Gubimo ljude, a prostor koristimo neodrživo. Potreban nam je Institut prostornog planiranja kao profesionalna savjetodavna institucija za razvoj i planiranje prostora, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na sastanku sa vršiocem dužnosti administratora Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) Haoliangom Xuom. Kako je saoptšeno iz Kabineta predsjednika države, na sastanku je razgovarano je o daljem produbljivanju saradnje UNDP-a i Crne Gore u oblastima ključnim za evropske integracije - modernizaciji javne uprave i kvalitetnom upravljanju, jačanju institucionalnih kapaciteta i sprovođenju inkluzivnih reformi, u skladu sa Agendom 2030 i petogodišnjim Okvirom saradnje Ujedinjenih nacija. Milatović je rekao da je podrška UNDP-a važan oslonac u ispunjavanju obaveza u pregovaračkim poglavljima.&nbsp; Posebno je naglasio vrijednost Fonda za ubrzani razvoj Crne Gore, kao dodatnog mehanizma za mobilizaciju sredstava za projekte održivog razvoja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008181052_253db118b8b68d450732b510bade3c29f44fd0b0081e3120314631d09db944b9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251008181052_253db118b8b68d450732b510bade3c29f44fd0b0081e3120314631d09db944b9" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Haoliang Xu."> </figure>  - Crna Gora čvrsto posvećena ciljevima Ujedinjenih nacija i njihovim principima. Kao dobar susjed i pouzdan partner, svaku javnu politiku usmjeravamo ka agendi pristupanja Evropskoj uniji. Uloga UNDP-a u Crnoj Gori je vidljiva i dragocjena, posebno u modernizaciji upravljanja i reformama koje vode inkluzivnom razvoju. Dva su velika izazova: demografija i prostorno planiranje. Gubimo ljude, a prostor koristimo neodrživo. Potreban nam je Institut prostornog planiranja kao profesionalna savjetodavna institucija za razvoj i planiranje prostora - kazao je Milatović. Sagovornici su razmijenili mišljenja o prioritetima saradnje u narednom periodu - od zelene tranzicije i digitalizacije do politika u borbi protiv siromaštva.&nbsp; Istaknuta je i kandidatura Crne Gore za Izvršni odbor UNDP/UNFPA/UNOPS za period 2028–2030, kao potvrda opredijeljenosti za jačanje uloge u multilateralnim forumima. „Bilo je zadovoljstvo ponovo se susresti sa Predsjednikom Crne Gore nakon našeg sastanka u Njujorku. Napredak Crne Gore u evropskim integracijama pokreće održivi razvoj. UNDP je ponosan što podržava modernizaciju upravljanja, jačanje kapaciteta i inkluzivne reforme usmjerene ka svim građankama i građanima, u skladu sa Agendom 2030 i prioritetima EU“, kazao je vršilac dužnosti administratora UNDP-a Haoliang Xu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović sa administratorom UNDP-a: Gubimo ljude, a prostor koristimo neodrživo - potreban nam je Institut prostornog planiranja

Ministarstvo javne uprave i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori predstavili su Džepni vodič za orijentaciju službenika/ca u javnoj upravi, izrađen u okviru projekta „E-usluge i digitalna infrastruktura kao odgovor na COVID-19“koji je finansirala Evropska unija, saopšteno je iz MJU.&nbsp;
Ovaj priručnik, kako se dodaje, pruža zaposlenima i kandidatima za rad u javnoj upravi praktične i jasne informacije o pravilima, procedurama i vrijednostima koje čine osnovu profesionalnog i odgovornog rada u službi građana i privrede. Razvijen u saradnji UNDP-a, Ministarstva javne uprave i Uprave za ljudske resurse, ovaj vodič na jednostavan način doprinosi boljoj orijentaciji novih službenika/ca i jačanju kapaciteta institucija.
- Naš cilj je javna uprava koja je efikasna, transparentna i bliža građanima. Džepni vodič pomoći će službenicima/ama da bolje razumiju sistem i svoje obaveze, a građanima i privredi da osjete benefite profesionalne i moderne administracije - poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova je kazala da je unapređenje rada institucija i jačanje povjerenja građana u javnu upravu jedno je od ključnih područja djelovanja UNDP-a.&nbsp;
- Ovaj vodič je konkretan alat koji olakšava uvođenje novih službenika/ca u sistem i doprinosi boljem pružanju javnih usluga - izjavila je Paniklova.
Vodič je dostupan u elektronskoj formi<a href="https://www.undp.org/cnr/montenegro/publications/dzepni-vodic-za-orijentaciju-sluzbenika/ca-u-javnoj-upravi"> na sajtu UNDP-a</a>, a odštampano je i 250 primjeraka koji će biti distribuirani javnom sektoru.

MJU: Predstavljen Džepni vodič za orijentaciju službenika/ca u javnoj upravi

Žene u Crnoj Gori zarađuju u prosjeku svega 78 centi za svaki euro koji zaradi muškarac, a većina žena iz ruralnih sredina ne nasljeđuje ništa od porodice, što ih ostavlja bez imovine. Ipak, sve veći broj žena na sjeveru preuzima ulogu preduzetnica i inovatorki, pokazujući da ovaj region ima nedovoljno iskorišćen potencijal - poručeno je na otvaranju petog Biznis foruma u Bijelom Polju, koji je organizovala Opština Bijelo Polje u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori i Privrednom komorom Crne Gore.
Forum će tokom dva dana okupiti predstavnike Vlade, predsjednike opština, privredu, dijasporu i međunarodne partnere sa ciljem da otvori nova polja saradnje i investicija za ravnomjerniji razvoj zemlje, sa posebnim fokusom na ulogu žena i preduzetništva u ruralnim sredinama.
Prema istraživanju UNDP-a, žene na sjeveru Crne Gore suočavaju se sa dvostrukim preprekama: nedostatkom ekonomskih resursa i duboko ukorijenjenim stereotipima. Više od polovine ispitanica iz ruralnih sredina smatra da su muškarci bolji lideri, dok polovina vjeruje da se uspjesi žena prečesto pripisuju izgledu, a ne sposobnostima.
Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, podsjetila je da nijedna od 25 opština u Crnoj Gori nema predsjednicu opštine, te da kapaciteti ženskog liderstva i dalje nisu dovoljno prepoznati i zastupljeni:
- Iza ovih brojeva kriju se priče o izgubljenom potencijalu i o velikim prilikama jer svaki procenat napretka u osnaživanju žena znači snažnije zajednice, otpornije porodice i konkurentniju ekonomiju. Žene, posebno iz ruralnih sredina, moraju biti u centru zelene tranzicije kao liderke, preduzetnice i inovatorke- poručila je Paniklova.
Petar Smolović, predsjednik Opštine Bijelo Polje, ocjenio je da sjever ima resurse i kapacitete koji mogu biti pokretač razvoja države.
- Sjever Crne Gore ima potencijal koji tek treba da se oslobodi – od prirodnih resursa i turističkih kapaciteta, preko poljoprivrede i prehrambene industrije, do novih digitalnih i zelenih tehnologija. Upravo ovakvi skupovi nam pomažu da te potencijale pretvorimo u konkretne projekte i radna mjesta. Bijelo Polje, kao administrativni i privredni centar sjevera, želi biti lider u tom procesu- kazao je Smolović.
Na važnost zajedničkog djelovanja ukazala je i predsjednica Privredne komore Crne Gore, Nina Drakić.
- Sjever Crne Gore, ima i pravo i potrebu da se razvija u korak sa državom, i zato pozivam da se ovogodišnji Bjelopoljski biznis forum zatvori usvajanjem odgovarajućih zaključaka, po prioritetima i zajedničkim interesima više opština. Iza tih zaključaka treba da stanu opštine sjevera, i da ih, kroz svoj djelokrug rada, podrže uključene institucije. Privredna komora Crne Gore će to prva učiniti- izjavila je Drakić.
Karolin Tiso, rezidentna koordinatorka UN-a u Crnoj Gori, istakla je značaj podrške ženama iz ruralnih sredina u jačanju preduzetništva i ekonomskog razvoja.
- Tamo gdje su žene uspješne, zajednice napreduju. Podrška ženama preduzetnicama nije pitanje dobročinstva, već pametna investicija u budućnost Crne Gore. Zato Ujedinjene nacije, zajedno sa partnerima, stavljaju u poseban fokus osnaživanje žena sa sjevera kako bi imale ključnu ulogu u razvoju svojih zajednica i jačanju ekonomije ovog kraja- kazala je Tiso.
Prvi dan Foruma bio je posvećen kapitalnim projektima i ulozi dijaspore, dok će drugog dana fokus biti na ženama i zelenoj tranziciji. Biće predstavljeni i rezultati projekta EmpowHer, koji UNDP sprovodi u partnerstvu sa Organizacijom UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO), a kroz koji je više od 60 žena sa sjevera Crne Gore prošlo obuke i mentorstvo za razvoj biznisa.

