<article>Ministarstvo zdravlja Crne Gore najavljuje početak četiri nova zajednička projekta u okviru EU4Health programa, čime se dodatno jača uloga Crne Gore u evropskim zdravstvenim inicijativama, saopštio je ministar zdravlja dr Vojislav Šimun povodom uspješne aplikacije ministarstva, a u saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore (KCCG) i Institutom za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), sprovedene tokom 2024. godine.Aplikacije su bile usklađene sa prioritetima u oblasti javnog zdravlja i digitalizacije zdravstvenih usluga.- Kao rezultat ovih aktivnosti, Crna Gora je obezbijedila bespovratna sredstva u ukupnom iznosu od 306.000 eura koji će započeti tokom 2025. godine i biće iskorišćena za unapređenje javnog zdravlja u zemlji - kazao je Šimun.Finansirani projekti obuhvataju digitalizaciju zdravstvenog sistema, uspostavljanje registra kancera, unapređenje mentalnog zdravlja, i podršku fokal pointima EU4Health programa.EU4Health je najveći zdravstveni program Evropske unije, s budžetom od 5,3 milijarde eura za period 2021–2027 . Program je usmjeren na jačanje otpornosti zdravstvenih sistema, digitalizaciju zdravstvene zaštite, borbu protiv raka i unapređenje mentalnog zdravlja.Crna Gora se EU4Health programu pridružila u januaru 2024. godine, čime je postala dio najveće zdravstvene inicijative Evropske unije. Sporazum je u Briselu potpisao ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun i tadašnja komesarka za zdravstvo Stela Karikaidis.Ministarstvo zdravlja će, poručuju, i u narednom periodu nastaviti da koristi dostupne mehanizme Evropske unije za modernizaciju i unapređenje zdravstvenog sistema, uz poseban fokus na dalju integraciju Crne Gore u evropski zdravstveni prostor.Poseban doprinos realizaciji projekta i pripremi aplikacije zahvaljujući kojima je Crna Gora dobila sredstva dao je Direktorat za IPA i druge projekte i infrastrukturu u zdravstvu u oviru Ministarstvu zdravlja.</article>

Ministarstvo zdravlja Crne Gore najavljuje početak četiri nova zajednička projekta u okviru EU4Health programa, čime se dodatno jača uloga Crne Gore u evropskim zdravstvenim inicijativama, saopštio je ministar zdravlja dr Vojislav Šimun povodom uspješne aplikacije ministarstva, a u saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore (KCCG) i Institutom za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), sprovedene tokom 2024. godine.
Aplikacije su bile usklađene sa prioritetima u oblasti javnog zdravlja i digitalizacije zdravstvenih usluga.
- Kao rezultat ovih aktivnosti, Crna Gora je obezbijedila bespovratna sredstva u ukupnom iznosu od 306.000 eura koji će započeti tokom 2025. godine i biće iskorišćena za unapređenje javnog zdravlja u zemlji - kazao je Šimun.
Finansirani projekti obuhvataju digitalizaciju zdravstvenog sistema, uspostavljanje registra kancera, unapređenje mentalnog zdravlja, i podršku fokal pointima EU4Health programa.
EU4Health je najveći zdravstveni program Evropske unije, s budžetom od 5,3 milijarde eura za period 2021–2027 . Program je usmjeren na jačanje otpornosti zdravstvenih sistema, digitalizaciju zdravstvene zaštite, borbu protiv raka i unapređenje mentalnog zdravlja.
Crna Gora se EU4Health programu pridružila u januaru 2024. godine, čime je postala dio najveće zdravstvene inicijative Evropske unije. Sporazum je u Briselu potpisao ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun i tadašnja komesarka za zdravstvo Stela Karikaidis.
Ministarstvo zdravlja će, poručuju, i u narednom periodu nastaviti da koristi dostupne mehanizme Evropske unije za modernizaciju i unapređenje zdravstvenog sistema, uz poseban fokus na dalju integraciju Crne Gore u evropski zdravstveni prostor.
Poseban doprinos realizaciji projekta i pripremi aplikacije zahvaljujući kojima je Crna Gora dobila sredstva dao je Direktorat za IPA i druge projekte i infrastrukturu u zdravstvu u oviru Ministarstvu zdravlja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

