Crna Gora je usvojila zakon koji garantuje najmanje 40 posto žena na izbornim listama, umjesto dosadašnjih 30, a to je uspjela uz veliku podršku UNDP-a - kazala je u Ljetnjem programu, na Televiziji E, Marija Blagojević, istraživačica i ekspertkinja za rodnu ravnopravnost iz UNDP.&nbsp;
Osam godina je trajao cjelokupan proces, kaže Blagojević, od 2016.godine i zahtjeva Ženske političke mreže 2017.godine.
- Ženska politička mreža je tada jednako kao danas Ženska liderska mreža bila primjer kako žene kad se umreže imaju tu mogućnost da pokažu šta je kultura dijaloga i da kad se ne slažu u najvećem dijelu svojih stavova ona neka zajednička ideja koja ih vodi, ideja solidarnosti, hrabrosti i činjenice da žele da urade nešto više za buduće generacije može da dovede do toga da se jednom zajedničkom akcijom postigne ovakav cilj - rekla je Blagojević.&nbsp;
Podsjeća da se mnogo radilo sa ženama iz Ženske liderske mreže, aktivistkinjama, uz veliku podršku, dodaje ona, UNDP-ja i Evropske unije u okviru programa ,, Ujedinjeni u ravnopravnosti”.&nbsp;
- Veliki je korak napravljen, ne znam da li su ljudi svjesni važnosti. Drago mi je da je tema aktuelna i s vaše strane, i veliki broj medija govori o tome, jer i pored drugih reformi koje su se desile ovo je zaista jedan veliki iskorak za Crnu Goru, uzimajući u obzir da je i 30 posto kvota koja je ušla prvi put 2011.godine i za nju su borbe trajale deceniju i više. Nije to mali korak, naravno da je ono čemu mu težimo, i što nam govore međunarodne organizacije i preporuke, jeste paritet, jer &nbsp;u Crnoj Gori ima više od 50 posto žena, a nažalost ne toliko moći, ni resursa, ni uticaja u društvu i prosto je civilizaciǰski iskorak da na ovaj način se to približi i niveliše donekle - istakla je Blagojević.
Kaže da je kvota od 40 posto žena u politici model, ili privremena mjera kojom se teži da se postigne nivo svijesti u društvu i ravnopravnost, naglašava ona, u kojem kvote neće više biti potrebne.
Podsjeća i na sociološka istraživanja koja kažu da je potrebno do četiri generacije da se jedna društvena norma, dobra, &nbsp;ili loša, koja je ukorijenjena u nekom društvu, &nbsp;promijeni.
- Nema društva koje postiglo punu rodnu ravnopravnost u svijetu, pa čak ni skandinavske zemlje koje su postigle veliki nivo rodne ravnopravnosti, ne još potpuni. Kvota kao alat se koristi da osigura prisustvo, definitivno će ovo povećanje osigurati da bude više žena u parlamentu, da li će ih biti tačno 40 posto to je neizvjesno, uzimajući u obzir da je sad sa 30 posto postoje partije koje osvoje dva ili tri poslanička mjesta, a po rasporedu su žene bile na 4. mjestu, neke upšte nijesu imali žene na tim mjestima, pa se procenat smanjuje. Da li će se glas žena vrednovati kao glas muških kolega je pitanje za milion dolara, jer zavisi od drugih faktora i zato naglašavam da je kvota samo alat koji osigurava prisustvo - zaključila je Blagojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUGyNOi3Rapo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Blagojević: Kad se žene umreže imaju mogućnost da pokažu šta je kultura dijaloga

Zahtjev Odbora za rodnu ravnopravnost o uvođenju kvote od 40 odsto za manje zastupljeni pol u Zakon o izboru odbornika i poslanika ključni je korak naprijed ka postizanju stvarne političke ravnopravnosti, ocijenili su iz Programa Ujedinjenih nacija za razvoj. 
 
Iz UNDP-a su kazali da jučerašnju sjednicu skupštinskog Odbora, na kojoj je ponovo pokrenuto pitanje uvođenja kvote od 40 odsto za manje zastupljeni pol, prepoznaju kao važan korak ka ostvarivanju rodne ravnopravnosti u političkom životu zemlje. 
 
- Žene su ponovo pokazale odlučnost i dosljednost u svojim zahtjevima, s punim pravom zagovarajući da se u izbornu reformu uvrsti kvota od 40 odsto za manje zastupljeni pol, uz mjere koje obavezuju da među tri kandidata na izbornim listama bude najamanje jedna žena, kao i sankcije za neispunjavanje ovih uslova- navodi se u saopštenju. 
 
Kako se ističe, taj zahtjev Odbora za rodnu ravnopravnost, udruženih članica Ženske političke i Ženske liderske mreže, predstavlja ključni korak naprijed ka postizanju stvarne političke ravnopravnosti. 
 
Iz UNDP-a su rekli da trend umrežavanja žena u različitim sferama društvenog života postaje dio snažnog društvenog pokreta i da ta organizacija ostaje posvećena pružanju pune podrške u ostvarenju ciljeva iz Strategije rodne ravnopravnosti. 
 
- Ovaj pokret, zasnovan na solidarnosti i zajedničkoj borbi, predstavlja pravu garanciju za održivi razvoj društva i napredak u postizanju rodne ravnopravnosti- naveli su iz UNDP-a. 
 
Oni su ocijenili da, iako su postignuti značajni koraci, i dalje postoje ozbiljni izazovi u ostvarivanju punih prava žena, uključujući strukturnu diskriminaciju, isključenost žena iz odlučivanja, nedostatak adekvatne finansijske podrške i nasilje prema ženama u javnoj sferi i politici. 
 
Ti izazovi, kako su naglasili iz UNDP-a, ne smiju biti prepreka daljem napretku. 
 
- Naprotiv, udruženi napori žena i muškaraca, zajedno sa snažnim umrežavanjem žena, predstavljaju temelj za izgradnju društva jednakih šansi- navodi se u saopštenju. 
 
Iz UNDP-a su kazali da pozdravljaju napore svih relevantnih aktera koji se zalažu za unapređenje rodne ravnopravnosti kroz Zakon o izboru odbornika i poslanika. 
 
- Inicijativa za uvođenje kvote od 40 odsto u Skupštini Crne Gore, uz sankcije za nepoštovanje, predstavlja konkretan korak ka ostvarivanju održivih promjena- kaže se u saopštenju. 
 
U UNDP-u smatraju da je samo kroz politiku koja ravnopravno uključuje sve građane - i žene i muškarce, moguće ostvariti pravedan i održiv razvoj.