UNDP: Žene preduzetnice potencijal razvoja sjevera

Crna Gora je usvojila zakon koji garantuje najmanje 40 posto žena na izbornim listama, umjesto dosadašnjih 30, a to je uspjela uz veliku podršku UNDP-a - kazala je u Ljetnjem programu, na Televiziji E, Marija Blagojević, istraživačica i ekspertkinja za rodnu ravnopravnost iz UNDP.&nbsp;
Osam godina je trajao cjelokupan proces, kaže Blagojević, od 2016.godine i zahtjeva Ženske političke mreže 2017.godine.
- Ženska politička mreža je tada jednako kao danas Ženska liderska mreža bila primjer kako žene kad se umreže imaju tu mogućnost da pokažu šta je kultura dijaloga i da kad se ne slažu u najvećem dijelu svojih stavova ona neka zajednička ideja koja ih vodi, ideja solidarnosti, hrabrosti i činjenice da žele da urade nešto više za buduće generacije može da dovede do toga da se jednom zajedničkom akcijom postigne ovakav cilj - rekla je Blagojević.&nbsp;
Podsjeća da se mnogo radilo sa ženama iz Ženske liderske mreže, aktivistkinjama, uz veliku podršku, dodaje ona, UNDP-ja i Evropske unije u okviru programa ,, Ujedinjeni u ravnopravnosti”.&nbsp;
- Veliki je korak napravljen, ne znam da li su ljudi svjesni važnosti. Drago mi je da je tema aktuelna i s vaše strane, i veliki broj medija govori o tome, jer i pored drugih reformi koje su se desile ovo je zaista jedan veliki iskorak za Crnu Goru, uzimajući u obzir da je i 30 posto kvota koja je ušla prvi put 2011.godine i za nju su borbe trajale deceniju i više. Nije to mali korak, naravno da je ono čemu mu težimo, i što nam govore međunarodne organizacije i preporuke, jeste paritet, jer &nbsp;u Crnoj Gori ima više od 50 posto žena, a nažalost ne toliko moći, ni resursa, ni uticaja u društvu i prosto je civilizaciǰski iskorak da na ovaj način se to približi i niveliše donekle - istakla je Blagojević.
Kaže da je kvota od 40 posto žena u politici model, ili privremena mjera kojom se teži da se postigne nivo svijesti u društvu i ravnopravnost, naglašava ona, u kojem kvote neće više biti potrebne.
Podsjeća i na sociološka istraživanja koja kažu da je potrebno do četiri generacije da se jedna društvena norma, dobra, &nbsp;ili loša, koja je ukorijenjena u nekom društvu, &nbsp;promijeni.
- Nema društva koje postiglo punu rodnu ravnopravnost u svijetu, pa čak ni skandinavske zemlje koje su postigle veliki nivo rodne ravnopravnosti, ne još potpuni. Kvota kao alat se koristi da osigura prisustvo, definitivno će ovo povećanje osigurati da bude više žena u parlamentu, da li će ih biti tačno 40 posto to je neizvjesno, uzimajući u obzir da je sad sa 30 posto postoje partije koje osvoje dva ili tri poslanička mjesta, a po rasporedu su žene bile na 4. mjestu, neke upšte nijesu imali žene na tim mjestima, pa se procenat smanjuje. Da li će se glas žena vrednovati kao glas muških kolega je pitanje za milion dolara, jer zavisi od drugih faktora i zato naglašavam da je kvota samo alat koji osigurava prisustvo - zaključila je Blagojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUGyNOi3Rapo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Blagojević: Kad se žene umreže imaju mogućnost da pokažu šta je kultura dijaloga

Zahtjev Odbora za rodnu ravnopravnost o uvođenju kvote od 40 odsto za manje zastupljeni pol u Zakon o izboru odbornika i poslanika ključni je korak naprijed ka postizanju stvarne političke ravnopravnosti, ocijenili su iz Programa Ujedinjenih nacija za razvoj. 
 
Iz UNDP-a su kazali da jučerašnju sjednicu skupštinskog Odbora, na kojoj je ponovo pokrenuto pitanje uvođenja kvote od 40 odsto za manje zastupljeni pol, prepoznaju kao važan korak ka ostvarivanju rodne ravnopravnosti u političkom životu zemlje. 
 
- Žene su ponovo pokazale odlučnost i dosljednost u svojim zahtjevima, s punim pravom zagovarajući da se u izbornu reformu uvrsti kvota od 40 odsto za manje zastupljeni pol, uz mjere koje obavezuju da među tri kandidata na izbornim listama bude najamanje jedna žena, kao i sankcije za neispunjavanje ovih uslova- navodi se u saopštenju. 
 
Kako se ističe, taj zahtjev Odbora za rodnu ravnopravnost, udruženih članica Ženske političke i Ženske liderske mreže, predstavlja ključni korak naprijed ka postizanju stvarne političke ravnopravnosti. 
 
Iz UNDP-a su rekli da trend umrežavanja žena u različitim sferama društvenog života postaje dio snažnog društvenog pokreta i da ta organizacija ostaje posvećena pružanju pune podrške u ostvarenju ciljeva iz Strategije rodne ravnopravnosti. 
 
- Ovaj pokret, zasnovan na solidarnosti i zajedničkoj borbi, predstavlja pravu garanciju za održivi razvoj društva i napredak u postizanju rodne ravnopravnosti- naveli su iz UNDP-a. 
 
Oni su ocijenili da, iako su postignuti značajni koraci, i dalje postoje ozbiljni izazovi u ostvarivanju punih prava žena, uključujući strukturnu diskriminaciju, isključenost žena iz odlučivanja, nedostatak adekvatne finansijske podrške i nasilje prema ženama u javnoj sferi i politici. 
 
Ti izazovi, kako su naglasili iz UNDP-a, ne smiju biti prepreka daljem napretku. 
 
- Naprotiv, udruženi napori žena i muškaraca, zajedno sa snažnim umrežavanjem žena, predstavljaju temelj za izgradnju društva jednakih šansi- navodi se u saopštenju. 
 
Iz UNDP-a su kazali da pozdravljaju napore svih relevantnih aktera koji se zalažu za unapređenje rodne ravnopravnosti kroz Zakon o izboru odbornika i poslanika. 
 
- Inicijativa za uvođenje kvote od 40 odsto u Skupštini Crne Gore, uz sankcije za nepoštovanje, predstavlja konkretan korak ka ostvarivanju održivih promjena- kaže se u saopštenju. 
 
