Odbor neće proslijediti Vladi peticiju o uvođenju vjeronauke u škole, Rovčanin će se konsultovati sa sekretarijatom kako da ih obavijeste

Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport neće proslijediti Vladi na mišljenje elektronsku peticiju o uvođenju vjeronauke u škole - pošto je samo pet članova glasalo za to.

- Ni ovaj proceduralni zaključak koji upućujemo Vladi nije prošao. Konsultovaću se sa sekretarijatom na koji formalni način da obavijestimo Vladu o ovoj peticiji - rekao je predsjednik odbora Nikola Rakočević nakon što se dovoljno članova nije saglasilo sa zaključkom da se ova inicijativa proslijedi Vladi na mišljenje.

Poslanici opozicije su bili saglasni u stavu da bi se uvođenjem vjeronauke kršio Ustav sekularne Crne Gore, te da već postojeći predmet Istorija religije već pruža potrebnu edikaciju o religiji. I Dane Marković iz Pokreta Evropa sad (PES) je poručio da za ovim nema potrebe.

- Vjeronauka ima svoju metodologiju, a nauka svoju. Mogu da žive pod istim krovom, ali pod istim krovom ne mogu da se praktikuju i izučavaju. Vrlo je jednostavno: niti ćete u crkvi ili džamiji vidjeti svještnika da prikazuje neki hemijski eksperiment ili izvodi neku teoriju medicinsku ili iz biologije, tako da mislim da ni u prosvjetnim ustanovama nema potrebe da postoji predavanje o načinu nastanka zemlje onako kako ga vide različite religije - rekao je Marković.

Bojanić-Lalović: Davanjem mišljenja kršimo Ustav

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Zoja Bojanić-Lalović je ukazala da bi davanjem mišljenja o inicijativi za uvođenje vjeronauke u škole kršili Ustav.

- Kršimo Ustav u kontinuitetu, a po mom mišljenju je ovo vrhunac kršenja Ustava jer ne možemo dovoditi u istu ravan religijsko obrazovanje i ljudska prava. Stoga bih voljela da mi objasnite koja je razlika i da li želite religijsku nastavu ili obrazovanje o religijama. Velika je razlika i kada iznosite praksu evropskih zemalja: razlika je u vjeroispovijednim i nevjeroispovjednim predmetima - koji upravo imaju za cilj razvoj tolerancije, multikultularnosti i prihvatanje različitosti, to su predmeti koji podrazumijevaju upoznavanje sa religijama. To je obrazovanje o religijama. Vjeroispovjedni predmeti su religijsko obrazovanje - navela je Bojanović-Lalović.

Nemojmo, poručuje ona, neznanje da plasiramo kao tezu.

- Crna Gora je sekularna država i u skladu sa osnovnim ciljem da naše obrazovanje mora biti sekularno, multikultularno, tako fokusirano na rad sa učenicima da kod njih razvijamo kritičko i naučno mišljenje. Zato u našem sistemu postoji predmet koji se zove Istorija religije (za deveti razred) i Religija jedan za opšte gimnazije koju biraju hoće li izučavati u prvom ili drugom razredu, i Religija dva koju biraju hoće li izučavati u trećem ili četvrtom razredu - ukazala je Bojanić-Lalović.

To je, kako je rekla, obavezni izborni predmet - što znači služi za dopunu maturskog standarda.

- Kada kažete da to nije isto, ja sam samo nekoliko citata izdvojila iz onoga što stoji na sajtu Zavoda za školstvo: Predmet Istorija religije daje pregled porijekla, razvoje i širenja vjerovanja religija s posebnim naglaskom na tri monoteističke religije. Poznavanje istorije religije i vjerovanja nije samo dio obrazovanja nego neophodno za razumijevanje svijeta punog različitosti i sopstvenog identiteta u njemu - navela je Bojanić-Lalović.

Ona je tražila da joj se objasni razlika između vjeronauke i istorije religije.

- Filozofija i religija još od antičkog perioda, znate da se baš ne razumiju. I jedna i druga tragaju za istinom, ali je jedna vidi u Bogu, a druga u nečem drugom - ukazala je ona.

