<article>Poslanica u Skupštini Crne Gore Nađa Laković povodom predstojećih praznika uputila je donaciju novogodišnjih paketića na više adresa, među kojima su JU Dječji dom „Mladost“ – Mala grupna zajednica u Bijelom Polju, kao i onkološko odjeljenje u Podgorici.Donacijom novogodišnjih paketića, uljepšani su praznični dane i pružena je poruka podrške, pažnje i solidarnosti mališanima.U realizaciji ove humane akcije značajnu ulogu imala je Fondacija Mentorium, koja je u okviru svojih aktivnosti nedavno posjetila JU Dječji dom „Mladost“ u Bijelom Polju, gdje je uručila poklone djeci u ime poslanice, iskazujući zahvalnost zaposlenima na srdačnosti, toplom prijemu i predanosti u brizi o najmlađim korisnicima.Posebnu zahvalnost Fondacija Mentorium uputila je upravo poslanici Nađi Laković, koja je donirala poklone i dala vrijedan doprinos ovoj inicijativi.</article>

Poslanica u Skupštini Crne Gore Nađa Laković povodom predstojećih praznika uputila je donaciju novogodišnjih paketića na više adresa, među kojima su JU Dječji dom „Mladost“ – Mala grupna zajednica u Bijelom Polju, kao i onkološko odjeljenje u Podgorici.
Donacijom novogodišnjih paketića, uljepšani su praznični dane i pružena je poruka podrške, pažnje i solidarnosti mališanima.
U realizaciji ove humane akcije značajnu ulogu imala je Fondacija Mentorium, koja je u okviru svojih aktivnosti nedavno posjetila JU Dječji dom „Mladost“ u Bijelom Polju, gdje je uručila poklone djeci u ime poslanice, iskazujući zahvalnost zaposlenima na srdačnosti, toplom prijemu i predanosti u brizi o najmlađim korisnicima.
Posebnu zahvalnost Fondacija Mentorium uputila je upravo poslanici Nađi Laković, koja je donirala poklone i dala vrijedan doprinos ovoj inicijativi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nađa Laković

donacija

paketići

Društvo

Poslanica Nađa Laković donirala novogodišnje paketiće najmlađima na onkologiji i u Dječijem domu ''Mladost''

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas, nakon sastanka sa predsjednikom Somalije Hasanom Šeikom Mohamudom, da je odluka Izraela da prizna Somaliland nezakonit i neprihvatljiv korak, dodajući da se time pokušava uvući Afrički rog u destabilizaciju.
Nakon jednostranog priznanja Somalilanda od strane vlade Benjamina Netanjahua, somalijski predsjednik Hasan Šeik Mohamud otputovao je u zvaničnu posjetu Turskoj.
Nakon održanog sastanka sa Redžepom Tajipom Erdoganom zaključeno je da izraelsko priznanje dodatno destabilizuje Afrički rog.
- Izraelska odluka o priznanju Somalilanda je nelegitimna i neprihvatljiva. Na izraelskim rukama je krv 71.000 naše palestinske braće - rekao je Erdogan.
Erdogan je takođe rekao da Turska planira da započne bušenje nafte i gasa na moru uz obale Somalije 2026. godine, u skladu sa bilateralnim sporazumom, dodajući da svojoj floti dodaje dva nova broda za bušenje.
Od 2011. godine, vlada Redžepa Tajipa Erdogana uložila je mnogo novca u Somaliju, osnovavši najveću tursku ambasadu na svijetu u Mogadišu i pruživši više od milijardu dolara humanitarne pomoći kao odgovor na sušu i glad.
Turska takođe upravlja velikom vojnom bazom u Mogadišu, dok turske kompanije upravljaju gradskim aerodromom i lukom. Hiljade somalijskih vojnika obučene su u Turskoj, kako u zemlji, tako i u bazi Turksom u Mogadišu.