UNDP: Uvođenje kvote od 40 odsto za žene u Skupštini korak je naprijed ka postizanju stvarne političke ravnopravnosti

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, i stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, potpisali su Memorandum o razumijevanju kojim se uspostavlja strateški okvir za saradnju u ključnim oblastima – jačanje ljudskog kapitala, digitalna i zelena tranzicija, savremene vještine, nauka i inovacije.
Saradnja je usmjerena na zajedničke prioritete: stvaranje uslova za zadržavanje talenata u zemlji, jačanje inovacionog potencijala, razvoj infrastrukture kao podsticaja za mlade da ostanu i rade u Crnoj Gori, kao i promociju poslova budućnosti.
Univerzitet Crne Gore izražava punu spremnost da kroz svoje resurse i znanje aktivno doprinosi tim ciljevima.
- Univerzitet Crne Gore spreman je da bude partner u projektima koji jačaju vezu između nauke, društva i razvoja. Vjerujemo da kvalitetno obrazovanje, uz savremenu infrastrukturu, može biti ključni faktor u zaustavljanju odliva mozgova i izgradnji održive budućnosti - naglasio je Božović.
UNDP će pružiti ekspertsku podršku u oblasti javnih nabavki, finansijskog upravljanja, jačanja institucija i povezivanja nacionalnog naučnoistraživačkog potencijala sa razvojnim projektima. Saradnja takođe uključuje umrežavanje sa univerzitetima i partnerima širom svijeta.
- „Ovo partnerstvo povezuje snagu nauke sa razvojnim prioritetima Crne Gore. Zajedno doprinosimo zelenoj i digitalnoj tranziciji, osnaživanju mladih i žena u obrazovanju i povezivanju sa globalnim tokovima znanja i inovacija - poručila je Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a.

1250x600

1084x550

Univerzitet Crne Gore i UNDP: Partnerstvo za razvoj ljudskog kapitala, inovacija i zelenu budućnost

Visoka delegacija Adaptacionog fonda boravi u Crnoj Gori u sklopu regionalne misije koja obuhvata i Albaniju i Sjevernu Makedoniju, s ciljem sagledavanja rezultata regionalnog projekta za upravljanje rizicima od poplava u slivu rijeke Drim. Projekat se realizuje uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
Tokom boravka u Podgorici, delegacija je posjetila kancelariju UNDP-a i održala sastanak sa stalnom predstavnicom UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterinom Paniklovom, i njenim timom. Na sastanku je bilo riječi o dosadašnjim aktivnostima, budućim prioritetima i mogućnostima za dalju saradnju u oblasti prilagođavanja klimatskim promjenama.
U okviru terenskih aktivnosti, delegacija je posjetila Ulcinj, gdje je obišla rekonstruisani nasip Gropat–Štodra na rijeci Bojani, jednu od ključnih mjera projekta u Crnoj Gori. Investicija vrijedna 700.000 eura pruža dugoročnu zaštitu za oko 2.000 stanovnika i više od 7.000 hektara poljoprivrednog zemljišta.
Lokalne zajednice i timovi za zaštitu i spašavanje podijelili su iskustva iz prethodnih poplava, naglašavajući potrebu za dodatnim ulaganjima u infrastrukturu i jačanjem kapaciteta za odgovor na klimatske rizike. Delegacija se tom prilikom sastala i sa predsjednikom Opštine Ulcinj, Gencijem Nimanbeguom, s kojim je razgovarano o lokalnim prioritetima u upravljanju rizicima od poplava.
Sastanci su održani i sa predstavnicima Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, te Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Tom prilikom istaknuta je važnost nastavka regionalne saradnje i pripreme za korišćenje sredstava iz fondova Evropske unije u cilju dodatne zaštite područja sliva Bojane.
Ova posjeta označava važan korak u jačanju partnerstva i otvaranju novih mogućnosti za ulaganja u otpornost zajednica na klimatske promjene.
Adaptacioni fond, osnovan 2010. godine u okviru Kjoto protokola, ima ključnu ulogu u podršci zemljama u razvoju u prilagođavanju negativnim efektima klimatskih promjena. Do danas je opredijelio oko 1,25 milijardi američkih dolara za projekte i programe usmjerene na adaptaciju, uključujući 183 lokalna projekta u najugroženijim zajednicama širom svijeta, s oko 45,8 miliona krajnjih korisnika.
UNDP i Adaptacioni fond zajednički rade na brojnim projektima širom svijeta, pružajući podršku za više od 100 zemalja u sprovođenju mjera za prilagođavanje klimatskim promjenama, uz zaštitu života, imovine i prirodnih resursa.

Delegacija Adaptacionog fonda u posjeti Crnoj Gori: Fokus na zaštiti od poplava

Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, uručila je danas ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću 87 kompleta opreme za gašenje požara na otvorenom prostoru, vrijednosti preko 50.000 eura.
Kako je saopšteno iz MUP-a, korišćenje uručene opreme dodatno osnažuje operativne kapacitete crnogorskog sistema zaštite i spašavanja doprinoseći sigurnosti građana i zaštiti imovine i prirodnih resursa.
Šaranović je izrazio duboku zahvalnost UNDP-u i ukazao na višestruki značaj ove podrške.
- Ova oprema nije samo materijalni resurs već je direktna investicija u živote i bezbjednost naših vatrogasaca-spasilaca, koji su prva linija odbrane u borbi protiv požara. Prevencija je važnija od reakcije, a ovakva podrška našim kapacitetima dolazi u ključnom trenutku. Sistem zaštite i spašavanja ovu požarnu sezonu dočekuje mnogo spremniji – sa četiri operativne letjelice za gašenje požara - rekao je Šaranović.
On je istakao da ovo nije samo jačanje operativne spremnosti sistema zaštite i spašavanja, već i potvrda snažne posvećenosti partnera iz UNDP-a jačanju otpornosti crnogorskog društva.
Stalna predstavnica UNDP-a, Ekaterina Paniklova, istakla je da je ova inicijativa još jedan dokaz posvećenosti jačanju partnerstva sa crnogorskim institucijama.
- Za nas ovo nije samo isporuka opreme – već nastavak dugogodišnje saradnje sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Upravom policije, kroz koju zajedno jačamo kapacitete sistema za reagovanje na krizne situacije. Oprema koju predajemo nema samo materijalnu vrijednost – ona je ulaganje u sigurnost profesionalaca koji svakodnevno rizikuju svoje živote štiteći sve nas od prirodnih i drugih nepogoda - kazala je ona.
Šaranović je ukazao na kontinuitet uspješne saradnje sa UNDP-om, podsjetivši da je tokom 2024. godine Direktorat za zaštitu i spašavanje već dobio opremu u približnoj vrijednosti od 15.000 eura.
Saradnja je, kako je istakao, donijela konkretne rezultate u više oblasti – od unapređenja planske dokumentacije i edukacije kadrova, do obnove i opremanja skladišnih i operativnih kapaciteta.&nbsp;
- Ministarstvo unutrašnjih poslova ostaje posvećeno daljem jačanju sistema zaštite i spašavanja, kroz partnerstva sa međunarodnim organizacijama, kao i kroz nacionalne inicijative - poručeno je iz tog resora.