Neznanje, kako je podvukla, sa ovog Odbora ne smije da ode kao teza.

Rekla je da je zanima stav kolega iz Pokreta Evropa sad (PES), pošto je resorna ministarka iz njihove partije Anđela Jakšić-Stojanović iznijela stav da vjeronauci nije mjesto u obrazovnom sistemu.

- Moja inicijativa ka mom klubu biće da ovo pitanje proslijedimo Ustavnom sudu, upravo zahvaljujući praksama država koje su pokušale da uvedu vjeronauku u škole ali im to nije dozvolio Ustav. Takva je Slovenija - jasna je Bojanić-Lalović.

Vuković-Kuč: Atak na sekularizam

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković-Kuč je kazala da bi uvođenjem vjeronauke napravili najveću podjelu među đacima.

- Jer bi se stigmatizovali oni koji bi se odlučili da ne naukuju u vjeri. Sekularizam podrazumijeva odvojenost crkve i države. Obrazovne institucije su državne. I mi sad želimo u njih da uvodimo nešto što je naukovanje u vjeri? To je atak na Ustav Crne Gore i naš Zakon o opštem obrazovanju i obrazovanju - podvukla je Vuković-Kuč.

To je, kako je rekla, atak na sekularizam i građanski koncept društva.

- Pretpostavljam da ste svi čitali knjigu Religija 1 i 2 Đura Šušnjića. Ona je vrlo jednostavna i prijemčiva. To su ljudi koji su bili predani svom liturgijskom ali i naučnom putu. Meni ljudi koji su potpisnici ove peticije nijesu stranci. Ne vidim u njima strance nego ljude sa kojima treba razgovarati - rekla je Vuković-Kuč.

Istorija religije, kako je rekla, našim učenicima nudi sve što im je potrebno u vezi s tim obrazovanjem.

- Velika je tragedija što naši učenici ne prisežu i ne koncentrišu se na to obrazovanje. Ako biste i one koji su često u crkvi ili džamiji pitali nešto što iz Kurana ili Biblije, Novog zavjeta - vidjeli biste da se malo tu zna. Nijesmo uradili dovoljno i zbog toga nije potrebna vjeronauka. Vi mi recite od kad je ojačao uticaj crkve i otkad se klerikalizovalo crnogorsko društvo 2020. godine - je li se desila neka duhovna obnova društva? Je li se desilo moralno pročišćenje? - pitala je Vuković-Kuč.

Isključivo političko opravdanje

Vaso Obradović iz Nove srpske demokratije je rekao da sa jedne strane postoje građani koji traže uvođenje vjeronauke, a sa druge one koji se tome protive.

- Ja mogu da ih razlikujem samo po tome ko je za što, a nikako da dijelim da u ovim ljudima koji su potpisali peticiju protiv imate mnogo vjerujućih ljudi. Građnin nije čovjek koji ne vjeruje i koji je atesita - građani su svi u rasponi - od ateiste do apsolutno vjerujućeg čovjeka. Kud ćete gore podjele nego kad nosilac izađe i kaže ovi ili oni - to su podjele. Je li Vama žao što postojim ja? Meni, naprotiv, imponuje da mogu sa Vama da razmijenim mišljenje i pokažem da stvari za koje ste se zalagali godinama za mene nijesu bile ispravne. Meni je žao što sistem ne radi svoj posao kako treba i da taj sistem razdvoji žito od kukolja i da nema ovih ili onih, i da se vratimo na moralne tradicionalne vrijednosti koje baštinite i Vi i ja - etika, moral - ono što nam nedostaje trenutno - rekao je Obradović.

Nema, kaže, urušavanja obrazovnog sistema.

- Ovo je samo fino podešavanje obrazovnog sistema - rekao je Obradović.

Bojanić-Lalović mu je poručila da nema nijednog stručnog niti društvenog opravdanja za uvođenje predmeta vjeronauka, te da postoji isključivo političko opravdanje.

