Neravnomjerna raspodjela vode u Crnoj Gori zahtijeva odgovorno i dugoročno planiranje
Crna Gora, iako bogata vodnim resursima, suočava se sa izraženom neravnomjernom raspodjelom voda u prostoru i vremenu, što zahtijeva odgovorno i dugoročno planiranje, kazali su u Upravi za vode.
Već 33 godine, od 1993. godine, širom svijeta obilježava se Svjetski dan voda, s ciljem ukazivanja na značaj vode kao osnovnog resursa za život i razvoj društva. Ovogodišnja tema „Voda i rod“ podsjeća da voda nije samo prirodni resurs, već i pitanje jednakosti, dostojanstva i društvenog napretka – tamo gdje voda teče, počinje i jednakost.
Povodom obilježavanja ovog dana, Uprava za vode Crne Gore pridružuje se globalnim aktivnostima usmjerenim na podizanje svijesti o značaju zaštite i održivog upravljanja vodnim resursima. Kako su rekli iz Uprave, fokus ovogodišnje teme dodatno skreće pažnju na važnost rodne ravnopravnosti u pristupu vodi, upravljanju vodnim resursima i donošenju odluka koje utiču na vodne sisteme.
- Na globalnom nivou, stotine miliona ljudi i dalje nema pristup sigurnoj vodi, dok veliki broj domaćinstava nema vodu u neposrednoj blizini. U takvim uslovima, teret obezbjeđivanja vode najčešće snose žene i djevojčice, što direktno utiče na njihove obrazovne i ekonomske mogućnosti. Klimatske promjene dodatno usložnjavaju ove izazove, čineći dostupnost vode sve neizvjesnijom - kazali su u Upravi za vode.
Napominju da su pristup vodi i način upravljanja vodnim resursima često uslovljeni društvenim i rodnim ulogama. Žene širom svijeta imaju ključnu ulogu u upravljanju vodom u domaćinstvima, poljoprivredi i zajednicama, ali su i dalje nedovoljno zastupljene u procesima planiranja, upravljanja i donošenja odluka u sektoru voda. Upravo zato, navode u Upravi, integrisanje rodne perspektive predstavlja važan korak ka pravednijem i efikasnijem upravljanju vodnim resursima.
Sa druge strane, u Upravi za vode kažu da se Crna Gora, iako bogata vodnim resursima, suočava sa izraženom neravnomjernom raspodjelom voda u prostoru i vremenu, što zahtijeva odgovorno i dugoročno planiranje.
- U tom pravcu, usvajanjem planova upravljanja vodama za Jadransko i Dunavsko vodno područje 2022. godine, kao i planova upravljanja rizicima od poplava krajem 2025. godine, napravljen je ključni iskorak ka usklađivanju sa evropskim standardima i jačanju integralnog upravljanja vodama - navedeno je u saopštenju.
Kako su rekli u Upravi, posebno važan korak predstavlja razvoj i unapređenje javno dostupnog Vodnog informacionog sistema, koji omogućava transparentno praćenje stanja voda, donošenje informisanih odluka i efikasnije upravljanje ovim strateškim resursom. Ovaj sistem, ističu, dodatno jača institucionalne kapacitete i doprinosi boljoj koordinaciji svih relevantnih aktera u sektoru voda.
- Svjesni da je kvalitetna izvorska voda privilegija u savremenom dobu, Uprava za vode nastoji da kroz primjenu zakonskih propisa i unapređenje institucionalnih kapaciteta obezbijedi odgovoran odnos prema vodnim resursima. Takav pristup podrazumijeva kontinuiran nadzor, zaštitu kvaliteta voda, očuvanje prirodnih ekosistema, kao i sprovođenje konkretnih aktivnosti poput čišćenja riječnih korita i stručnih analiza - naglašeno je u saopštenju.
U tom smislu, iz Uprave za vode poručuju da će i u narednom periodu nastaviti da unapređuje upravljanje vodnim resursima kroz primjenu savremenih standarda, dalji razvoj informacionih sistema i jačanje institucionalnih kapaciteta, uz integrisanje rodne perspektive u sve procese planiranja i odlučivanja.
- Samo inkluzivan i koordinisan pristup – uz aktivno učešće institucija, lokalnih zajednica, stručne javnosti i građana – može obezbijediti održivo korišćenje, ravnomjernu dostupnost i dugoročnu zaštitu voda. Jer voda je zajedničko dobro – i odgovornost svih nas - zaključuju u Upravi za vode.