Ojačana saradnja Crne Gore, Italije i Albanije po pitanju upravljanja vodnim resursima

Regionalni vodovod Crnogorsko primorje u okviru IPA Intereg projekta CrossWater+, uz finansijsku podršku Evropske unije organizovao je radionicu pod nazivom „Razvoj sektora voda i njegov uticaj na biodiverzitet“.

Radionica je okupila stručnjake i predstavnike partnera na Projektu CrossWater+ iz Crne Gore, Italije i Albanije kao i brojne predstavnike institucija iz Crne Gore, kako bi se zajedno osvijetlile ključne teme vezane za vodne resurse i zaštitu životne sredine, a u kontekstu postignuća na CrossWater projekta.

- Ovaj događaj predstavlja važan korak u jačanju saradnje između zemalja regiona i šire, s ciljem zajedničkog osvrta na ključna pitanja upravljanja vodnim resursima i zaštite biodiverziteta. Kao što smo svjesni, voda je jedan od najdragocjenijih resursa našeg doba, a njeno očuvanje i održivo upravljanje zahtijevaju integrisan i odgovoran pristup. Regionalni vodovod Crnogorsko primorje posvećen je unapređenju efikasnosti u upravljanju vodnim resursima, a naš današnji susret daje poseban značaj razmjeni znanja i iskustava, kao i osmišljavanju strategija koje će doprinijeti zaštiti vodnih ekosistema i očuvanju bioraznolikosti - kazao je predsjednik Odbora direktora DOO Regionalni vodovod Crnogorsko primorje, Zoran Lakušić.

Posebno je istakao da bi u okviru IPA Interreg projekta CrossWater+, kao i u drugim regionalnim projektima prioritetno pitanje trebalo da bude borba protiv ilegalnih aktivnosti, poput eksploatacije u koritu Morače. 

- Razvoj sektora voda u Crnoj Gori mora biti pažljivo usklađen sa očuvanjem biodiverziteta i prirodnih resursa, jer se u suprotnom suočavamo sa ozbiljnim posljedicama. Primjer takve neadekvatne prakse je ekocid koji se dogodio u koritu rijeke Morače, tačnije u drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Bolje sestre. Nepovratno oštećenje koje je nastalo uslijed nelegalne eksploatacije prirodnih resursa, poput pijeska i šljunka, uništilo je prirodno stanište mnogih biljnih i životinjskih vrsta koje su zavisile o stanju ovog vodenog ekosistema. Procjene stručnjaka ukazuju na to da će oporavak biodiverziteta i prirodne ravnoteže u ovom području trajati preko 100 godina. Gubitak koji je pretrpljen nije samo ekološki, već i društveno-ekonomski, jer se uništavanjem korita Morače narušava održivost lokalnih zajednica koje zavise od ovog resursa, kao i potencijal za buduće generacije da uživaju u blagodatima čiste vode i bogatog biodiverziteta - naveo je Lakušić. 

Upravo zbog toga, Lakušić je pozvao državne institucije i lokalne samouprave da prepoznaju važnost očuvanja prirodnih resursa kao jednog od ključnih stubova održivog razvoja. 

U uvodnom dijelu radionice direktor Regionalnog vodovoda Borislav Ivanković govorio je o važnosti partnerske saradnje za realizaciju razvojnih projekata. 

- Programi evropske teritorijalne saradnje kao jedinstveni instrument omogućavaju našim zemljama harmonizovano djelovanje u rješavanju zajedničkih izazova. Projekti nastali na inicijativu Evroposke komisije predstavljaju finansijsku podršku EU saradnji pograničnih, teritorijalnih, susjednih država. Projekti u okviru Evropske teritorijalne saradnje kao što je ovaj naš konkretni su dokazi da granice nisu prepreke za zajedničke inicijative i upsješnu saradnju. Mi u Regionalnom vodovodu smo izuzetno zadovoljni dosadašnjom partnerskom saradnjom i očekujemo da će se kroz realizaciju kako postojećih, tako budućih IPARD projekata ona unapređivati i razvijati. Uvjeren sam da takvo mišljenje dijele i naši partneri iz Italije i Albanije - kazao je Ivanković.

Podsjetio je da je Regionalni vodovod 2018. po prvi put iskoristio priliku da aplicira za dobijanje bespovratnih sredstava za implementaciju projekata u okviru IPA fondova u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja, te se apliciralo za implementaciju aktivnosti u okviru prekograničnog Interreg IPA CBC Italija-Albanija-Crna Gora programa sa ciljem unapređenja upravljanja rizicima u oblasti kvaliteta podzemnih voda i zaštiti samog izvorišta Bolje sestre. 

- Od partnera iz Italije čija se zemlja nalazi u Evropskoj uniji, a za koju bih rekao da bolje od drugih poznaje istoriju i razumije sadašnjost ovog regiona očekujemo da nama kao partnerima prenese svoja iskustva i pruži snažnu podršku za naša dvije zemlje kako bi Albanija i Crna Gora napravile završne korake na putu ka EU - istakao je Ivanković. 