- Nijeste mi odgovorili da li želite obrazovanje o religijama (jer ga već imamo u predmetu Istorija religije). Želite li religijsko obrazovanje - jer je velika razlika - kazala je ona.

Pitala je ko bi, u skladu sa njegovom težnjom, bili predavači, te da li su pročitali primjere nekih udžebnika iz zemalja u kojima se izučava vjeronauka.

- O ovom pitanju moramo da razgovaramo s pozicije sekularne države - koja mora da poštuje Ustav i naravno da uključimo znanje. To je suština. Moramo naći i društveno i stručno opravdanje i utemeljenje u Ustavu i Zakonu. Vi dobro znate da ga nema. Postoji isključivo politička težnja da uvedete vjeronauku. To nije predmet niti učenje o religijama već isključivo težnja da se uvede vjeroispovjedni predmet ili religijsko učenje. Molim Vas da mi odgovorite s obzirom na to da treba da predložimo Vladi zapisnik sa ovog odbora - koji mora da bude u skladu sa onim što stvarno mislite: ko će predavati ovaj predmet? - navela je Bojanić-Lalović.

Predsjednik Odbora Nikola Rovčanin je rekao da će nakon odgovora Obradovića zatvoriti ovaj krug, jer su, cijeni, isprovocirana pitanja.

Obradović: Neće se pojaviti ljudi u mantijama

Obradović je rekao da niko ne želi da od obrazovnih ustanova napravi religijske.

- Niti je intencija ove peticije u tom pravcu - dodao je on.

Rekao je da nije nipodaštavao predmet Istorija religije i ne ulazi, kaže, u kompetentnost onih koji su ga radili. 

- Imamo matematiku kao obavezan predmet ali imamo i izborna poglavlja koja su tu da za one napredne učenike koji žele da prodube svoja znanja uđu dublje u određenu materiju.  Zašto sprečavat đecu kod kojih se probudi želja da to izučavaju u jednom kontrolisanom okruženju? - rekao je on.

Na pitanje ko bi bili predavači rekao je: polako.

- Tome moramo da pristupimo ozbiljno i radimo na kompetentan način da bi izbjegli zamke - rekao je Obradović.

Svi su, kaže, za to da se odvaja sekularno od vjere.

- Neće se tamo pojaviti ljudi u mantijama ili u raznim odorama i promijeniti školu. Pružamo mogućnost djeci da se dodatno edukuju kroz izborni predmet - rekao je on. 

Nenezić: PES da jednom zauzme stav i kaže ZBCG da ne može 

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić je ukazao na porast vršnjačkog nasilja i generalno nasilja u društvu. Današnja tema je, kaže, trgovina unutar aktuelne većine sklopljene na trulom kompromisu.

- Danas će Odbor da donese zaključak da Vlada u roku od 45 dana donese odluku o uvođenju vjeronauke u školu. A u narednih 45 dana Crnu Goru očekuje: izglasavanje sporazuma između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, vjerovatno imenovanje predsjednika Opštine Nikšić i ovo će biti još jedna trgovina. S tim imamo dva dijela aktuelne većine - PES koji svoje djelovanje vidi kratkoročno po sistemu paf-paf, i koaliciju Za budućnost Crne Gore koja svoje djelovanje vidi dugoročnije - mnogo mudrije, iskusnije i zbog malih interesa određene grupacije mi danas pravimo veliku štetu crnogorskom društvu - rekao je Nenezić.

Vjera je, ukazuje on, osjećaj koji svi gradimo u sebi i upražnjavamo kako mi smatramo.

- I kako smo učeni u kući: ne nikako da moju djecu ili bilo čiju sjutra treba da uči ko zna koje nastavno lice. Ko može da predaje vjeronauku? Imamo li mi katedru za vjeronauku na Univerzitetu Crne Gore? Ne. Gdje će se obavljati nastava, u školama? Na koji način? Sa kojim skupocjenim vozilima će ta lica dolaziti? Ovo je trgovina i ovo važno pitanje će se završiti jednim srcovanjem na Vocapu u grupi Vlade - rekao je Nenezić.

Kolege iz PES-a je pitao shvataju li što nameću i ministarki, svim ministrima i premijeru iz svog pokreta.

