Prijemni ispiti otvorili pitanje kvaliteta znanja budućih brucoša

Prvi upisni rok na fakultetima u Crnoj Gori pokazao je loše rezultate na prijemnim ispitima i generalno nizak nivo predznanja sa kojim dolaze budući brucoši nakon trinaestogodišnjeg učenja u osnovnoj i srednjoj školi. Bez suštinskih reformi, ovakvi rezultati mogli bi da postanu pravilo. Problem je obrazovni sistem, a ne učenici, ocjenjuju sagovornici .

Dugogodišnja profesorica hemije u penziji Svetlana Varagić kaže za RTCG da je uvijek na strani đaka i da ih sama sprema za prijemne ispite. Profesorica Varagić je jasna: neko je učio više, neko manje.

- Imate odličnih učenika koji idu na medicinu, a ne znaju dovoljno hemiju, odnosno nijesu sigurni u to što znaju, ali pokušaju da izađu na prijemni. I oni ili polože ili ne polože prijemni. Ja kažem, činjenica je da dosta učenika ne položi, ne pokaže adekvatno znanje na prijemnom ispitu. Ali, pazite, prijemni ispit i služi da se izaberu učenici koji imaju adekvatno znanje - kazala je profesorica Varagić.

Sa druge strane, univerzitetska profesorica Branka Bošnjak, sada savjetnica rektora Univerziteta Crne Gore, problem vidi u padu kvaliteta obrazovnog sistema, koji bi trebalo revidirati. Navodi primjer Medicinskog fakulteta.

- Ogroman broj prijavljenih koji su lučonoše ne polože prijemni ispit, što ukazuje na to da se te diplome Luča olako dodjeljuju, odnosno da iza tih lučonoša ne stoji znanje. I to je negdje bio indikator koji se vidio i ranije, zbog toga što je evidentan porast djece koja su lučonoše, a prosto je nemoguće da svi imaju tako izvanredne rezultate - mišljenja je Bošnjak. 

Potrebna je ozbiljna analiza uzroka i odgovornosti svih aktera u obrazovnom sistemu, umjesto da se ovim pitanjem bavimo samo kada stignu rezultati prijemnih ispita, smatra Snežana Kaluđerović iz Centra za građansko obrazovanje.

- Rezultati prijemnih ispita zaista nijesu nikakvo iznenađenje, već potvrda dugogodišnjeg pada kvaliteta obrazovanja u Crnoj Gori i tu smo gdje jesmo iz različitih razloga. To nije problem samo učenika, već posljedica sistema koji godinama ne uspijeva da obezbijedi kvalitetno znanje i jednake obrazovne šanse za sve učenike Crne Gore -  rekla je Kaluđerović. 

Profesorica Varagić ne krivi učenike, jer su pod stresom nakon maturskih večeri, polaganja eksterne mature i pripreme za prijemni. Ukratko, završno polugodište je za njih haos.

- Onda je i razumljivo da nekad ocjene budu niže. Recimo, javnost nije upoznata da su naši učenici u okruženju ostvarili zavidne rezultate. Dosta njih se upisuje u okruženju, u Beogradu, u Sarajevu, u Italiji, i oni su na vrlo zavidnom nivou. E sad, problem što lučonoše ne polože prijemni ispit, to je za neku dublju analizu, ja se ne bih u to uplitala. Djeca u školi bukvalno jure što veće ocjene da bi ostvarila tu diplomu, zato što im ona obezbjeđuje dovoljan broj bodova za neke fakultete. Ali mislim da imamo i dosta sjajnih đaka, tako da nije to baš tako strašno kao što izgleda - kazala je Varagić.

Za profesoricu Bošnjak, ukidanje prijemnih ispita na većini fakulteta bio je pogrešan korak, pa bi trebalo razmotriti njihovo ponovno uvođenje na svim studijskim programima.

- Inače se profesori žale da je ulazno znanje djece iz srednjih škola na znatno nižem nivou otkad je sprovedena ova reforma po Bolonji, odnosno otkad je ukinut prijemni ispit - rekla je Bošnjak.

Vraćanje profesorskog autoriteta, integriteta i istinskog sticanja znanja kao najvažnije vrijednosti težak je posao za jedno društvo. Dok se to ne dovede u red, obrazovni sistem će biti u krizi. Opšta društvena klima mora da ima sistem vrijednosti u kojem su znanje, trud i talenat jedine i najbolje valute za uspjeh.