MUP-u 87 kompleta opreme za gašenje požara vrijednih 50.000 eura

Crna Gora je osmu godinu zaredom zadržala status zemlje sa veoma visokim stepenom razvoja po mjeri čovjeka - podaci su najnovijeg Izvještaja o razvoju po mjeri čovjeka Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).&nbsp;
Indeks razvoja po mjeri čovjeka (HDI) je pokazatelj koji se koristi za praćenje dugoročnog napretka u tri osnovne dimenzije ljudskog razvoja: dug i zdrav život, pristup obrazovanju i pristojan životni standard.&nbsp;
Sa vrijednošću ovog indeksa od 0,862, Crna Gora se nalazi na 48. mjestu od 193 zemlje i teritorije.
- Na vrhu liste nalazi se Island, a među prvih deset su: Norveška, Švajcarska, Danska, Njemačka, Švedska, Australija, Hong Kong (Kina), Holandija i Belgija. Sa druge strane, najniže vrijednosti HDI-a zabilježene su u Centralnoafričkoj Republici, Somaliji i Južnom Sudanu. Od zemalja regiona, u kategoriji zemalja sa veoma visokim razvojem po mjeri čovjeka, osim Crne Gore, nalaze se Slovenija (na 21. mjestu), Hrvatska (na 41. mjestu), Srbija (62. mjesto), Sjeverna Makedonija (68. mjesto), Albanija (71. mjesto) i Bosna i Hercegovina (74. mjesto) - precizirali su iz UNDP-a.
U periodu od 2003. do 2023. godine, vrijednost HDI-a u Crnoj Gori porasla je sa 0,764 na 0,862, što predstavlja rast od 12,8 odsto.&nbsp;
- Prema najnovijem Izvještaju o ljudskom razvoju, očekivani životni vijek u Crnoj Gori porastao je za 2,9 godina i iznosi 77 godina. U posmatranom periodu, očekivani broj godina školovanja djece povećan je za tri godine i sada iznosi 15,5 godina, dok je prosječan broj godina obrazovanja odraslih (25+) porastao za 2,3 godine i iznosi 12,8 godina. Bruto nacionalni dohodak po stanovniku porastao je za oko 74 odsto u posmatranom periodu - ističu iz UNDP-a.
Indeks razvoja po mjeri čovjeka prilagođen nejednakostima (IHDI) uzima u obzir nejednakosti u sve tri HDI dimenzije. „Gubitak” u ljudskom razvoju zbog nejednakosti je predstavljen razlikom između HDI I IHDI i za Crnu Goru iznosi 10,6 odsto.
Rodna ravnopravnost ključni je pokazatelj ukupnog napretka jednog društva, dok rodne razlike predstavljaju jedan od najdublje ukorijenjenih oblika nejednakosti.&nbsp;
Odnos napretka u razvoju po mjeri čovjeka među muškaracima i ženama izračunava se kroz dva ključna indeksa: indeksom rodnog razvoja (GDI) i indeksom rodne nejednakosti (GII).
- Vrijednost ženskog HDI-a za 2023. godinu u Crnoj Gori iznosi 0,855, dok je HDI za muškarce 0,868, što rezultira GDI vrijednošću od 0,984. Prema vrijednosti GII-a, koji mjeri rodne razlike u reproduktivnom zdravlju, političkom i ekonomskom osnaživanju, Crna Gora se nalazi na 40. mjestu od 172 zemlje - precizirali su iz UNDP-a.
Ovogodišnji Izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka (HDR), pod nazivom: „Pitanje izbora: Ljudi i mogućnosti u eri vještačke inteligencije“, predstavljen je danas u Briselu na hibridnom događaju koji su zajednički organizovali UNDP, Evropska komisija i Kraljevina Belgija.&nbsp;
HDR za 2025. godinu upozorava da se globalni napredak u razvoju po mjeri čovjeka suočava sa zabrinjavajućom novom stvarnošću: ljudski razvoj usporeno raste i nalazi se u izrazito osjetljivoj fazi. Bez odlučne akcije, svijet bi se mogao naći na ivici razvojne krize.
Proteklih trideset godina indeks razvoja po mjeri čovjeka bilježio je stabilan rast i smanjenje globalne nejednakosti. Iako je prošlogodišnji Izvještaj donio prve znake oporavka nakon pandemije, ovogodišnji rezultati jasno pokazuju da se oporavak usporava. Isključujući godine krize 2020-2021. godine, ovogodišnji projektovani rast HDI predstavlja najmanji zabilježeni porast od kada je indeks prvi put izračunat 1990. godine.
- Decenijama smo napredovali ka cilju da cijeli svijet do 2030. godine ostvari veoma visok stepen razvoja po mjeri čovjeka. Identifikovano usporavanje predstavlja stvarnu prijetnju globalnom napretku. Ako trenutni tempo postane "novo normalno stanje", cilj čije je ostvarenje planirano do 2030. godine bi mogao ostati nedostižan decenijama - što bi naš svijet učinilo manje bezbjednim, dublje podijeljenim i osjetljivijim na ekonomske i ekološke šokove - izjavio je administrator UNDP-a Akim Štajner.
U kontekstu globalnih izazova, nejednakost je u porastu četvrtu godinu zaredom. Zemlje sa najnižim HDI vrijednostima posebno su pogođene, jer najugroženije grupe sve više zaostaju. Ovo pogoršanje je posljedica smanjenih mogućnosti razvoja kroz tradicionalne modele rasta, poput industrijalizacije i izvoza, koji su ranije doprinosili kreiranju velikog broja radnih mjesta i smanjenju siromaštva.
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova istakla je da “Crna Gora nastavlja da se penje na HDI ljestvici, ostvarujući stalni napredak kroz pravednu tranziciju i digitalnu transformaciju, na putu ka zelenom razvoju i članstvu u Evropskoj uniji.&nbsp;
- Istovremeno, time se ostvaruje skoro dvije trećine globalnih ciljeva održivog razvoja. U vremenu globalnih izazova, vještačka inteligencija predstavlja transformacionu priliku. Uz nastavak unapređenja digitalnih javnih usluga i odgovorno upravljanje, može doprinijeti inkluzivnijoj, otpornijoj i održivoj budućnosti za građane i građanke Crne Gore - rekla je ona”
Izvještaj prepoznaje potencijal vještačke inteligencije (AI) da odgovori na izazove savremenog razvoja, posebno u zemljama sa nižim prihodima. Iako AI nije univerzalno rješenje, pametne politike danas mogu otvoriti nove puteve za rast i inkluziju.
Rezultati ankete pokazuju globalni optimizam: 60 odsto ispitanika vjeruje da će AI pozitivno uticati na njihova radna mjesta, dok samo 13 odsto strahuje od gubitka posla.&nbsp;
- U zemljama sa niskim i srednjim HDI-om, 70 odsto očekuje rast produktivnosti zahvaljujući AI, a dvije trećine planira da ga koristi u obrazovanju, zdravstvu ili poslu već naredne godine - ističu iz UNDP-a.
Izvještaj zagovara pristup vještačkoj inteligenciji koji je usmjeren na čovjeka, sa fokusom na tri ključna prioriteta: omogućavanje saradnje između ljudi i vještačke inteligencije, osiguranje kontrole nad AI sistemima i modernizaciju sektora obrazovanja i zdravstva u skladu sa zahtjevima 21. vijeka. &nbsp;
- Kako niko ne bi bio isključen iz novih mogućnosti, neophodno je smanjiti jaz u pristupu električnoj energiji i internetu – posebno u zemljama sa nižim HDI-om. Na kraju, pristup AI-u nije dovoljan sam po sebi: pravi uticaj vještačke inteligencije zavisiće od toga koliko će unaprijediti i osnažiti razvoj po mjeri čovjeka - kazali su iz UNDP-a.

