Predsjednik Sindikalne organizacije Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Igor Anastasov reagovao je na današnji tekst Portala ETV „<a href="https://etv.me/drustvo/zaposljeni-tvrde-da-je-ispod-zita-dogovoreno-da-lakusic-ostane-na-celu-odbora-direktora">Zapošljeni tvrde da je "ispod žita" dogovoreno da Lakušić ostane na čelu Odbora direktora</a>“ ističući da nijesu tačni navodi iz pisma zapošljenih u ovoj kompaniji da Sindikat prijeti štrajkom.
Istakao je da reaguje „u cilju zaštite od neistine ili bilo čega drugog što bi moglo da ugrozi dostojanstvo Sindikalne organizacije ili pravne interese, kao i dezavuisanje javnosti“.
U reagovanju objašnjava kako Sindikalna organizacija „nema zakonskih mogućnosti za organizovanje štrajka“ ili bilo koju drugu „reakciju sve dok nijesu ugrožena kolektivna prava zaposlenih na osnovu Zakona o radu, Kolektivnog ugovora i Zakona o štrajku“.&nbsp;
- S time, da vas podsjetim da ovim zakonima se uređuju uslovi i način organizovanja štrajka i prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih i poslodavaca u vezi štrajka – napisao je on, pored ostalog.
Atanasov se u ime Sindikalne organizacije ogradio od svih tvrdnji iz pisma zapošljenih u Regionalnom vodovodu upućenog premijeru Milojku Spajiću i Vladi, ali i Državnoj revizorskoj instituciji sa zahtjevom da predsjednik i članovi Odbora direktora kompanije budu razriješeni, kao i izvršni direktor Krsto Radović. Zaopošljeni su ustvrdili i kako će Sindikat, u protivnom, organizovati štrajk, kao i da su izloženi zastrašivanjima i prijetnjama Radovića i predsjednika Odbora direktora Zorana Lakušića.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Anastasov: Ne prijetimo štrajkom

