Rakočević: Crna Gora među prvima u svijetu usvojila ažurirani Nacionalno utvrđeni doprinos

Crna Gora je prva u regionu, i među prvima u svijetu koja je usvojila ažurirani Nacionalno utvrđeni doprinos (NDC) - kazala je projektna koordinatorka UNDP-a Bojana Rakočević u Budilniku na Televiziji E.
Ona je podvukla da je to jako važan dokument za Crnu Goru.
- Na koji smo se obavezali Pariškim sporazumom iz 2015. godine i svakih pet godina imamo obavezu da taj plan ažuriramo. Ove godine je došao red na to i u tom pogledu je UNDP je pružio podršku Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera da razvije ovaj dokument i dodatne mjere - navela je ona.
Postavljen je, kaže, zaista ambiciozan cilj: smanjenje emisije za 55 odsto do 2030. godine - u odnosu na prethodnih 35 odsto iz prethodne verzije.
- Što je zaista veliki iskorak, i dodatno još do 60 posto do 2035.godine. Važno je, iako je ovo veliko povećanje ambicije, Crna Gora je postigla već određena ispunjenja u tom pogledu, tako da smo 2022.godine već 28 posto uspjeli da smanjimo emisije. U narednom periodu će biti potrebno još mnogo novih mjera, mnogo novih politika, a najviše u pogledu obnovljivih izvora energije, zatim energetski efikasnih rješenja, i naravno svega onoga što će doći samim pristupanjem u Evropsku uniju, do 2028.godine tako da ćemo tu preuzeti čitavi set novih regulativa - rekla je Rakočević.
Uvedeni su, kaže, novi sektori.
- Između ostalih i sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva, jer je to u samom okruženju, a doprinosi smanjenju gasova koje Crna Gora proizvodi - istakla je Rakočević.
Kaže da Crna Gora na globalnom nivou ne doprinosi puno štetnim gasovima - tek nekih 0.09 procenata.
- Ali mi itekako osjećamo posljedice svih tih klimatskih promjena, tako da je važno da uradimo što je do nas, i u tom pogledu je NDC uveo čitav sektor prilagođavanja, po prvi put, do sad se fokusirao samo na ublažavanje klimatskih promjena, sada i na prilagođavanje. U velikoj mjeri se oslanja i na krovni dokument, Nacionalni energetski klimatski plan, tako da je važno da ta dokumenta koja su ključna budu u sinergiji, budu komplementarni, kako bismo mogli da dostignemo klimatsku neutralnost do 2050. godine - istakla je Rakočević.
Praćenje napretka, objašnjava Rakočević, se obavlja pomoću metodologije za praćenje izvještavanja ispunjenje mjera - odnosno implementacije NDC-ja.
- Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera je odgovorno za praćenje implementacije, ali tu postoji i niz ključnih institucija, kao što su Agencija za zaštitu životne sredine, Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, Ministarstvo energetike, lokalne samouprave, čitav jedan sistem koji je potrebno da izvještava, kako bismo vidjeli kakav smo napredak postigli. Tu postoji i niz prepreka, a to je prvenstveno nedostatak kapaciteta u institucijama, jer je to proces koji zahtijeva puno vremena i resursa - zaključila je Rakočević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.