Podrška, informisanost i volja ključni za ostvarivanje roditeljstva osoba s invaliditetom

Osobe s invaliditetom često nemaju podršku od svog okruženja da se ostvare kao roditelji, a uz podršku, informisanost, volju, kontinuirano unapređenje njihovog pristupa zdravstvenim uslugama, kao i podizanje svijesti o reproduktivnim pravima žena s invaliditetom sve je moguće.

To je poručeno na pres konferenciji koja je održana u okviru projekta „Reforma i podrška zdravstvenih prava za osobe s invaliditetom“, koji realizuje Savez udruženja paraplegičara Crne Gore u partnerstvu sa Udruženjem paraplegičara Bar.

Predsjednica Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore Milijana Ćirković, predstavljajući sadržaj Informatora, koji je nastao u okviru projekta, je rekla da taj dokument pruža jasne i sveobuhvatne informacije o ostvarivanju prava na vantjelesnu oplodnju, neophodnoj dokumentaciji, pravnom okviru, pristupačnosti zdravstvenih usluga i postupcima žalbe.

Prema njenim riječima, ključno je da se edukuju ne samo osobe sa invaliditetom, već i medicinsko osoblje, jer su, kako je navela, istraživanja pokazala da osobe s invaliditetom često trpe diskriminaciju upravo od strane zdravstvenih radnika, “ne zbog loše namjere, već zbog nerazumijevanja njihovih potreba i prava”.

- Osobe s invaliditetom često nemaju podršku od svog okruženja da se ostvare kao roditelji, da započnu porodični život. Zato smo kroz izradu ovog informatora željeli da pošaljemo jasnu poruku, da je sve moguće uz podršku, informisanost i volju - poručila je Ćirković .

Prema njenim riječima, postupak vantjelesne oplodnje je složen i zahtjevan, potrebna je podrška , psihološka, institucionalna, ali i prijateljska, podrška zajednice i pozitivnog okruženja.

- Kada govorimo o zakonskim okvirima, iako su unaprijeđeni, smatramo da postoji prostor za dalji napredak. Trenutno su odobrene četiri vantjelesne oplodnje, što je premalo, jer znamo da je borba duga i teška, a mnoge žene prolaze i po desetak ili više ciklusa - rekla je Ćirković.

Zato, kako smatra, i lokalne samouprave bi trebalo da prepoznaju važnost ove oblasti i pruže dodatnu finansijsku podršku, te da se zakonska rješenja dalje unaprijede, jer gdje postoji volja i postoje mogućnosti.

Ćirković je pojasnila da je cilj projekta “Unapređenje pristupačnosti zdravstvenih usluga za osobe s invaliditetom, s posebnim akcentom na žene, kroz jačanje informisanosti o zdravstvenim pravima, zagovaranje za prioritetno zakazivanje osnovnih i specijalističkih pregleda u zdravstvenom sistemu, promociju savjetovališta za reproduktivno zdravlje, pružanje pravne podrške osobama s invaliditetom, kao i jačanje saradnje između civilnog i državnog sektora”.

- Tokom realizacije projekta sproveli smo više aktivnosti: rad pravne kancelarije kroz koju smo pružili oko 50 besplatnih pravnih usluga osobama s invaliditetom, medijsku kampanju koja je imala je za cilj podizanje svijesti javnosti o pravima osoba s invaliditetom u oblasti zdravstvene i reproduktivne zaštite - rekla je Ćirović.

Kako je kazala u okviru projekta organizovane su radionice u Savjetovalištu za reproduktivno zdravlje, u kojima je učestvovalo devet osoba s invaliditetom sedam žena i dva muškarca.

- Cilj radionica bio je unapređenje znanja, razmjena iskustava i pružanje podrške u oblasti reproduktivnog i mentalnog zdravlja osoba s invaliditetom. Stručnu i psihosocijalnu podršku pružili su dr Željka Stevović, specijalista ginekologije, i dr Marko Đurđić, psiholog - rekla je Ćirović.

Žana Mihajlović, doktorka ekonomskih nauka i predsjednica Fondacije “Budi mama” je rekla da se žene s invaliditetom često suočavaju sa dodatnim preprekama fizičkim, administrativnim i društvenim.

Upravo zato je, kako smatra, ovaj projekat izuzetno važan, jer donosi vidljivost tamo gdje je do sada postojala tišina.

- Ovaj informator nije samo brošura, on je alat za osvješćivanje i osnaživanje. Pokazuje da roditeljstvo ne smije zavisiti od invaliditeta, već od spremnosti i želje da se bude roditelj - rekla je Mihajlović.

Informator je, prema njenim riječima, nastao je iz potrebe da svaka žena koja razmišlja o vantjelesnoj oplodnji može jasno, bez straha i bez predrasuda, da dobije sve potrebne informacije na tom teškom putu do roditeljstva.

- Žena treba da zna svoja prava, kome treba da se obrati i koje korake da preduzme i upravo to donosi ovaj Informator - jasna je Mihajlović.

Dokument je, kaže, izrađen u skladu sa najnovijim zakonskim izmjenama, u čijem smo procesu i mi učestvovali zapravo, bili smo među inicijatorima.

- Po prvi put u Crnoj Gori dogodila se izmjena tako osjetljivog zakona koji reguliše prava osoba koje se suočavaju s neplodnošću i žele da ostvare potomstvo, uz podršku države - poručila je Mihajlović.

Najvažnije je, podvlači, da svaka osoba koja se suočava sa problemom ostvarivanja roditeljstva zna da nije sama.

- Da postojimo kao mreža podrške, kao jedna velika porodica - jasna je ona.

Mihajlović je naglasila da su uspjeli da omoguće i besplatnu „mikrotesta“ proceduru.

- Izuzetno skupu i važnu metodu za muškarce koji imaju problem sa neplodnošću. To je veliko dostignuće, jer se u Crnoj Gori sada može sprovesti bez troškova za pacijenta - kazala je ona.

Ona je poručila da se za sve detaljnije informacije, građani se mogu obratiti Fondaciji „Budi mama“ putem sajta, društvenih mreža ili telefona.

- Uvijek odgovaramo, jer smo mi bili inicijatori i kreatori mnogih zakonskih rješenja u ovoj oblasti - rekla je Mihajlović.

Prema njenim riječima ovaj projekat povezuje nauku, praksu i emociju.

- Pokazuje da partnerstvo između civilnog sektora, institucija i zajednice može donijeti stvarne promjene. Ljudska prava nijesu privilegija ona su temelj našeg društva - jasna je Mihajlović.

Ona je zaključila da danas, kada govorimo o reformi zdravstvenih prava, moramo govoriti i o empatiji.

- Jer reforma bez empatije je samo procedura, a empatija bez akcije je samo osjećaj. Naša je dužnost da ih spojimo - zaključila je.

Projekat “Reforma i podrška zdravstvenih prava za OSI” je podržan u okviru programa Podržani =Osnaženi, koji realizuje Fond za aktivno građanstvo (FAKT) u partnersvu sa Zakladom za razvoj lokalne zajednice “Slagalica” iz Hrvatske, a finansira ga Evropska unija, uz sufinansiranje Ministarstva javne uprave Crne Gore.