Vlada još nije razriješila Odbor direktora državnog preduzeća Regionalni vodovod Crnogorsko primorje iako mjesecima traje bura u ovoj firmi, a nakon što je, kako tvrde zapošljeni, nezakonito razriješen i treći izvršni direktor, ali i novi – Krsto Radović imenovan uz kršenje akata kompanije, što je, kako smo pisali, konstatovala i Inspekcija rada. Grupa zapošljenih, koja se urgencijama obraćala premijeru Milojku Spajiću i ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću, ali nijesu dobili odgovor. - Iako smo očekivali rasplet situacije u Regionalnom vodovodu, primarno vezano za rješavanje statusa izvršnog direktora Krsta Radovića i predsjednika Odbora direktora Zorana Lakušića, Vlada nije ni na posljednjoj sjednici razmatrala situaciju u našem preduzeću – kazali su oni za Portal ETV. Podsjećaju da je prema njihovim informacijama Lakušić podnio ostavku, ali sa namjerom da opet bude izabran na čelo Odbora direktora i obezbijedi novi mandat. - Demokrate su zauzvrat tražile da oni predlože dva člana Odbora, čime bi, uz Radovića kao izvršnog direktora, imali potpunu kontrolu u kompaniji. Bilo je planirano da sve bude završeno mimo KEP-a (Komisija za ekonomsku politiku) i na elektronskoj sjednici Vlade, ali je kabinet premijera Spajića to spriječio – kažu oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>Zoran Lakušić (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Kategorični su da Lakušić mora da ide iz ove kompanije i ističu da je protiv njega i članova Odbora direktora Specijalnom državnom tužilaštvu podnešeno nekoliko krivičnih prijava. U jednu od njih Portal ETV je imao uvid, a prijava je podnijeta protiv Lakušića i četvoro članova Odbora direktora (bivših i sadašnjih) – Jane Sekulić, Novice Tmušića, Zdravka Čurovića i Miloša Stankovića, koji se ovom prijavom terete da su organizovana kriminalna grupa. Piše „da je Zoran Lakušić kao predsjednik Odbora direktora Regionalni vodovod Crnogorsko primorje doo Budva organizator kriminalne grupe, sa članovima organizovane kriminalne grupe prvo Janom Sekulić i Novicom Tmušićem, a potom sa Zdravkom Čurovićem i Milošem Stankovićem protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, prekoračenjem granica svog službenog položaja postupajući suprotno odredbama Zakona o privrednim društvima Crne Gore, Zakona o radu Crne Gore i aktima Društva“, te da su počinili krivična djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika tako što su nezakonito i nesavjesno razriješili tri izvršna direktora – Gorana Jevrića 5. jula 2021, Josipa Đuraškovića 30. juna 2022. i Borislava Ivankovića 25. novembra 2024. -...i to iako je bio svjestan da je prednje postupanje nezakonito pa je to i htio, budući da je na zvanični mejl Društva par dana prije razrješenja stigao anonimni mejl sa hronologijom radnji koje Zoran Lakušić planira da sprovede sa kako se navodi članovima kriminalne organizacije i nezakonito razriješi trećeg izvršnog direktora – piše u krivičnoj prijavi dostavljenoj SDT.