Objekti i kulturni sadržaji treba da budu pristupačni osobama sa invaliditetom

Glavni grad objavio je studiju „Podgorica i pristupačnost gradske kulture“, koja se bavi mogućnostima ravnopravnog učešća svih građana u kulturnom životu, sa posebnim osvrtom na prevazilaženje društvenih nejednakosti, kao i prevenciju i suzbijanje diskriminacije.

Autori studije su zamjenica gradonačelnika Nađa Ljiljanić, službenica Glavnog grada Anđela Radovanović i aktivista za ljudska prava Aleksandar Saša Zeković.

Studija je jedan od konkretnih rezultata primjene Povelje o društvenoj koheziji Glavnog grada.

- Cilj je sagledati koliko je kulturni život zaista dostupan svim građanima i građankama, sa posebnim fokusom na osobe sa invaliditetom i druge grupe koje se suočavaju sa različitim fizičkim i društvenim barijerama, kazala je Radovanović, službenica Glavnog grada i jedna od autorki studije.

Radovanović je istakla da pristupačnost kulture podrazumijeva kako prilagođavanje objekata, tako i samih kulturnih sadržaja osobama sa invaliditetom.

– Objekti u kojima se odvijaju kulturni sadržaji treba da budu pristupačni osobama sa invaliditetom, to je nesumnjivo naša obaveza, ali i sami sadržaji koji se nude u tim objektima treba da budu pristupačni – kazala je Radovanović.

Dodala je da pristupačnost ne podrazumijeva samo uklanjanje fizičkih barijera, već i promjenu odnosa prema osobama sa invaliditetom i njihovom učešću u kulturnom životu.

Radovanović smatra da osobe sa invaliditetom ne treba da budu samo konzumenti kulturnih sadržaja, već i njihovi kreatori, zbog čega je neophodno dodatno edukovati zaposlene u kulturi.

– To znači da kultura sama mora da bude spremna da osobe sa invaliditetom dolaze i nijesu samo njeni konzumenti, već da su i kreatori sadržaja. U prvom redu kažem fizička nepristupačnost samih sadržaja, ali i često ljudi koji rade u kulturi nijesu edukovani o značaju uključivanja osoba sa invaliditetom u kulturni život zajednice – istakla je Radovanović.

Studija je, prema njenim riječima, sveobuhvatan pregled postojećeg stanja, ali i osnova za planiranje narednih koraka.

– Nadam se da će nam poslužiti za dalje planiranje aktivnosti kako bismo mogli što adekvatnije da govorimo o ravnopravnom učešću osoba sa invaliditetom u kulturnom životu Podgorice – kazala je Radovanović.

Kao primjer mogu poslužiti iskustva iz evropskih zemalja, među kojima su Hrvatska i Slovenija.

- Pokretne biblioteke, dostava knjiga na kućnu adresu, kao i pozorišta sa prilagođenim sadržajima i taktilnim petljama samo su neki od modela koji bi mogli biti primijenjeni i u Podgorici - zaključila je Radovanović.