UNDP: Crna Gora među zemljama sa veoma visokim razvojem

Crna Gora je prva u regionu, i među prvima u svijetu koja je usvojila ažurirani Nacionalno utvrđeni doprinos (NDC) - kazala je projektna koordinatorka UNDP-a Bojana Rakočević u Budilniku na Televiziji E.&nbsp;
Ona je podvukla da je to jako važan dokument za Crnu Goru.
- Na koji smo se obavezali Pariškim sporazumom iz 2015. godine i svakih pet godina imamo obavezu da taj plan ažuriramo. Ove godine je došao red na to i u tom pogledu je UNDP je pružio podršku Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera da razvije ovaj dokument i dodatne mjere - navela je ona.
Postavljen je, kaže, zaista ambiciozan cilj: smanjenje emisije za 55 odsto do 2030. godine - u odnosu na prethodnih 35 odsto iz prethodne verzije.
- Što je zaista veliki iskorak, i dodatno još do 60 posto do 2035.godine. Važno je, iako je ovo veliko povećanje ambicije, Crna Gora je postigla već određena ispunjenja u tom pogledu, tako da smo 2022.godine već 28 posto uspjeli da smanjimo emisije. U narednom periodu će biti potrebno još mnogo novih mjera, mnogo novih politika, a najviše u pogledu obnovljivih izvora energije, zatim energetski efikasnih rješenja, i naravno svega onoga što će doći samim pristupanjem u Evropsku uniju, do 2028.godine tako da ćemo tu preuzeti čitavi set novih regulativa - rekla je Rakočević.
Uvedeni su, kaže, novi sektori.
&nbsp;- Između ostalih i sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva, jer je to u samom okruženju, a doprinosi smanjenju gasova koje Crna Gora proizvodi - istakla je Rakočević.
Kaže da Crna Gora na globalnom nivou ne doprinosi puno štetnim gasovima - tek nekih 0.09 procenata.
- Ali mi itekako osjećamo posljedice svih tih klimatskih promjena, tako da je važno da uradimo što je do nas, i u tom pogledu je NDC uveo čitav sektor prilagođavanja, po prvi put, do sad se fokusirao samo na ublažavanje klimatskih promjena, sada i na prilagođavanje. U velikoj mjeri se oslanja i na krovni dokument, Nacionalni energetski klimatski plan, tako da je važno da ta dokumenta koja su ključna budu u sinergiji, budu komplementarni, kako bismo mogli da dostignemo klimatsku neutralnost do 2050. godine - istakla je Rakočević.
Praćenje napretka, objašnjava Rakočević, se obavlja pomoću metodologije za praćenje izvještavanja ispunjenje mjera - odnosno implementacije NDC-ja.
- Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera je odgovorno za praćenje implementacije, ali tu postoji i niz ključnih institucija, kao što su Agencija za zaštitu životne sredine, Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, Ministarstvo energetike, lokalne samouprave, čitav jedan sistem koji je potrebno da izvještava, kako bismo vidjeli kakav smo napredak postigli. Tu postoji i niz prepreka, a to je prvenstveno nedostatak kapaciteta u institucijama, jer je to proces koji zahtijeva puno vremena &nbsp;i resursa - zaključila je Rakočević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Rakočević: Crna Gora među prvima u svijetu usvojila ažurirani Nacionalno utvrđeni doprinos

Informacioni sistem e-Socijala predstavlja ključni alat za obezbjeđivanje pravične i efikasne raspodjele socijalnih davanja. Naš cilj je da, kroz reinženjering i nadogradnju, unaprijedimo njegovu funkcionalnost i povećamo njegovu sigurnost i dostupnost,“ poručio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić tokom sastanka sa zaposlenima iz Direktorata za informatiku i analitičko-statističke poslove, predstavnicima UNDP-a i softverske firme Axians, zadužene za održavanje Informacionog sistema socijalnog staranja (e-Socijala).&nbsp;
Tokom sastanka diskutovane su, kako su naveli u saopštenju, aktivnosti koje se tiču unapređenja Sistema (reinženjering), razvoja funkcionalnosti za primjenu novih zakonskih rješenja i optimizaciju postojećih, što u krajnjem dovodi do optimalne primjene prava iz socijalne i dječje zaštite.
Gutić je istakao značaj digitalizacije u sektoru socijalne zaštite i naglasio važnost predstojećih aktivnosti kako bi se korisnicima omogućio brži i lakši pristup pravima i uslugama.
Predstavnici Axians-a predstavili su plan realizacije projekta koji će uključiti razvoj novih i unaprjeđenje postojećih funkcionalnosti sistema.
- Sve ovo će olakšati rad zaposlenima u centrima za socijalni rad i ustanovama socijalne i dječje zaštite, kojima će kroz nova funkcionalna rješenja biti olakšan rad u sistemu - navodi se u saopštenju.&nbsp;
U ime Programa Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, prisutne je pozdravila pomoćnica stalne predstavnice UNDP-a Dragana Radević, koja je istakla važnost predstojećih aktivnosti.
- Posvećeno i kontinuirano podržavamo Ministarstvo u razvoju i unaprjeđenju ovog digitalnog rješenja, a za dobrobit svih građanki i građana. Ovaj Informacioni sistem omogućava obradu i isplatu prava socijalne i dječje zaštite u iznosu od preko 220 miliona eura godišnje, sa preko 200.000 mjesečnih uplata građanima - istakla je Radević.
Zaključeno je da će se u narednom periodu raditi na definisanju konkretnih tehničkih i operativnih koraka za unaprjeđenje Informacionog sistema, uz aktivno učešće svih relevantnih subjekata.
- Sastanku je prisustvovao v.d. sekretara Edmir Kalač - kazali su u saopštenju.&nbsp;

Gutić: e-Socijala predstavlja ključni alat za obezbjeđivanje pravične i efikasne raspodjele socijalnih davanja

Crna Gora se transformiše u digitalno društvo ne zapostavljajući nikog na tom putu, saopšteno je danas na događaju povodom zavšetka projekta „E usluge i digitalna infrastruktura kao odgovor na Covid 19“.
Na događaju je istaknuto da Ministarstvo javne uprave (MJU), UNDP i Delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori pokazuju da udruženim snagama vizija može postati stvarnost. &nbsp;
Ministar javne uprave, Marash Dukaj, kazao je da je jedan od ključnih ciljeva projekta kreiranje jedinstvenog mjesta za pružanje elektronskih usluga, tj. portala e-uprave sa akcentom na efikasan, održiv, integrisan sistem pojednostavljenih elektronskim procedurama za građane.&nbsp;
- E usluge su olakšane građanima u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, a ovo može da bude dobar primjer građanima kako se zajednički postižu uspjesi - &nbsp;posebno je istakao Dukaj.&nbsp;
Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori kazala je da je pitanje digitalizacije, iako je politika sve odgodila, ipak potpuno uspjelo.&nbsp;
- Naši ključni tjuneri zajedno imaju novorazvijeni model e-uprave s više od 40 e-usluga, obuku, obrazovanje, zdravstvo, kulturu, civilno društvo, lokalnu samoupravu, središnje institucionalne kapacitete, obuku digitalne vlade i sajber bezbijednost, napredne tehnologije i stručnost u državnim institucijama na svim nivoima kako bi se olakšala budućnost – kazala je Paniklova.&nbsp;
Dodaje da su pametne škole sve bliže inkluzivnijem, učinkovitijem i sigurnijem društvu, kao i da je to zapravo u sprezi s ciljevima održivog razvoja koje je crnogorska težnja ka EU ostvarila.
Ambasador Evropske Unije (EU) u Crnoj Gori, Johan Satler, kazao je da nas je pandemija podsjetila na važnost solidarnosti i da nas je naučila da više vrednujemo ljude koji tih mračnih godina nijesu mogli ostajati kod kuće, poput sestara u bolnicama ili onih zaposlenih u prodavnicama.&nbsp;
- Tako smo izgradili nešto što je ključno u cijelog Evropi, potrebu za digitalizovanim e-uslugama, eliminišući potrebu za čekanjem u redu za obaveze koje se zapravo mogu obaviti jednim klikom – istakao je Satler.&nbsp;
Naglasio je da gotovo svaki roditelj danas upisuje dijete u vrtić onlajn, a učenici više ne čekaju u redu za jednostavne administrativne poslove.&nbsp;
Takođe, napominje da se mora podići svijest o vrijednosti digitalne transformacije, ukljujuči to i unutar same Vlade.&nbsp;
- Saradnja ministarstava, vođenje i razmjena podataka, registri podataka, vrlo su bitni kako bi se e-usluge u potpunosti implementirale do 2027. godine – kazao je Satler, dodajući da je to rok koji je postavljen.&nbsp;
Zaključuje da je ova godina bila dobra za crnogorsku vladu, i da je ponosan na dosadašnje rezultate koje su zajednički postigli.&nbsp;
Donacijom delegacije Evropske Unije, a u saradnji sa UNDP, Ministarstvo javne uprave pokrenulo &nbsp;je realizaciju aktivnosti iz projekta “e Usluge i digitalna infrastruktura kao odgovor na COVID-19” sa ciljem da se ubrza digitalna transformacija javne uprave u Crnoj Gori uz razvoj novih i nadogradnju postojećih platformi i složenih softverskih sistema, kao i kompleksnih elektronskih usluga koje zadovoljavaju, prije svega, potrebe građana i privrede. Realizacija projekta počela je 1. januara 2021. godine.&nbsp;