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220336_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250309220336_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Zgrada Vlade Crne Gore"><figcaption>ZAPOŠLJENI ČEKAJU ODGOVOR: Zgrada Vlade Crne Gore(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Zapošljeni u Regionalnom vodovodu za Portal ETV kažu da je situacija u kompaniji alarmantna, „ne samo zbog činjenice da je Lakušić za nepune četiri godine mandata uspio da nezakonito smijeni čak tri direktora koji čekaju pravosnažne presude i isplatu otpremnine cca 200.000 eura“, nego i zbog drugih dešavanja u preduzeću. Tvrde da je Lakušić „lično preuzeo Zapisnik o inspekcijskom pregledu nakon imenovanja Radovića i nije ga dostavio arhivi na zavođenje, kao ni odgovor koji je dostavio inspekciji“. - Iako su nalazi Inspekcije rada precizni i ne ostavljaju ni najmanju mogućnost da Krsto Radović može obavljati funkciju izvršnog direktora, Zoran Lakušić je istrajan u stavu da ne poštuje odluku nadležnog organa dok ne dobije novi mandat na čelu Odbora direktora Regionalnog vodovoda – kažu naši sagovornici iz ove kompanije. Upozoravaju i da su u Ćulafićevom resoru sve više zabrinuti zbog čestih havarija na radilištu cjevovoda na bulevaru Jaz-Tivat i kašnjenja gradnje filterskog postrojenja, „jer je volšebno izmijenjen projekat izgradnje nakon sprovedenog postupka javnih nabavki i zaključenog ugovora sa izabranim ponuđačem, a što sve može ugroziti turističku sezonu“. - Čekamo rasplet i ko će prvi reagovati – ili Vlada ili Specijalno tužilaštvo – zaključuju naši sagovornici. Nedavno smo pisali da Lakušića na poziciji drži jedino to što lider Demokratske narodne partije Milan Knežević, stranke koja ga je i kandidovala za ovu funkciju, kako su nam rekli izvori iz Vlade, još nema drugo rješenje za njega. - Lakušić samo proizvodi probleme – rekli su oni. Tvrde i da je Knežević pokušao da „uhljebi“ Lakušića u Odbor direktora Monteputa, ali da je to eksplicitno odbijeno. - Spajić ne smije da ulazi u sukob sa Kneževićem zbog stbilnosti Vlade, pa je „kupio“ još malo vremena i odgodio izbor novog Odbora direktora Regionalnog vodovoda uz pomoć ministra finansija koji još nije poslao prijedlog ko će biti predstavnik tog ministarstva - kazali naši izvori iz Vlade.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220340_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250309220340_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="Specijalno državno tužilaštvo"><figcaption>STIGLO NEKOLIKO PRIJAVA: Specijalno državno tužilaštvo(Photo: RTCG)</figcaption></figure>  Portal ETV objavio je 1. marta da je Inspkecija rada utvrdila da Krsto Radović (funkcioner Demokrata) ne ispunjava posebne uslove propisane Statutom i sistematizacijom Regionalnog vodovoda za poziciju izvršnog direktora ove kompanije „u dijelu koji se odnosi na sticanje radnog iskustva u kvalifikaciji nivoa obrazovanja (VIII)“, odnosno ne ispunjava uslov od pet godina na poslovima rukovođenja. Za Lakušića se vezuje i afera pokušaja namještanja tendera za postrojenje za filtraciju vode firmi Exploring doo, kojoj je, kako su ranije kazali zapošljeni u Regionalnom vodovodu, namjeravao da uplati avans, prije raspisivanja tendera, u iznosu od 700.000 eura. - Ovakav posao stopirali su savjesno zaposleni koji su od tog momenta na meti Lakušića – napisali su oni u prvoj urgenciji Vladi, uz koju su dostavili i zapisnik sa sastanka sa predstavnicima preduzeća Exploring, održanog 13. februara prošle godine.