U UNDP-u smatraju da je samo kroz politiku koja ravnopravno uključuje sve građane - i žene i muškarce, moguće ostvariti pravedan i održiv razvoj.

UNDP: Uvođenje kvote od 40 odsto za žene u Skupštini korak je naprijed ka postizanju stvarne političke ravnopravnosti

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, i stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, potpisali su Memorandum o razumijevanju kojim se uspostavlja strateški okvir za saradnju u ključnim oblastima – jačanje ljudskog kapitala, digitalna i zelena tranzicija, savremene vještine, nauka i inovacije.
Saradnja je usmjerena na zajedničke prioritete: stvaranje uslova za zadržavanje talenata u zemlji, jačanje inovacionog potencijala, razvoj infrastrukture kao podsticaja za mlade da ostanu i rade u Crnoj Gori, kao i promociju poslova budućnosti.
Univerzitet Crne Gore izražava punu spremnost da kroz svoje resurse i znanje aktivno doprinosi tim ciljevima.
- Univerzitet Crne Gore spreman je da bude partner u projektima koji jačaju vezu između nauke, društva i razvoja. Vjerujemo da kvalitetno obrazovanje, uz savremenu infrastrukturu, može biti ključni faktor u zaustavljanju odliva mozgova i izgradnji održive budućnosti - naglasio je Božović.
UNDP će pružiti ekspertsku podršku u oblasti javnih nabavki, finansijskog upravljanja, jačanja institucija i povezivanja nacionalnog naučnoistraživačkog potencijala sa razvojnim projektima. Saradnja takođe uključuje umrežavanje sa univerzitetima i partnerima širom svijeta.
- „Ovo partnerstvo povezuje snagu nauke sa razvojnim prioritetima Crne Gore. Zajedno doprinosimo zelenoj i digitalnoj tranziciji, osnaživanju mladih i žena u obrazovanju i povezivanju sa globalnim tokovima znanja i inovacija - poručila je Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a.

Univerzitet Crne Gore i UNDP: Partnerstvo za razvoj ljudskog kapitala, inovacija i zelenu budućnost

Visoka delegacija Adaptacionog fonda boravi u Crnoj Gori u sklopu regionalne misije koja obuhvata i Albaniju i Sjevernu Makedoniju, s ciljem sagledavanja rezultata regionalnog projekta za upravljanje rizicima od poplava u slivu rijeke Drim. Projekat se realizuje uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
Tokom boravka u Podgorici, delegacija je posjetila kancelariju UNDP-a i održala sastanak sa stalnom predstavnicom UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterinom Paniklovom, i njenim timom. Na sastanku je bilo riječi o dosadašnjim aktivnostima, budućim prioritetima i mogućnostima za dalju saradnju u oblasti prilagođavanja klimatskim promjenama.
U okviru terenskih aktivnosti, delegacija je posjetila Ulcinj, gdje je obišla rekonstruisani nasip Gropat–Štodra na rijeci Bojani, jednu od ključnih mjera projekta u Crnoj Gori. Investicija vrijedna 700.000 eura pruža dugoročnu zaštitu za oko 2.000 stanovnika i više od 7.000 hektara poljoprivrednog zemljišta.
Lokalne zajednice i timovi za zaštitu i spašavanje podijelili su iskustva iz prethodnih poplava, naglašavajući potrebu za dodatnim ulaganjima u infrastrukturu i jačanjem kapaciteta za odgovor na klimatske rizike. Delegacija se tom prilikom sastala i sa predsjednikom Opštine Ulcinj, Gencijem Nimanbeguom, s kojim je razgovarano o lokalnim prioritetima u upravljanju rizicima od poplava.
Sastanci su održani i sa predstavnicima Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, te Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Tom prilikom istaknuta je važnost nastavka regionalne saradnje i pripreme za korišćenje sredstava iz fondova Evropske unije u cilju dodatne zaštite područja sliva Bojane.
Ova posjeta označava važan korak u jačanju partnerstva i otvaranju novih mogućnosti za ulaganja u otpornost zajednica na klimatske promjene.
Adaptacioni fond, osnovan 2010. godine u okviru Kjoto protokola, ima ključnu ulogu u podršci zemljama u razvoju u prilagođavanju negativnim efektima klimatskih promjena. Do danas je opredijelio oko 1,25 milijardi američkih dolara za projekte i programe usmjerene na adaptaciju, uključujući 183 lokalna projekta u najugroženijim zajednicama širom svijeta, s oko 45,8 miliona krajnjih korisnika.
UNDP i Adaptacioni fond zajednički rade na brojnim projektima širom svijeta, pružajući podršku za više od 100 zemalja u sprovođenju mjera za prilagođavanje klimatskim promjenama, uz zaštitu života, imovine i prirodnih resursa.

Delegacija Adaptacionog fonda u posjeti Crnoj Gori: Fokus na zaštiti od poplava

Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, uručila je danas ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću 87 kompleta opreme za gašenje požara na otvorenom prostoru, vrijednosti preko 50.000 eura.
Kako je saopšteno iz MUP-a, korišćenje uručene opreme dodatno osnažuje operativne kapacitete crnogorskog sistema zaštite i spašavanja doprinoseći sigurnosti građana i zaštiti imovine i prirodnih resursa.
Šaranović je izrazio duboku zahvalnost UNDP-u i ukazao na višestruki značaj ove podrške.
- Ova oprema nije samo materijalni resurs već je direktna investicija u živote i bezbjednost naših vatrogasaca-spasilaca, koji su prva linija odbrane u borbi protiv požara. Prevencija je važnija od reakcije, a ovakva podrška našim kapacitetima dolazi u ključnom trenutku. Sistem zaštite i spašavanja ovu požarnu sezonu dočekuje mnogo spremniji – sa četiri operativne letjelice za gašenje požara - rekao je Šaranović.
On je istakao da ovo nije samo jačanje operativne spremnosti sistema zaštite i spašavanja, već i potvrda snažne posvećenosti partnera iz UNDP-a jačanju otpornosti crnogorskog društva.
Stalna predstavnica UNDP-a, Ekaterina Paniklova, istakla je da je ova inicijativa još jedan dokaz posvećenosti jačanju partnerstva sa crnogorskim institucijama.
- Za nas ovo nije samo isporuka opreme – već nastavak dugogodišnje saradnje sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Upravom policije, kroz koju zajedno jačamo kapacitete sistema za reagovanje na krizne situacije. Oprema koju predajemo nema samo materijalnu vrijednost – ona je ulaganje u sigurnost profesionalaca koji svakodnevno rizikuju svoje živote štiteći sve nas od prirodnih i drugih nepogoda - kazala je ona.
Šaranović je ukazao na kontinuitet uspješne saradnje sa UNDP-om, podsjetivši da je tokom 2024. godine Direktorat za zaštitu i spašavanje već dobio opremu u približnoj vrijednosti od 15.000 eura.
Saradnja je, kako je istakao, donijela konkretne rezultate u više oblasti – od unapređenja planske dokumentacije i edukacije kadrova, do obnove i opremanja skladišnih i operativnih kapaciteta.&nbsp;
- Ministarstvo unutrašnjih poslova ostaje posvećeno daljem jačanju sistema zaštite i spašavanja, kroz partnerstva sa međunarodnim organizacijama, kao i kroz nacionalne inicijative - poručeno je iz tog resora.

