Bivša zaposlena u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) na mjestu šefa Filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance na Cetinju, Olivera Krivokapić demantovala je navode vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića o zahtjevu za pokretanje odgovarajućeg upravnog postupka protiv Vuka Borilovića, a shodno Zakonu o oružju.
Krivokapić je u demantiju dostavljenom medijima kazala da je iznenađena Šćepanovićevim nivoom nepoznavanja zakonskih propisa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fscepanovic-demantovao-krivokapic-nikada-nijesam-dezavuisao-javnost-niti-iznosio-netacne-informacije&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Postavljam Vam jednostavno pitanje: da li se upravni postupak pokreće na osnovu obavještenja da je podnijeta krivična prijava? Krivična prijava ne pokreće ni krivični, a kamoli upravni postupak - pitala je Krivokapić.
Ona dodaje da po krivičnoj prijavi postupa isključivo tužilaštvo, odnosno policija po nalogu tužilaštva. Za realizaciju opravdane krivične prijave nadležno je, napominje ona, tužilaštvo i policija (za vršenje pretresa, oduzimanje oružja, kao i drugih radnji).
- Da budem vrlo jasna - obavještenje o podnošenju krivične prijave Filijali ne znači apsolutno ništa ukoliko se držimo zakona, a valjda bi to trebalo da činimo. Vaše tvrdnje o tome „ko je što trebao da uradi“ nisu ni na koji način potkrijepljene važećim zakonskim odredbama - rekla je Krivokapić.
Ona ističe da filijala radi isključivo na osnovu zakona, a ne pretpostavki ili nagađanja.
- Zar zaista moram da Vam citiram Zakon o oružju? Očigledno ne znate kada se pokreće upravni postupak za oduzimanje oružja, ko je ovlašćen da sačini službenu zabilješku, i kako se utvrđuje da li postoji opasnost od zloupotrebe oružja - napomenula je ona.
Ona je upitala Šćepanovića da li zna ko prikuplja operativne podatke, a ko preventivno djeluje? 
- Ko vodi evidenciju o privremeno oduzetom oružju? Ko je ovlašćen da privremeno oduzima predmete, postupa po nalozima tužilaštva? Zašto se ne pitate zbog čega Uprava policije nije dostavila Filijali zakonom propisane podatke? Onoga ko je zakonom ovlašćen da nešto čini — ne treba podsjećati - ustvrdila je Krivokapić.
Da je zaista htio Šćepanović bi, navodi Krivokapić, otkrio ko je spriječio pretres kod Borilovića i zašto on nije izvršen.
- Moram li Vam objašnjavati što podrazumijeva "hitno postupanje" u slučajevima nasilja? Riječ „odmah“ znači — sada, bez odlaganja. Šta bi policija učinila da ja u jedan sat poslije ponoći uzmem motku, razbijem auto, napadnem nekoga, prijetim, vičem? Odgovor je jasan. I laici znaju kako policija treba da reaguje - naglasila je ona.
Od Šćepanovića, kao ozbiljnog čovjeka očekuje da dostavi oružni list, zahtjev ili bilo koji dokument koji dokazuje da je bilo kom građaninu Rožaja izdat dokument na Cetinju.
- Tvrdim po ko zna koji put — to nije tačno. Ako ste tu tvrdnju iznijeli iz neke evidencije policije ta evidencija nije validna. Jednostavno — nije moguće izdati dokument licu bez prebivališta na Cetinju. To bi trebalo da znate. Dokažite suprotno. Pokažite taj dokument - naglasila je Krivokapić.
Poručila je Šćepanoviću da joj ne može držati lekciju o zakonima i nadležnostima. 
- Radim isključivo po zakonu, i sve navode sam osporila dokazima na sudu. Znate li uopšte što predstavlja potvrda prodavca o prodaji oružja? Ponovo Vas savjetujem: čitajte zakone. Vaše subjektivno ubjeđenje da sam „nešto trebala da uradim“ — ne vrijedi ako nije potkrijepljeno propisima - dodala je Krivokapić.
Ona poručuje da su zakoni tu da se poštuju, "sviđali se oni nama ili ne".
- Na kraju — niste pomenuli moje ime. Zašto? Ne krijem se. Oglašavam se javno, jasno i glasno. Uvijek sam pošteno obavljala svoj posao. Raspravu sa Vama neću voditi po portalima, već na za to predviđenim mjestima - poručila je Krivokapić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Krivokapić Šćepanoviću: Iznenađena sam Vašim nivoom nepoznavanja propisa, zar moram da Vam citiram Zakon o oružju?