SDT-u podnešeno više prijava protiv Lakušića i ostalih članova Odbora direktora

Zbog obima posla i loših vremenskih uslova, produžiće se radovi na saniranju štete, nastale na magistralnom cjevovodu Regionalnog vodovodnog sistema – saopšteno je iz ovog preduzeća.
- Podsjećamo, prilikom izvođenja radova na izgradnji bulevara Tivat – Jaz, nepažnjom od strane izvođača radova, došlo je do oštećenja magistralnog cjevovoda Regionalnog vodovodnog sistema. Svi raspoloživi kapaciteti su angažovani – ističu iz RVCG.
Uspostavljanje redovnog vodosnabdijevanja očekuje se u jutarnjim časovima.
Građanima zahvaljuju na razumijevanju.

Portal ETV

Oštećenje cjevovoda na bulevaru Tivat-Jaz: Uspostavljanje vodosnabdijevanja tek u jutarnjim satima

Regionalni vodovod Crnogorsko primorje u okviru IPA Intereg projekta CrossWater+, uz finansijsku podršku Evropske unije organizovao je radionicu pod nazivom „Razvoj sektora voda i njegov uticaj na biodiverzitet“.
Radionica je okupila stručnjake i predstavnike partnera na Projektu CrossWater+ iz Crne Gore, Italije i Albanije kao i brojne predstavnike institucija iz Crne Gore, kako bi se zajedno osvijetlile ključne teme vezane za vodne resurse i zaštitu životne sredine, a u kontekstu postignuća na CrossWater projekta.
- Ovaj događaj predstavlja važan korak u jačanju saradnje između zemalja regiona i šire, s ciljem zajedničkog osvrta na ključna pitanja upravljanja vodnim resursima i zaštite biodiverziteta. Kao što smo svjesni, voda je jedan od najdragocjenijih resursa našeg doba, a njeno očuvanje i održivo upravljanje zahtijevaju integrisan i odgovoran pristup. Regionalni vodovod Crnogorsko primorje posvećen je unapređenju efikasnosti u upravljanju vodnim resursima, a naš današnji susret daje poseban značaj razmjeni znanja i iskustava, kao i osmišljavanju strategija koje će doprinijeti zaštiti vodnih ekosistema i očuvanju bioraznolikosti - kazao je predsjednik Odbora direktora DOO Regionalni vodovod Crnogorsko primorje, Zoran Lakušić.
Posebno je istakao da bi u okviru IPA Interreg projekta CrossWater+, kao i u drugim regionalnim projektima prioritetno pitanje trebalo da bude borba protiv ilegalnih aktivnosti, poput eksploatacije u koritu Morače.&nbsp;
- Razvoj sektora voda u Crnoj Gori mora biti pažljivo usklađen sa očuvanjem biodiverziteta i prirodnih resursa, jer se u suprotnom suočavamo sa ozbiljnim posljedicama. Primjer takve neadekvatne prakse je ekocid koji se dogodio u koritu rijeke Morače, tačnije u drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Bolje sestre. Nepovratno oštećenje koje je nastalo uslijed nelegalne eksploatacije prirodnih resursa, poput pijeska i šljunka, uništilo je prirodno stanište mnogih biljnih i životinjskih vrsta koje su zavisile o stanju ovog vodenog ekosistema. Procjene stručnjaka ukazuju na to da će oporavak biodiverziteta i prirodne ravnoteže u ovom području trajati preko 100 godina. Gubitak koji je pretrpljen nije samo ekološki, već i društveno-ekonomski, jer se uništavanjem korita Morače narušava održivost lokalnih zajednica koje zavise od ovog resursa, kao i potencijal za buduće generacije da uživaju u blagodatima čiste vode i bogatog biodiverziteta - naveo je Lakušić.&nbsp;
Upravo zbog toga, Lakušić je pozvao državne institucije i lokalne samouprave da prepoznaju važnost očuvanja prirodnih resursa kao jednog od ključnih stubova održivog razvoja.&nbsp;
U uvodnom dijelu radionice direktor Regionalnog vodovoda Borislav Ivanković govorio je o važnosti partnerske saradnje za realizaciju razvojnih projekata.&nbsp;
- Programi evropske teritorijalne saradnje kao jedinstveni instrument omogućavaju našim zemljama harmonizovano djelovanje u rješavanju zajedničkih izazova. Projekti nastali na inicijativu Evroposke komisije predstavljaju finansijsku podršku EU saradnji pograničnih, teritorijalnih, susjednih država. Projekti u okviru Evropske teritorijalne saradnje kao što je ovaj naš konkretni su dokazi da granice nisu prepreke za zajedničke inicijative i upsješnu saradnju. Mi u Regionalnom vodovodu smo izuzetno zadovoljni dosadašnjom partnerskom saradnjom i očekujemo da će se kroz realizaciju kako postojećih, tako budućih IPARD projekata ona unapređivati i razvijati. Uvjeren sam da takvo mišljenje dijele i naši partneri iz Italije i Albanije - kazao je Ivanković.
Podsjetio je da je Regionalni vodovod 2018. po prvi put iskoristio priliku da aplicira za dobijanje bespovratnih sredstava za implementaciju projekata u okviru IPA fondova u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja, te se apliciralo za implementaciju aktivnosti u okviru prekograničnog Interreg IPA CBC Italija-Albanija-Crna Gora programa sa ciljem unapređenja upravljanja rizicima u oblasti kvaliteta podzemnih voda i zaštiti samog izvorišta Bolje sestre.&nbsp;