MUP-u 87 kompleta opreme za gašenje požara vrijednih 50.000 eura

Crna Gora je osmu godinu zaredom zadržala status zemlje sa veoma visokim stepenom razvoja po mjeri čovjeka - podaci su najnovijeg Izvještaja o razvoju po mjeri čovjeka Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).&nbsp;
Indeks razvoja po mjeri čovjeka (HDI) je pokazatelj koji se koristi za praćenje dugoročnog napretka u tri osnovne dimenzije ljudskog razvoja: dug i zdrav život, pristup obrazovanju i pristojan životni standard.&nbsp;
Sa vrijednošću ovog indeksa od 0,862, Crna Gora se nalazi na 48. mjestu od 193 zemlje i teritorije.
- Na vrhu liste nalazi se Island, a među prvih deset su: Norveška, Švajcarska, Danska, Njemačka, Švedska, Australija, Hong Kong (Kina), Holandija i Belgija. Sa druge strane, najniže vrijednosti HDI-a zabilježene su u Centralnoafričkoj Republici, Somaliji i Južnom Sudanu. Od zemalja regiona, u kategoriji zemalja sa veoma visokim razvojem po mjeri čovjeka, osim Crne Gore, nalaze se Slovenija (na 21. mjestu), Hrvatska (na 41. mjestu), Srbija (62. mjesto), Sjeverna Makedonija (68. mjesto), Albanija (71. mjesto) i Bosna i Hercegovina (74. mjesto) - precizirali su iz UNDP-a.
U periodu od 2003. do 2023. godine, vrijednost HDI-a u Crnoj Gori porasla je sa 0,764 na 0,862, što predstavlja rast od 12,8 odsto.&nbsp;
- Prema najnovijem Izvještaju o ljudskom razvoju, očekivani životni vijek u Crnoj Gori porastao je za 2,9 godina i iznosi 77 godina. U posmatranom periodu, očekivani broj godina školovanja djece povećan je za tri godine i sada iznosi 15,5 godina, dok je prosječan broj godina obrazovanja odraslih (25+) porastao za 2,3 godine i iznosi 12,8 godina. Bruto nacionalni dohodak po stanovniku porastao je za oko 74 odsto u posmatranom periodu - ističu iz UNDP-a.
Indeks razvoja po mjeri čovjeka prilagođen nejednakostima (IHDI) uzima u obzir nejednakosti u sve tri HDI dimenzije. „Gubitak” u ljudskom razvoju zbog nejednakosti je predstavljen razlikom između HDI I IHDI i za Crnu Goru iznosi 10,6 odsto.
Rodna ravnopravnost ključni je pokazatelj ukupnog napretka jednog društva, dok rodne razlike predstavljaju jedan od najdublje ukorijenjenih oblika nejednakosti.&nbsp;
Odnos napretka u razvoju po mjeri čovjeka među muškaracima i ženama izračunava se kroz dva ključna indeksa: indeksom rodnog razvoja (GDI) i indeksom rodne nejednakosti (GII).
- Vrijednost ženskog HDI-a za 2023. godinu u Crnoj Gori iznosi 0,855, dok je HDI za muškarce 0,868, što rezultira GDI vrijednošću od 0,984. Prema vrijednosti GII-a, koji mjeri rodne razlike u reproduktivnom zdravlju, političkom i ekonomskom osnaživanju, Crna Gora se nalazi na 40. mjestu od 172 zemlje - precizirali su iz UNDP-a.
Ovogodišnji Izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka (HDR), pod nazivom: „Pitanje izbora: Ljudi i mogućnosti u eri vještačke inteligencije“, predstavljen je danas u Briselu na hibridnom događaju koji su zajednički organizovali UNDP, Evropska komisija i Kraljevina Belgija.&nbsp;
HDR za 2025. godinu upozorava da se globalni napredak u razvoju po mjeri čovjeka suočava sa zabrinjavajućom novom stvarnošću: ljudski razvoj usporeno raste i nalazi se u izrazito osjetljivoj fazi. Bez odlučne akcije, svijet bi se mogao naći na ivici razvojne krize.
Proteklih trideset godina indeks razvoja po mjeri čovjeka bilježio je stabilan rast i smanjenje globalne nejednakosti. Iako je prošlogodišnji Izvještaj donio prve znake oporavka nakon pandemije, ovogodišnji rezultati jasno pokazuju da se oporavak usporava. Isključujući godine krize 2020-2021. godine, ovogodišnji projektovani rast HDI predstavlja najmanji zabilježeni porast od kada je indeks prvi put izračunat 1990. godine.
- Decenijama smo napredovali ka cilju da cijeli svijet do 2030. godine ostvari veoma visok stepen razvoja po mjeri čovjeka. Identifikovano usporavanje predstavlja stvarnu prijetnju globalnom napretku. Ako trenutni tempo postane "novo normalno stanje", cilj čije je ostvarenje planirano do 2030. godine bi mogao ostati nedostižan decenijama - što bi naš svijet učinilo manje bezbjednim, dublje podijeljenim i osjetljivijim na ekonomske i ekološke šokove - izjavio je administrator UNDP-a Akim Štajner.
U kontekstu globalnih izazova, nejednakost je u porastu četvrtu godinu zaredom. Zemlje sa najnižim HDI vrijednostima posebno su pogođene, jer najugroženije grupe sve više zaostaju. Ovo pogoršanje je posljedica smanjenih mogućnosti razvoja kroz tradicionalne modele rasta, poput industrijalizacije i izvoza, koji su ranije doprinosili kreiranju velikog broja radnih mjesta i smanjenju siromaštva.
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova istakla je da “Crna Gora nastavlja da se penje na HDI ljestvici, ostvarujući stalni napredak kroz pravednu tranziciju i digitalnu transformaciju, na putu ka zelenom razvoju i članstvu u Evropskoj uniji.&nbsp;
- Istovremeno, time se ostvaruje skoro dvije trećine globalnih ciljeva održivog razvoja. U vremenu globalnih izazova, vještačka inteligencija predstavlja transformacionu priliku. Uz nastavak unapređenja digitalnih javnih usluga i odgovorno upravljanje, može doprinijeti inkluzivnijoj, otpornijoj i održivoj budućnosti za građane i građanke Crne Gore - rekla je ona”
Izvještaj prepoznaje potencijal vještačke inteligencije (AI) da odgovori na izazove savremenog razvoja, posebno u zemljama sa nižim prihodima. Iako AI nije univerzalno rješenje, pametne politike danas mogu otvoriti nove puteve za rast i inkluziju.
Rezultati ankete pokazuju globalni optimizam: 60 odsto ispitanika vjeruje da će AI pozitivno uticati na njihova radna mjesta, dok samo 13 odsto strahuje od gubitka posla.&nbsp;
- U zemljama sa niskim i srednjim HDI-om, 70 odsto očekuje rast produktivnosti zahvaljujući AI, a dvije trećine planira da ga koristi u obrazovanju, zdravstvu ili poslu već naredne godine - ističu iz UNDP-a.
Izvještaj zagovara pristup vještačkoj inteligenciji koji je usmjeren na čovjeka, sa fokusom na tri ključna prioriteta: omogućavanje saradnje između ljudi i vještačke inteligencije, osiguranje kontrole nad AI sistemima i modernizaciju sektora obrazovanja i zdravstva u skladu sa zahtjevima 21. vijeka. &nbsp;
- Kako niko ne bi bio isključen iz novih mogućnosti, neophodno je smanjiti jaz u pristupu električnoj energiji i internetu – posebno u zemljama sa nižim HDI-om. Na kraju, pristup AI-u nije dovoljan sam po sebi: pravi uticaj vještačke inteligencije zavisiće od toga koliko će unaprijediti i osnažiti razvoj po mjeri čovjeka - kazali su iz UNDP-a.