Vjera Ljuljđuraj

Udruženim snagama vizija postaje stvarnost, Crna Gora se transformiše u digitalno društvo

Podaci nas upozoravaju, prvenstveno, da kažemo.da na današnji dan imamo osamnaest femicida u Crnoj Gori i da je krajnje vrijeme da preduzmemo određene mjere - kazala je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, ekspertkinja UNDP-ja za rodnu ravnopravnost Ivana Raščanin Radičević. Po statistici je svaka peta žena u Crnoj Gori je tokom života bila izložena partnerskom nasilju, kaže Radičević, a na današnji dan u Crnoj Gori 10.500 žena trpi nasilje, dodaje ona, a samo u avgustu ove godine, ističe ona, evidentirano je 86 djela iz domena, kako navodi, rodno zasnovanog nasilja. - Imali smo četiri silovanja u Crnoj Gori. Od početka godine smo imali 512 prijavljenih slučajeva iz domena krivičnih, ili prekršajnih djela koja se tiču nasilja. Te cifre nas zaista upozoravaju, a takođe nas upozoravaju podaci da žene zbog osude okoline i sramote ne prijavljuju to nasilje i potrebno je, u prosjeku, sedam godina da prođe da bi se žena osnažila da govori o nasilju, da svaka četvrta ne priča zbog sramote i osude društva, zato što društvo smatra da je ona kriva, da je možda kriva zato što nije znala da ćuti, kad je trebalo, zato što muškarac vodi glavnu riječ u Crnoj Gori, da je kriva zato što je silovana jer je nosila kratku suknju, da negdje muškarac tuče svoju ženu zato što je to njegova žena i pripada njemu i on ima pravo na njen život. Podaci nas upozoravaju, prvenstveno, da kažemo.da na današnji dan imamo osamnaest femicida u Crnoj Gori i da je krajnje vrijeme da preduzmemo određene mjere - rekla je Radičević. Neophodna je edukacija o rodno zasnovanom nasilju, poručuje Radičević, jer se ono često ne prepoznaje, a korijen takvog nasilja potiče, dodaje ona, na stereotipima i, kako kaže, rodnim ulogama. <h2>Poslodavci imaju ključnu ulogu u stvaranju sigurnog okruženja&nbsp;</h2> Poražavajući su podaci koji se tiču rodno zasnovanog nasilja u Crnoj Gori, gdje je svaka peta žena doživjela partnersko nasilje, a 17 posto žena se suočilo sa seksualnim uznemiravanjem na radnom mjestu - kazala je šefica kabineta ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Anđela Ivanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241127071148_66a40ee5168638c0a1ce576db2608c8aa426f7ffb85cf1a7b1bf330b4f4337db.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241127071148_66a40ee5168638c0a1ce576db2608c8aa426f7ffb85cf1a7b1bf330b4f4337db" data-rendition-name="original" width="1003" height="575" loading="lazy" alt="Anđela Ivanović"> </figure>  Rodno zasnovano nasilje nije samo privatna stvar, poručuje Ivanović, već da ono utiče na radnu produktivnost i efikasnost žene na radnom mjestu, a u konačnici i produktivnost, kako kaže, samih poslodavaca, institucija, ili organizacija. - Poslodavci igraju ključnu ulogu u definisanju određenih mjera u cilju suzbijanja rodno zasnovanog nasilja na radnom mjestu, u cilju same identifikacije prije svega rodno zasnovanog nasilja, ali i samim načinom podrške žrtvama, ukoliko su već u saznanju da postoji rodno zasnovano nasilje kod neke, recimo, zaposlene žene, gdje oni igraju ključnu ulogu kreiranjem mjera podrške i zaštite žena na radnom mjestu. U većini slučajeva, podaci pokazuju, da žene koje trpe seksualno nasilje na radnom mjestu, uglavnom, ne prijavljuju to seksualno uznemiravanje, iz razloga osude društva, straha od gubitka posla, i u suštini smatraju da će im to biti prepreka ka napretku u karijeri, što ne bi smjelo i ne bi trebalo.da bude slučaj kad je u pitanju jedno radno okruženje. Zato poslodavci imaju ključnu ulogu u stvaranju sigurnog okruženja, koje će pružiti žrtvi adekvatnu podršku, pružiti joj adekvatne radne uslove, ili eventualno, prevenciju od rodno zasnovanog nasilja, pogotovu na radnom mjestu - zaključila je Ivanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DOgYEaSOGI3o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radičević: Neophodna je edukacija o rodno zasnovanom nasilju

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković komentarisao je mogućnost da Milorad Dodik, kojem je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat predsjednika entiteta Republika Srpska, imenuje novog mandatara Vlade.
- Ako bi bivši predsjednik bh. entiteta Republika Srpska imenovao mandatara Vlade, to imenovanje bilo bi nezakonito i nelegalno. Odveo bi tako Milorad Dodik i Vladu RS u ilegalu i potpuno obezglavio manji bh. entitet. Uradiće to, nemam dilemu - poručio je Konaković.
Dodao je da je Dodika više puta ranije upozoravao na posljedice njegove politike.
- Više puta sam ga upozoravao zadnjih godina da u crnu rupu u koju strmoglavo juri vodi i sve one koji ga slijede, da tamo vodi i svoj narod i entitet na čijem je čelu. Izolacija, sankcije, ilegala i neizvjesnost. To je na kraju ponudio svom narodu - kazao je.
Konaković je naglasio da je Dodik oštetio entitet kojim je upravljao.
- Narodu i entitetu čiji je budžet poharao i čija je javna dobra i javna preduzeća rasprodao. Budžet koji je poharao punio se ekonomijom koja je preko 90% vezana za EU i evropsko tržište. Nije mu se gadio takav novac dok je u isto vrijeme pljuvao po EU i kočio evropski put - istakao je šef diplomatije BiH.
U zaključku je poručio da Dodik pokazuje pravo lice i prema svojim saradnicima.
- I na kraju pokaže pravo lice prema saradnicima koji su mu bili lojalni i koje je tjerao na nezakonito i neustavno djelovanje. Ponizi Viškovića. To je taj, da prostiš, pravi Milorad Dodik - zaključio je Konaković.

