Prekić: Vjeruju da će novim učitavanjem onoga što je bilo u prošlosti obezbijediti savremenu političku platformu, to je nedopustivo

Oni vjeruju da će novim učitavanjem onoga što je bilo u prošlosti obezbijediti savremenu političku platformu, što je nedopustivo. Ne mogu promijeniti prošlost. Budućim generacijama daće dovoljno materijala da istražuju razloge njihovog istorijskog revizionizma - kazao je istoričar Adnan Prekić u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E odgovarajući na pitanje koliko revizioništički narativi utiču na razumijevanje antifašističkog nasljeđa Crne Gore.

On ističe da su ovakvi narativi i - vrsta prijetnje.

- Povodom Dana državnosti imamo mnoga učitavanja šta bi ovaj praznik trebalo da bude, odnosno imamo više revizionističkih narativa. Čuli smo, recimo, da su oficiri Kraljevske vojske Jugoslavije učestvovali, iako imamo na desetine prvorazrednih istorijskih dokumenata koji ukazuju na to da je Komunistička partija planirala, organizovala i sprovela Trinaestojulski ustanak. Imamo i standardni narativ da je to bio navodno odgovor na Petrovdansku skupštinu 12. jula, te niz pokušaja kojima se pokušava sakriti i zamaskirati suština onoga što je 13. jul, a to je istorijska vertikala crnogorske državnosti i društva - istakao je Prekić.

Dodaje da svi ovi datumi predstavljaju idealan prostor za sve one koji se bave istorijskim revizionizom, jer "oni stvarno vjeruju da mogu mijenjati prošlost".

- Prošlost se, na njihovu žalost, ne može promijeniti. Ono što su istorijski utvrđene činjenice se ne mogu mijenjati. U političkom trenutku njima je drugačija slika prošlosti neophodna zbog njihovog političkog djelovana, jer svi ti istorijski revizionizmi su duboko ubijeđeni da mogu legitimitet u aktuelnom političkom trenutku bazirati na osnovu nečega iz prošlosti - naveo je Prekić.

Odgovarajući na pitanje da li Crna Gora 2026. živi tekovine 13. jula kazao je da je ono što je jako dobro to da je Dan državnosti praznik koji niko u Crnoj Gori ne osporava, koji formalno svi slave i obilježavaju. 

- Ono što je problem je činjenica da u ovaj Dan državnosti svako učitava ono što u njega želi da vidi. Tako smo imali predsjednika Skupštine (Andriju Mandića) koji 13. jul čestita držeći govor jednom od četničkih vojvoda i saradniku okupatora, neki drugi se pozivaju na neku njegoševsku tradiciju, odnosno tradicionalnu Crnu Goru, dok treći potpuno isključuju jedan i drugi momenat i fokusiraju se na neki treći ili četvrti dio. Osnovni problem je što svi pojedinci, odnosno politički faktori učitavaju ono što oni žele da čuju, odnosno dobiju od ovog praznika - ocijenio je Prekić.

Smatra da je najvažnije da podsjećanjem na Dan državnosti crnogorski građani, posebno mlađi, razumiju što su vrijednosti koje ovaj praznik simbolizuje i što nosi sa sobom. 

- Nažalost, mnoge stvari kao što su sloboda, državnost, nezavisnost, demokratija i razne druge benefite koje uživamo doživljavamo zdravo za gotovo i o njima razmišljamo o stvarima koje su nam date. Upravo je ovaj praznik vrijeme kada bi trebalo da razmišljamo koliko i šta je sve bilo potrebno da 13. jul obilježavamo na ovaj način, kao Dan državnosti, simbol, datum koji objedinjuje i simbolizuje najznačajnije istorijske tradicije, ali i tradicije savremene Crne Gore - istakao je Prekić.

Komentarišući prošlogodišnje nemile scene tokom izbora i dodjela Trinaestojulske nagrade istakao je da su ovi događaji lakmus papir odnosa prema ovom prazniku. 

- Način formiranja komisije, laureati i sve što je pratilo taj proces je legitimacija aktuelne političke vlasti prema ovim pitanjima i, u konačnom, državnosti Crne Gore. Potpuno je jasno na kojim principima i na koji način su te nagrade dijeljene. Paradoks je da imate laurete koji niti priznaju državnost Crne Gore, ni njenu nezavisnot, niti savremeni karakter crnogorskog društva, ali su iz svojih lukrativnih i ličnih jako raspoloženi da prime ovu nagradu i novčani dio koji ona nosi sa sobom. To govori dovoljno i ne treba neko dodatno pojašnjenje - zaključio je Prekić.