UNDP: Crna Gora među zemljama sa veoma visokim razvojem

Crna Gora je prva u regionu, i među prvima u svijetu koja je usvojila ažurirani Nacionalno utvrđeni doprinos (NDC) - kazala je projektna koordinatorka UNDP-a Bojana Rakočević u Budilniku na Televiziji E.&nbsp;
Ona je podvukla da je to jako važan dokument za Crnu Goru.
- Na koji smo se obavezali Pariškim sporazumom iz 2015. godine i svakih pet godina imamo obavezu da taj plan ažuriramo. Ove godine je došao red na to i u tom pogledu je UNDP je pružio podršku Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera da razvije ovaj dokument i dodatne mjere - navela je ona.
Postavljen je, kaže, zaista ambiciozan cilj: smanjenje emisije za 55 odsto do 2030. godine - u odnosu na prethodnih 35 odsto iz prethodne verzije.
- Što je zaista veliki iskorak, i dodatno još do 60 posto do 2035.godine. Važno je, iako je ovo veliko povećanje ambicije, Crna Gora je postigla već određena ispunjenja u tom pogledu, tako da smo 2022.godine već 28 posto uspjeli da smanjimo emisije. U narednom periodu će biti potrebno još mnogo novih mjera, mnogo novih politika, a najviše u pogledu obnovljivih izvora energije, zatim energetski efikasnih rješenja, i naravno svega onoga što će doći samim pristupanjem u Evropsku uniju, do 2028.godine tako da ćemo tu preuzeti čitavi set novih regulativa - rekla je Rakočević.
Uvedeni su, kaže, novi sektori.
&nbsp;- Između ostalih i sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva, jer je to u samom okruženju, a doprinosi smanjenju gasova koje Crna Gora proizvodi - istakla je Rakočević.
Kaže da Crna Gora na globalnom nivou ne doprinosi puno štetnim gasovima - tek nekih 0.09 procenata.
- Ali mi itekako osjećamo posljedice svih tih klimatskih promjena, tako da je važno da uradimo što je do nas, i u tom pogledu je NDC uveo čitav sektor prilagođavanja, po prvi put, do sad se fokusirao samo na ublažavanje klimatskih promjena, sada i na prilagođavanje. U velikoj mjeri se oslanja i na krovni dokument, Nacionalni energetski klimatski plan, tako da je važno da ta dokumenta koja su ključna budu u sinergiji, budu komplementarni, kako bismo mogli da dostignemo klimatsku neutralnost do 2050. godine - istakla je Rakočević.
Praćenje napretka, objašnjava Rakočević, se obavlja pomoću metodologije za praćenje izvještavanja ispunjenje mjera - odnosno implementacije NDC-ja.
- Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera je odgovorno za praćenje implementacije, ali tu postoji i niz ključnih institucija, kao što su Agencija za zaštitu životne sredine, Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, Ministarstvo energetike, lokalne samouprave, čitav jedan sistem koji je potrebno da izvještava, kako bismo vidjeli kakav smo napredak postigli. Tu postoji i niz prepreka, a to je prvenstveno nedostatak kapaciteta u institucijama, jer je to proces koji zahtijeva puno vremena &nbsp;i resursa - zaključila je Rakočević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Rakočević: Crna Gora među prvima u svijetu usvojila ažurirani Nacionalno utvrđeni doprinos

Vaterpolisti Budućnosti One poraženi su večeras u Podgorici od Panatinaikosa 14:9, u utakmici četvrtog kola C grupe Eurokupa.
Podgorički tim upisao je četvrti poraz i bez pobjede je u debitantskoj sezoni na evropskoj sceni.
Budućnost je odigrala najbolji meč ove sezone, ali to nije bilo dovoljno da se priredi iznenađenje.
Panatinaikos, koji je dobio i prvi međusobni duel, dvadesetak minuta je &nbsp;dominiraom vodio je 8:1, pa 10:3.
Od sredine treće četvrtine Budućnost je zaigrala bolje i uspjela da ublaži poraz.
U ekipi Panatinaikosa, čiju kapicu nosi crnogorski reprezentativac Dušan Banićević, najefikasniji su bili Nikolas Kopeliadis i Aristeidis Kalivolopulos sa po četiri gola.
Isti učinak u domaćem sastavu imao je Darko Brguljan, tri je postigao Petar Brnović, a po jedan Marko Bošković i Nikola Petrović.
Budućnost će u narednom kolu, 4. decembra, biti gost Vuljagmenij.

Panatinaikos pobijedio Budućnost One

Jedna osoba povrijeđena je u padu lifta u zgradi u centru Podgorice.
To je Portalu ETV potvrdio šef Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Nikola Bojanović.
- Povrijeđeni je izvučen iz lifta i prebačen vozilom hitne pomoći radi pružanja medicinske pomoći - kazao nam je Bojanović.
Uzrok pada lifta još nije poznat.

