Šaranović: Nacrt zakona o oružju obuhvata inicijativu "Markov i Mašanov zakon", starosna granica da bude 25, a trajanje oružanog lista pet godina

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) od danas daje na javnu raspravu Nacrt zakona o oružju i municiji u tekstu u kojem su obuhvaćeni zaključci Vijeća za nacionalnu bezbjednost, svi predlozi iz inicijative “Markov i Mašanov zakon” i brojne druge. Neke od glavnih novina su podizanje starosne granice za podnošenje zahtjeva za oružje sa dosadašnjih 18 na 25 godina života, smanjen je i period važenja oružnih listova sa 10 godina na 5, saopštio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. 

- Kako smo i ranije saopštili, te na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost donijeli zaključak, Radna grupa za izradu Zakona o oružju i municiji je nakon višemjesečnog rada pripremila Nacrt ovog zakona - ističe u saopštenju.

Podsjeća da je važeći Zakon o oružju donijet  2015. godine. Međutim, kako su kazali, u proteklih 10 godina uočeni su brojni nedostaci, kako u pogledu praktične primjene, tako i u pogledu usklađenosti sa pravnim propisima Evropske unije.

Dodaje i da kroz unapređenje postojećih i propisivanjem novih zakonskih odredbi prvenstveno će se omogućiti efikasna kontrola posjedovanja i prometa oružja, u cilju sprečavanja njegove zloupotrebe i poboljšanja bezbjednosti građana Crne Gore.

- S tim u vezi, Ministarstvo unutrašnjih poslova, od danas daje na javnu raspravu Nacrt zakona o oružju i municiji u tekstu u kojem su obuhvaćeni zaključci Vijeća za nacionalnu bezbjednost, svi predlozi iz inicijative “Markov i Mašanov zakon” i brojne druge - ističe Šaranović.

Neke od glavnih novina, kako je kazao, su podizanje starosne granice za podnošenje zahtjeva za oružje sa dosadašnjih 18 na 25 godina života, te dodaju da se ova odredba neće odnositi na lica koja su posebnim propisima ovlašćena za držanje i nošenje oružja.

- Smanjen je i period važenja oružnih listova sa 10 godina na 5 godina, a predviđeno je ismanjenje perioda važenja odobrenja za nabavku oružja i ovo odobrenje važiće 6 mjeseci, bez mogućnosti produženja za još 6 mjeseci što je bilo propisano važećim zakonom - naglašeno je. 

Jedna od najvažnijih izmjena, podvlači, je proširen opseg krivičnih djela i prekršaja koji se smatraju smetnjom za posjedovanje oružja.

On je naglasio i da je u cilju sprečavanja zloupotreba prilikom izdavanja dokumentacije za podnošenje zahtjeva za držanje oružja, kao i samog izdavanja oružnih listova predvidjeli smo uspostavljanje komisije Ministarstva zdravlja, koja će jedina biti biti nadležna za izdavanje ljekarskih uvjerenja za posjedovanje oružja i psihološku i psihijatrijsku procjenu, odnosono sveobuhvatnu procjenu zdravstvenog stanja podnosioca zahtjeva.

- Uvodi se i centralizacija postupaka za rješavanje zahtjeva za držanje i nošenje oružja, što znači da če se ubuduće o svim zahtjevima odlučivati isključivo u organizacionoj jedinici koja se nalazi u sjedištu MUP-a (Direkcija za vozače, vozila i oružje) - ističe u saopštenju. 

Dodaje da, kako bi građani koji legalno posjeduju oružje bili adekvatno obučeni za upotrebu istog, novi zakon predviđa da osposobljavanje vrši samo Policijska akademija, umjesto pravnih lica, preduzetnika, lovačkih i streljačkih organizacija, koje su prema važećem zakonu osposobljavali građane. Policijska akademija će po usješno završenoj obuci fizičkim licima izdavati potvrdu.

- Javna rasprava će trajati 30 dana, a tokom iste planirano je održavanje tri okrugla stola (sjever, centar i jug) o čijim terminima održavanja ćemo naknadno informisati zainteresovanu javnost - kazao je Šaranović. 

On poziva sva zainteresovana pravna i fizička lica da se priključe javnoj raspravi i daju svoj doprinos slanjem predloga i sugestija, kako bi zajedničkim naporima, nakon svih sugestija koje budu dostavljene tokom trajanja javne rasprave, zajednički došli do kvalitetnog, održivog i zakona koji štiti bezbjednost građana.

- Imajući u vidu složenost materije, rokove za izradu ovog zakona, potrebu da hitno odreagujemo, Ministarstvo će sa izuzetnom pažnjom pratiti javnu raspravu, uzeti u obzir predloge, kritike i sugestije javnosti, inkorporirati u tekst zakona, te zajedničkim naporima doći do najboljeg zakonskog projekta - zaključuje u saopštenju.