Normalizacija govora mržnje ozbiljna prijetnja demokratiji u Crnoj Gori

Centar za građansko obrazovanje (CGO) upozorio je da je govor mržnje, naročito na internetu i društvenim mrežama, postao sastavni dio svakodnevne komunikacije u Crnoj Gori, te da nedovoljna reakcija institucija doprinosi njegovoj normalizaciji i ugrožava demokratski prostor, ljudska prava i društvenu koheziju.

Povodom 18. juna – Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje, iz CGO-a podsjećaju da Ustav, Krivični zakonik i Zakon o zaštiti od diskriminacije zabranjuju podsticanje mržnje i netrpeljivosti po bilo kojem ličnom svojstvu, ali da internet i dalje ostaje prostor u kojem se takvi sadržaji šire brzo i gotovo bez posljedica.

Na ozbiljnost problema, kako navode, ukazuju i rezultati monitoringa komentara na sedam najčitanijih portala u Crnoj Gori, koji je CGO sproveo prošle godine. Analizirano je 1.217 objava i 12.969 komentara, pri čemu je govor mržnje registrovan ispod 22 odsto objava, dok je 13 odsto svih komentara sadržalo elemente govora mržnje – od etničkog omalovažavanja i dehumanizacije, preko poziva na nasilje i protjerivanje, do veličanja ratnih zločina i genocidnih narativa.

Posebno zabrinjavaju razlike među platformama. Na Instagramu je evidentirano 86 spornih komentara, dok ih je na Facebooku registrovano čak 718. Najčešće su bili usmjereni prema Bošnjacima, Albancima i Hrvatima iz Boke, kao i prema identitetski osjetljivim temama.

CGO podsjeća i na nedavno istraživanje Savjeta Evrope i Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), koje pokazuje da govor mržnje više nije incident, već normalizovana pojava koja se često predstavlja kao „šala“, „mišljenje“ ili „kritika“, dok je digitalni prostor dominantni kanal njegovog širenja.

Najčešće mete takvih napada su žene u javnom životu, političarke, novinarke i aktivistkinje civilnog sektora, zatim LGBTIQ+ osobe, Romi i Egipćani, kao i pripadnici drugih etničkih i vjerskih manjina. Građani kao najčešći izvor govora mržnje prepoznaju političare, a zatim online platforme i medije.

Slične nalaze pokazalo je i istraživanje IPSOS-a za Ujedinjene nacije iz decembra 2024. godine, prema kojem 93 odsto građana primjećuje govor mržnje u svom okruženju, dok značajan broj mladih ne pravi jasnu razliku između slobode izražavanja i govora mržnje.

Iz CGO-a ocjenjuju da je govor mržnje postao politički koristan onima koji biračko tijelo mobilišu na podjelama i strahu, ali i komercijalno isplativ dijelu medija kojima zapaljivi sadržaji donose veću čitanost.

– Paradoksalno, upravo nesankcionisana mržnja postaje prijetnja slobodi govora, jer oni koji su njena meta sve češće biraju ćutanje, povlačenje iz javnog prostora i autocenzuru – navodi se u saopštenju.

Dodaju da se posljedice govora mržnje odavno ne zadržavaju samo u digitalnom prostoru, već se prelijevaju u svakodnevni život, podstiču netrpeljivost i stvaraju ambijent u kojem diskriminacija i nasilje postaju društveno prihvatljiviji.

Kao primjer navode događaje iz oktobra prošle godine nakon incidenta na Zabjelu, kada su zabilježeni brojni ksenofobični i islamofobični ispadi prema turskim državljanima koji žive i rade u Crnoj Gori, uključujući verbalne napade, vandalizam i javna okupljanja na kojima su šireni diskriminatorni narativi.

Iz CGO-a ističu da su podizanju tenzija doprinijela i reagovanja pojedinih političkih partija, kao i pojedinih medija iz Crne Gore i Srbije.

Ukazuju i na sve češće targetiranje novinara i aktivista na društvenim mrežama, gdje se označavaju kao strani plaćenici ili izdajnici, dok određeni portali nesmetano šire dezinformacije i propagandu.

Posebno problematičnim ocjenjuju slučaj objave sekretarke jednog poslaničkog kluba Marice Bulatović, u kojoj su transrodne osobe opisane pogrdnim izrazima. Tim povodom, CGO je, u okviru Koalicije „Ravnopravno“, zatražio od Osnovnog državnog tužilaštva da formira predmet, od Zaštitnika ljudskih prava i sloboda da ispita navode, kao i od nadležnog poslaničkog kluba da pokrene disciplinski postupak.

CGO upozorava da mnoge od ovih slučajeva povezuje institucionalna pasivnost.

– Analiza preporuka Zaštitnika pokazuje da ta institucija često ostaje usamljeni korektiv čije preporuke nemaju obavezujuću snagu i nerijetko bivaju ignorisane, dok tužilaštvo i sudovi rijetko prepoznaju govor mržnje, odnosno često ga prekvalifikuju u prekršaj narušavanja javnog reda i mira – navodi se u saopštenju.

Iz CGO-a poručuju da borba protiv govora mržnje nije pitanje cenzure niti zaštite pojedinih grupa, već zaštite ljudskog dostojanstva, demokratskog prostora i evropskih vrijednosti.

Podsjećaju da praksa Evropskog suda za ljudska prava jasno potvrđuje da govor mržnje ne uživa zaštitu slobode izražavanja, te da je usklađivanje sa tim standardima sastavni dio evropskih obaveza Crne Gore.

Zbog toga pozivaju institucije, medije i političke aktere da prestanu sa relativizacijom govora mržnje i da na njega reaguju dosljedno, pravovremeno i bez selektivnosti, uz dodatna ulaganja u medijsku i digitalnu pismenost, naročito među mladima.

Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje obilježava se 18. juna na osnovu rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija A/RES/75/309, usvojene u julu 2021. godine. Datum je ustanovljen kao godišnjica usvajanja Strategije i Akcionog plana Ujedinjenih nacija protiv govora mržnje iz 2019. godine.