Jedna osoba povrijeđena u padu lifta u centru Podgorice

Doskorašnja urednica Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore Mila Vuković saopštila je da joj je urednik Prvog programa Bojan Terzić rekao da direktor TVCG Milan Knežević želi da pokrene njenu smjenu jer je uoči utakmice sa Hrvatskom emitovana epizoda „Perspektive“ koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije.
Mladi u ovoj epizodi, kako je pojasnila Vuković, na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma.
- I to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan. Usljed tehničkog problema, emitovanje je prekinuto nakon 13 minuta, a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“: „Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?“ - navela je ona.
Otkako je prije četiri godine Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme raspoređena na radno mjesto urednika Dokumentarnog programa, sadržaj koji je stvarala sa kolegama je, kaže, nagrađivan i prepoznat kao primjer profesionalnih i etičkih standarda Javnog servisa.&nbsp;
- Dvoumila sam se da li ovu informaciju javno da podijelim, jer nijesam obznanila ni kada sam raspoređena na mjesto urednika Dokumentarnog programa, ali zbog načina na koji mi je menadžment posredstvom Arhive RTCG, poslao ponudu za zaključivanje Aneksa Ugovora o radu, koju potpisuju direktor TVCG Milan Knežević i generalni direktor RTCG Boris Raonić, bez prethodnog postupka, bez obrazloženja i bez ijednog zakonski propisanog koraka, sa zadovoljstvom ću to da uradim i odmah im poručim, naravno da ću pokrenuti zvaničan spor, jer je njihovo postupanje nezakonito! - navela je ona.
<h2>POKUŠAJ DISCIPLINOVANJA I POTČINJAVANJA RTCG</h2>
Vuković je istakla da po zakonu ne može biti smijenjena, jer nije ni izabrana u mandatnoj funkciji i ni na osnovu „želje“ ili impresija bilo kog pojedinca.
- Dakle, bez ijednog zakonski propisanog koraka, bez postupka utvrđivanja odgovornosti, bez pisanog upozorenja, obrazloženja i bez odluke o povredi radne obaveze. Ovo nijesu samo profesionalni pritisci, već i pokušaj uređivačkog disciplinovanja i potčinjavanja Javnog servisa ličnim ukusima i političkim očekivanjima – napisala je Vuković u objavi na Fejsbuku.
Pojasnila je da već drugu godinu zaredom, na Televiziji Crne Gore ponedjeljkom u 12.15 sati emituju Dokumentarni serijal „Perspektiva“ koji realizuju Radio Slobodna Evropa i The National Endowment for Democracy (NED).&nbsp;
- Shodno potpisanom ugovoru, Javnom medijskom servisu RTCG ustupljen je uz prava na emitovanje bez naknade i ograničenja. Serijal prenosi više od 30 televizija u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Namijenjen je mladima i pruža im prostor za dijalog i javnu debatu, o zidovima koje su među njima stvorili ratna prošlost, obrazovni sistem i mediji. Mladi u „Perspektivi“ imaju priliku da čuju jedni druge, slobodno razgovaraju o aktuelnim temama, debatuju o ljudskim pravima, multikulturalnosti, nasilju, opštim i ličnim vrijednostima, radikalizaciji, slobodi… U ponedjeljak 17. 11 2025. emitovana je epizoda koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije. Mladi u ovoj epizodi na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma i to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan - pojasnila je Vuković.
Usljed tehničkog problema emitovanje je, prema njenim riječima, prekinuto nakon 13 minuta - a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“ : “Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?.
- Nakon svega tri sata, portal „Pobjeda“ objavljuje tekst sa senzacionalističkim naslovom „TVCG danas emitovala emisiju koja prikazuje Hrvate kako veličaju ustaše i NDH“, navodeći u posljednjem pasusu „da su uredništvu TVCG poslali pitanja“ - navela je Vuković.
Tekst je, kaže, svega nekoliko sati uoči utakmice, sa istim naslovom, objavljen i na zvaničnom Fejsbuk nalogu „Pobjede“ uz osamdesetak komentara.
- Koji obiluju govorom mržnje, satanizacijom, diskreditacijom i ličnim uvredama na račun uredništva i menadžmenta Javnog servisa, uz tek poneki glas razuma, u kojima između ostalog korisnici društvenih mreža ukazuju da su komentatori samo pročitali naslov „Pobjede“. Iako gledaoci nijesu mogli odgledati emisiju do kraja, jer je bila prekinuta, širi auditorijum imao je priliku da je vidi i ranije, jer je „sporna“ epizoda već emitovana u regionu i dostupna je na vebsajtu RSE - dodala je Vuković.
<h2>TEHNIČKI PROBLEMI</h2>
Urednik Prvog programa je, kaže, u poneđeljak prvi put obavjestio o tehničkom problemu - neposredno nakon prekida emitovanja emisije, ne zahtijevajući njeno izjašnjenje kao urednika Dokumentarnog programa u čijem se Programsko-produkcionom planu nalazi dokumentarni serijal „Perspektiva“.
- U tom razgovoru prvi put saznajem, da su i prethodne tri epizode prekinute, i da kao urednik Prvog programa nije dobio objašnjenje iz tehničko-produkcijskog lanca, kako i zašto dolazi do prekida u emitovanju. Za sve vrijeme, kao urednik Dokumentarnog programa svakog petka uredno dobijam najave za svaku od epizoda serijala „Pesrpektiva“ od strane njihovog produkcijskog tima i upoznata sam sa sadržajem emisija, te stoga nijesam ni dovodila u pitanje da će u ponedjeljak 17. novembra biti emitovana najavljena epizoda koja je snimljena u Podgorici, niti me je iko iz Koordinacije programa obavijestio da će biti emitovana epizoda od 20. jula. Za preuzimanje sadržaja „Perspektive“ sa Ftp servera RTCG, zadužen je sektor Koordinacije i realizacije programa, od kojih u međuvremenu nijesam informisana da postoje smetnje u emitovanju serijala, niti je na moje upite iko od kolega koje sam kontaktirala u ponedjeljak, znao da objasni o čemu je riječ – istakla je Vuković.
Tek u korespondenciji sa produkcijskim timom „Perspektive“ saznaje ono o čemu je RTCG već informisana - da se tehnički problemi u emitovanju na TVCG javljaju zbog promjene formata dsitribucije.
- O čemu je njihov tehnički urednik na vrijeme obavijestio RTCG, ali da ta informacija nije proslijeđena unutar tima za realizaciju TVCG, kao što nijesu bili obaviješteni ni da je RTCG promijenila Ftp adresu, usljed čega je i došlo do zaostatka u preuzimanju novoproizvedenih epizoda i prekida emitovanja – navela je Vuković.
Naglasila je da im, uprkos apsolutnom razumijevanju produkcijske kuće „Mebius film“ i njihovom krajnje konstruktivnom pristupu u iznalaženju rješenja u otklanjanju tehničkih propusta do kojih je došlo u Televiziji Crne Gore, javno upućuje izvinjenje zbog kompromitacije superiornog sadržaja serijala „Perspektiva“ na Javnom medijskom servisu RTCG i senzacionalističkih, tendencioznih medijskih interpretacija koje su u potpunosti izvan standarda Javnog servisa.
- Nakon što me je urednik Prvog programa juče telefonom informisao o „želji“ direktora Kneževića da me „smijeni“ zatražila sam da me o tome obavijesti zvaničnim putem. Nakon pola sata, dobila sam poziv iz Arhive RTCG da preuzmem „ponudu“. Ponuda koja se ne odbija, glasi na zaključivanje Aneksa Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, kojom me na zahtjev direktora TVCG Milana Kneževića, upućuju za raspored na nižerangirano radno mjesto Urednik emisije 1 TV u Dokumentarnom programu. U ponudi navode da ispunjavam propisane uslove za navedeno radno mjesto, stručna sprema, radno iskustvo itd… Sve u skladu sa potrebama procesa rada, bez stvarnih razloga za premještaj na to radno mjesto i bez prethodno ispoštovane procedure – pojasnila je Vuković.
<h2>KULMINACIJA KONFLIKTA</h2>
Direktorova želja da je smijeni zbog „Perspektive“ takođe je, kaže, ispunjena bez prethodnog postupka utvrđivanja njene odgovornosti za povredu radne obaveze, bez pisanog upozorenja o postojanju razloga za izricanje bilo kakve mjere za povredu radne obaveze, u konačnom bez odluke o povredi radne obaveze.
Ovim je, kaže Vuković, kulminirao latentni konflikt između nje i direktora TVCG koji, prema njenim riječima, tinja godinu i jedanaest mjeseci koliko je prošlo od momenta njegovog dolaska na poziciju direktora TVCG.&nbsp;
- Taj sukob je zasnovan na našim duboko suprotstavljenim stavovima o uređivačkoj autonomiji, primjeni profesionalnih i etičkih standarda i ulozi Javnog servisa. Samo ne znam, kada je tačno donedavni urednik redakcije Dokumentarnog programa Televizije Pljevlja, obećao sebi da će da me „smijeni“ i koga je od svojih projektovao za radno mjesto urednika Dokumentarnog programa? Koje ga je tačno moje reagovanje upućeno lično njemu zaboljelo, koji zvanični dopis, koji zvanični e-mail… Posljednji je bio o razlozima zbog kojih sam insistirala da bi dokumentarnu emisiju o cetinjskoj tragediji nad tragedijama „Ranjeni grad“ trebalo emitovati u „prajm-tajmu“, nije bio ni za emitovanje. Ili je to bio onaj jedan jedini sastanak koji je do sada održao sa urednicima, gdje sam mu povrijedila direktorsku sujetu stavom da se Programsko-produkcioni plan Dokumentarnog programa ne može mijenjati i dopunjavati bez znanja i saglasnosti urednika Dokumentarnog programa, sadržajima poput „Vraneške doline“ recimo... Ili još ne može da mi oprosti dokumentarne filmove o „Gaeti“, „Štrpcima“ ili posljednji o „Deporatciji izbjeglica iz Herceg Novog“ kojeg je nakon emitovanja odćutao. Brzo je podlegao maniru naših „veljih“ urednika koji prema vlastitom priznanju, gle čuda, nikada ne gledaju emisije koje im programski pripadaju. Ali je direktor zato zatražio da radim priče „o zločinima nad Srbima“. Naravno! O Srđanu Aleksiću! Je li problem što njegovo herojstvo i primjer ljudskosti, nadilazi svaki nacionalni predznak?! – navela je Vuković.
Ili je, pita ona, aktuelnije o stradalniku i velikomučeniku Pavlu Đurišiću?&nbsp;
- Kad može spomenik, zašto ne bi i dokumentarac na Javnom medijskom servisu?! Može i to, ali mu se ni to ne bi dopalo! – dodala je ona.
<h2>OSLOBAĐANJE OD SVEGA CRNOGORSKOG</h2>
Pita i „oslobađaju“ li to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog.
- A zašto, direktore, ne bismo i zločine srpskih oficira nad Crnogorkama i Crnogorcima?! Zašto ne o „Bijelom teroru“, o mučenju, ubijanju, klanju i spaljivanju porodice Zvicer: Anđe, Petra, Zagorke, Vidaka, Plane…Petrove babe koju su svezali za trešnju ispred kuće, da gleda kako joj sreća gori…Zašto ne o Savu Otaševiću, Marku Jakovljeviću, o Ružici, Plani, Stanici, Manji, Milici, Petrani Bulatović, o Peru i Radivoju Bulatoviću, zašto ne o proslavljenom komandiru Šćepanu Mijuškoviću? Kako, kad ste mi iz prijedloga PP plana za ovu godinu bez obrazloženja ukolnili sve dokumentarne formate koji su imali crnogorski predznak! Oslobađate li vi to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog? Pa nijeste valjda i na mene „udarili“ jer sam Crnogorka?! Ne, ne vjerujem zlim jezicima… Čak ste nam za sljedeću godinu uklonili i serijal povodom 60 godina Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore, jedinog programa koji u kontinuitetu traje koliko i sama TVCG. A zanimalo Vas je i do kada planiramo da emitujemo serijal „Bella Ciao“? Crna Gora ima 257 narodnih heroja, među njima je osam žena, pa izračunajte! – naglasila je Vuković.
Javni servis, kako je podvukla, nije ničija lična prćija.
- Funkcija direktora TVCG je prolazna. Javna institucija poput RTCG ne može se voditi po modelu lične volje, niti se zaposleni mogu premještati kao predmeti sa police na policu. Kao urednica i kao građanka Crne Gore, dužna sam da zaštitim zakonitost postupanja, profesionalne standarde, uredničku autonomiju, javnost i transparentnost rada Javnog servisa. To ću i uraditi, svim pravnim sredstvima - zaključila je ona.