Nacrt novog Zakona o oružju i municiji, koji je predložilo Ministarstvo unutrašnjih poslova, a koji je na javnoj raspravi do 24. februara izuzetno je loš, čak i katastrofalan, ocijenio je advokat Marko Ivanović, ovlašćen od 1.000 lovaca iz Crne Gore i Lovačke organizacije „Dr Zoran Kesler“ iz Nikšića koja okuplja oko 600 članova da ih zastupa u javnoj raspravi ukazujući da se njime flagrantno krši Ustav, brojni zakoni, ali i evropske direktive.
Ivanović, za Portal ETV, tvrdi da su pojedine odredbe Nacrta suprotne ili Ustavu Crne Gore, zakonima o krivičnom postupku, o upravnom postupku i o divljači i lovstvu, te da je više njih u direktnoj suprotnosti sa Direktivom (EU) Evropskog parlamenta i vijeća 2021/555 o nadzoru nabavke i posjedovanja oružja od 24.03.2021. godine, a na koju se predlagač poziva kao na navodni osnov za donošenje zakona.&nbsp;
- Nacrt je u suprotnosti i sa zakonodavstvom zemalja Evropske unije, kojoj Crna Gora navodno teži, ali i regiona. Ukoliko takve odredbe zakona ostanu u konačnom tekstu, bićemo prinuđeni da o tome obavijestimo ključne evropske partnere Crne Gore, s obzirom da država uvodi određene norme koje ne postoje nigdje u EU. Naprotiv – suprotne su Direktivi EU, zakonodavstvima članica EU, praksi i zdravorazumskoj logici – kaže Ivanović.&nbsp;
<h2>Nesposobnost države</h2>
Prema njegovim riječima, nesposobnost države da zdravstveno, institucionalno i na bilo koji drugi način vodi računa i nadzire ljude sa određenim psihičkim smetnjama ili problemima, kao što je to bio slučaj sa tragedijom na Cetinju, pokušava se nadomjestiti neustavnim i nezakonitim odredbama zakona koje ni na koji način ne mogu povećati bezbjednost države i njenih građana.
- Nesposobnost države da ih prije svega zdravstveno zbrine, smjesti i zadrži u psihijatrijskim ustanovama u slučaju potrebe, te da ih na neki način prati i pruža im pomoć i podršku dok su van institucija, nesposobnost primjene izrečenih mjera nadzora, kao i nesposobnost države da se obračuna sa problemom velikog broja nelegalnih komada oružja, nesposobnost države da vrši nadzor i kontrolu nad počiniocima krivičnih djela i licima koja zaista pokazuju sklonost ka nasilju, agresiji i vršenju krivičnih djela pokušava se navodno riješiti neustavnim i nezakonitim odredbama zakona koje ni na koji način ne mogu povećati bezbjednost države i građana. Uvodi se samo neustavan i nezakonit obračun sa vlasnicima legalnog oružja – lovcima, sportskim strijelcima i ostalima. A, građani koji u životu nijesu ni mrava zgazili se praktično onemogućavaju da posjeduju oružje zbog lične bezbjednosti i zaštite svojih porodica – navodi Ivanović.&nbsp;
Prema njegovim riječima u pitanju je klasična zamjena teza, a očigledna intencija predlagača je da po svaku cijenu razoruža vlasnike legalnog oružja, prije svega lovce.
- U javnosti se stvara pogrešna percepcija o lovcima kao nekim poremećenim osobama koje uživaju u ubijanju životinja. Međutim, gubi se iz vida da se lovstvo ne svodi na puko ubijanje divljih životinja iz zabave. U svakoj uređenoj državi, pa još uvijek i kod nas, lovstvo je uvijek bila zakonom propisana i uređena djelatnost od opšteg interesa. Zakonom o divljači i lovstvu je propisano da gazdovanje sa divljači obuhvata uzgoj, zaštitu, lov i korišćenje divljači i njenih djelova, te da je lovstvo, kao djelatnost organizovanog gazdovanja sa divljači, u javnom interesu. Nadalje, propisano je da divljač u Crnoj Gori uživa posebnu zaštitu, te da država materijalno pomaže zaštitu i unapređivanje divljači i lovstva. Organizovano gazdovanje sa divljači obuhvata i organizovanje lova i racionalnog korišćenja divljači i intervencije u populaciji divljači zbog privrednih, veterinarsko-sanitarnih, zdravstvenih i drugih opravdanih razloga. Shodno čl. 10 navedenog zakona, lovac je lice koje ima položeni lovački ispit, lovnu dozvolu i lovnu kartu i obavlja osnovne zadatke lova: uzgoj, zaštitu, lov i korišćenje divljači i njenih djelova uz poštovanje lovačkih običaja i etike – navodi Ivanović.
<h2>Sporna rješenja</h2>
On ukazuje na nekoliko spornih rješenja u novom zakonu poput odredbe koja će omogućiti policijskim službenicima da bez sudskog naloga pretresaju stanove građana.
Nacrtom zakona je propisano da policijski službenik u slučaju sumnje može provjeriti postojanje uslova za bezbjedan smještaj i čuvanje oružja „neposrednim opažanjem u stambenom prostoru po mjestu prebivališta ili boravišta podnosioca zahtjeva ili drugom prostoru gdje se oružje drži, a da je podnosilac zahtjeva dužan da mu omogući ulazak u prostor u kojem se oružje drži,o čemu policijski službenik sačinjava zapisnik koji dostavlja Ministarstvu.&nbsp;
Dodatno, zakonom je predviđeno da učestalost ovakvih kontrola &nbsp;zavisi od broja i kategorije oružja koje vlasnik oružja ima registrovano na svoje ime.&nbsp;
&nbsp;- Ovakvom odredbom se direktno krši jedno od osnovnih ljudskih prava propisanih čl. 41 Ustava Crne Gore da je stan nepovrediv. Niko ne može bez odluke suda ući u stan ili druge prostorije protiv volje njegovog držaoca i u njima vršiti pretres. Pretres se obavlja u prisustvu dva svjedoka. Službeno lice može ući u tuđi stan ili druge prostorije i bez odluke suda i vršiti pretres bez prisustva svjedoka, samo ako je to neophodno radi sprečavanja krivičnog djela, neposrednog hvatanja učinioca krivičnog djela ili radi spašavanja ljudi i imovine. Osim toga, ovo je direktno kršenje i odredaba Zakonika o krivičnom postupku, kojima je detaljno propisan postupak ulaska u tuđe prostorije i pretresanja, a na ovaj način se na mala vrata pokušava uvesti neustavan i nezakonit presedan da policijski službenik ili neko iz MUP-a, može bez naredbe o pretresanju sudije za istragu, upada u tuđe stanove i kuće, a da je vlasnik dužan to da mu omogući – navodi Ivanović. &nbsp;
On ističe i da je rješenje o učestalosti kontrola neprecizno, te da nije jasno na koji način i u kom obimu bi broj i kategorija oružja na to uticala, ko bi o tome odlučivao, što ukazuje na mogućnosti velikih zloupotreba od policijskih službenika.
Prema mišljenju advokata Ivanovića problematično je i rješenje koje se odnosi na način kako se ustanovljavaju eventualne smetnje za posjedovanje oružja.
- I dosadašnja primjena ovih odredbi u praksi je bila sporna. S obzirom na intenciju zakonodavca, jasno je da će u budućnosti policijski službenici da vrše još veće zloupotrebe prilikom primjene ove norme. Posebno je sporan, neodređen i neprecizan termin okolnosti koje ukazuju na „uživanje alkohola“, odnosno česte konstatacije ovlašćenih policijskih službenika, u praksi, da je određeno lice „sklono češćem i prekomjernom konzumiranju alkohola“. Ovo je sporno jer policajci nemaju stručna znanja i vještine kako bi tako nešto ustanovili jer nijesu specijalizovani psiholozi niti psihijatri, niti su završili medicinu. Policajci olako u službenim zabilješkama su i do sada davali kvalifikacije da je određeno lice „sklono prekomjernom konzumiranju alkohola“ zato što je npr., jednom ili dva puta u životu, i to mnogo godina ranije, bilo zaustavljeno kako upravlja motornim vozilom sa neznatnom količinom alkohola u krvi od npr 0,5 ili 0,6 promila. Na takvim službenim zabilješkama se u praksi zasnivaju rješenja o odbijanju mnogih zahtjeva za izdavanje odobrenja za oružje, odnosno se oduzima oružje koje je ranije izdato, iako su npr. iste te okolnosti postojale i kada je izdata dozvola. Smatramo da provjera činjenica u ovom dijelu ne smije biti diskreciono pravo policijskih službenika, a da se odluka o zahtjevu podnosioca nikako ne smije zasnivati na mišljenju policijskih službenika o nečijim sklonostima – navodi Ivanović.&nbsp;
Prema njegovom mišljenju, potrebno je jasno propisati da u slučaju potrebe procjene nečije sklonosti ka češćem i pretjeranom konzumiranju alkohola, službena zabilješka mora posjedovati i konkretan nalaz i mišljenje ljekara određene specijalnosti, odnosno mišljenje ljekarske komisije nakon pregleda podnosioca prijedloga sa detaljnim obrazloženjem.&nbsp;
- Takođe, poremećeni porodični odnosi, agresivno ponašanje niti sukobi sa okolinom, ukoliko nijesu potkrijepljeni pravosnažnim krivičnim presudama ili prekršajnim rješenjima, ne mogu se tumačiti na osnovu prikupljenih operativnih podataka, jer to ostavlja veliki prostor za zloupotrebu od strane policijskih službenika. Smatramo da bi jedini validan dokaz za ovakve navode bila prikupljena obavještenja – izjave lica o sukobu i poremećenim odnosima s određenim licem. To obavještenje – izjava se mora priložiti uz službenu zabilješku policajca, kada se njom na osnovu operativnih podataka tvrdi da je određeno lice agresivnog ponašanja, ima sukobe sa okolinom ili u porodici. Ovakve odredbe, a posebno praksa, su u suprotnopsti sa Direktivom EU vezanom za kontrolu i nadzor nad oružjem. Konačno, ako već policijski službenici uopšte treba da daju svoja „mišljenja“ o tome kakav je neko kao ličnost i čemu je sklon, a na takvim mišljenjima se često zasnivaju odluke o neizdavanju odobrenja za nabavku oružja i odluke o oduzimanju oružja za koje je prethodno već izdato odobrenje, smatramo da bi se u najmanju ruku moralo propisati da to može raditi samo posebna kategorija posebno obučenih policijskih službenika, zajedno sa komisijom ljekara ili vještaka određene struke – psihologom i neuropsihijatrom, kako bi takvo mišljenje bilo validno – navodi Ivanović. &nbsp;
On ocjenjuje kao problematično rješenje i centralizaciju ljekarskih komisija u samo jednu - pri Ministarstvu zdravlja u Podgorici, te izuzimanje Domova zdravlja i drugih ljekarskih ustanova iz te procedure, kao i oduzimanje posla privatnim ustanovama.&nbsp;
- Pri tom, sasvim sigurno je da Ministarstvo zdravlja nema kapacitete da odlučuje o cijeloj Crnoj Gori, te da samo jedna grupica ljekara odlučuje o sposobnostima svih ljudi za držanje oružja, a da se stranke u tom smislu nemaju kome žaliti. Po meni, morala bi se uvesti dvostepenost, pa da eventualno Komisija Ministarstva zdravlja bude drugostepena. Veoma je sporno da se uopšte Zakonom o oružju uvodi nova ljekarska komisija u naš sistem, jer se takvim odredbama mogu baviti samo zakoni iz oblasti zdravstvene zaštite – kaže Ivanović.&nbsp;
Prema njegovom mišljenju, sporno je i što se kao jedina ovlašćena organizacija za ososobljavanje za rukovanje oružjem proglašava Policijska akademija u Danilovgradu koja, kako kaže, nema kapaciteta za taj posao na nivou cijele Crne Gore, niti ima dovoljno obučenih ljudi.
- Opšte je poznata činjenica da su se upravo brojni pripadnici Policijske akademije obučavali i da se obučavaju za pucanje upravo kod Lovačkih društava, Lovačkog saveza i Saveza praktičnog streljaštva, u čijim redovima ima mnogo više obučenih ljudi za taj posao nego u Policijskoj akademiji. Time se, bez opravdanog razloga, smanjuje budući nivo obučenosti ljudi za korišćenje oružja, a i otimaju prihodi brojnih organizacija koje se time uspješno bave – zakljućio je Ivanović.

Duško Mihailović

1250x600

1084x550

Ivanović: Nacrt Zakona o oružju u suprotnosti sa Ustavom, drugim zakonima i evropskim direktivama

Komisija Ministarstva zdravlja biće jedina nadležna u državi za izdavanje ljekarskih uvjerenje za posjedovanje oružja, kazao je državni sekretar MUP-a Petar Koprivica u emisiji “Naglas”, na TVCG.
To je, kako je pojasnio, Koprivica jedna od novina Zakona o oružju i municiji, a rad komisije biće detaljnije definisan podzakonskim aktima i pravilnikom.
- Biće formirana komisija Ministarstva zdravlja koja će biti na nivou države jedina nadležna za izdavanje ljekarskih uvjerenje za posjedovanje oružja i vršiti u kontinuitetu psihološku i psihijatrijsku procjenu podnosioca zahtjeva - naveo je Koprivica.
Koprivica podsjeća da je Nacrt Zakona o oružju i municiji od 24. januara na javnoj raspravi, koja će trajati 30 dana.
Biće, kako kaže, organizovane i tri javne rasprave u tri grada, Budvi u Podgorici u Beranama. Pored toga građani mogu svoje sugestije i redlog da šalju MUP-u u pisanoj formi.
- Dobili smo već dosta sugestija na nacrt zakona i vjerujem da ćemo doći do dobrih rješenja u zakonu - kazao je Koprivica.
On je saopštio i da radna grupa koja je predložila ovaj zakon radi od marta prošle godine. Zakon, kako kaže, donosi brojne novine.
- Mi smo vodeći se i direktivama uveli brojne novine - kazao je Koprivica i naveo najznačajnije.
Neke od njih su podizanje starosne granice za podnošenje zahtjeva sa 18 na 25 godina, smanjenje perioda važenja odobrenja za nabavku oružja sa godinu na šest mjeseci. Pored toga, kako je naveo Koprivica, oružni listovi će važiti pet umjesto dosadašnjih 10 godina, a predviđene su i strože psihološke procjene i obavezna obuka za korišenje oružja.
On je kazao i da su u nacrt tog zakona inkorporirani i predlozi iz inicijative za donošenje „Markovog i Mašanovog zakona“.

Šta donosi novi zakon: Do oružja samo preko komisije Ministarstva zdravlja

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) od danas daje na javnu raspravu Nacrt zakona o oružju i municiji u tekstu u kojem su obuhvaćeni zaključci Vijeća za nacionalnu bezbjednost, svi predlozi iz inicijative “Markov i Mašanov zakon” i brojne druge. Neke od glavnih novina su podizanje starosne granice za podnošenje zahtjeva za oružje sa dosadašnjih 18 na 25 godina života, smanjen je i period važenja oružnih listova sa 10 godina na 5, saopštio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.&nbsp;
- Kako smo i ranije saopštili, te na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost donijeli zaključak, Radna grupa za izradu Zakona o oružju i municiji je nakon višemjesečnog rada pripremila Nacrt ovog zakona - ističe u saopštenju.
Podsjeća da je važeći Zakon o oružju donijet &nbsp;2015. godine. Međutim, kako su kazali, u proteklih 10 godina uočeni su brojni nedostaci, kako u pogledu praktične primjene, tako i u pogledu usklađenosti sa pravnim propisima Evropske unije.
Dodaje i da kroz unapređenje postojećih i propisivanjem novih zakonskih odredbi prvenstveno će se omogućiti efikasna kontrola posjedovanja i prometa oružja, u cilju sprečavanja njegove zloupotrebe i poboljšanja bezbjednosti građana Crne Gore.
- S tim u vezi, Ministarstvo unutrašnjih poslova, od danas daje na javnu raspravu Nacrt zakona o oružju i municiji u tekstu u kojem su obuhvaćeni zaključci Vijeća za nacionalnu bezbjednost, svi predlozi iz inicijative “Markov i Mašanov zakon” i brojne druge - ističe Šaranović.
Neke od glavnih novina, kako je kazao, su podizanje starosne granice za podnošenje zahtjeva za oružje sa dosadašnjih 18 na 25 godina života, te dodaju da se ova odredba neće odnositi na lica koja su posebnim propisima ovlašćena za držanje i nošenje oružja.
- Smanjen je i period važenja oružnih listova sa 10 godina na 5 godina, a predviđeno je ismanjenje perioda važenja odobrenja za nabavku oružja i ovo odobrenje važiće 6 mjeseci, bez mogućnosti produženja za još 6 mjeseci što je bilo propisano važećim zakonom - naglašeno je.&nbsp;
Jedna od najvažnijih izmjena, podvlači, je proširen opseg krivičnih djela i prekršaja koji se smatraju smetnjom za posjedovanje oružja.
On je naglasio i da je u cilju sprečavanja zloupotreba prilikom izdavanja dokumentacije za podnošenje zahtjeva za držanje oružja, kao i samog izdavanja oružnih listova predvidjeli smo uspostavljanje komisije Ministarstva zdravlja, koja će jedina biti biti nadležna za izdavanje ljekarskih uvjerenja za posjedovanje oružja i psihološku i psihijatrijsku procjenu, odnosono sveobuhvatnu procjenu zdravstvenog stanja podnosioca zahtjeva.
- Uvodi se i centralizacija postupaka za rješavanje zahtjeva za držanje i nošenje oružja, što znači da če se ubuduće o svim zahtjevima odlučivati isključivo u organizacionoj jedinici koja se nalazi u sjedištu MUP-a (Direkcija za vozače, vozila i oružje) - ističe u saopštenju.&nbsp;
Dodaje da, kako bi građani koji legalno posjeduju oružje bili adekvatno obučeni za upotrebu istog, novi zakon predviđa da osposobljavanje vrši samo Policijska akademija, umjesto pravnih lica, preduzetnika, lovačkih i streljačkih organizacija, koje su prema važećem zakonu osposobljavali građane. Policijska akademija će po usješno završenoj obuci fizičkim licima izdavati potvrdu.
- Javna rasprava će trajati 30 dana, a tokom iste planirano je održavanje tri okrugla stola (sjever, centar i jug) o čijim terminima održavanja ćemo naknadno informisati zainteresovanu javnost - kazao je Šaranović.&nbsp;
On poziva sva zainteresovana pravna i fizička lica da se priključe javnoj raspravi i daju svoj doprinos slanjem predloga i sugestija, kako bi zajedničkim naporima, nakon svih sugestija koje budu dostavljene tokom trajanja javne rasprave, zajednički došli do kvalitetnog, održivog i zakona koji štiti bezbjednost građana.
- Imajući u vidu složenost materije, rokove za izradu ovog zakona, potrebu da hitno odreagujemo, Ministarstvo će sa izuzetnom pažnjom pratiti javnu raspravu, uzeti u obzir predloge, kritike i sugestije javnosti, inkorporirati u tekst zakona, te zajedničkim naporima doći do najboljeg zakonskog projekta - zaključuje u saopštenju.&nbsp;

Šaranović: Nacrt zakona o oružju obuhvata inicijativu "Markov i Mašanov zakon", starosna granica da bude 25, a trajanje oružanog lista pet godina

Bivši mininistar pravde Andrej Milović odbacio je kao golu laž tvrdnje premijera Milojka Spajića, koji je na konferenciji za medije konstatovao da je upravo Milović ključni krivac što do sada nije izmijenjen crnogorski Zakon o oružju.&nbsp; Komentarišući na društvenoj mreži X, Milović je konstatovao da je Spajić koristio ,,jednu strašnu tragediju i veliku tugu da bi se politički obračunao sa mnom“. -Zakon o oružju je nadležnost MUP-a, te su jedino MUP i Vlada od izvršne vlasti mogli da iniciraju izmjene i dopune ovog zakona. U prilogu dostavljam dokaz sa sajta Vlade, a tragedija je da premijer jedne države ne zna elementarne nadležnosti u Vladi kojom rukovodi – ističe Milović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250104000128_10d353c51840780261c6baa7931f5243d832d648152639725194d081f0164adf.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250104000128_10d353c51840780261c6baa7931f5243d832d648152639725194d081f0164adf" data-rendition-name="original" width="1266" height="1280" loading="lazy" alt="Vlada Crna Gore: Zakon o oružju "> <figcaption>Vlada Crna Gore: Zakon o oružju(Photo: Screenshot Portal ETV)</figcaption> </figure>  Bivši mininistar pravde navodi da sve što je bila njegova nadležnost kao ministra pravde - devet zakona – njegovo ministarstvo je stiglo u kratkom roku da izmijeni, u skladu najstrožijim preporukama Evropske komisije, Venecijanske komisije i Savjeta Evrope. Milović navodi da je upravo zahvaljujući aktivnostima Ministarstva pravde Crna Gora dobila IBAR.&nbsp; -Zašto za punih 14 mjeseci nije izmijenjen jedan zakon iz nadležnosti MUP-a, neka se premijer obrati nadležnom ministru. Sramota je @MickeySpajic da ovakvu tragediju koristiš za politički obračun, ali od čovjeka koji se tokom pres konferencije povodom ovakve tragedije smije i kezi, više me ništa ne može iznenaditi – zakljuio je Milović, objavljujući i dokument sa sajta Vlade – tekst Zakona op oružju – kao dokaz za svoje tvrdnje.&nbsp;

Draško Đuranović

MILOVIĆ: S gnušanjem odbacujem laž koju je izgovorio premijer Spajić!

Troje djece povrijeđeno je u eksploziji nepoznate eksplozivne naprave u subotu poslijepodne na otvorenom prostoru na području Novog Vinodolskog, prenosi Hrvatska radio-televizija.&nbsp;
&nbsp;Djeca su hitno prevezena u KBC Rijeka radi pružanja medicinske pomoći, a prema prvim neslužbenim informacijama, njihove povrede nijesu ozbiljnije.&nbsp;
Policija je odmah započela istragu i utvrđuje se o kakvoj je napravi riječ, te okolnosti njezina aktiviranja.
Za HRT su iz riječkog KBC-a potvrdili kako su maloljetnici izvan životne opasnosti.

Hrvatska: Troje djece povrijeđeno u eksploziji nepoznate naprave

Vaterpolisti Jadran m:tela pobjednici su Kupa Crne Gore.
Jadran je večeras u Budvi, u finalnom meču, savladao kotorski Primorac 13:12 i 15. put u klupskoj istoriji osvojio trofej.
Hercegnovski tim ima i dva trofeja Kupa bivše Državne zajednice 2004. i 2005. godine.
Jadran je od početka druge četvrtine preuzeo kontrolu, odigrao je odličnu odbranu, bio priseban sa igračem više u napadu &nbsp;i na kraju uspio je da se revanšira Primorcu za poraz od prije dvije sedmice u Premijer regionalnoj ligi.
Izabranici Vladimira Gojkovića serijom od 5:0 došli su do vođstva od &nbsp;8:3, bilo je i 10:6, poslije gola Srđana Janovića u napadu s igračem više.
Primorac je u posljednjoj četvrtini prijetio, ali nije mogao do trofeja.
Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Strahinja Gojković sa tri gola, dok su po dva postigli Dmitri Holod, Jovan Vujović, Fran Valera i Srđan Janović.
U ekipi iz Kotora bo tri puta u strijelce upisali su se Marko Mršić i Đorđe Stanijević.

Jadran m:telu trofej Kupa Crne Gore

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević u subotu je najoštrije osudio napad na časnu sestru te joj poželio što brži oporavak "jer je to sada najvažnije", ali je naglasio i nužnost brze i temeljite policijske istrage.&nbsp;
- Očekujem da policija što prije istraži sve okolnosti, od koga je došlo do ozljeđivanja časne sestre i kako - rekao je Tomašević.&nbsp;
Naglasio je da je ključno da se rezultati istrage čim prije objave.
- Taj je događaj uznemirio brojne građane i svi žele znati kako je došlo do ozljeđivanja časne sestre - dodao je. S obzirom na to da je ozlijeđena časna sestra ujedno i učiteljica, Ministarstvo prosvjete, obrazovanja i mladih aktiviralo je krizni psihološki tim.&nbsp;
Tomašević je potvrdio da Grad Zagreb također pruža podršku.
- Časna sestra radi u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi. Čuli smo se s ravnateljem i stavili nadležne gradske službe na raspolaganje za svu potrebnu pomoć - rekao je.&nbsp;

Tomašević o napadu na časnu sestru: Oporavak je prioritet, nužna je hitna istraga

Crna Gora bi trebalo da završi pregovore s Evropskom unijom već naredne godine, Albanija 2027. Srbija, međutim, slovi kao nevjerodostojan kandidat koji će propustiti još jednu istorijsku šansu.
Decenijama se zemlje Zapadnog Balkana pripremaju za pristupanje EU. Crna Gora i Albanija najdalje su odmakle u svojim naporima da ispune uslove za članstvo, slažu se i stručnjaci, a i u Evropskoj uniji.
Međutim, u Srbiji, najvećoj i ekonomski najjačoj od šest zemalja kandidata, došlo je do zastoja u procesu reformi. Zato se postavlja pitanje da li bi EU trebalo da uskoro primi Crnu Goru i Albaniju, čak i uz rizik da Srbija, sa svojim saveznikom Rusijom, dodatno destabilizuje region?
Stručnjaci i političari koje je intervjuisala agencija Rojters kažu – da, trebalo bi. Jer bi to ujedno povećalo pritisak na Srbiju, piše Dojče vele.
Kraj pregovora – Crna Gora 2026, Albanija 2027.
Nakon užasa ratova devedesetih godina, Evropska unija je sebi 2003. godine postavila cilj da u zajednicu država dugoročno integriše zemlje Zapadnog Balkana – Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Albaniju.
U svom najnovijem izvještaju o napretku objavljenom početkom novembra, Evropska komisija je potvrdila da Crna Gora može da završi pregovore o pristupanju do kraja 2026. godine. Za Albaniju su briselske vlasti projektovale 2027. godinu.
Međutim, u vezi sa Srbijom je navedeno da je tempo reformi „značajno usporen“. Njemačka vlada se trudi da zadrži sve zemlje kandidate, što je pokazalo i to što je ministar spoljnih poslova Johan Vadeful nedavno obišao svih šest zemalja.
Apel njemačkih političara za brzi prijem
„Crna Gora i Albanija su trenutno svojevrsni favoriti. One ispunjavaju svoj domaći zadatak i stoga bi trebalo da im se pruži konkretna prilika za pristupanje“, insistira Adis Ahmetović, portparol za spoljnu politiku poslaničke grupe vladajućih njemačkih socijaldemokrata (SPD) u Bundestagu.
„Ako se mi ne pobrinemo za te zemlje, drugi će se pobrinuti – kao što su to već učinile Kina i Rusija“, kaže 32-godišnji Ahmetović, koji i sam ima porodične korijene u Bosni i Hercegovini.
Političarka njemačkih opozicionih Zelenih, Šantal Kopf, koja je, zajedno s Ahmetovićem, pratila Vadefula na njegovom putovanju po Zapadnom Balkanu, podjednako je jasna: „Crna Gora i Albanija ne bi trebalo da pate pod politikom srpskog režima, već bi trebalo da budu primljene u EU čim ispune sve kriterijume.“
Srbija „samo pucne prstima“ i destabilizuje Crnu Goru
Srbija, međutim, očekuje da bude u prvom krugu pristupanja EU. Ako bi, dakle, Crna Gora bila primljena, a Srbija ne – kako bi reagovala vlada u Beogradu?
Od približno 600.000 stanovnika Crne Gore, 33 odsto su etnički Srbi – najnoviji su podaci tamošnjeg državnog zavoda za statistiku. Zbog toga postoji bojazan da bi predsjednik Srbije Aleksandar Vučić mogao da pokuša da podstakne nemire u Crnoj Gori nakon njenog pristupanja EU.
„S obzirom na demografski sastav zemlje, Srbija bi trebalo samo da pucne prstima i Crna Gora bi bila destabilizovana“, kaže Markus Kajzer, rukovodilac projekta za Zapadni Balkan u beogradskoj kancelariji Fondacije Fridrih Nauman, koja je blisko povezana s opozicionom njemačkom Slobodnom demokratskom partijom (FDP).
Takva zabrinutost postoji i unutar njemačke vlade.
Kakva je Putinova strategija?
Srbija je jedan od najbližih saveznika Rusije u Evropi i do sada je odbijala da podrži sankcije Evropske unije protiv Moskve zbog njenog napada na Ukrajinu. Politikolog Vedran Džihić u izjavi za austrijski dnevni list „Prese“ kaže, međutim, da ne vjeruje da ruski predsjednik Vladimir Putin ima neku vrstu master-strategije za Zapadni Balkan.
„On jednostavno želi da zadaje udarce Zapadu. Želi da po svaku cijenu spriječi proširenje EU i prije svega proširenje NATO-a“, smatra Džihić i dodaje: „On želi da poremeti stvari. Želi da veže zapadne resurse.“
Putin to, kaže Džihić, radi uz pomoć dezinformacija i sa saveznicima poput Vučića ili lidera bosanskih Srba Milorada Dodika.
„Srbija trenutno nije vjerodostojan kandidat“
Evropska unija ne bi trebalo da dozvoli Srbiji, a samim tim indirektno i Rusiji, da diktira njen kurs u vezi s prijemom novih članica, kaže njemački socijaldemokrata Ahmetović. Ujedno naglašava: „U vremenima rastućeg autoritarizma i protekcionizma, EU mora da pokaže da ima snagu da nastavi da raste.“
Tina Boriz, šefica istraživanja Zapadnog Balkana i proširenja EU u berlinskom trustu mozgova Aspen-institut, smatra da Srbija trenutno nije vjerodostojan kandidat za članstvo u EU: „Ograničenja slobode medija, snažno dominiran politički pejzaž i slaba podjela vlasti opterećuju institucionalne strukture“, ukazuje Boriz.
Štaviše, Srbija odbija da uskladi svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku sa politikom EU, kaže Boriz i zaključuje da sve to „komplikuje ulogu Srbije u regionu i negativno utiče na njen put ka članstvu u EU“.
Nakon sastanka sa svojim srpskim kolegom Markom Đurićem, njemački ministar spoljnih poslova Vadeful zahtijevao je od Beograda „jasnu posvećenost“ stavu EU o spoljnoj i bezbjednosnoj politici: Srbija mora da osudi rusku agresiju protiv Ukrajine, rekao je.
Đurić je na toj zajedničkoj konferenciji za novinare naglasio: „Srbija želi da što prije postane članica EU.“
Ali, zapravo je predsjednik Vučić taj koji mora da se obaveže na posvećenost, kaže političar njemačkog SPD-a Ahmetović. Evropska unija, kako dodaje, mora „da zahtijeva jasan odgovor na pitanje u kom pravcu Srbija želi da ide – ka EU ili ka Rusiji. Taj odgovor prvenstveno mora da da predsjednik“.
Prijem Crne Gore bio bi pritisak na Srbiju
Markus Kajzer iz predstavništva Fondacije Fridrih Nauman u Beogradu navodi još jedan razlog za brzo pristupanje Crne Gore i Albanije Evropskoj uniji – to bi, smatra, izvršilo pritisak na Srbiju. Jer, ako bi došlo do toga „da Srbi u Crnoj Gori uživaju više prednosti zbog članstva u EU nego Srbi u Srbiji, onda bi oni mogli da počnu da preispituju svoj stav“.
Prema Kajzerovom mišljenju, EU bi trebalo da učini mnogo više da podrži reformističke snage u Srbiji – kao što su tekući protesti studenata i velikih dijelova stanovništva protiv vlade u Beogradu.
Što se tiče pristupanja Evropskoj uniji dva vodeća kandidata, Crne Gore i Albanije, on naglašava: „Nekako se mora postići napredak – a to bi bio korak koji bi definitivno imao posljedice.“

DW: Crna Gora i Albanija su favoriti na evropskom putu, ako se EU ne pobrine za njih, drugi će to učiniti

&nbsp;Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević saopštio je na današnjoj sjednici Skupštine da je njegov partijski kolega Nermin Abdić danas porukom obaviješten da je smijenjen sa pozicije ljekara u Fudbalskom klubu Budućnost.
- Danas sam dobio informaciju - koja za mene predstavlja korak unazad kada je u pitanju međusobna tolerancija. Danas je naš kolega Abdić smijenjen sa pozicije ljekara u FK Budućnost. Vidjećete da je to samo zato što pripada jednoj političkoj opciji koja je opoziciona - naveo je Rakočević.
Istakao je da je Abdić čovjek koji na sedmičnom nivou pregleda hiljade pacijenata.
- Ne gledajući ko pripada kojoj partiji, naciji, vjeri... Koji ima najveći ugled u Podgorici i šire. Danas je dobio obavještenje sms porukom da je smijenjen. Mislim da &nbsp;je ovo poruka, ne zbog pozicije ljekara nekog fudbalskog kluba, već da očigledno netolerancija, revanšizam i suštinska nebriga o vrijednostima koje bi zajednički trebalo da usvajamo, stanuje u Glavnom gradu. To je daleko od pomirenja - naveo je Rakočević.

Abdić SMS-om obaviješten da više nije ljekar FK Budućnost

Skupštinski Zakonodavni odbor nije prihvatio amandman poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića i Slađane Kaluđerović kojim se u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović - Njegoš riječi "nasilne aneksije države" u kontekstu 1918. godine mijenjaju sa "ujedinjenja Crne Gore i Srbije".
Ovaj amandman je bio pravno prihvatljiv za četiri poslanika, tri su bila protiv, te dva uzdržana.
Predsjednik Zakonodavnog odbora Dragan Bojović (Demokratska narodna partija) konstatovao je da amandman nije prošao.
Zakonodavni odbor je bez rasprave usvojio amandman poslanika Pokreta Evropa sad Gordana Stojović kojim se traži uklanjanje riječi "nasilna" iz termina "nasilna aneksija".
<h2>Neminovan proces</h2>
Božović je, tokom sjednice, kazao da je Ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo političko-istorijski neminovan proces, a tome u prilog, kako je istakao, govore brojni istoričari.
- Citiraću jednog od njih. Gospodin Šerbo Rastoder u svom djelu "Životna pitanja Crne Gore od 1918. do 1929. godine" navodi: "U tom smislu Ujedinjenje Crne Gore i Srbije proklamovano na podgoričkoj skupštini 26. novembra 1918. predstavlja politički čin čija se logika ne može braniti alternativom, teško je zamisliti Crnu Goru izvan objedinjenog jugoslovenskog prostora, a imati na umu odlike i pravce njenog društvenog razvoja u 19. i s početka 20. vijeka" - kazao je Božović.
Mora se, prema njegovim riječima, naglasiti da su mnogi istoričari mijenjali svoje stavove u zavisnosti od društveno-političkih okolnosti.
- Kada je riječ o istorijskoj svijesti i značaja za crnogorsku državu, dinastija Petrović Njegoš zaslužuje apsolutno naše duboko poštovanje, kao što je to govorio blaženopočivši mitropolit Amfilohije Radović: "Bila je svetorodna, duhovna, svjetovna, vodič i zaštitnik Crne Gore, predvodnik njenih nacionalnih i državnih interesa". Činjenica je i da su ovi vladari kroz vjekove čuvali našu tradiciju, naš srpski identitet i državnost - istakao je Božović.&nbsp;
To, kako dodaje, nije politički stav, "to su istorijske činjenice".&nbsp;
- Možemo govoriti o značaju Petra I koji je pomirio zaraćena crnogorska plemena ili Petra II koji je prvi uspostavio institucije u Crnoj Gori i stavio Crnu Goru na svjetsku mapu kada govorimo o književnosti. Smatramo da je istorijska uloga dinastije Petrović Njegoš komplementarna sa istorijskom istinom o nacionalnom karakteru Crne Gore, naročito s kraja 19. i početkom 20. vijeka, a to je da je Crna Gora bila duboko ukorijenjena u srpskom nacionalnom identitetu. Sljedstveno tome, i kralj Nikola je vodio takvu politiku koja je prije svega bila zasnovana na, kako se to tada govorilo, "prvijenstvo u srpstvu". To je bila državna politika i postoje jasni dokazi da je kralj Nikola imao aspiracije na tron ujednjene države - rekao je Božović.&nbsp;
Tome, kako je naveo, u prilog govori izjava tadašnjeg ministra Jovana Plamenca koja kaže: "Kakve dinastije, kakve diobe sfera interesa, nama treba jedna srpska država. Šta je ovo, zar je ovo država? Pa to je umiranje. Zar ova država postoji samo da ja budem ministar ili da se neko širi na kolima ili na konjima cetinjskim ulicama? Mi nećemo dinastičku i separatističku politiku, mi hoćemo opštu srpsku". Ovo se, kako dodaje, može naći u djelu istoričara Živka Andriješevića "Nacija sa greškom".&nbsp;
- Ako govorimo o načinu vladanja, pošto se često sporo legalitet i legitimitet podgoričke skupštine, kada govorimo o unutrašnjoj politici kralja Nikole činjenica je da je vladao apsolutistički kada govorimo o unutrašnjim prilikama. Kada su održani prvi izbori nakon donošenja ustava 1906. godine pobijedila je narodna stranka, što je predstavljalo iznenađenje za tadašnji dvor. Imenovan je predsjednik koji nije bio po volji kralja Nikole, ubrzo je pala vlada Lazara Mijuškovića, a izabrana je nova koja se nije dugo zadržala usljed opstrukcija dvora. Već 1907. raspisani su novi izbori, nakon kojih nije bilo nijednog predstavnika narodne stranke u parlamentu, jer se očigledno dvor tada koristio represivnim metodama - kazao je Božović.
Suština neprihvatanja odluka sa podgoričke skupštine su, prema njegovim riječima, dinastičke prirode.
- Razlike koje postoje u tome da li je trebalo da vlada dinastija Petrović Njegoš ili Karađorđević ujedinjenom državom. Normalno je i prirodno da je svako htio da dinastija iz Crne Gore bude na tronu, ali se postavlja pitanje da li je to bilo logično, s aspekta i ekonomske snage i položaja Crne Gore i broja stanovnika. Razlike postoje samo u tom dijelu i nisu nikako nacionalne ili ideološke prirode - ocijenio je Božović.
Ako se govori o podgoričkoj skupštini, to je, kako je kazao, bio inkluzivan proces.&nbsp;
- Slušajući često politički narativ tu se stekao utisak da su se ljudi okupili na nekoj livadi, podigli ruke svi jednoglasno i donijeli odluke koji su podrazumijevali da se Crna Gora ujedini Srbiji. Bili su konsultovani djelovi Crne Gore koji prije nisu konsultovani, postojala su jasna pravila i procedure - istakao je Božović.
<h2>Sporno obrazloženje</h2>
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić je rekao da nisu išli u izmjene ovog zakona zbog istorijskog revioznizma, već da se na lakši način reguliše nešto što je neka prethodna vlast obećala a nije ispunjeno porodici Petrović Njegoš.
- Ovaj amandman - neću ulaziti je li tačan ili netačan - istorijska prošlost nema nekakve veze s kontekstom nezavisnosti i države koju ima danas. Danas smo nezavisna država, to piše u Ustavu. Obrazloženje ovog amandmana sa čim imam problem je da postoje istorijski dokazi o ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Meni obrazloženje kojom se potvrđuje teza suprotna karakteru države Crne Gore i u kom se kaže "dokaz ujedinjenja" nije u saglasnosti. Da je obrazloženje izostavilo taj dio po meni tehnički nema nikakvih problema, ali Ustav Crne Gore kaže da smo nezavisna država, a obrazloženje da je to dokaz viševjekovnih intencija da budemo ujedinjena država. Ne mogu podržati ovaj amandman ni sa aspekta zakonitosti i ustavnosti, a o samom amandmanu i političkom segmentu ću se na matičnom odboru izjasniti - rekao je Čarapić.
Bojović smatra da je Božović iznio činjenice koje su nesporne.
- Mi možemo da tumačimo da li je Cezar trebalo da pređe Rubikon ili nije i da li bi istorija bila drugačija, ali ovo su istorijske činjenice koje su nesporne. Ovdje čak i ne treba iznositi političko mišljenje, već je riječ o istorijskim činjenicama - naveo je Bojović.
Poslanik PES-a Darko Dragović smatra da sa aspekta ustavnosti i primjene pravnih propisa u odnosu na sadržinu samog amandmana ništa nije sporno.
- Moj politički stav ću iznijeti na matičnom odboru, drugačiji je. Žao mi je što se kontaminirali vaš amandman sa obraloženjem, sa aspekta ovlašćenja našeg odbora, a ne sa aspekta vašeg političkog stava ili bilo kog drugog člana ovog odbora. Moje mišljenje je da ne postoji državno-pravni kontinuitet između današnje Crne Gore i kraljevine Crne Gore - naveo je Dragović.
Dodao je da misli da ne treba posmatrati podgoričku skupštinu, a posebno ne što se desilo prije ili poslije nje, iz perspektive današnje društvene realnosti.
- A upravo vi to radite - ocijenio je Dragović.
Božović smatra da ne stoji prav da se htjelo djelovati u tom pravcu da se ugrozi državno-pravni status Crne Gore.
- Obrazloženje ne možemo prilagođavati svakom odboru, nego ostaje isto. Razumijem da kolege ne žele da glasaju za ovo, nema potrebe da se muče da nalaze kreativna rješenja. Ovo nije usko politički interes, već kontinuitet naše politike - naveo je Božović i podsjetio da su kad se donosio zakon glasali protiv.
Ponavlja da nije namjera da se dovodi u pitanje državno-pravni status Crne Gore.
- Crna Gora je nezavisna država, Srbija je nezavisna država. Smatramo da je u interesu da bude u prijateljskim odnosima sa Srbijom, jer nam je istorijski i kulturološki i jezički najbliža država - naveo je Božović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2vuDgMPQjfM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Prijedlog Božovića i Kaluđerović da umjesto "nasilne aneksije države" piše "ujedinjenje Crne Gore i Srbije" bez podrške Zakonodavnog odbora

Ranko Radonjić, advokat bivšeg vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, saopštio je nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se njegovom branjeniku, pored ostalog, na teret stavlja falsifikovanje službene isprave koje se odnosi na skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. No, advokat je decidan da Knežević u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka.
- Cijeli predmet je formiran povodom ukidanja zabrane Belivuku i Miljkoviću, a Knežević je u tom trenutku obavljao funkciju koja nema veze, niti dodirnih tačaka sa tim - niti je u tom trenutku formalno ili neformalno bio uključen u donošenje odluke - rekao je advokat.
Istakao je da je Knežević obrazložio da je tu samu informaciju nije on pripremao.
- Već ljudi koji se bave tim poslom u određenom sektoru opšteg kriminaliteta, a da je on bio dužan kao pomoćnik direktora policije samo da stavi faksimil i proslijedi dalje tužilaštvu. Jednostavno je proslijedio informaciju koju su pripremili službenici - naveo je Radonjić u izjavi za medije.
Njemu se na teret stavlja stvaranje kriminalne ogranizacije koju su navodno stvorili Zoran Lazović, Milivoje Katnić, Saša Čađenović, a čiji su članovi bili Petar Lazović i druga lica, kao i nedozvoljeno držanje oružja.
Knežević je, kaže Radonjić, iznio detaljnu odbranu i osvrnuo se na svako pitanje - kako tužioca, tako i njega kao branioca i do detalja iznio svoja saznanja.
- Tokom jučerašnjeg pretresa stana u kojem živi, a koji je u vlasništvu njegovog pokojnog oca, pronađeno je, čini mi se, devet komada municije među municijom koja ne odgovara kalibru za koji posjeduje dozvolu, mislim da ima i privatni i službeni pištolj - rekao je Kneževićev advokat.
Knežević je negirao je da je počinio sva tri krivična djela.
On je danas saslušan pred tužiocem Jovanom Vukotićem koji mu je odredio zadržavanje do 72 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.6585%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fknezevicu-zadrzavanje-do-72-sata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Knežević i nekadašnji rukovodilac Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Milorad Žižić uhapšeni su juče po nalogu SDT-a.

Radonjić: Knežević nema veze sa skidanjem zabrane ulaska Belivuku i Miljkoviću, u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka

Bivšem načelniku Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Miloradu Žižić nakon saslušanja u SDT-u određeno je zadržavanje do 72 sata.
On je pred tužiocem Jovanom Vukotićem kategorično negirao navode iz naredbe za sprovođenje istrage kazala je za Portal ETV njegova advokatica Mubera Kurpejović.
On je, prema njenim riječima, više od tri sata iznosio odbranu i ukazao ko je sve procesuiran od osoba i kriminlnih klanova, koje sve predmete su realizovali.
- Tokom više od tri sata iznošenja odbrane Žižić je ukazivao na ono što je njegov tim, odnosno Odsjek na čijem je čelu bio radio u spornom periodu, koje su rezultate postigli, koliko su članova kriminalnih grupa pricesuirali, koliko je prijava dobilo sudski epilog - kazala je Kurpejović.
Ona je saopštila da se njenom branjeniku stavlja na teret jedno krivično djelo - članstvo u kriminalnoj organizaciji.
Ona je dodala da je u pitanju grupa u kojoj su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradonjic-i-knezevica-terete-za-skidanje-zabrane-belivuku-i-miljkovicu-u-tom-trenutku-nije-obavljao-funkciju-koja-sa-tim-ima-bilo-kakvih-dodirnih-tacaka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: zakon-o-oruzju