Konaković: Više puta sam upozoravao Dodika da juri u crnu rupu, to je na kraju ponudio svom narodu

Crnogorski šahista Predrag Nikač upisao je pobjedu na otvaranju Svjetskog pojedinačnog prvenstva za osobe bez i sa smetnjama vida u poljskom Žešovu.
On je u prvom kolu, bijelim figurama, pobijedio Francuza Olivijea Devila.
Igrana je Pirceva odbrana, u kojoj je Nikač sjajno vođenim napadom i brojnim taktičkim udarima primorao protivnika na predaju.
Nikač, koji brani srebro sa šampionata na Rodosu, postavljen je za petog nosioca, a za medalju boriće se u konkurenciji 65 šahista.
Turnir u Žešovu igra se po švajcarskom sistemu, u devet kola.

Šah: Nikač slavio na startu SP

Ovo je specijalno veče. Tim riječima obratio se direktor Sarajevo film festivala Jovan Marjanović publici koja je do poslednjeg mjesta ispunila Ljetnje kino Coca-Cola da bi vidjela velikog italijanskog sineastu Paola Sorentina kako prima počasno priznanje, ali i njegovo remek-djelo "Veliku ljepotu".
– U poslednje dvije decenije poklonio nam je izuzetne filmove, koji bilježe životne protivrečnosti, ljepotu i dekadenciju, lomljivost, ironiju i emocije, s besprekornim stilom i glasom koji je i ličan i univerzalan. A film „Velika ljepota“, jedan od Sorentinovih najvećih radova, definisao je kinematografski portret vremena, osvojio Oskara, Baftu, Zlatnog globusa – podsetio je Marjanović, dodavši da imaju veliku čast da mu uruče Počasno srce Sarajeva, kao i da reditelja uskoro očekuje premijera novog filma na Venecijanskom festivalu.
I nakon inserata iz Sorentinovih filmova, poput „Božje ruke“, „Partenope“, „Il Diva“, „One Man up“, „Velike ljepote“, „MladostI“ italijanski sineasta izašao je na scenu pozdravljen velikim aplauzom. Zahvalio se na nagradi, rekavši da je počašćen, ali je odmah dodao: – Iako je ovo nagrada za cjelokupnu karijeru, nadam se da ću doći ovde za 20 godina da dobijem još neko priznanje. Ali, prije toga svakako ću doći uskoro da otvorim dobar italijanski restoran u Sarajevu. Vraćam se brzo. Tako da – vidimo se uskoro! Zaista, ovo je prava čast, značajna nagrada, a i sam festival je bitan za Evropu!&nbsp;

Sorentinu uručeno Počasno srce Sarajeva

Studenti i građani Novog Pazara blokirali su večeras magistralni put ka Crnoj Gori, u znak podrške i solidarnosti sa prebijenim i uhapšenim građanima tokom protesta u drugim gradovima.
Oni su tu odali poštu stradalima u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu i studentu Ernadu Bakanu, koji je pregažen na pješačkom prelazu u Beogradu, navode agencije.
Koliko će trajati blokada nije najavljeno, ali su nakon odavanja pošte ćutanjem neki učesnici skupa donijeli stolice i posjedali na kolovoz, navodi Danas.