- Zauzmite jednom stav i recite jednom da ne može. Najjači ste poslanički klub, za jednu jedinu stvar koju je delegirala ZBCG ovom sazivu kažite ne - poručio je on.

Implicirao je na činjenicu da se resorna ministarka, a koja dolazi iz redova PES-a, Anđela Jakšić-Stojanović protivi uvođenju vjeronauke. 

- Imate ministarku iz vaših redova, tu ste sasvim slučajno - na pozicijama i izvršne i zakonodavne vlasti. Iz izbornog ciklusa u izborni ciklus uvjeravate u to - dodao je on.

Marković: Vjeronauka i nauka ne mogu da se praktikuju pod istim krovom

Dane Marković iz Pokreta Evropa sad je rekao da vjeronauka ima svoju metodologiju, a nauka svoju.

- Mogu da žive pod istim krovom, ali pod istim krovom ne mogu da se praktikuju i izučavaju. Vrlo je jednostavno: niti ćete u crkvi ili džamiji vidjeti svještnika da prikazuje neki hemijski eksperiment ili izvodi neku teoriju medicinsku ili iz biologije, tako da mislim da ni u prosvjetnim ustanovama nema potrebe da postoji predavanje o načinu nastanka zemlje onako kako ga vide različite religije - rekao je Marković.

Misli, kaže da su promašili temu.

- Shvatam objašnjenje Rovčanina da je to bila naša obaveza. Nikakve trgovine nema, nikakav sporazum sa UAE se neće potpisati u zamjenu za ovo. Ovo je stav koji svi treba da zauzmemo, naša ministarka je iznijela svoj stav i to je to - rekao je Marković.

Srećan je, kaže, što su njegovi prijatelji svih religija.

- I što je svi doživljavaju na svoj način. Apsolutno se slažem da je religija imala pozitivne efekte i na razvoj društva, nauke, kulture. Po svemu sudeći živimo u društvu koje je nastalo na osnovima, prije svega, hrišćanske tradicije. Ovo je najobičniji primjer dramatizacije isključivo stručnog pitanja - rekao je on.

Despotović: Dogma i vjeronauka razvijaju nekritičko mišljenje

Aleksandra Despotović iz DPS-a je ukazala da dogma i vjeronauka razvijaju nekritičko mišljenje.

- Vjeronauka jeste ograničenje kritičkog mišljenja. Takvo mišljenje se zasniva na autoritetu, a ako oćemo autoritarne režime: onda izvolite vjeronauku. Nauka i vjeronauka pod isti krov ne mogu. Škole su javni prostor đe se izučavaju predmeti koji su zasnovani na naučnim istraživanjima. Neko je cijeli život posvetio nauci da bi dokazao jednu hipotezu. Zahvaljujući nauci životni vijek nam danas nije 30 godina neko 70  i 80. Niko nikom ne spori lični osjećaj vjere jer ona može da se upražnjava u vjerskim ustanovama i zajednicama koje ova država itekako dobro finansira. Nikome prava nijesu uskraćena. Svako ima pravo da vjeruje i da ide u objekte koje smatra da treba. To je lični osjećaj. Nemojmo pod isti krov (javni i državni prostor) unijeti razdor među đecom. Ko će da mi objasni ako đeca idu na vjeronauku i čuju da nema Darvinove teroije, a druga dođu i kažu da je ima: između njih oko toga nastaje razdor. Nastaje razdor da li je zemlja okrugla ili nije - ovo su naučne stvari - istakla je Despotović.

Pitala je imaju li pravo u ime đece odlučuju.

- Puštimo đeci da se razvijaju, pa neka oni budu ti koji će odlučivati đe da idu - poručila je Despotović. 

Ćinćur: Ne treba nam segregacija

Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur je rekla da je dovoljan alarm za ovu inicijativu peticija civilnog sektora.

- Da li su nam potrebni zdravomisleći pojedinci ili vjerujući poslušnici? Mislim da ćete se složiti da nam u školama treba više empatije, treba nam i više časova književnosti i drugih oblasti koje otvaraju nove vidike - poručila je ona.