Erdogan: Izraelsko priznanje Somalilanda je nelegitimno, na njihovim rukama je krv 71.000 naše braće

Košarkaši Budućnost Volija pobijedili su večeras u Podgorici ekipu Turk Telekoma 91:81, u 12. kolu B grupe Eurokupa.
Budućnost se revanširala rivalu za poraz u Ankari (79:72) i upisala osmi trijumf ove sezone.
Budućnost je, nakon izjednačeni 30 minuta igre, odlučujuću prednost stekla u posljednjoj četvrtini.
U 35. minutu došla je do tada najubjedljivijeg vostva &nbsp;(77:69), prednost je u 37. minutu iznosila devet (85:76), a 20 sekundi prije kraja rekordmnih 11 poena (91:80).
Podgorički tim do prve pobjede u međusobnim duelima, vodili su Rašid Sulajmon sa 25, Nikola Tanasković ubacio je 17, Jogi Ferel 16, dok je sa 15 poena meč završio Skajle Mejs.
U ekipi iz Ankare, koja je doživjela peti poraz, najbolji je bio Džejlin Smit sa 18, Kajl Olmen je imao 17, a Marko Simonović četiri poena.
Budućnost će u narednom kolu, 7. januara, biti gost grčkog Panioniosa.

Budućnost Voli u Morači slavila protiv Turk Telekoma

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je uredbu o pozivanju rezervnog sastava na vojne vježbe tokom 2026. godine, s ciljem zaštite ključnih infrastrukturnih objekata.
Ova mjera, koju nezavisni ruski mediji tumače kao oblik takozvane „tihe mobilizacije“, nadovezuje se na zakon usvojen krajem oktobra, kojim se Kremlju omogućava angažovanje rezervista i u mirnodopskim uslovima. Budući da Rusija formalno nije objavila rat Ukrajini, takav pravni okvir omogućava šire korišćenje rezervnog sastava, prenosi ruska prorežimska novinska agencija TASS.
<h3>Fokus na zaštitu ključne infrastrukture</h3>
Prema novoj uredbi, koja danas stupa na snagu, ruska vlada zadužena je za izradu spiska kritično važnih postrojenja i infrastrukture koja će biti pod posebnim režimom zaštite. Istovremeno, Ministarstvo odbrane odrediće vojne jedinice koje će sprovoditi vježbe obezbjeđenja tih objekata.
Poseban naglasak stavljen je na energetski i saobraćajni sektor, koji su posljednjih mjeseci sve češće meta napada bespilotnim letjelicama i sabotaža. Takvi incidenti dodatno opterećuju rusku protivvazdušnu odbranu.
<h3>Prikriveno jačanje vojnih kapaciteta?</h3>
Iako su ruske vlasti prilikom usvajanja zakona u oktobru tvrdile da se ne radi o mobilizaciji, već o ciljanoj upotrebi pričuvnog sastava, nezavisni ruski portal Meduza ocjenjuje da ovakav pravni okvir u praksi predstavlja „tihu mobilizaciju“.
Prema njihovoj analizi, Kremlj parcijalnim aktiviranjem pričuvnika za zaštitu infrastrukture nastoji da poveća vojne kapacitete bez formalnog proglašenja opšte mobilizacije, koja bi mogla izazvati negativne društvene i političke reakcije unutar Rusije. Ovakav pristup vlastima omogućava veću fleksibilnost i postepeno jačanje vojnog angažmana, bez donošenja politički osjetljivih odluka.

Nezavisni ruski mediji: Putin naredio ''tihu mobilizaciju''

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan odgovorio je na prijetnje Donalda Trampa o novom napadu Sjedinjenih Američkih Država na Iran, rekavši da će svaki vid agresije dobiti oštar i obeshrabrujući odgovor.
Pezeškijan je svoju reakciju objavio na mreži Iks, direktno se referišući na izjavu Donalda Trampa, nakon sastanka sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom.
- Odgovor Islamske Republike Iran na bilo kakvu okrutnu agresiju biće oštar i obeshrabrujući - napisao je Pezeškijan na društvenoj mreži Iks.
Trampova izjava da Iran nastavlja sa povećanjem proizvodnje balističkih raketa, kao i da nastavlja izgradnju nuklearnih postrojenja, korespondira sa izjavama izraelskih zvaničnika protekle sedmice.
Takođe, nedavna vježba raketnih jedinica iranske vojske, odnosno Korpusa islamske revolucionarne garde, shvaćena je kao dodatni vid provokacije Teherana.