- Od partnera iz Italije čija se zemlja nalazi u Evropskoj uniji, a za koju bih rekao da bolje od drugih poznaje istoriju i razumije sadašnjost ovog regiona očekujemo da nama kao partnerima prenese svoja iskustva i pruži snažnu podršku za naša dvije zemlje kako bi Albanija i Crna Gora napravile završne korake na putu ka EU - istakao je Ivanković.&nbsp;
Ispred partnerske organizacije iz Italije Acquedotto Pugliese na današnjem skupu je govorila Serena Zonno.&nbsp;
- Acquedotto Pugliese je fokusiran na optimizaciju troškova struje i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora kako bi smanjio emisiju ugljen dioksida i kako bi dostigao održivost. Acquedotto Pugliese je ušao u CrossWater projekat kako bi stvorio intergrisani prekogranični plan. Fokusirali smo se na optimizaciju i zaštitu vodnih resursa uz implementaciju automatizovanog mjerenja i sistema za monitoring - pojasnila je Zonno.&nbsp;
U ime partnera sa albanske strane prisutnima se obratila Esmeralda Halo, specijalista u Direktoratu za upravljanje vodama u okviru Agencije za vodne resurse (AMBU).&nbsp;
- AMBU je centralna institucija oformljena pod okriljem ministarstva zaduženog za upravljanjem, razvojem i implementacijom sektora vodnih resursa u Albaniji. Glavni instrument za upravljanje vodnim resursima u Albaniji je Nacionalna strategija za integrisano upravljanje vodnim resursima koja osiguirava zaštitu ekosistema i biodiverziteta. Glavni cilj je osigurati adaptaciju EU standarda za upravljanje vodama, otpuštanje voda kao i za kvalitet vode - navela je Halo.&nbsp;
Na današnjoj radionici predstavljeni su i ključni rezultati CrossWater projekta. Profesor dr Goran Sekulić se ovom prilikom osvrnuo na tehno-ekonomsku studiju rađenu u okviru ovog projekta.&nbsp;
- Tehno-ekonomska studija je izrađena iz problematike koja se pojavila zbog početka pada izdašnosti izvorišta Bolje sestre koji se već nekoliko godina događao. Cilj je bio utvrditi šta je razlog toj pojavi i kako bi se taj problem mogao riješiti. Kao jedan od ključnih problema ispostavilo se da je neplanska eksploatacija prirodnih sirovina, prije svega pijeska iz korita rijeke Morače, pa je studija dala prijedloge kako na to uticati kao što je izgradnja privremene brane koja bi usporila rijeku Moraču i doprinijela da se njen nivo podigne, što je i realizovano. Danas kao rezultat studije imamo privremenu branu koja se pokazala kao zadovoljavajuće rješenje, te mogu reći da je spasila izdašnost i to baš u onom periodu kada su najkritičnije prirodne suše i kada je najveća potražnja vode u primorskim mjestima, a to je tokom ljetnje turističke sezone - naveo je Sekulić.&nbsp;
Jedan od rezultata istraživanja takođe je i uspostavljanje monitoring mreže u samom slivu vodoizvorišta Bolje sestre.&nbsp;
- Jedan od osnovnih uslova za zaštitu i korištenje podzemnih i površinskih voda je vršenje kontinuiranog monitoringa kako bi se sve pojave i procesi koji se javljaju u jednom složenom sistemu kakav je sistem vrulje Bolje sestre na adekvatan način uspostavio i na osnovu svih tih dobijenih rezultata mjerenja donijeli adekvatni zaključci i na osnovu njih mogli da se predvide neke odgovarajuće mjere koje bi u budućnosti dale što bolje rezultate za što bolje održivo upravljanje ovim sistemom - naveo je hidrolog, Golub Ćulafić.&nbsp;
Rukovodilac tehničkog sektora DOO “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje”, Aleksandar Cerović istakao je da je jedna ideja kako poboljšati izdašnost izvorišta Bolje sestre dopuna koja bi se radila filtracijom jezerske vode iz područja Malog blata.&nbsp;
- Voda bi se na nekih 150 metara od prelivnog praga pumpala u filtersku salu gdje bi prolazila kroz filtere i posle toga se puštala u sistem. Za postrojenje kapaciteta do 100 l/s je trenutno potpisan ugovor, radi se projekat tog postrojenja, trebalo bi u narednom periodu da se krene sa naručivanjem opreme i da se uredi postrojenje. Takođe postoje planovi za postrojenje kapaciteta 200 l/s sa svom pripadajućom opremom za koje su procijenjeni troškovi oko 1.800.000 eura, kao i za postrojenje kapaciteta 500l/s sa svom pripadajućom opremom čiji troškovi bi iznosili oko 4.500.000 eura - najavaio je Cerović.&nbsp;
Nakon uvodnih obraćanja uslijedile su radionice na tri postavljene teme: „Održivost upravljanja vodnim resursima“, „Razvoj sektora voda” i “Industrijski i privredni razvoj u područjima sanitarnih zona zaštite“ tokom kojih je otvoren konstruktivni razgovor svih učesnika koji bi mogao doprinijeti kvalitetnijem i održivijem upravljanju vodama u Crnoj Gori, Albaniji i Italiji.