Iz Novog Pazara se ne može ka Crnoj Gori: Građani blokirali magistralu

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Osvrnuću se na potonji indirektni intervju predśednika Milatovića, dat Portalu Antena M, mudrošću Viktora Igoa i njegovim riječima da je svaki kompromis sa zlom uvijek nauštrb dobra. Izgleda da to predśedniku Crne Gore nije jasno i da je u teškoj zabludi kad mu je uravnotežena politika nezamjeranje ni dobru, ni zlu. A ako nije sposoban da razlikuje zlo od dobra, onda nije ni dorastao mjestu na kojem je. Kukavičko dociranje kako on ne ispunjava tuđe želje nije ništa drugo do isprika za vrstu karaktera, koja se u žargonu naziva - bevanda. Vremena u kojima živimo se stalno usložnjavaju i sve više traže odgovorne državnike, koji popularnost neće graditi jeftinim populizmom po društvenim mrežama i koji će isključivo „kupovati“ naklonost građana svojim djelima. Nažalost, više je nego očigledno da Crna Gora nema čvrsto definisanu politiku u većini ministarstava u trenutku kada bi morala imati jasan plan za nekoliko narednih godina. Ili se vuku potezi ad hoc, ili post festum, kada je šteta već učinjena. Presudna uloga Crkve Srbije i litijaški staž kao referenca za formiranje vlasti, stavljaju Crnu Goru među najkonzervativnije i najnazadnije zemlje u Evropi. Ne kaže se džabe da učitelj u selu pali svijetlo, a pop ga gasi. <h2>SUJEVJERJE UMJESTO VJERE</h2> Crnoj Gori fali mnogo toga: škola, vrtića, domova zdravlja, aviokompanija, infrastruktura... samo joj ne fali crkava. A upravo se jedino crkve grade. Crna Gora ima više crkava po glavi stanovnika od bilo koje zemlje u Evropi. A i dalje se masovno grade. A gradi ih crkva koja malo ima veze sa hrišćanstvom. Hrišćanstvo je eshatološko učenje, koje život na zemlji smatra privremenim na putu u vječni život. Odlasci u crkvu ne donose dobitke u kladionicama, krstovi obješeni o retrovizore ne čuvaju od saobraćajnih nesreća, krimose ne štite krstovi ni donacije crkvi od smrti ili zatvora, ikone na zidu ne štite kuće, molebani ne donose kišu... Ostroga mi. Bog nije đed Mraz koji ispunjava želje. Molebani za kišu su pagansko nasljeđe. Kao i mnoge druge crkvene procesije. Crkva u Crnoj Gori ne širi vjeru, već sujevjerje. Na sujevjerju, prijetnjama nehrišćanskim božjim kaznama, ponižavanjem vjernika klečanjem i bauljanjem po podovima, zaludili su veliki broj građana Crne Gore i oduzeli im racionalan način razmišljanja. Tako iskrivljenu vjeru koriste za ogromnu političku moć. Plus što su, zahvaljujući pokvarenim političarima, spremnim i za izdaju države radi sopstvene koristi, stekli moć koja je često iznad moći države. Nažalost, kao da su se svi pomirili sa tim i niko ne pokušava pravno da suspenduje ogromna prava, koja su neustavno i nezakonito ostvarili. Na tronu Petra I Petrovića Njegoša i Petra II Petrovića Njegoša danas su nikšićki ponavljač i sarajevska izbjeglica, više nego beznačajne ličnosti. Oni su politički postavljeni, dio su imperijalne politike Beograda, zato podstiču sve što je u funkciji te politike. Revizionizmom se popularišu ideologije iz prošlosti u kojima ne postoji Crna Gora i za koje je Crna Gora dio „homogene Srbije“. Argumentaciju za veličanje zločinaca i saradnika fašista iz Drugog svjetskog rata maskiraju tobožnjom lažnom komunističkom verzijom istorije, što mogu popiti samo lijeni ili plitki umovi. Italijani i Njemci su u vrijeme okupacije Crne Gore i Srbije vodili urednu dokumentaciju, tako da ne postoji ništa lakše nego inostranim arhivama dokazati izdaju i kolaboraciju četnika sa fašistima, kao i njihove zločine. Recimo, Norman Nojbaher, izaslanik Hitlera na Balkanu, u svojim memoarima piše, nakon što je oslobodio Pavla Đurišića iz zarobljeništva i primio ga u svojoj kancelariji, da ga je pitao zašto je pobio toliko muslimana kad ih Srbi smatraju Srbima koji su prevjerili? Na to je Pavle Đurišić odgovorio da su muslimani izrodi koje treba potpuno uništiti. Pavle Đurišić je zločinac, to je svima jasno. To što se on slavi kao junak govori više o onima koji ga slave i njihovom odnosu prema muslimanima i Crnogorcima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250817080824_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spomenik Đurišiću"><figcaption>REVIZIONIZAM: Spomenik ratnom zločincu, saradniku nacista Pavlu Đurišiću(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</figcaption></figure>  Kad se molebanima priziva kiša kojom bi se pogasili brojni požari po Crnoj Gori, znači li to da se crkva molitvama obraća Bogu da pošalje kišu? Ako nije Bogu, kome se obraćaju? A ako se obraćaju Bogu, znači li to da je suša njegovo djelo? Hoće li tada Crkva Srbije objasniti građanima kojima su izgorjele kuće da je to Božja volja? <h2> „PREBROJAVANJE“ VODE</h2> Ili će političari vlasti i oni koje je teško nazvati novinarima, a bave se tim poslom, pronaći krivca, kako bi se i teška nesreća iskoristila u političke svrhe? Krivi su oni prije jer su sve uništili? Mantra! Naravno, istina nije na njihovoj strani. Pere se sopstvena nesposobnost time što se odgovornost prebacuje na predavgustovsku vlast. Demantuje ih to što je za vrijeme te vlasti Crna Gora bila odmah iza Hrvatske po opremljenosti za gašenje požara. Danas je na začelju. Možete mislite o kakvim političkim diletantima se radi kad potpredśednik Vlade za vanjske poslove Filip Ivanović umjesto da se zahvali na pomoći svim zemljama koje su je poslali, prebrojava koliko je ko prosuo vode i iz koje je zemlje. A poenta je da bi potencirao kako je helikopter iz Srbije izasuo najviše vode, ne pominjući da su, dok se požar toliko raširio da je prijetila opšta katastrofa, tri dana čekali da pozovu međunarodnu pomoć preko NATO sistema uzajamne pomoći. Valjda je bilo bitno da prvo dođe vazduhoplov iz Srbije, kako bi se potencirala „bratska pomoć“ i Srbija kao jedina koja je poslala pomoć. Beskrupuloznost vlasti su insinuacije da požari imaju politički karakter i da protivnici vlasti hoće da stvore haos kako bi destabilizovali vlast. Istina je da crnogorski patriote ne vole sadašnju vlast, da je smatraju najgorom u istoriji Crne Gore, da je smatraju anticrnogorskom, ali i da toliko vole Crnu Goru da je nikada neće uništavati da bi smjenili vlast. Valjda nam nikada nije falilo hrabrosti da se srcem izborimo za slobodu? Podśećanja radi, samo od 1. jula do 8. jula 2017. godine u Crnoj Gori je buktalo više od 240 požara, u Podgorici je tog 12. jula izbilo 67 požara, 14. jula 52, a 15. jula preko 50... Je li tadašnja opozicija izazivala te požare, kad sad optužuje druge? Bolje uporedite koliko su uspješnije gašeni tada požari sa sopstvenim sredstvima, za razliku od danas, umjesto što se služite prljavštinama. Postoje mnoge stvari koje se mogu zamjeriti predavgustovskoj vlasti, ali količina laži koju postavgustovska vlast konstruiše o svom položaju u to vrijeme i žrtve koje su podnijeli prelazi granice dobrog ukusa. Kao i obično, strvinarski su pokušali da iskoriste požare po Crnoj Gori i optuže DPS da je prodao pet kanadera koji su bili u vlasništvu savezne države.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_8484f5e2834001a7f147d19d9951c9bd3b22d162e1ddae9f76c6be6e1248e0f0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250817080824_8484f5e2834001a7f147d19d9951c9bd3b22d162e1ddae9f76c6be6e1248e0f0" data-rendition-name="original" width="859" height="1601" loading="lazy" alt="dps kanaderi"></figure>  Svi su, valjda, IT pismeni, uključujući i nazovinovinare koji obmanjuju javnost, pa je lako preko pretraživača pronaći sudbinu tih pet kanadera. Kanadere je Grcima prodao Slobodan Milošević preko ambasade u Atini, đe je ambasador bio Milan Milutinović, kasnije predśednik Srbije. Kanaderi su iz baze u Zadru 1995. ilegalno stigli u Grčku, a da niko u Jugoslaviji nije znao da su prodati, sem onih koji su bili dio tog posla. Među njima nije bilo nikog iz Crne Gore. Grčki ministar poljoprivrede Stefanos Cumakas potpisao je ugovor u ime premijera Andreasa Papandreua, sa kojim je posao direktno dogovorio Slobodan Milošević. Prodaja je obavljena preko novootvorene of šor kompanije na Kipru za 24,4 miliona usd. Državi je od tih 24,4 miliona usd prebačeno nešto više od 8 miliona. Crna Gora nije ni obavještena o tome ni nakon obavljenog posla. Kao što u tim vremenima skoro nikad nije ni konsultovana za mnoge odluke. Čak je Momir Bulatović, tadašnji predśednik Crne Gore, politički otac današnje vlasti, jednom prilikom rezignirano izjavio „što će nam vlada, što će nam predśednik i rukovodstvo ako se ništa ne pitamo“. Kao da sadašnja vlast, pod palicom Andrije Mandića želi ponovo takvu poziciju Crne Gore sa Srbijom. Posebno što Srbija danas ima na vlasti pravog nasljednika Miloševića, koji ga je i prevazišao u mnogim stvarima. Posebno u despotizmu i autokratiji. Pitao sam prijatelja iz DPS-a zašto ne reaguju na strvinarske laži o kanaderima u tako tragičnoj situaciji izazvanoj požarima, za koju su, u najvećoj mjeri, odgovorni upravo oni koji šire te laži, svojim nemarom, neznanjem ili čak i namjerom. Dobio sam odgovor da ne žele da koriste nesreću i da se prepucavaju u situaciji kada je otac četvoro đece izgubio život, kad ljudi gube imovinu u vatrenoj stihiji i kad gori pola Crne Gore. Većina je u Crnoj Gori davno izgubila ośećaj za čestitost i čojstvo, pa nijesam siguran da će mnogi to pravilno shvatiti. Bojim se da će im ignorisanje laži postati argument.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_411b0d193e9c6192c4d05467861cc9675bd37bbc75560bfedecf7f835fd576ff.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250817080824_411b0d193e9c6192c4d05467861cc9675bd37bbc75560bfedecf7f835fd576ff" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Požari u okolini Podgorice"><figcaption>VLASTIMA I ZA POŽARE KRIV DPS: Vatrena stihija u okolini Podgoice ne jenjava</figcaption></figure>  Po ko zna koji put se pokazalo da Ministarstvo unutrašnjih poslova nije sposobno da obavlja valjano svoj posao i da su odgovorni za mnogobrojne propuste na bezbjednosnom polju i sada, u aktuelnim vanrednim okolnostima. Jasno je da se radi o ljudima nesposobnim za taj posao, nedoraslim izazovima koji su pred njima, sa karakterom iskompleksiranih, prepotentnih, nadobudnih nesposobnjakovića. Ili, što bi Niče rekao, višak sujete pokazuje manjak pameti. Crna Gora je u stanju raspadanja, neizvjesnosti za budućnost, sa velikim šansama da doživi grčki scenario kada će građanima povjerioci određivati visinu plata, dok se sami građani ponašaju kao nezainteresovani posmatrači.