Knežević bez formalnog obrazloženja pokrenuo smjenu Mile Vuković nakon epizode „Perspektive“ uoči utakmice sa Hrvatskom

Nakon što je na društvenim mrežama objavljen video-snimak tuče dvije ženske osobe, podgorička policija ih je identifikovala i privela aktere na informativni razgovor u stanicu policije u Podgorici.
- Svi akteri su identifikovani i privedeni i u toku je njihovo ispitivanje - rečeno je Pobjedi nezvanično iz Uprave policije.
Pozvan je tužilac i čeka se klasifikacija djela.

Policija privela dvije maloljetnice na informativni razgovor zbog tuče

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Nikakvog incidenta 8. avgusta nije bilo u Gornjem Zaostru – tvrdnja je svjedoka koji su juče saslušani u Osnovnom sudu u Beranama na suđenju Danku Femiću iz Podgorice optuženom za dva krivična djela prinude, odnosno da je prisilio fotoreportere Vijesti i Pobjede – Borisa Pejovića i Steva Vasiljevića da mu predaju fotoaparate, ljut što su fotografisali akciju uklanjanja statue četničkog zlikovca Pavla Đurišića, koja je potom sklonjena u obližnju crkvu kojom gazduje Crkva Srbije. Vjernici Crkve Srbije toga dana skinuli su Đurišićevu statuu sa postamenta, postavljenu dan ranije, kako bi spriječili da je ukloni policija i preda tužilaštvu kao dokaz u predmetu koji je formiran zbog podizanja spomenika četničkom vođi, zločincu koji je tokom Drugog svjetskog rata pobio hiljade nedužnih ljidi, listom Muslimana u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, u okviru monstruoznog plana stvaranja etnički čiste takozvane velike Srbije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112007118_8838f2ad2f7f9f691e0a2bfe7b9de1f14c744887b15ea218df2ae0d43d8a6fda.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112007118_8838f2ad2f7f9f691e0a2bfe7b9de1f14c744887b15ea218df2ae0d43d8a6fda" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="femić"><figcaption>OTEO FOTOAPARATE: Danko Femićetv</figcaption></figure>  Svjedoci Drago Labović, Dragoljub Šćekić, Radovan Obradović, Milić Ralević i Vojislav Rmuš, osim tvrdnji da fotoreporteri nijesu bili meta bilo kakvog napada, požalili su se juče sudu i kako niko nije ni znao da su oni novinari, jer nijesu imali „nikakva obilježja“. Rekli su i da je lokalni svještenik Milenko Ralević zabranio snimanje uklanjanja statue sa postamenta, što fotoreporteri nijesu poštovali. Kazali su i da su na skupu bila dvojica policajaca u civilu, te da bi oni sigurno reagovali da se dogodio bilo kakav incident. Insistirali su i na tome da se skup odvijao na privatnom imanju. <h2>SVJEDOČENJA</h2> Svjedok Labović je, kako piše u zapisniku sa jučerašnjeg ročišta, vidio Femića, Vasiljevića „i još jednog momka“ kojeg ne zna, kako razgovaraju kod crkve u Gornjem Zaostru. - ...držali su fotoaparate u rukama i čuo je kada ih je Femić zamolio da izbrišu fotografije koje su napravili prilikom uklanjanja spomenika, nakon čega mislim da je oštećeni Stevo Vasiljević to i uradio, te mu je optuženi Femić predao opremu - fotoaparat, nakon čega su se pozdravili i u prijateljskom raspoloženju rastali maltene samo što se nijesu poljubili i nije bilo nikakvog incidenta tu – piše u zapsiniku. Rekao je i da se ne razumije u novinarstvo, ali da mu „neka logika kaže da su isti trebali da imaju neki prsluk, na kojem bi pisalo da se radi o novinarima ili neki bedž“. Novinarskim obilježjima pozabavio se i svjedok Šćekić koji je kazao kako su „svi prisutni na navedenom skupu bili ugošćeni i počašćeni, pa i ovdje prisutni oštećeni Stevo Vasiljević sa dvojicom svojih kolega, koji nijesu imali obilježja da bi znao da se radi o novinarima“. Kako piše u zapisniku, ovaj svjedok je rekao i da je „svještenik Milenko Ralević sa razglasa tri-četiri puta zamolio građane i novinare da ne fotografišu i snimaju uklanjanje spomenika, te da sjednu pod šator dok se spomenik ne ukloni“. Ustvrdio je i da bi on, jer je bio na dizalici, najbolje mogao da čuje i vidi da je bilo „kakvo guranje, ili kakvu galamu, prijetnje, psovanje i slično“. - Skup je mirno završen bez bilo kakvih tenzija, a bila je prisutna i policija – kazao je ovaj svjedok. Svjedok Obradović je posebno naglasio, kako proizilazi iz zapisnika, da je svještenik Ralević ponovio „četiri-pet puta“ da se ne snima uklanjanje spomenika i ne objavljuje na društvenim mrežama. Svjedok Ralević je kazao da je svještenik Ralević „tri puta pozvao i zamolio na ozvučenje da niko od prisutnih ne fotografiše i ne snima demontažu spomenika“. On je ispričao i da je kada je statua unijeta u crkvu, nekoliko minuta kasnije vido Femića kako prilazi „i ima dva fotoaparata oko vrata“. - ...tada su nam prišli ovdje oštećeni Stevo Vasiljević i Boris Pejović, koji su nam tom prilikom rekli da su novinari i zamolili oca Milenka da posreduje da im se vrati oprema. Otac Milenko je tada kazao da ne može da posreduje, da ne zna ljude i da ga ne zanima ono što se dešava van crkve – rekao je on. Poslije toga su, kako je ispričao, zamolili njega da pita Femića da im vrati opremu, što je ovaaj i učinio.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112007118_316a1b85e60bdec2450ff58e9d0b98200a325ed0e6fbfd11e942654c7c95e9a6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112007118_316a1b85e60bdec2450ff58e9d0b98200a325ed0e6fbfd11e942654c7c95e9a6" data-rendition-name="original" width="892" height="527" loading="lazy" alt="vasiljević"><figcaption>RULJA GA MALTRETIRALA SAT VREMENA: Stevo Vasiljevićetv</figcaption></figure>  - Imao je dva fotoaparata, izvadio je dvije baterije i kartice iz džepa i sve stavio na haubu od vozila i oni su uzeli svako svoj aparat i njegove sastavne djelove i tada su nam se još jednom izvinili i pokazali da su izbrisali fotografije – rekao je on. Ralević je ispričao i da je zamolio fotoreportere „da idu kako ne bi došlo do eskalacije sukoba, jer nijesu ispoštovali blagoslov sveštenika“. Svjedok Rmuš je ispričao da je svještenik pozvao da se ne fotografiše, „bukvalno molio kako ne bi došlo do provokacija ili bilo kakvih drugih incidenata što je trajalo nekih 15 minuta“. - Nakon čega su ovdje oštećeni Stevo Vasiljević i sa njim još dvoje ljudi, od kojih je jedan bio mlad, počeli da fotografišu što je izazvalo reakciju kod okupljenih, što su shvatili kao prvokaciju – piše u zapisniku njegovog svjedočenja. Rekao je i da ih „niko pipnuo prstom nije, niti im je šta drugo uradio“. Sljedeće ročište zakazano je za 24. decembar. Proces vodi sudija Tomo Zečević. <h2>STRATEGIJA</h2> Upoređujući jučerašnja svjedočenja sa izjavom episkopa Metodija Ostojića koji je u avgustu saslušavan zbog događaja u Gornjem Zaostru, proizilazi da je strategija odbrane Femića da niko nije znao da su oni novinari, jer nijesu imali obilježja, da su snimali na privatnom posjedu, da su oni ti koji su izazvali incident, da se niko nije nad njima iživljavao. Ostojić je rekao kako novinari Pobjede i Vijesti nijesu imali akreditacije i „press“ prsluke.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112007118_f1221ba0763c02ff9829e261147035c23e0ac6bd598201c784c7fe346f9742ad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112007118_f1221ba0763c02ff9829e261147035c23e0ac6bd598201c784c7fe346f9742ad" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ODT Beraane"><figcaption>NAPADAČI NIJESU PROCESUIRANI: Osnovno državno tužilaštvo BeraneODT</figcaption></figure>  - Od ostalih su se razlikovali samo po tome što su nosili fotoaparate. ...Stoga, pod punom moralnom i krivičnom odgovornošću izjavljujem da sve dok sam bio prisutan u hramu i kasnije na imanju porodice Dobrašinović, nijesam vidio i koliko je meni poznato nije bilo nikakvih incidenata, niti verbalnog i fizičkog nasilja prema bilo kom prisutnom licu. ...Sveštenik je zamolio da se uklanjanje spomenika ne snima iz namjere da se ko ne sladi fotografijama velikog vojvode Pavla Đurišića dok ga skidaju sa postamenta. Lično je bio prisutan sve vrijeme i nadgledao kada su civilnim vozilom pristigli novinari, prošli na vrh puta, ušunjali se i odmah počeli da snimaju. To je izazvalo izmučeni narod i prema riječima prisutnih došlo je do komešanja. Niko nikog nije udario – ispričao je tada Ostojić. Tužilaštvo do danas nije identifikovalo napadače i pokrenulo postupak protiv aktera jednog od najbrutalnijih napada na novinare ikada zabilježen u Crnoj Gori i to naočigled dvojice službenika policije koji nijesu reagovali?! Novinar Vijesti Balša Rudović i fotoreporter Pejović ispričali su nakon događaja da ih je „bijesna masa pijanih ljudi“ sat i po psihički maltretirala i prijetila im smrću, a da je Vasiljevića tuklo više desetina osoba, da su svještenici sve posmatrali, ne reagujući na njihov poziv da im pomognu. Vasiljevića je rulja maltretirala skoro sat. Jedan od napadača, kako je ispričao, prijetio mu je nožem, jedan mu je lomio opremu, udarali su ga... Iz te rulje izvukao ga je jedan prisebni mještanin.