Šimun: Crna Gora obezbijedila bespovratna sredstva za unapređenje javnog zdravlja u zemlji

Članovi zakonodavnog odbora danas razmatraju sporazum sa Emiratima, koji je već danima u fokusu javnosti. Ministarka javnih radova Maida Adžović je ukratko predstavila sporazume, nakon čega je poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić rekao da je u javnosti bilo prisutno mnogo tumačenja sporazuma sa UAE.
- Dok god nijesmo članica EU, imamo prostora za ovakve sporazume sa trećim državama - rekao je Čarapić.
Rekao je da razumije kritike da je sve urađeno brzo, ali ta brzina je, kaže, odlika premijera.
- Ovaj sporazum se odnosi na dva projekta, od kojih je jedna na jugu, a jedna na sjeveru Crne Gore - napomenuo je poslanik PES-a.&nbsp;
Čarapić smatra da su investitori iz Emirata kredibilni i da se svi bore za njih.&nbsp;
On je najavio amandman kojim će se parlament na kraju odrediti o konkretnim aspektima sporazuma, kada se dođe do eventaulnih unvesticija.&nbsp;
- Nećemo glasati za ugovor koji nije u interesu lokalne zajednice, koji ugrožava životnu sredinu ili nije u skladu sa zakonima Crne Gore - rekao je Čarapić.&nbsp;
Adžović je rekla da je sporazum pripremljen brzo, ali to je utisak zato što smo navikli na tromost administracije.
- U dijelu kritika na sporazum, zaista jesmo otvoreni, u prvom redu zato što ovdje nema ništa zakulisno i tajno - kazala je Adžović. &nbsp;

Čarapić: Dok ne postanemo članica EU imamo prostora za sporazume poput ovoga sa UAE

Društvo profesionalnih novinara (DPNCG) zatražilo je od Advokatske komore da utvrdi da li su advokati Danilo Mićović i Marta Šćepanović, branioci Zorana Bećirovića, prekršili Kodeks profesionalne etike kada su na suđenju kao dokaz ponudili podatke o zdravstvenom stanju novinarke Ane Raičković.
Iz DPNCG je saopšteno da im je Raičković potvrdila da je odbrana okrivljenih sudiji Iliji Raduloviću, na ročištu 28. marta, priložila izvještaj ljekara specijaliste iz Kliničkog centra Crne Gore i zatražila da se sprovede kao dokaz.
- Mićović je predložio da se izvještaj ljekara specijaliste, čije ime je pročitao, sprovede kao dokaz, a nakon toga komentarisao o kakvim simptomima bolesti se radi, precizirajući dijagnozu - kaže se u saopštenju.
Iz DPNCG su rekli da je sud predlog odbio.
Oni su kazali da se u Kodeksu, koji je objavljen na sajtu Advokatske komore i koji datira još iz vremena Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), navodi da “advokat ostvaruje i štiti interese klijenta, ali i služi interesima pravde i da je obavezan da profesionalnim i drugim javnim delovanjem i ličnim primjerom doprinosi vladavini prava i društvu zasnovanom na poštovanju zakona”.
Kako su kazali iz DNP-a, u Kodeksu se navodi da je "advokat dužan da profesiju obavlja savjesno, brižljivo, odlučno, blagovremeno, sa iskrenošću prema klijentu, uz punu posvećenost slučaju koji mu je povjeren i uz upotrebu svih svojih znanja i sposobnosti i svih pravno dopuštenih i opravdanih sredstava”.
U Kodeksu se, podsjećaju iz DNP-a, navodi i da “advokat smije da koristi samo dopuštena i časna sredstva, kao i da advokat ne smije da sudjeluje ili pomaže u nedozvoljenom pribavljanju prava”.
- Iako je riječ o dokumentu iz SRJ, drugi ne postoji na sajtu Komore, pa vjerujemo da je ovaj važeći - rekli su iz DPNCG.
Kako su naveli, dvoje pravnika, od kojih je jedan predsjednik Advokatske komore, svjesno su prekršili Zakon o zašititi podataka o ličnosti i odredbe Kodeksa Komore, ponudivši dokaz koji je nezakonito pribavljen.
- I povrijedili privatnost novinarke, jer su zdravstveni podaci najzaštićeniji zakonom (uz matični broj građana) - dodaje se u saopštenju.
Iz DPNCG su rekli da su u pritužbi Advokatskoj komori izrazili očekivanje da će odlučiti u skladu sa zakonima Crne Gore i Kodeksom.
- Ne rukovodeći se time što se radi o predsjedniku Komore i nekada visokopozicioniranoj funkcionerki Demokratske partije socijalista, koja se javno zalagala za vladavinu prava i bila članica skupštinskog Odbora za pravosuđe - naveli su iz DPNCG.
Oni su kazali da su zatražili da disciplinski tužilac sprovede postupak, utvrdivši da li je nezakoniti i neetički postupak dvoje advokata disciplinski prerkršaj, i da ih zbog toga adekvatno kazni.
Iz DPNCG su dodali da na mejl, koji je prošle sedmice upućen Komori, nije stigla ni potvrda da je on primljen i da će biti proslijedjen nadležnim tijelima.
- S obzirom na to da bi Advokatska komora trebalo da bude jedan od stubova pravne države, nadamo se da našu inicijativu neće ignorisati i da će odluku donijeti prije Osnovnog državnog tužilaštva Podgorica, koje je pokrenulo krivičnu istragu ovim povodom - navodi se u saopštenju.