Nema slobode bez hrabrosti

Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore, Roka Tolića, i direktora Aerodroma Tivat, Ivana Rakočevića, zbog, kako tvrde, zloupotrebe službenog položaja i ozbiljnog ugrožavanja sigurnosti i bezbjednosti vazdušnog saobraćaja.
U prijavi se navodi da su prijavljeni u kontinuitetu donosili odluke suprotne Zakonu o vazdušnom saobraćaju, internim aktima Aerodroma Crne Gore i međunarodnim standardima, čime je stvorena „direktna i realna opasnost“ po sigurnost putnika, posada, zaposlenih i infrastrukture.
Sindikat ističe da radnje prijavljenih ispunjavaju elemente više krivičnih djela iz Krivičnog zakonika, među kojima su zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi i ugrožavanje javnog saobraćaja u vazdušnom saobraćaju.
Kao neposredan povod navodi se raspoređivanje Ljubomira Jovanovića na poziciju šefa smjene u službi prihvata i otpreme, bez obuka i licenci, protivno međunarodnim standardima vazduhoplovne sigurnosti.&nbsp;
- Sa činjenicom da je tim činom direktno ugrožena sigurnost vazduhoplova, posada, putnika, aerodromskog osoblja, aerodromske infrastrukture te posljedično cjelokupni vazdušni saobraćaj Crne Gore, Jovanović je upoznao izvršnog direktora Tolića i direktora aerodroma Tivat Rakočevića, kao i Agenciju civilnog vazduhoplovstva Crne Gore, bez povratne zakonske reakcije do danas - navodi se u prijavi..
On je već ranije, 15. avgusta, podnio sopstvenu krivičnu prijavu, kojoj se sindikat sada i formalno pridružuje.
Sindikat tvrdi da postoje osnovane sumnje u koruptivne motive, kao i u odmazdu prema Jovanoviću zbog njegovog političkog djelovanja i sindikalnog angažmana.
U prijavi se navodi da slučaj Jovanovića nije izolovan. Prema tvrdnjama sindikata, više zaposlenih obavlja odgovorne poslove na tivatskom aerodromu bez propisanih licenci i obuka – uključujući šefove smjena, stručnog saradnika u službi prihvata i otpreme, kao i zaposlene na check-in-u i kontroli putnika.
Posebno su istakli i slučaj radnika koji je odbio da upravlja vatrogasno-spasilačkim vozilom bez licence, zbog čega je kažnjen.&nbsp;
- Uprava ga je sankcionisala iako je odbio da ugrozi živote putnika, posada i zaposlenih - &nbsp;navodi se u prijavi.
Sindikat tvrdi da su na aerodromu korišćene i stepenice za opsluživanje aviona sa neispravnim kočnicama, dok zaposleni, kako kažu, rade duže od zakonom dozvoljenog radnog vremena, bez zaštitne opreme, adekvatnih uslova za rad i čak bez pijaće vode na platformi gdje temperature prelaze 50 stepeni.
Nezavisni sindikat traži od SDT-a da :
- pokrene hitne istražne radnje;
- pribavi kompletnu dokumentaciju o raspoređivanju šefova smjena te check in službenica i stručnog saradnika, bez licenci, pregleda personalne dosijee, odluke direktora, interne propise i izvještaje o licencama;
- sasluša sve odgovorne osobe na aerodromu Tivat i u Centru za obuku ACG
- utvrdi motive i eventualne koruptivne radnje;
- nakon sprovedenog postupka, podigne optužnicu protiv prijavljenih lica za navedena krivična djela
Predmet prijave odnosi se, kako ističu, &nbsp;na zloupotrebu položaja u privrednom društvu od posebnog značaja za Crnu Goru (aerodrom, kao što je opšte poznato, predstavlja stratešku infrastrukturu države i granični prelaz).
- Postupanje prijavljenih lica dovodi u pitanje ne samo sigurnost vazdušnog saobraćaja, već i međunarodni ugled Crne Gore kao članice međunarodnih vazduhoplovnih organizacija. Posljedice mogu imati ozbiljne ekonomske, sigurnosne i reputacione efekte - navodi se u prijavi.

Nezavisni sindikat Aerodroma podnio krivičnu prijavu SDT-u protiv Tolića i Rakočevića zbog ugrožavanja bezbjednosti vazdušnog saobraćaja

Prizemljite sve avione i helikoptere. Neka “sve izgori ako treba”, jer, vrhuška partije crvenih kravata, samo bez kravata, u košuljama, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova, obilaze one koji nam živote spašavaju danima.
Kad stižu oni (Demokrate), ne da pomognu već da se slikaju i snime, kadar mora biti odličan, svjetlo perfektno, zvuk, sve…
<h2>Reklama u pepelu</h2>
Malo šta je izazvalo toliki javni prezir kao trenutak kada su čelnici Demokrata, sedmicu nakon početka herojske borbe vatrogasaca i onih koji iz regiona i Evrope pomažu da se obuzda vatrena stihija, odlučili da se pojave — da poziraju. Da se slikaju sa ljudima koji gore iz vazduha gase vatru.
Je li dvojac Demokrata stigao da pomogne? NE!
Stigli da preuzmu odgovornost? NE!
Stigli su da snime kadar.
Samoprozvani zamjenik premijera (izmislio funkciju, jer je potpredsjednik Vlade) i rukovodilac bezbjednosnih službi Aleksa Bečić i ministar Šaranović došli su da — snime spot. Dramatičan ton, muzika, košulje, pogledi koji vrijede za Oskara. Kao da su u Netflix seriji, a ne u državi koja gori.
Heroji? Ne. Reklamni pano. Sponzorisana tuga, plaćena vašim novcem.
<h2>JAVNOST NE PRAŠTA</h2>
Javnost ne prašta. Komentari ispod objava Demokrata govore više nego bilo koji izvještaj:
• “Opasno je kad se Šaranović pojavi na otvorenom, sjaj sa cvikera može lagano izazvat požar.”
• “Obiđite Kuče i Pipere, jedva vas čekaju.”
• “Je li ispala dobra fotka, zaboga?”
Glavni PR štab, glavni strateg Boris Bogdanović, misteriozno nepoznate lokacije, vjerovatno je već čekao montažu. Da sve to lijepo upakuje. Da još jednom narod gleda – predstavu.

Tag: undp