Pezeškijan odgovorio na Trampove prijetnje: Svaki napad na Iran će dobiti oštar odgovor

Obilne padavine u španskoj regiji Andaluziji izazvale su stotine intervencija hitnih službi i odnijele tri ljudska života, saopštila je regionalna vlast.
Prva žrtva pronađena je u mjestu Alhaurín El Grande, u provinciji Malaga, nakon što je osoba nestala zajedno s još jednim saputnikom kada je njihovo kombi vozilo odnijela rijeka. Civilna garda, vatrogasna jedinica, Civilna zaštita i druge hitne službe sprovele su operacije potrage i spašavanja. Tijelo druge osobe pronađeno je u podne. Preminuli su imali 53 i 54 godine.
Takođe je pronađeno tijelo osamnaestogodišnjaka koji se vodio kao nestao u mjestu Íllora, u provinciji Granada. Malaga je zabilježila najveći broj incidenata (343), a slijede je Granada s 58 i Almería s 48 slučajeva.&nbsp;
Druge andaluzijske provincije zabilježile su povremene incidente. Najčešći problemi uključivali su poplavljene kuće, garaže i ulice, zatvorene ceste, vozila koja su zaglavljena u vodi i blatu, te odrone kamenja, posebno u ruralnim i planinskim područjima.
Regionalna vlada aktivirala je Plan za vanredne situacije u slučaju rizika od poplava kako bi koordinisala resurse i osigurala javnu sigurnost. Trideset i šest andaluzijskih opština provelo je teritorijalne planove civilne zaštite, prvenstveno u onim provincijama koje su najviše pogođene padavinama.
Španski premijer Pedro Sánchez pozvao je na oprez povodom ove situacije. Hitne službe su nastavile preporučivati maksimalan oprez, uprkos tome što su se vremenske prilike smirile i većina upozorenja deaktivirana. Vlasti su savjetovale izbjegavanje nepotrebnih putovanja i upozorile građane da ne prelaze preko poplavljenih područja ili aktivnih vodotoka.

Velike poplave zahvatile djelove Španije: Sve hitne službe na terenu, tri osobe poginule

Ukazom ruskog predsjednika Vladimira Putina Ministarstvo odbrane Rusije sprovelo je regrutacijski poziv za 135.000 vojnih obveznika koji će biti upućeni na obuku u regrutne centre.
Kao i prilikom prethodnih poziva za vojsku, ruski regruti imali su pravo da biraju vojnu službu u različitim vojnim rodovima i oružanim snagama, uzimajući u obzir svoje zdravstveno stanje i rezultate profesionalne psihološke selekcije.
- Jesenji poziv građana na vojnu službu 2025. godine je završen. U skladu s Uredbom br. 690 od 29. septembra 2025. godine koju je izdao predsjednik Rusije, u jesen ove godine na vojnu službu u Oružanim snagama Rusije i drugim trupama i vojnim formacijama pozvano je 135.000 regruta - navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane Rusije.
Prema ruskim zakonima o regrutaciji i mobilizaciji vojnih snaga, pozivi za regrute se proglašavaju u proljeće i jesen.
Ruski parlament je 2023. godine usvojio zakon o povećanju maksimalne starosne granice za regrutaciju muškaraca sa 27 na 30 godina, čime se povećava broj mladića koji su obavezni da odsluže jednogodišnju vojnu službu.

Putin potpisao poziv za regrutaciju: Na obuku se upućuje 135.000 mladića

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp zaprijetio je da će podržati novi napad na Iran ako ta zemlja pokuša obnoviti svoj program balističkih raketa.
- Čujem da se Iran ponovo pokušava naoružati, a ako je to istina, morat ćemo ih srušiti. Srušit ćemo ih. Uništićemo ih potpuno - rekao je Tramp uoči sastanka s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom.
Predsjednik je dodao da bi „odmah“ podržao napad na Iran ako pokuša ponovo razviti svoje nuklearne kapacitete, savjetujući toj zemlji da umjesto toga teži „dogovoru“ sa SAD-om.
- To je pametnije. Mogli su sklopiti dogovor prošli put prije nego što smo, znate već, izveli veliki napad na njih - dodao je.
Podsjetimo, Sjedinjene Države su ranije ove godine bombardovale tri nuklearna postrojenja u Iranu, u napadu koji je Tramp od tada isticao kao veliki vojni uspjeh.
Međutim, Netanjahu je posljednjih sedmica upozoravao da Iran ponovo proširuje svoj program balističkih raketa, te se očekuje da će ove sedmice iznijeti argumente Trampu da bi uskoro mogla biti potrebna dodatna akcija.
Tramp je također komentarisao i navode iz Rusije da je Ukrajina pokušala napasti rezidenciju Vladimira Putina.
Izjavio je da ga je ruski predsjednik u ponedjeljak ujutro, tokom telefonskog poziva, informisao o napadu ukrajinskih dronova čija je meta navodno bila jedna od njegovih rezidencija, poručivši da taj potez „nije dobar“, iako je Kijev odmah odbacio ove optužbe.
- Ovo nije pravo vrijeme. Jedna je stvar biti u ofanzivi, jer oni jesu u ofanzivi. Druga je stvar napasti njegovu kuću. A o tome sam danas saznao od predsjednika Putina. Bio sam veoma ljut zbog toga - rekao je.
Američki predsjednik je priznao da je „moguće“ da je optužba lažna i da se takav napad nije dogodio, ali je potom dodao: „Ali predsjednik Putin mi je jutros rekao da jeste“.
Ovi komentari predstavljaju Trampove prve izjave o ovom pitanju otkako je ruski ministar vanjskih poslova iznio tu optužbu.
- Zapravo sam tek čuo o tome, ali ne znam detalje. To bi bilo loše. To ne bi bilo dobro - rekao je novinarima.
Tramp je inače opisao svoj razgovor s Putinom kao „produktivan“, iako je naveo da i dalje postoje pitanja koja treba riješiti kako bi se posredovalo u postizanju mirovnog sporazuma u Ukrajini.

Tramp pred sastanak s Netanjahuom žestoko zaprijetio Iranu: Dogovorite se s nama, inače ćemo vas razbiti

Kina je postavila novi svjetski rekord u oblasti superprovodničke elektromagnetne levitacije. Tokom eksperimentalnog testa, vozilo teško jednu tonu ubrzano je do nevjerovatnih 700 kilometara na čas za svega dvije sekunde.
Test je izveden na maglev stazi dužine 400 metara, na kojoj je vozilo dostiglo maksimalnu brzinu, a zatim se bezbjedno i kontrolisano zaustavilo.
Istraživanje je sproveo tim Nacionalnog univerziteta za odbrambenu tehnologiju (NUDT), koji duže od jedne decenije razvija ovu tehnologiju.
Prema navodima istraživača, riječ je o najintenzivnijem zabilježenom ubrzanju kod maglev sistema ove mase, čime je postavljen novi tehnološki standard u oblasti elektromagnetnog pogona.
Za razliku od dosadašnjih maglev rekorda, koji su se uglavnom odnosili na maksimalnu postignutu brzinu, ovaj eksperiment je značajan prije svega zbog izuzetno kratkog vremena ubrzanja. Postizanje brzine od 700 km/h na dionici od svega nekoliko stotina metara zahtijevalo je preciznu kontrolu elektromagnetnih sila, stabilnu levitaciju i izuzetno pouzdane sisteme upravljanja.

Poslanica Nađa Laković donirala novogodišnje paketiće najmlađima na onkologiji i u Dječijem domu ''Mladost''

Tagovi

Erdogan: Izraelsko priznanje Somalilanda je nelegitimno, na njihovim rukama je krv 71.000 naše braće

Budućnost Voli u Morači slavila protiv Turk Telekoma

Nezavisni ruski mediji: Putin naredio ''tihu mobilizaciju''

Pezeškijan odgovorio na Trampove prijetnje: Svaki napad na Iran će dobiti oštar odgovor

PRATITE TVe UŽIVO