Ispred partnerske organizacije iz Italije Acquedotto Pugliese na današnjem skupu je govorila Serena Zonno. 

- Acquedotto Pugliese je fokusiran na optimizaciju troškova struje i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora kako bi smanjio emisiju ugljen dioksida i kako bi dostigao održivost. Acquedotto Pugliese je ušao u CrossWater projekat kako bi stvorio intergrisani prekogranični plan. Fokusirali smo se na optimizaciju i zaštitu vodnih resursa uz implementaciju automatizovanog mjerenja i sistema za monitoring - pojasnila je Zonno. 

U ime partnera sa albanske strane prisutnima se obratila Esmeralda Halo, specijalista u Direktoratu za upravljanje vodama u okviru Agencije za vodne resurse (AMBU). 

- AMBU je centralna institucija oformljena pod okriljem ministarstva zaduženog za upravljanjem, razvojem i implementacijom sektora vodnih resursa u Albaniji. Glavni instrument za upravljanje vodnim resursima u Albaniji je Nacionalna strategija za integrisano upravljanje vodnim resursima koja osiguirava zaštitu ekosistema i biodiverziteta. Glavni cilj je osigurati adaptaciju EU standarda za upravljanje vodama, otpuštanje voda kao i za kvalitet vode - navela je Halo. 

Na današnjoj radionici predstavljeni su i ključni rezultati CrossWater projekta. Profesor dr Goran Sekulić se ovom prilikom osvrnuo na tehno-ekonomsku studiju rađenu u okviru ovog projekta. 

- Tehno-ekonomska studija je izrađena iz problematike koja se pojavila zbog početka pada izdašnosti izvorišta Bolje sestre koji se već nekoliko godina događao. Cilj je bio utvrditi šta je razlog toj pojavi i kako bi se taj problem mogao riješiti. Kao jedan od ključnih problema ispostavilo se da je neplanska eksploatacija prirodnih sirovina, prije svega pijeska iz korita rijeke Morače, pa je studija dala prijedloge kako na to uticati kao što je izgradnja privremene brane koja bi usporila rijeku Moraču i doprinijela da se njen nivo podigne, što je i realizovano. Danas kao rezultat studije imamo privremenu branu koja se pokazala kao zadovoljavajuće rješenje, te mogu reći da je spasila izdašnost i to baš u onom periodu kada su najkritičnije prirodne suše i kada je najveća potražnja vode u primorskim mjestima, a to je tokom ljetnje turističke sezone - naveo je Sekulić. 

Jedan od rezultata istraživanja takođe je i uspostavljanje monitoring mreže u samom slivu vodoizvorišta Bolje sestre. 

- Jedan od osnovnih uslova za zaštitu i korištenje podzemnih i površinskih voda je vršenje kontinuiranog monitoringa kako bi se sve pojave i procesi koji se javljaju u jednom složenom sistemu kakav je sistem vrulje Bolje sestre na adekvatan način uspostavio i na osnovu svih tih dobijenih rezultata mjerenja donijeli adekvatni zaključci i na osnovu njih mogli da se predvide neke odgovarajuće mjere koje bi u budućnosti dale što bolje rezultate za što bolje održivo upravljanje ovim sistemom - naveo je hidrolog, Golub Ćulafić. 

Rukovodilac tehničkog sektora DOO “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje”, Aleksandar Cerović istakao je da je jedna ideja kako poboljšati izdašnost izvorišta Bolje sestre dopuna koja bi se radila filtracijom jezerske vode iz područja Malog blata. 

- Voda bi se na nekih 150 metara od prelivnog praga pumpala u filtersku salu gdje bi prolazila kroz filtere i posle toga se puštala u sistem. Za postrojenje kapaciteta do 100 l/s je trenutno potpisan ugovor, radi se projekat tog postrojenja, trebalo bi u narednom periodu da se krene sa naručivanjem opreme i da se uredi postrojenje. Takođe postoje planovi za postrojenje kapaciteta 200 l/s sa svom pripadajućom opremom za koje su procijenjeni troškovi oko 1.800.000 eura, kao i za postrojenje kapaciteta 500l/s sa svom pripadajućom opremom čiji troškovi bi iznosili oko 4.500.000 eura - najavaio je Cerović. 

Nakon uvodnih obraćanja uslijedile su radionice na tri postavljene teme: „Održivost upravljanja vodnim resursima“, „Razvoj sektora voda” i “Industrijski i privredni razvoj u područjima sanitarnih zona zaštite“ tokom kojih je otvoren konstruktivni razgovor svih učesnika koji bi mogao doprinijeti kvalitetnijem i održivijem upravljanju vodama u Crnoj Gori, Albaniji i Italiji.