Femićevi svjedoci kao i episkop Metodije Ostojić – napad je najbolja odbrana

To što je Crna Gora u Ujedinjenim nacijama glasala protiv rezolucije kojom se osuđuju nacizam, neonacizam, rasizam i istorijski revizionizam nije iznenađenje za generalnog sekretara SUBNOR-a Dragana Mitova Đurovića. Gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Đurović pojašnjava da, ako Crna Gora podiže spomenike onima koji su bili protiv Crne Gore, crnogorske nacije i crnogorskog jezika, onda je to – najblaže rečeno – put prema fašizmu i vjetar u leđa onima koji bi svim silama da izvrše reviziju istorije.
– Opet se pokušava prodati da 1918. godina nije bila ono što je bila – teror nad Crnom Gorom, pa je i ponašanje crnogorske delegacije u UN-u očekivano – kaže on.
Antifašizam je sloboda za svakog čovjeka, narod i naciju, a Crna Gora, baštineći antifašizam, baštini slobodu već, kako kaže, deset vjekova. Od 13. jula 1941. godine, podsjeća Đurović, kada je Crna Gora u porobljenoj Evropi prva podigla svenarodni ustanak u borbi protiv fašizma, prepoznata je po antifašizmu.
– Antifašizmu je kolijevka Crna Gora, stoga je većinska Crna Gora antifašistička i crnogorska trenutna vlast, odnosno naša delegacija, po mišljenju SUBNOR-a Crne Gore, bila je obavezna da glasa Rezoluciju, bez obzira što znamo i ko je Rezoluciju podnio i koliko je zemalja glasalo i koje su bile protiv i koje su bile suzdržane. Antifašistička većinska Crna Gora i SUBNOR su protiv agresije na Ukrajinu i protiv rata u Gazi, kao i protiv svih ratova koji se vode na planeti. Naš slogan je na nedavnom kongresu bio „Mir za sve, sve za mir”, zato smatramo da je obaveza crnogorske delegacije, bez obzira na interese, bez obzira na velike sile, bila da glasa za pomenutu Rezoluciju – rekao je Đurović.
Ukazuje da je takav stav crnogorske delegacije politička kalkulacija vođena interesima, što za Crnu Goru, smatra on, ne može biti i nije opravdanje.
– Ugled crnogorskog antifašizma se ne može uništiti, on trenutno može biti nekim političkim odlukama doveden u pitanje, odnosno da blago izgubi sjaj, ali uništen biti ne može – poručio je Đurović.
Predloženi Zakon o zabrani fašističkih i nacionalističkih organizacija i njihovih simbola dobio je samo jedan glas u Odboru prije tri godine, podsjeća Đurović i dodaje da to govori o aktuelnoj vlasti i njenom odnosu prema antifašizmu.
– Antifašizam nije samo prošlost i ne treba stanovati u prošlosti, ali jeste poruka za sadašnjost i za budućnost. Crna Gora je antifašistička bila, jeste i ostaće – zaključio je Đurović.

Tag: undp