Ojačana saradnja Crne Gore, Italije i Albanije po pitanju upravljanja vodnim resursima

Pravoslavci, katoloci i protestanti ove godine istog dana obilježavaju Vaskrs. Tim povodom, predsjednik Skupštine Andrija Mandića odlučio je da za isti praznik pošalje dvije odvojene čestitke, sa razlikom u terminologiji - pravoslavnim vjernicima poželio je srećan Vaskrs, a katoličkim Uskrs.
Tradicionalno, Mandić je jutros prvo uputio čestitku srpskom patrijarhu Porfiriju, mitropolitu crnogorsko-primorskom gospodinu Joanikiju, mitropolitu mileševskom Atanasiju, mitropolitu zahumsko-hercegovačkom i primorskom Dimitriju, episkopu budimljansko-nikšićkom Metodiju i svim pravoslavnim vjernicima uz želju da praznik provedu u zdravlju, duhovnoj radosti i Hristovom miru.
- Ovaj sveti dan, vječni simbol pobjede života nad smrću, svjetlosti nad tamom i nade nad očajanjem, snažno nas podsjeća na suštinu naše vjere — da stradanje nije kraj, već početak vječnog života, a žrtva put ka spasenju - istakao je u čestitki Mandić.
Dodao je da nas u vremenima kada bol i nemir postaju sve češća slika svijeta u kojem živimo, upravo Vaskrs poziva da ostanemo čvrsti u molitvi, u ljubavi prema bližnjem i u nadi koja ne posustaje.
- Jer samo kroz zajedništvo, praštanje i hrišćansko smirenje možemo sačuvati mir u dušama i među narodima. Neka Vaskrsli Hristos donese snagu svima koji stradaju, utjehu onima koji tuguju i nadu svima koji traže bolje sjutra, a vama želim da praznične dane provedete u zdravlju, duhovnoj radosti i Hristovom miru - zaključio je predsjednik Skupštine.
Nekoliko sati kasnije, Mandić je čestitaoUskrs nadbiskupu barskom monsinjoru Roku Đonlešaju, biskupu kotorskom monsinjoru (fra) Mladenu Vukšiću i vjernicima Rimokatoličke crkve uz želju da ga provedu u miru, zdravlju i radosti, okruženi porodicom i najbližima.
- Poruka Hristovog vaskrsenja vječna je nada čovječanstvu – da ljubav pobjeđuje mržnju, život smrt, a praštanje donosi iscjeljenje. Upravo ta svjetlost vjere, koja nas povezuje i ohrabruje, neka nam bude vodilja u izgradnji društva zasnovanog na povjerenju, poštovanju i solidarnost - naveo je u čestitki predsjednik Skupštine.
On je dodao da je Crnoj Gori potrebno još više saglasja, više pažnje jednih prema drugima i više napora u pravcu opšteg dobra, te iskazao uvjerenje da u tim nastojanjima svi možemo dati svoj doprinos, nadahnuti hrišćanskim vrlinama milosrđa, smirenja i nesebičnosti.
- Uz iskrenu nadu da ćemo u duhu Hristovog učenja graditi stabilnu, pravednu i snažno povezanu zajednicu, svim vjernicima koji praznuju Uskrs upućujem izraze dubokog poštovanja i najbolje želje - poručio je Mandić.
Pogrešna je podjela po kojoj katolici slave Uskrs, a pravoslavci Vaskrs. Obije crkve slave isto – Hristovo vaskrsenje, samo koriste različitu terminologiju u zavisnosti od jezika i tradicije.

Mandić prvo čestitao Vaskrs, pa Uskrs

Svake godine hiljade ljudi širom svijeta bivaju osuđene na smrt i pogubljene, često za zločine za koje smrtna kazna ne bi smjela biti izrečena prema međunarodnim zakonima i standardima. Broj egzekucija globalno najviši je od 2015. pokazuje najnoviji izvještaj Amnesty Internationala o globalnoj primjeni smrtne kazne. U nekim zemljama smrtna kazna se primjenjuje i za prekršaje povezane s drogom, dok druge određuju ovu kaznu za sigurnosne prijestupe i ubistva. Još zabrinjavajuće je to da neke države sprovode egzekucije nad maloljetnicima, kao i nad osobama s mentalnim ili intelektualnim poteškoćama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250419120452_579946b8c519e64d1c600d1e3ff40440244497306f259501a290cc2ca6aa8159.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250419120452_579946b8c519e64d1c600d1e3ff40440244497306f259501a290cc2ca6aa8159" data-rendition-name="original" width="770" height="808" loading="lazy" alt="infografika"> </figure>  U 2024. godini zabilježeno je 1.518 egzekucija, što predstavlja porast od 32 odsto u odnosu na 1.153 koliko ih je bilo godinu ranije. Iako je broj zemalja koje sprovode smrtnu kaznu ostao na istorijski niskom nivou, ukupan broj pogubljenja značajno je porastao, uglavnom zbog rastućeg broja pogubljenja u Iranu, Iraku i Saudijskoj Arabiji. Ove tri zemlje odgovorne su za čak 91 odsto svih poznatih pogubljenja širom svijeta, a ukupno u ove tri zemlje broj izvršenja je porastao sa 1.041 u 2023. na 1.380 u 2024. godini. Broj izrečenih smrtnih kazni u 2024. bio je najmanje 2.087 u 46 zemalja. <h2>Državna tajna</h2> Osim Irana, Iraka i Saudijske Arabije, značajan porast u broju egzekucija zabilježen je i u Egiptu, Singapuru i Jemenu, dok je u Somaliji registrovan minimalan pad. Međutim, precizna procjena izvršenja smrtne kazne u svijetu i dalje je otežana zbog tajnosti i restriktivnih praksi u zemljama poput Kine, Sjeverne Koreje i Vijetnama. Kina, koja ostaje vodeća država po broju pogubljenja, i dalje krije podatke o izvršenjima smrtne kazne, klasifikujući ih kao državnu tajnu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250419120452_205ba6838741a11d32507ddf99fa76be1965b565433b3d1165d4f5ff9cd55ee2.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250419120452_205ba6838741a11d32507ddf99fa76be1965b565433b3d1165d4f5ff9cd55ee2" data-rendition-name="original" width="770" height="717" loading="lazy" alt="infografika"> </figure>  Jedan od najzabrinjavajućih trendova iz 2024. godine su pogubljenja zbog prekršaja povezanih s drogom. Amnesty International je zabilježio 637 egzekucija za ove vrste krivičnih djela, što čini više od 42 odsto svih poznatih pogubljenja. Najmanje četiri zemlje – Kina, Iran, Saudijska Arabija i Singapur – sprovodile su pogubljenja za prekršaje povezane s drogom. Za Vijetnam nije bilo dostupnih potvrđenih podataka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250419120452_579946b8c519e64d1c600d1e3ff40440244497306f259501a290cc2ca6aa8159.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250419120452_579946b8c519e64d1c600d1e3ff40440244497306f259501a290cc2ca6aa8159" data-rendition-name="original" width="770" height="808" loading="lazy" alt="infografika"> </figure>  <h2>Pozitivni pomaci</h2> U izvještaju Amnestyja istaknuti su i neki pozitivni pomaci ka globalnom ukidanju smrtne kazne. Zambija je pristupila Drugom opcionalnom protokolu uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, koji se zalaže za ukidanje smrtne kazne, dok je Zimbabve ukinuo smrtnu kaznu za opšti kriminalitet. Još jedan značajan korak desio se na nivou Ujedinjenih nacija, gdje je više od dvije trećine zemalja članica glasalo za desetu rezoluciju Generalne skupštine o moratorijumu na primjenu smrtne kazne.

Broj egzekucija u svijetu najviši od 2015: Dodatno zabrinjava pogubljenje maloljetnika i osobama s mentalnim poteškoćama

Ekvador je u stanju pripravnosti zbog navodne zavjere o atentatu na nedavno reizabranog predsjednika Daniela Nobou, izvijestile su u subotu vlasti te latinoameričke zemlje.
Procurjeli izvještaji vojne obavještajne službe, u kojima se tvrdi da atentatori koji ulaze u Ekvador iz Meksika i drugih zemalja planiraju da izvrše "terorističke napade" na šefa države, kružili su društvenim mrežama ove sedmice, piše AFP.
- Snažno osuđujemo i odbacujemo svaki pokušaj ubistva predsjednika Republike, državnih organa ili državnih službenika - navodi Vlada Ekvadora u saopštenju.
Ekvador je "u stanju pripravnosti", dodaje se, u kojem se za navodni pokušaj ubistva okrivljuje "kriminalne organizacije povezane sa političkim subjektima koji su izgubili izbore".
Noboa je pobijedio na predsjedničkim izborima u drugom krugu izbora u nedjelju, ali ga je njegova ljevičarska rivalka Luisa Gonzales optužila da je počinio "grotesknu izbornu prevaru".

Ekvador u stanju pripravnosti zbog zavjere o napadu na predsjednika

Koliko još treba vremena da Specijalno državno tužilaštvo (SDT), shodno svojim nadležnostima, pokrene postupke zbog nezakonitosti koje su državu koštale stotine hiljada eura, pitali su u Centru za građansko obrazovanje (CGO), povodom informacije da je država dosad isplatila skoro pola miliona eura za nezakonite smjene direktora škola u vrijeme mandata Vesne Bratić.
Od oko 140 smijenjenih direktora vaspitno-obrazovnih ustanova koji su pokrenuli sporove, 139 je dobilo pravosnažne presude u upravnim postupcima, a 38, do sad, i u postupcima za naknadu materijalne štete.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović nedavno je u parlamentu saopštila da je na osnovu toga isplaćeno 392.312,33 eura - 119.325,74 u 2023, 222.043,57 u 2024. i 50.943,02 eura do aprila 2025.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.9149%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjaksic-stojanovic-direktorima-skola-koje-je-smijenila-bratic-drzava-do-sada-isplatila-skoro-400-000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Dodatno je isplaćeno 106.793,92 eura za nezakonito razriješene članove Etičkog komiteta. Ukupno je 499.106,25 eura isplaćeno iz državne kase.
Centar za građansko obrazovanje (CGO) je 2021. godine, uoči i kad su izmjene Opšte zakona o vaspitanju i obrazovanju donešene, upozoravao da se smjenama ne može pristupati „uravnilovkom“, te da će političko-ideološki revanšizam imati ozbiljne finansijske i sistemske posljedice.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1913534326945284586&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U decembru 2022. godine, CGO je podnio krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) protiv bivšeg rukovodstva Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta koji su organizovano učestvovali u nezakonitom razrješenju direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u 2021.
Prema riječima ministarke Jakšić-Stojanović, SDT je tek nedavno tražio i dobio dokumentaciju od Ministarstva prosvjete, nauka i inovacija.
- Koliko još treba vremena da SDT, shodno svojim nadležnostima, pokrene postupke zbog nezakonitosti koje su državu koštale stotine hiljada eura? A koliko je sličnih slučajeva moglo biti spriječeno da je reakcija SDT bila pravovremena - pitaju u CGO-u.

CGO: Koliko treba vremena SDT-u da pokrene postupke zbog štete od više stotina hiljada eura?

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: regionalni-vodovod-crnogorsko-primorje