DPNC: Utvrditi da li su branioci Bećirovića prekršili Kodeks profesionalne etike

Ministar pravde Bojan Božović kazao je da je upućen prijedlog revidiranog sporazuma o procesuiranju ratnih zločina, koji bi se odnosio i na hrvatske državljane.
Božović je to kazao u parlamentu, odgovarajući na pitanje poslanice Socijalističke narodne partije (SNP) Slađane Kaluđerović o sporazumu o procesuiranju ratnih zločina.
- Državno tužilaštvo Crne Gore može da podgine optužnicu protiv naših državljana za ratne zločine na zahtjev hrvatskog tužilaštva, ali ne i obrnuto. Sporazum je asimetričan i tu je Crna Gora kapitulirala. Podsjetiću na zločin u Lori, a mi u Hrvatskoj imamo glorifiakciju ratnih zločinaca - rekla je poslanica SNP-a i pozvala da se što prije revidira sporazum između Crne Gore i Hrvatske. 
Ministar Božović je rekao da su uputili, sa Vrhovnim državnim tužilaštvom, prijedlog revidiranog sporazuma koji bi se odnosio i na hrvatske državljane. 
- Smatramo da je pravično da se ispitaju okolnosti koje su se desile na teritoriji Hrvatske i drago nam je da već imamo kontakte između Vlada dvije države kako bi se rješavala bilateralna pitanja, a jedno od njih su i ratni zločini - odgovorio je Božović. 
Nakon njega na pitanja odgovara ministar zdravlja Vojislav Šimun.

Božović nagovijestio reviziju sporazuma sa Hrvatskom o procesuiranju ratnih zločina

Bojanić-Lalović: Iniciraću da se pitanje uvođenja vjeronauke u škole proslijedi Ustavnom sudu, davanjem mišljenja kršimo Ustav; Marković: Vjeronauka i nauka ne mogu da se praktikuju i izučavaju pod istim krovom

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Šimun: Crna Gora obezbijedila bespovratna sredstva za unapređenje javnog zdravlja u zemlji

Čarapić: Dok ne postanemo članica EU imamo prostora za sporazume poput ovoga sa UAE

DPNC: Utvrditi da li su branioci Bećirovića prekršili Kodeks profesionalne etike

Božović nagovijestio reviziju sporazuma sa Hrvatskom o procesuiranju ratnih zločina

Bojanić-Lalović: Iniciraću da se pitanje uvođenja vjeronauke u škole proslijedi Ustavnom sudu, davanjem mišljenja kršimo Ustav; Marković: Vjeronauka i nauka ne mogu da se praktikuju i izučavaju pod istim krovom

PRATITE TVe UŽIVO