Upitala je zašto u najuspješnijim obrazovnim sistemima, poput baltičkih država, a u našoj regiji Slovenije, nema vjeronauke u školama.

- Mislim da nam ne treba segregacija u školama, na one koji idu na vjeronauku i na one neposlušne koji idu na građansko obrazovanje, pa i one koje se odnose na vjeroispovijest - dodala je ona.

Reforma obrazovanja u Hrvatskoj, kako je podvukla, upravo nije u potpunosti uspjela zbog uticaja crkve.

Marković: Vjeronauka pomaže mladima da izgrade zdrav sistem vrijednosti

Branka Marković iz Demokrata je rekla da vjeronauka ima cilj da pomogne mladima da izgrade zdrav sistem vrijednosti, razviju osjećaj odgovornosti, poštovanja i ljubavi prema bližnjima.

- U vremenu kada su djeca izložena različitim izazovima modernog društva poput površnih sadržaja, nedostatka empatije, vjeronauka nudi stabilnost, pomaže izgradnji ličnog identiteta, djeca uče važnosti oproštaja, zajedništva i saosjećanja. To može biti oslonac u periodima ličnih dilema i preispitivanja - nudeći duhovnu perspektivu i snagu da se lakše nose sa problemima, ona ih ohrabruje da razmišljaju kritički, ali i srcem - rekla je ona.

Milica Rondović iz NSD-a je rekla da vjeronauka može pomoći učenicima da postanu bolji ljudi koji razumiju važnost poštenja i brige za zajednicu.

- Pošto je bilo dosta priče o sekularnosti države, ovdje se radi isključivo pravu na slobodan izbor - rekla je ona.

Zato, kaže, smatra da vjeronauka nije prijetnja zajedništvu, nego njegova dopuna.

Adžić: Istorija religije sasvim dobro pruža edukaciju o religiji

Poslanik Građanskog pokreta URA Filip Adžić je poručio da ne treba među građanima, naročito među djecom, uvoditi bilo kakve podjele.

- Samim tim bi što bi biranjem izbornog predmeta na neki način se predstavili drugačije od svojih školskih drugova i drugarica. Da bi u situacijama, kada bi samo jedan iz odjeljenja upražnjavao drugu vjeru, on bio odvojen od većine ili se osjećao neprijatno ili manje vrijednim - dodao je on.

Zato, kaže, treba reći da u našim školama imamo Istoriju religije kao izborni predmet.

- Ako je vjeronauka samo edukacija o religiji, mislim da se to sasvim dobro i na odgovarajući način pruža u okviru Istorije religije. Nijesmo dobili odgovore ni ko bi pisao nastavni plan, ni ko bi bili predavači, ni ko bi garantovao djeci da neće biti stigmatizovana ili odbačena od strane svojih vršnjaka. Ne bih da preko najmlađih ubiramo političke poene i pokušavamo politički profitirati. Vidimo da određene partije dobro igraju na podjelama i da im se to isplatilo. Ipak će pobijediti razum i osjećaj odgovornosti u ovom društvu da ne smije da se kreće putem podjela - naveo je Adžić.

Rekao je da cijeni stav Markovića iz PES-a da ovo nije nešto što bi oni podržali.

- Siguran sam, bez obzira na peticiju koja se potpisuje, neće biti dovoljne većine da u ovom momentu bez bilo kakve naučne razrade, pitanja ili istraživanja da ovo doprinosi razvoju društva ili umanjivanju podjela, mi uđemo u ovakav projekat - dodao je on.

Obradović: Vjeronauka bi bila prirodna u školama jer se bavi onim na što smo zaboravili u trci za slobodama i ljudskim pravima - osnovnim stvarima koje su nas krasile kao tradicionalno društvo

Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Vaso Obradović ocijenio je, tokom rasprave o elektronskoj inicijativi za uvođenje vjeronauke u škole, da suviše dramatizujemo stvari koje su normalne.

- Da su normalne pokazuje da se kao izborni ili obavezni predemet u većini zemalja EU izučava vjeronauka. Moje mišljenje je da bi savremeni obrazovni sistem kao izborni školski predmet trebalo da sadrži vjeronauku i da bi ona kao takva bila prirodna jer se bavi onim što nam poprilično nedostaje jer u svoj toj trci za slobodama i ljudskim pravima zaboravljamo te osnovne stvari koje smo kao tradicionalno društvo posjedovali, koje su nas krasile, pod znacima navoda odvajale od drugih naroda, a to su ta duhovna, morala crta i kulturni aspekt. Sve te naše osobine su građene i proistekle iz vjerskih pitanja - rekao je Obradović.

On je rekao da su u suštini sve ljudske slobode i prava proistekle iz tih zbivanja.

- A kao korijen im se može posmatrati osnovna ljudska sloboda se bavi slobodom, tj. da upražnjava vjeru - rekao je Obradović.

Bojović: NVO da pošalju pismo zemljama EU i zapadne demokratije

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Dragan Bojović poručio je da podržava elektronsku inicijativu o uvođenju vjeronauke u škole koju danas razmatra Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport.

Ukupno 114 nevladinih organizacija i devet građanskih aktivista stalo je u odbranu sekularnog javnog obrazovanja u Crnoj Gori i uputili su Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport spisak peticije kojom se protive uvođenju vjeronauke u škole.

Bojović ih je zamolio da ovo pismo adresiraju na države Evropske unije (EU) i zapadne demokratije.

- I neka njima objasne što je sekularna država. Činjenica je da u većini tih zemalja vjeronauka postoji u određenom obliku. U Njemačkoj je redovni dio nastave i garantovana je Ustavom, i u Austriji.. U Švajcarskoj u kantonima postoji takođe - može da se bira alternativa etika.. U Belgiji i Grčkoj. Čak i u određenim regijama u Francuskoj postoji mogućnost izbora. Sekularnost ne znači borbeno protivljene vjeri i religiji, niti suspendovanje religije i vjerskih zajednica. Podrazumijeva obezbjeđivanje pune slobode vjeroispovijesti ili nevjerovanja svima. to je anglosaksonski model - naveo je Bojović.

Vaspitanje je, kaže on, u borbi za ljudska prava zaboravljeno.

- Počeli smo da nekako gubimo i na nivou znanja kvalitet. Sve ovo može da pomogne - rekao je on.

Vaso Obradović je rekao da je saglasan sa Bojovićem.

Rovčaninu uvođenje vjeronauke nije nespojivo sa sekularizmom

Predsjednik Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Nikola Rovčanin poručio je, nakon što je na dnevni red usvojena inicijativa za uvođenje vjeronauke u škole, poručio da smatra da ova inicijativa nije nespojiva sa sekularnom državom.

- Jer sekularizam ne nalaže ateizam nego neutralnost - jer država u njemu ne brani određena uvjerenja - rekao je Rovčanin na početku sjednice.

Ova peticija pokrenuta je 11. marta, a Rovčanin kaže da se ovom odboru generalni sekretar Skupštine već 25. marta obratio sa dopisom u kojem ih je obavijestio da je elektronska peticija dosegla neophodnih šest hiljada potpisnika.

- Mi kao Odbor smo dužni da od obavještenja i dobijanja dopisa zakažemo i održimo sjednicu u roku od 20 dana. Danas je taj dan. Vodio sam račuina da se ova sjednica održi nakon realizovanih izbora u Nikšiću i Herceg Novom. Otvoreno je bilo pitanje da li ovaj odbor može da preuzme ovakvu aktivnost, ali smatram da ovaj Odbor treba da poštuje neposredne inicijative. Ovo je jedina peticija koja je dosegla šest hiljada potpisa - rekao je Rovčanin.

Ova sjednica je, kaže, zakazana da bi se Odbor upoznao sa samom incijativom.

- Sljedeća procedura koja je propisana jeste da Odbor treba nakon upoznavanja sa inicijativom, treba da je uputi Vladi na mišljenje, a Vlada je dužna da da mišljenje u roku od 45 dana - rekao je on.