako bi Lavrov dobio uvid u razgovor s njim. Jagland je odgovorio da će prijedlog prenijeti ruskoj strani.
Prema ranijoj prepisci iz 2013, Epstin je tvrdio da bi bio spreman da se sastane s Putinom kako bi razgovarali o načinima podsticanja zapadnih investicija u Rusiju, ali nema dokaza da je do susreta ikada došlo. U jednoj kasnijoj poruci čak je naveo da je navodno odbio sastanak jer bi morao biti održan uz potpunu privatnost.
Dokumenti takođe sugerišu da je 2014. postojala mogućnost susreta s Putinom, ali nije potvrđeno da je sastanak realizovan. Analitičari za CNN ocjenjuju da prepiska prije pokazuje Epstinovu želju da se približi uticajnim ljudima nego postojanje stvarnih političkih veza.
Sumnje i reakcije
Nova serija dokumenata podstakla je spekulacije o njegovim motivima. Poljski premijer Donald Tusk najavio je istragu o mogućim vezama Epstina s ruskim obavještajnim službama, dok je Kremlj te tvrdnje odbacio kao neozbiljne.
Norveška finansijska istražna jedinica Okokrim pokrenula je istragu u vezi s Jaglandom nakon što su dokumenti pokazali njegove kontakte s Epstinom. Jagland je negirao nepravilnosti i najavio saradnju s istražiteljima.
Putovanja i interes za Rusiju
Zapisnici o letovima potvrđuju da su Epstin i Gislejn Maksvel boravili u Rusiji u novembru 2002. Postoji i fotografija koja ga navodno prikazuje u Sarovu, zatvorenom gradu za nuklearna istraživanja, iako datum nije nezavisno potvrđen.
Prema objavljenim mejlovima, Epstin je 2018. ponovo tražio rusku vizu, a početkom 2019, nekoliko mjeseci prije hapšenja zbog optužbi za trgovinu maloljetnicama radi seksualnog iskorištavanja, njegov tim se raspitivao o njenom prenosu u novu putnu ispravu.

CNN: Epstin nudio pomoć sinu ruskog ambasadora kako bi se približio Putinu

Mašinovođe u Španiji najavile su da danas stupaju u trodnevni nacionalni štrajk u znak protesta zbog nedostatka bezbjednosnih garancija u željezničkom sistemu zemlje, prenijeli su danas španski mediji.
Ova akcija je najavljena nakon dvije teške željezničke nesreće u januaru - jedne u Adamuzu na jugu Španije u kojoj je poginulo 46 ljudi i druge samo dva dana kasnije u blizini Barselone u kojoj je poginuo mašinovođa, a desetine putnika su povrijeđene, prenosi BBC.
Ove nesreće su izazvale ozbiljne poremećaje za putnike i bacile sumnju na kvalitet španskog željezničkog sistema, koji je donedavno hvaljen i smatran veoma dobrim.
Sindikat španskih mašinovođa SEMAF zahteva zapošljavanje više osoblja i povećanje investicija i održavanja zbog "konstantnog pogoršanja željezničke mreže".
Nakon dva sudara uslijedile su vanredne bezbjednosne provjere tokom kojih su otkriveni brojni kvarovi i problemi sa održavanjem na željezničkim rutama, a španski premijer Pedro Sančez trebalo bi da bude ispitan u parlamentu kasnije ove nedelje zbog kvarova u željezničkom sistemu.
Nesreća u Adamuzu 18. januara, kada je brzi voz iskočio iz šina i sudario se sa drugim vozom koji je putovao iz suprotnog pravca, bila je najgora željeznička nesreća u Španiji u više od deset godina.

Španija: Mašinovođe najavile trodnevni štrajk nakon željezničkih nesreća

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski najavio je sinoć, 8. februara, da Ukrajina počinje da izvozi sopstvene odbrambene tehnologije u Evropu.
Kako je rekao, deset izvoznih centara biće operativno 2026. godine, a u Njemačkoj će sredinom februara biti pokrenuta proizvodnja ukrajinskih dronova, prenosi Ukrinform.
- Danas otvaramo izvoz. U Evropi 2026. godine biće deset izvoznih centara. To su baltičke zemlje i zemlje sjeverne Evrope - izjavio je Zelenski tokom razgovora sa studentima i nastavnicima Kijevskog vazduhoplovnog instituta.
Zelenski je naglasio da proizvodne linije već rade u Britaniji i da su to su sve ukrajinske tehnologije.
Kako kaže, danas se bezbjednost Evrope gradi na tehnologiji i dronovima.
- Postoji nekoliko različitih projekata. Sve će se to zasnivati uglavnom na ukrajinskoj tehnologiji i ukrajinskim stručnjacima. Jednostavno smo u ratu, a sve kompanije još uvijek ne osjećaju takvu slobodu da mogu da uđu na sva druga tržišta - dodao je on.
Ukrinform podsjeća da je Zelenski ranije najavio da će Ukrajina vršiti kontrolisani izvoz oružja za koji nema nestašice do kraja rata.

Na saobraćajnici Andrijevica – Konjuhe: Klizište ugrozilo put

Tagovi

Od iduće godine u osnovnim školama implementacija Programa olimpijskog obrazovanja

CNN: Epstin nudio pomoć sinu ruskog ambasadora kako bi se približio Putinu

Španija: Mašinovođe najavile trodnevni štrajk nakon željezničkih nesreća

Zelenski: Ukrajina otvara 10 centara za izvoz oružja u Evropi

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO