<article>Zimsko računanje vremena počeće večeras u tri sata poslije ponoći.Tada kazaljke na časovnicima treba vratiti za jedan sat unazad, odnosno na dva sata.Zimsko računanje vremena traje do poslednjeg vikenda u martu naredne godine.</article>

Zimsko računanje vremena počeće večeras u tri sata poslije ponoći.
Tada kazaljke na časovnicima treba vratiti za jedan sat unazad, odnosno na dva sata.
Zimsko računanje vremena traje do poslednjeg vikenda u martu naredne godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

zimsko računanje vremena

Društvo

Počinje zimsko računanje vremena: Večeras pomjeranje kazaljki

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa pripremila je dodatne sankcije koje bi mogla iskoristiti za ciljanje ključnih sektora ruske ekonomije ako predsjednik Vladimir Putin nastavi odgađati okončanje moskovskog rata u Ukrajini, piše Rojters.
Američki zvaničnici takođe su rekli evropskim kolegama da podržavaju korištenje zamrznute ruske imovine od EU-a za kupovinu američkog oružja za Kijev, a Vašington je vodio početne interne razgovore o mogućnosti korištenja ruske imovine koja se nalazi u SAD-u za podršku ukrajinskom ratnom naporu, izjavila su dvojica američkih zvaničnika.
Iako nije jasno hoće li Vašington zaista sprovesti bilo koji od tih poteza u skorije vrijeme, to pokazuje da administracija raspolaže dobro razvijenim skupom alata kojim može dodatno pojačati pritisak nakon što je Tramp u srijedu uveo sankcije Rusiji, prvi put otkako se u januaru vratio na vlast.
Tramp se postavio kao globalni mirotvorac, ali je priznao da se pokazalo težim nego što je očekivao okončati više od trogodišnji rat Rusije u susjednoj Ukrajini.
Evropski saveznici, pogođeni Trampovim oscilacijama između popustljivosti i ljutnje prema Putinu, nadaju se da će on nastaviti povećavati pritisak na Moskvu, a i sami razmatraju velike poteze.
Jedan visoki američki zvaničnik rekao je za Rojters da bi volio da evropski saveznici naprave sljedeći veliki potez protiv Rusije, što bi moglo uključivati dodatne sankcije ili carine.
Poseban izvor upoznat s unutrašnjim dinamikama administracije rekao je da će Tramp vjerovatno napraviti pauzu od nekoliko sedmica i procijeniti rusku reakciju na srijedinu objavu sankcija.
Te sankcije bile su usmjerene na naftne kompanije Lukoil i Rosneft. Potez je povećao cijene nafte za više od dva dolara i natjerao velike kineske i indijske kupce ruske nafte da traže alternativne izvore.
Neke od dodatnih sankcija koje su SAD pripremile usmjerene su prema ruskom bankarskom sektoru i infrastrukturi koja se koristi za izvoz nafte na tržište, rekao je američki zvaničnik i još jedna osoba upoznata s tim pitanjem.
Prošle sedmice ukrajinski zvaničnici iznijeli su SAD-u prijedloge za nove sankcije, rekao je izvor upoznat s tim razgovorima.
Među konkretnim idejama bile su mjere za potpuno isključivanje svih ruskih banaka iz dolarskog sistema u saradnji s američkim bankama, rekla su dva izvora. Nije, međutim, jasno koliko se ozbiljno razmatraju ti ukrajinski prijedlozi.
Američki Senat takođe poduzima korake, a neki zakonodavci obnavljaju napore da proguraju dugo odlagani dvostranački prijedlog zakona o sankcijama.
Osoba upoznata s unutrašnjim dinamikama administracije rekla je da je Tramp otvoren za podršku tom paketu, ali je upozorila da takva podrška vjerovatno neće doći ovaj mjesec.
Kiril Dmitrijev, specijalni izaslanik ruskog predsjednika Vladimira Putina za investicije i ekonomsku saradnju, rekao je u petak da vjeruje da su njegova zemlja, Sjedinjene Države i Ukrajina blizu diplomatskog rješenja za okončanje rata u Ukrajini.
Portparolka ukrajinske ambasade u Vašingtonu, Halina Jusipijuk, rekla je da je nedavna odluka o sankcijama cijenjena, ali nije dala dodatne komentare.
- Rastavljanje ruskog ratnog stroja najhumaniji je način da se ovaj rat privede kraju - napisala je Jusipijuk u imejlu.
Trampova odluka da uvede sankcije Rusiji okončala je burnu sedmicu u pogledu politike administracije prema Ukrajini.
Tramp je prošle sedmice razgovarao s Putinom i potom najavio da njih dvojica planiraju sastanak u Budimpešti, što je iznenadilo Ukrajinu.
Dan kasnije Tramp se sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Vašingtonu, gdje su američki zvaničnici vršili pritisak na Zelenskog da preda teritoriju u regiji Donbas u sklopu neravnomjerne razmjene zemljišta za okončanje rata. Zelenski je to odbio, a Tramp je nakon sastanka zauzeo stav da sukob treba biti zamrznut na postojećim linijama fronta.
Zatim je prošlog vikenda Rusija poslala diplomatsku notu Vašingtonu ponovivši svoje ranije mirovne uslove. Nekoliko dana kasnije Tramp je rekao novinarima da je planirani sastanak s Putinom otkazan jer "jednostavno nije imao dobar osjećaj u vezi s tim."
Govoreći za SiEnEn (CNN) u petak po dolasku u Vašington radi razgovora s američkim zvaničnicima, Dmitriev je rekao da sastanak između Trampa i Putina nije otkazan, kako je američki predsjednik opisao, te da će se dvojica lidera vjerovatno sastati kasnije.
Dva američka zvaničnika privatno su rekla da je, gledano unatrag, Trampov neuspjeli plan za sastanak s Putinom vjerovatno bio rezultat "iracionalnog entuzijazma." Nakon što je postigao prekid vatre u Gazi, ti zvaničnici su rekli, Tramp je precijenio koliko može iskoristiti zamah jednog diplomatskog uspjeha da posreduje u drugom.
Tramp je na kraju odlučio uvesti sankcije Rusiji tokom sastanka u srijedu s ministrom finansija Skotom Besentom i državnim sekretarom Markom Rubiom, rekao je visoki zvaničnik Bijele kuće.
Iza kulisa, Ukrajina je dobila očigledan američki podsticaj nakon što je proces odobravanja pružanja podataka o ciljevima za ukrajinske napade dugog dometa u Rusiji premješten iz Pentagona u Vašingtonu u Evropsku komandu SAD-a u Njemačkoj, koju američki i evropski zvaničnici smatraju odlučnijom prema Rusiji, prema riječima jednog američkog i jednog evropskog zvaničnika.
Međutim, Tramp je rekao da još nije spreman da Ukrajini isporuči rakete dugog dometa Tomahavk, koje je Kijev tražio.
SAD takođe vrše pritisak na Evropu da dodatno pooštri finansijski pritisak na Moskvu.
Prilikom objave američkih sankcija, Besent je pozvao EU da učini isto. Oupšteno gledano, američki zvaničnici kritikovali su EU i zemlje NATO-a što ne poduzimaju odlučnije korake protiv Rusije.
Ipak, za EU će biti teže uvesti potpune blokirajuće sankcije protiv Lukoila nego za SAD, rekao je jedan visoki zvaničnik EU-a, s obzirom na to koliko je Lukoil duboko povezan s evropskom ekonomijom. Naftna kompanija posjeduje rafinerije u Bugarskoj i Rumuniji te ima razvijenu mrežu benzinskih pumpi širom kontinenta.
- Mislim da prvo moramo pronaći način da se razdvojimo prije nego što budemo mogli uvesti potpune sankcije - rekao je zvaničnik EU-a.

Amerika sprema nove sankcije Rusiji, ali od Evrope traži veći pritisak na Putina

Gledajte informativnu emisiju "24 sata" večeras u 19 sati na Televiziji E. Naš gost je docent na Fakultetu političkih nauka i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović.
Tema dana je - tužilačka (ne)poslušnost. Da li vlast pokazuje ambicije da kontroliše tužilaštvo? Kakve su posljedice po vladavinu prava i evropski put Crne Gore?
Ostale teme:
- Pokojni mitropolit SPC Amfilohije Radović odlikovanjem Ordenom Crnogorske velike zvijezde našao se u društvu visokih zvaničnika stranih država i diplomata, poput bivšeg predsjednika SAD Džozefa Bajdena i jordanske kraljice Ranije.
- U ruskim napadima na Ukrajinu ubijene najmanje četiri osobe. Ruski zvaničnici poručuju da ih ekonomske sankcije neće uplašiti.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Amra Tahirović.

Informativna emisija "24 sata": Gost Zlatko Vujović, tema dana - tužilačka (ne)poslušnost

Rast indeksa i manji promet obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je saopšteno da je izvršni direktor Elektroprivrede (EPCG), Ivan Bulatović, razriješen te funkcije na sjednici Odbora direktora kompanije.
Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija na Montenegroberzi, MNSE10, kao i indeks MONEX, ojačali su tri odsto na 1.187,18 poena, odnosno blago na 18.272,36 bodova.
Promet je iznosio oko 77,31 hiljadu eura i bio je 21 odsto manji od prošlosedmičnog.
Dionica EPCG rasla je skoro 13 odsto na šest eura. Odbor je za vršioca dužnosti izvršnog direktora imenovao Bojana Đordana, doskorašnjeg izvršnog rukovodioca Direkcije za obnovljive izvore energije (OIE).
Bulatović je za izvršnog direktora u četvorogodišnjem mandatu imenovan krajem januara prošle godine.
Odbor direktora EPCG kasnije je objavio da će uskoro raspisati konkurs za izbor novog izvršnog direktora, u skladu sa zakonom i procedurama kompanije. Iz EPCG je saopšteno da je Odbor direktora razriješio Bulatovića, a za vršioca dužnosti na toj poziciji imenovao izvršnog rukovodioca Direkcije za obnovljive izvore energije, Bojana Đordana.&nbsp;
- Odluka je donijeta u skladu sa Statutom i internim aktima EPCG, s ciljem obezbjeđivanja kontinuiteta u upravljanju kompanijom i realizaciji tekućih poslovnih i investicionih aktivnosti - navodi se u saopštenju.
Akcije Izbora Bar rasle su 16,3 odsto na 0,41 cent, Plantaža 6,3 odsto na 17 centi, kao i Jugopetrol neznatno na 15,25 eura.
Dionice Željezničkog prevoza (ŽPCG) slabile su 20 odsto na 1,36 eura, Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera 13,2 odsto na 7,81, kao i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) blago na 1,16 eura.
Kompanija Monteput i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) produžili su ove sedmice rok za dostavljanje tehničkih i finansijskih ponuda za izbor projektanta i izvođača radova na drugoj dionici auto-puta Bar-Boljare, od Mateševa do Andrijevice do 30. oktobra.
- Uzimajući u obzir složenost tenderske dokumentacije koja se odnosi na pripremu ponuda za projektovanje i izvođenje radova na drugoj dionici auto-puta, kao i brojna pitanja i zahtjeve koje su potencijalni ponuđači dostavili tokom trajanja postupka, dodatno produženje roka za podnošenje ponuda ima za cilj osigurati punu transparentnost i ravnopravan pristup svim zaniteresovanim učesnicima - saopšteno je iz Monteputa.
Kako su kazali iz kompanije, dodatno vrijeme omogućava ponuđačima da kvalitetno pripreme svoje ponude, posebno imajući u vidu procedure koje su potrebne za pribavljanje odgovarajućih sredstava obezbjeđenja koje se odnose na garancije, a koje iziskuju dodatnu koordinaciju i administrativne korake.
Akcije Crgnogorskog Telekoma ostale su na prošlosedmičnih 2,35 eura. Vrhovni državni tužilac Milorad Marković, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i postupajuća tužiteljka Ana Perović Vojinović nijesu se pojavili na kontrolnom saslušanju o slučaju Telekom na skupštinskom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu.
Na dnevnom redu je ove sedmice bilo kontrolno saslušanje na temu Aktivnosti tužilaštva koje su dovele do odbacivanja krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom prodaje bivšeg državnog preduzeća Telekom.
Inicijativu za kontrolno saslušanje su podnijeli poslanici Pokreta Evropa Sad (PES), Vasilije Čarapić, Darko Dragović i Dražen Petrić.
Iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) saopšteno je da je skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu, blagovremeno informisan o razlozima nedolaska predstavnika tužilačke organizacije na kontrolno saslušanje u vezi sa predmetom Telekom.
- Netačni su navodi predsjednika Odbora, Vladislava Bojovića, da Skupštini nije dostavljen dopis od predstavnika tužilačke organizacije u vezi sa kontrolnim saslušanjem na temu Aktivnosti tužilaštva koje su dovele do odbacivanja krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom prodaje bivšeg državnog preduzeća Telekom - navodi se u saopštenju.
Ukupan promet na Montenegroberzi u septembru je iznosio 632,27 hiljada eura i bio 70,57 odsto niži u odnosu na avgust.
- U poređenju sa septembrom prošle godine, promet je niži 4,18 odsto. Prosječan dnevni promet u prošlom mjesecu iznosio je 28,74 hiljade eura - navodi se u Biltenu Montenegroberze.
U septembru je, tokom 22 dana trgovanja, zaključena 101 transakcija.
Ukupan promet u septembru na prime tržištu iznosio je 239,66 hiljada eura, a sklopljene su 34 transakcije.
U istom periodu, na standard tržištu sklopljene su tri transakcije, a promet je iznosio 4,26 hiljada eura.

Tri odsto jača vrijednost deset najboljih kompanija na Montenegroberzi

Grupa od tridesetak osoba sa fantomkama, koji su imali motke i baklje, upali su danas na stadion Čelika kraj Bistrice, baš u trenutku kada je sudija Stefan Goločevac trebalo da označi početak drugog poluvremena u utakmici 13. kola Druge lige (Internacional - Berane).
Ova grupa je kroz prolaz kuda se ide do svlačionica upala na teren, a onda krenuli ka dijelu tribine, gdje su smješteni navijači Berana.
Čuli su se topovi, veliki broj baklji je upućen ka gostujućim navijačima, a onda je uslijedio opšti metež. Policija i pripadnici redarske službe nastojali su da stvari stave pod kontrolu, ali je grupa huligana očigledno upadom iznenadila sve.&nbsp;
Nastao je haos, grupa je brzo na isti prolaz uspjela da pobjegne, a onda su organi reda nastojali da spriječe ulaz navijača Berana u teren.
Sve je to u prvom trenutku izgledalo kao scena iz akcionih filmova, a šokirani fudbaleri brzo su se povukli, dok su pojedini igrači Berana bili kod tribine kako bi pružili podršku svojim navijačima.
Nakon pola sata, veliki dim od baklji se povukao, stadion je bio pod blokadom i velikim policijskim obezbjeđenjem, tako da je sve bilo spremno da se meč, ipak, nastavi.
Nakon 40 minuta počelo je drugo poluvrijeme.&nbsp;
Nakon prvih 45 minuta rezultat je 0:0.

Haos na stadionu Čelika: Huligani bakljama i motkama napali navijače

Nakon što se po pozivu policije danas kasno popodne javila u Centar bezbjednosti Podgorica mlada Podgoričanka, koja tereti bivšeg supruga da fizički zlostavlja njihovu kćerku kada boravi kod njega, sprovedena je u zatvor u Spužu, po nalogu Osnovnog suda u Podgorici koji je osudio na 15 dana zatvorske kazne, jer odbija da mu preda dijete – saopštila je Portalu ETV njena porodica. Ova mlada žena je u sedmom mjesecu rizične trudnoće. O njenoj borbi s crnogorskim institucijama Portal ETV izvještavao je u više navrata, a, kako smo pisali 25. jula, tada je krivičnu prijavu policiji podnijela i protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, kako je rekla, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – napisla je ona tada u prijavi. Kako je ispričala za Portal ETV, pozvonili su i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – napisala je u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe. Tada je bila u petom mjesecu trudnoće i zbog stresa je, kako je istakla u prijavi, prokrvarila, o čemu je izvještaj ginekologa dostavila policiji. U prijavi je napisala i da je sutkinja Hrković ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. Sa sutkinjom se tada dogovorila da popodne sa kćerkom dođe u Centar za socijalni rad, gdje njena kćerka, kako je napisala u prijavi, kada je ugledala oca „doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024211044_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024211044_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="sud"> <figcaption>PO NALOGU SUDA ŽENA U SEDMOM MJESECU RIZIČNE TRUDNOĆE ZATVORENA: Osnovni sud u PodgoriciOsnovni sud</figcaption> </figure>  Ova mlada žena tada je za Portal ETV kazala &nbsp;da je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako je rekla, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je odgovorila da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. Ona odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom. U maju smo objavili da je sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ina Hrković donijela odluku da na 15 dana pošalje u zatvor mladu Podgoričanku, jer odbija da preda maloljetnu kćer ocu protiv kojeg je pokrenula više postupaka zbog nasilja nad njihovim đetetom. Poslije ovakve odluke Podgoričanka je protiv sutkinje Hrković podnijela krivičnu prijavu, a obratila se i institucijama tražeći pomoć, među kojima i Kancelariji ombudsmana. U rješenju sutkinje Hrković piše da „izvršni dužnik nije ispunila obavezu naloženu rješenjem o izvršenju ... od 06. 05. 2025. godine ovog suda, pa se određuje izvršenje izrečene kazne zatvora u trajanju od 15 (petnaest) dana u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija“. - Nalaže se izvršnom dužniku da odmah omogući održavanje ličnih odnosa izvršnog povjerioca i djeteta ..., tako što će u prostorije Centra za socijalni rad dovesti dijete, kako bi je izvršni povjerilac preuzeo... – piše u tom rješenju. Prema odluci suda djevojčica bi kod oca trebalo da boravi svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom od 16 do 19 sati, a te sedmice bi provodila i vikend kod oca – od petka do neđelje veče. U slučaju da ne postupi po ovoj odluci sutkinja Hrković je Podgoričanku kaznila i još jednom zatvorskom kaznom u trajanju od mjesec dana, koju će, kako piše u rješenju, „sud sprovesti po službenoj dužnosti“. Sutkinja Hrković smatra da sigurnost đeteta nije ugrožena i da je u najboljem interesu djevojčice da vrijeme provodi sa ocem, obrazlažući da je tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu protiv njega i da se postupak sada vodi po privatnoj tužbi, te da ni činjenica da se protiv njega pred tužilaštvom vodi još jedan postupak „nijesu dovoljni (razlozi p.a.) da sud zaključi da bi sigurnost djeteta bila ugrožena“. Centar za građansko obrazovanje ranije je upozorio na izvještaj GREVIO (Grupa eksperata Savjeta Evrope za borbu protiv nasilja nad ženama) koji je u prošlogodišnjem izvještaju upozorio na hitnu potrebu za unaprjeđenjem postupanja u slučajevima nasilja nad ženama, podvlačeći brojne nedostatke u odgovoru nadležnih organa, posebno u dijelu odluka o starateljstvu i pravu na posjete, kao i hitnih zabrana prilaska i drugih zaštitnih mjera koje se ne primjenjuju u adekvatnom obimu.

Žena u sedmom mjesecu rizične trudnoće, po nalogu suda, odvedena u zatvor

Pravni zastupnik bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića, advokat Mihailo Volkov, podnio je 15. oktobra Osnovnom sudu u Podgorici tužbu zbog dugogodišnjeg mobinga. &nbsp; U tužbi se navodi čak šest postupanja koja su osnov za pisanje tužbe. Pavićeviću je usmenom naredbom zabranjeno da dolazi na posao još 9. aprila 2021. godine, a disciplinski postupak je pokrenut februara ove godine. Vrh Uprave policije, &nbsp;kako je izvijestila Televizija E, svojevremeno nije Pavićevića obavijestio o planovima mafijaškog klana da dronom napadnu Pavićevićevu porodičnu kuću u Danilovgradu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024131052_cb5193584980363764ea5fc95ee90f2ed30ea65c7eabb1d6d5a63873846344e5.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024131052_cb5193584980363764ea5fc95ee90f2ed30ea65c7eabb1d6d5a63873846344e5" data-rendition-name="original" width="553" height="341" loading="lazy" alt="GODINAMA NA METI VRHA POLICIJE: Milovan Pavićević"> <figcaption>GODINAMA NA METI VRHA POLICIJE: Milovan Pavićević</figcaption> </figure>  Prema tužbi advokata Vojkova, pozivajući se na analizu sudske prakse Crne Gore prema Pavićeviću je počinjeno više ponašanja koja ukazuju na postojanje mobina. Među njima ,,namjerno i neopravdano izolovanje zaposlenog od drugih zaposlenih tako što se izbjegava i prekida komunikacija sa njim”; ,,širenje neistina o zaposlenom uopšte i u vezi sa njegovim privatnim životom”; ,,nedavanje radnih zadataka zaposlenom koji nije opradano potrebama procesa rada, kao i neopravdano onemogućavanje zaposlenog da izvršava radne zadatke” kao i ,,neopravdano i namjerno isključivanje zaposlenog iz obrazovanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja zaposlenih”... U akciji Specijalnog državnog tužilaštva Pavićević je 3. oktobra priveden zbog sumnje da je dio kriminalne grupe na čijem je čelu Aleksandar Mijajlović. &nbsp; Portal ETV je septembra ove godine pisao o disciplinskom postupku protiv Pavićevića koji je poprimio obrise pravog kafkijanskog procesa: ročište, održano 25. septembra, bila je tek prva rasprava iako je postupak protiv Pavićevića pokrenut čak osam mjeseci ranije - još 13. februara ove godine. &nbsp; Pavićevićeva odbrana je tvrdila da se radi o montiranom disciplinskom procesu, o krivotvorenim informacijama u operativnom izvještaju Komisije za bezbjednosne provjere. Ne samo to: Pavićević i advokat Volkov su pokazali da u disciplinskoj tužbi postoje fingirane informacije koje se odnose - na nepostojeća lica i nepostojeće događaje ili lažno prikazana dešavanja čiju je vjerodostojnost lako bilo prethodno provjeriti. &nbsp;&nbsp; &nbsp;

Pavićević tužio državu za mobing

Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Zoran Lakušić podnio je tužbu protiv nekadašnjeg šefa Službe za pravne i administrativne poslove u ovoj kompaniji Aca Ognjenovića, koji je otkaz dobio krajem jula, optužujući ga da je „u više navrata, putem javnih objava i komentara na društvenoj mreži Facebook, iznosio neistinite, uvrjedljive, omalovažavajuće i klevetničke tvrdnje“ na njegov račun, „koje su javno dostupne velikom broju lica i kao takve prenijete od strane nekoliko portala, te prosljeđivane neodređenom broju lica i izvjesno trajno arhivirane“. Lakušić je prethodno, isto u avgustu, protiv Ognjenovića i nekadašnjeg rukovodioca Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimira Ružičića, kojem je krajem juna, takođe, uručen otkaz, podnio krivičnu prijavu u kojoj je tvrdio da mu je ugrožena bezbjednost, te povrijeđena čast zbog njihovih objava na društvenim mrežama, ali i tekstova na portalima. Ta prijava je, kako je Portalu ETV kazao Ognjenović, odbačena kao neosnovana. Lakušić, međutim, nastavlja sa progonom, pa novom tužbom od Ognjenovića, čovjeka kojeg su u Regionalnom vodovodu ostavili bez posla, traži 10.000 eura za pretrpljene i buduće duševne bolove. - Zbog ukazivanja na nezakonite postupke Lakušića i izvršnog direktora Krsta Radovića na udaru smo se našli Vladimir Ružičić i ja, jer smo odbili da ćutimo. Da se radi o udruženom djelovanju i pokušaju da nas ućutkaju svjedoči i činjnica da je gotovo identičnu tužbu protiv mene podnio i doskorašnji Lakušićev savjetnik, sada penzioner, Željko Raičević – kazao je Ognjenović za Portal ETV. On očekuje da će Osnovni sud u Kotoru odbaciti tužbe kao nedozvoljene, ali i dodaje da ukoliko ih prihvati „konačno će se stvoriti situacija da će Lakušić i Raičević na ročištu morati da daju konkretne odgovore o svim dešavanjima u Regionalnom vodovodu“. Lakušić je u objavama na Fejsbuku optuživao Ružičića i Ognjenovića da rade za „šljunkarsku mafiju“, protiv koje se on, navodno, bori.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024061056_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024061056_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda"><figcaption>NEZAKONITE SMJENE: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  U tužbi koju je podnio protiv Ognjenovića, pored ostalog, Lakušić citira objave u kojima ga je prozivao da je dio „kriminalne grupe“ koja je „godinama izvlačila novac iz Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. Fokus tružbe je, ipak, na objavi kojom ga je, kako piše, Ognjenović prozvao da je odgovoran za ,,nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (dosada otkriveno oko 55.000 eura) koje je sproveo Lakušićev savjetnik Željko Raičević“. Ističe da je „tekst na ovu temu sa neistinitim navodima o navodnom nezakonitom umanjenju naknade na štetu RVCP za koju je okrivljen tužilac objavio ETV portal“. Naš portal objavio je 16. jula da su se bivši rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu i nekadašnji šef Službe za pravne i administrativne poslove, kojima je uručen otkaz, opet obratili premijeru Milojku Spajiću i resornom ministru Damjanu Ćulafiću sa inicijativom za preispitivanje rada Lakušića i izvršnog direktora Krsta Radovića. - Kako smo nezvanično saznali, jedan zapošljeni koji je vršio obračun posebne naknade na investicije (što za Regionalni vodovod predstavlja jedan od dva glavna izvora prihoda), je na štetu Regionalnog vodovoda pogrešno obračunavao posebnu naknadu na investicije čime je pričinio materijalnu štetu cc 50-60.000,00 eura po ovo društvo čiji je vlasnik država Crna Gora, a na korist investitora iz Reževića ako se ne varamo, namjerno ili ne nadležne institucije će to utvrditi u narednom periodu – citirali smo navode iz njihovog pisma. Oni su u dopisu iskazali bojazan i da se pokušava da „povreda radne obaveze zapošljenom zastara kako bi taj zapošljeni, koji je pričinio štetu Regionalnom vodovodu, stekao pravo na otpremninu i napuštio Regionalni vodovod kao počasni radnik“. U Regionalnom vodovodu dešava se gotovo nevjerovatna situacija – uskoro će godina kako je Lakušić podnio ostavku na funkciju predsjednika Odbora direktora, ali Vlada je, prema javnosti dostupnim informacijama, do danas nije konstatovala.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102407100_b7c50231708f604b4ce344565f0842ddc710bd2cf664087fd5d1676c686fa07a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025102407100_b7c50231708f604b4ce344565f0842ddc710bd2cf664087fd5d1676c686fa07a" data-rendition-name="original" width="1000" height="1333" loading="lazy" alt="Krsto Radović"><figcaption>OTKAZI ZA NEPODOBNE: Krsto Radović (Photo: Foto: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Ostavka je uslijedila ubrzo pošto je nezakonito smijenio izvršnog direktora kompanije Borislava Ivankovića, u novembru prošle godine i, takođe, nezakonito imenovao Krsta Radovića. Pisali smo da je Ivanković čak treći izvršni direktor kojeg je Lakušić nezakonito smijenio od kada je imenovan na čelo Odbora direktora Regionalnog vodovoda, u maju 2021. godine, u okviru partijske raspodjele funkcija u državnim preduzećima, a pošto su u avgustu 2020. vlast u našoj zemlji preuzele proruske i prosrpske političke elite. Prvo je smijenio Gorana Jevrića, a onda i Josifa Đuraškovića. Za prvog čovjeka Odbora direktora Lakušić je imenovan kao kadar Demokratske narodne partije Milana Kneževića.

Lakušić tužio Ognjenovića, traži mu 10.000 eura za duševne patnje

Pljuske, koje je srbijanski režim dobio na sednici i u rezoluciji Evropskog parlamenta, očigledno su izazvale veliki potres u vrhu države i SNS. Zato je već prvog jutra od usvajanja nikad dužeg i ozbiljnijeg spiska kritika, zamerki, uslova i opomena – u Beogradu došlo do “terorističkog napada”.
Doduše, samo koji sat pošto je - po mnogim elementima sumnjivu - pucnjavu i paljevinu u “Ćacilendu”, ispred Skupštine u kojoj traje zasedanje, predsednik države (za to naravno nenadležan) nazvao “terorizmom”, tužilac je sveo na “pokušaj ubistva”. Ali, to ne menja suštinu sumnje da se nešto – što se, najzad, moglo dogoditi bilo kog dana tokom sedam ipo meseci postojanja najvećeg nehigijenskog naselja u Evropi, a nije – dogodilo baš u momentu kada je odnarođeni srbijanski režim dobio žestoke evropske packe, koje nikako ne može da sakrije.
Nije, naravno, samo tajming događaja u “Ćacilendu” sumnjiv.&nbsp;
Sumnjivo je i kako je izvršilac sa sve kantom benzina i oružjem uopšte ušao među šatore u kojima obitava najgori srbijanski šljam i zločinac, koje čuva policija i gde skoro svakodnevno bivaju napadnuti obični građani koji samo pokušaju da prođu pored.&nbsp;
Sumnjivo je i što je izvršilac penzionisani pripadnik BIA, a važi uverenje da je pripadnik obaveštajnih službi “u službi” do smrti, a ne do penzije.&nbsp;
Sumnjivo je i brzopotezno saslušanje na vratima “marice” i pred kamerama, jer takvo priznanje se lako obara pred sudom.&nbsp;
Sumnjiva je i brzina kojom su policija i tužilaštvo izašli s potpunim podacima i malte ne završenom istragom, kroz usta onoga čiji se rejting strmoglavljuje, a koji voli da priča svakodnevno o svemu sem o onome šta narod očekuje od njega.&nbsp;
Sumnjiva je i ažurnost “sređivanja” lica mesta i okončanja istražnih radnji – što neodoljivo podseća na postupke posle rušenja nadstrešnice na novosadskoj železničkoj stanici.
Upravo zbog približavanja godišnjice novosadske tragedije, analitičari su skloni verovanju da događaj ispred Skupštine predstavlja i svojevrstan alibi koji bi mogao da se iskoristi i u prevenciji okupljanja većeg broja ljudi u Novom Sadu, 1. novembra.
Ono što izaziva nespokojstvo je činjenica da je srbijanski režim u poslednje vreme doživeo nekoliko značajnih udaraca, u koje treba ubrojati i konačni prekid snabdevanja gorivom iz Rusije, sa ucenom za gas, i promenjenu retoriku dosad šarmirane Ursule fon der Lajen, i prvi put evropska reagovanja na laži i uvrede, pa i hlađenja iz SAD i Turske. U isto vreme, veliki broj dotad vernih pristalica iz interesa uočljivo se povukao, kupljeni simpatizeri nadaju se novom vlasniku, pretnje i ucene sve manje “rade”, a piramida koruptivne vlasti se sve više oslanja samo na tradicionalno nepouzdane besprizorne i kriminalce. U takvim uslovima, treba imati u vidu da je zver saterana u ćošak najopasnija. Otud i nespokojstvo: izgleda da je Srbija ušla u fazu kada od vlasti kojoj se izmiče tle pod nogama može da očekuje sve. Bukvalno sve.
Najzad, od trenutka kada se srušila novosadska nadstrešnica, pa do danas, režim i manifestuje sve svoje najgore osobine – samo ne radi ono zbog čega vlast i postoji: ne utvrđuje istinu i krivce za tragediju. Osobine režima, opet, nikome nisu nejasne – to je četrdesetogodišnji kontinuum diktature, bezakonja, nasilja, rata, krađe, nemorala, zaluđivanja i primitivizma. Rukavice su u Srbiji odavno skinute, pa da i mi ne pišemo u rukavicama. Zločinačku es-pe-esovsko – radikalsku vlast (1988-2000), posle koštunica-tadićevskog perioda prikrivanja, izbegavanja odgovornosti i “pomirenja”, nasledila je zločinačka presvučeno radikalska “naprednjačka” i “reformisana” es-pe-esovska vlast (2012 – danas). I to je to.&nbsp;
Ovako svedeno, liči da Srbija nije ni imala šansu. A ta spoznaja i danas unosi nespokoj, imajući u vidu da su se i u studentski protest, i u opozicione stranke, i u građanske organizacije infiltrirali isti oni mozgovi i psihologija koji su svojevremeno okrenuli leđa Balkanskom kasapinu. Oni, koji nisu smatrali da režim svojim delovanjem čini nemerljivu štetu Srbiji, srpskom narodu, svima koji žive u Srbiji i svima koji imaju nesreću da se sa Srbijom graniče, već da nije dovoljno efikasan i sposoban da ostvari “vekovni san”.
Tu infiltraciju, taj moralno-vrednosni kolaps, opet, nije bilo teško izvesti. Srpske bezbednosne službe decenijama baš to, i vrlo uspešno, rade, umesto da štite bezbednost države od stranih uticaja, gde se pokazuju kao ekstremno nesposobne. Srpska pravoslavna crkva deluje kao paramilitantna organizacija, koja huška na zlo, umesto da propoveda mir i ljubav, kako stoji u njenim svetim knjigama. S lanca odavno pušteni kriminalci štite ambijent koji se za kriminalne aktivnosti samo poželeti može. Običan narod, sluđen višedecenijskom nemaštinom, ispiranjem moga, uništenim medijima, lažnim prorocima i “friziranom” istorijom, i nehotice učestvuje u tome.
Kao dokaz svega, ne moramo da idemo dalje od odnosa prema minulim ratovima. Ne samo negiranje genocida, presuđen u sudu čiju nadležnost je priznala i država Srbija, već i njegovo aktivno slavljenje. Smišljeno i plansko guranje pod tepih očiglednih i utvrđenih zločina koji se ne mogu negirati. Obesmišljavanje sudskih postupaka. Slavljenje presuđenih ratnih zločinaca, što u vreme robijanja, što kasnije, pod parolom “odslužili su kaznu”, uz “zaboravljanje” da pravni aspekt nekog zločina uvek sledi i moralni.
Tako smo, na primer, došli u situaciju da zločinac, koji odleži kaznu, bude dočekan kao heroj, dobije priliku da napiše knjigu sa “svojom istinom”, ili, čak, da odradi niz predavanja studentima Vojne akademije. Doček teško obolelog ratnog zločinca Nebojše Pavkovića i njegova planirana sahrana u Aleji zaslužnih građana najbolje ilustruju to uništavanje svake moralne vrednosti i nepostojanje jasne razlike između dobra i zla.
Ipak, Srbija ima šansu. Raspoloženje većine naroda, kao i spoljnopolitičke okolnosti, navode na pomisao da se srbijanskom režimu bliži kraj. Iako, naravno, danas još niko ne može da ozbiljno govori o momentu tog kraja, baš kao ni o okolnostima u kojima do tog kraja može da dođe, a čije pretpostavljanje s razlogom izaziva nespokoj u narodu.
Taj kraj biće makar trenutak predaha i za dve susedne države – Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru – koje Srbija direktno ugrožava svojim frustracijama neostvarenog “carstva” u granicama kojima je neko Načertanije odavno zarazio srpski genom. Jer, na isti način na koji Rusija decenijama drži Srbiju u vazalnom i često mazohističkom položaju, sistemom spojenih sudova ponaša se i Srbija prema ove dve države u kojima živi značajan broj Srba. A to znači i – značajan broj naivnih i indoktriniranih ljudi podložnih manipulaciji, spremnih da unište svoju državu zarad nerealnog očekivanja da će ih, ako to učine, hegemon prihvatiti kao sebi ravne, uz (po) nekoliko bitangi koje primaju naređenja iz ulice Kraljice Ane u Beogradu i za to imaju priličan finansijski interes.
Na kraju, u jednome treba biti posebno jasan i direktan. Ništa, apsolutno ništa se u Srbiji, a otuda ni za njene susede, ne može promeniti, pukom promenom vlasti u Beogradu. Srbija mora da se promeni iz temelja, da se izmeni kompletan narativ koji tu zemlju i njene stanovnike drži u okovima dogme, zabluda i “prirodnog” hegemonizma. Srbija mora da se vrati antifašizmu koji ju je afirmisao, vrednosno jasnom razlikovanju dobra i zla, mora da se okrene idejama budućnosti, shvatanju da je moguće raditi u sopstvenom interesu i pritom ne nužno ugrožavati tuđi. Da kao država, a shodno tome i narod koji je naseljava, izađe iz zone komfora i suoči se sa stvarima koje su u njeno ime i za njen račun rađene i sa svim posledicama toga.&nbsp;
Bez svega toga, svaka puka promena vlasti svodi se na – džaba ste krečili.

Počinje zimsko računanje vremena: Večeras pomjeranje kazaljki

Tagovi

Amerika sprema nove sankcije Rusiji, ali od Evrope traži veći pritisak na Putina

Informativna emisija "24 sata": Gost Zlatko Vujović, tema dana - tužilačka (ne)poslušnost

Tri odsto jača vrijednost deset najboljih kompanija na Montenegroberzi

Haos na stadionu Čelika: Huligani bakljama i motkama napali navijače

PRATITE TVe UŽIVO