Cilj uvođenja vjeronauke je jačanje identiteta vjernika Srpske pravoslavne crkve, povećanje njihovog broja, jačanje srpskog identiteta na uštrb crnogorskog. To je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E kazala izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević.
To je kaže, lako zaključiti na osnovu djelovanja Srpske pravoslavne crkve i u Crnoj Gori i u Srbiji.&nbsp;
Građanski aktivisti i više 114 nevladinih organizacija, zadovoljni su što je inicijativa za uvođenje vjeronauke u crnogorske škole zaustavljena na Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport.
- Željela bih da pohvalim poslanice i poslanike koji su učestvovali u toj polemici, jer su bili pripremljeni, nije bilo mnogo prazne priče. Tamo se moglo čuti dobrih argumenata. Mislim da je bilo korisno to slušati, ali isto tako smo vrlo zadovoljni zato što mislimo da je to stavljeno ad acta. Radi se o jednom nepodobnom pokušaju koji može da uspori Crnu Goru na putu ka Evropskoj uniji i mislim da se time dalje ne treba zamarati - rekla je Gorjanc Prelević.
Inicijator peticije koja se našla pred Odborom je, podsjeća ona, je devetnaestogodišnji mladić, iako, kako vjeruje iza takve inicijative stoji Srpska pravoslavna crkva.
- Mitropolit SPC Joanikije je, još u vrijeme rada na Temeljnom ugovoru, rekao da je se zalažu za uvođenje vjeronauke u školski sistem. To nije ništa novo. A, osim deklarativnog, mislim da je cilj jačanje identiteta vjernika Srpske pravoslavne crkve, povećanje njihovog broja, jačanje srpskog identiteta na uštrb crnogorskog, mislim da je to lako zaključiti na osnovu djelovanja Srpske pravoslavne crkve i ovdje i u Srbiji - istakla je Gorjanc Prelević.
Srpska pravoslavna crkva je uticala na izbor crnogorske Vlade 2020.godine, politički je promovisala predsjednika Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića, a partije bivšeg Demokratskog fronta zdušno podržavaju SPC i njenu politiku.
- U Vladi su danas partije građanske orijentacije kojima mora biti stalo do građanske Crne Gore. Vjeronauka u državnim školama u sekularnoj državi, kakva je Crna Gora, multietnicka, multikulturalna, sa svim manjinama u broju koje ima, sa svojom evropskom orijentacijom, jedna država koja je itekako u izgradnji svog demokratskog kapaciteta, mislim da to je apsolutna obaveza da se radi na jačanju građanskog identiteta, a ne vjerskog - poručila je Gorjanc Prelević.
Smatra da bi za djecu bilo veoma zbunjujuće uvođenje vjeronauke u formalno obrazovanje, jer vjera i nauka teško mogu zajedno.
- &nbsp;Vjera i nauka su zasnovane na suprostavljenim principima. Vjera je dogmatska stvar, ili tako ili nikako. Ili vjeruješ, ili ne vjeruješ. Dok je nauka upravo zasnovana na naučnoj metodi, istraživačkoj, ona zahtjeva dokaze, podstiče kritičko mišljenje i mislim da je apsurdno reći da se kroz vjeronauku dolazi do kritičkog mišljenja, naprotiv - istakla je Gorjanc Prelević.
Doda je da nije dobro da djeca budu izložena podjelama, već da provode što više vremena zajedno i što više nauče jedni o drugima, jer je po mnogim istraživanjima veoma &nbsp;loša slika kada je riječ o vjerskoj i etničkoj distanci u Crnoj Gori.&nbsp;
Podsjeća i da u Crnoj Gori ne postoji katedra za vjeronauku niti obrazovani predavači za takav predmet.
- Zašto bi država plaćala nešto što je protivno principu sekularnosti?! Naglasila bih da mi nijesmo protiv vjere, niti izučavanja vjere, to je već sve omogućeno, to se svakodnevno radi u Crnoj Gori pri vjerskim zajednicama. Iskoristila bih priliku da kažem da u naših 114 organizacija ima mnoštvo vjernika. U Akciji za ljudska prava ima vjernika, ali svi zajedno smatramo da bi uvođenje vjeronauke u škole samo rovovski podijelilo djecu, na vjernike i nevjernike - objašnjava ona.
Djeca, kako kaže treba da gledaju istini u oči, a istina je da u Crnoj Gori postoje ljudi koji vjeruju, koji ne vjeruju, da postoje 32 vjerske zajednice.&nbsp;
- To je realnost. Mislimo da naša djeca treba da nauče da žive zajedno sa svima onima koji ne vjeruju isto što i oni, kad dođe do pitanja vjere, ali da isto tako moramo i možemo da živimo zajedno, ta raznolikost je bogatstvo crnogorskog društva - poručila je Gorjanc Prelević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Gorjanc Prelević: Obaveza je da se radi na jačanju građanskog identiteta, a ne vjerskog

Inicijativa za uvođenje vjeronauke u javno obrazovanje i škole u Crnoj Gori neprihvatljiva je i udara na same temelje građanskog društva, ustavnog poretka ali u vjekovne tradicije zajedničkog života u različitostima u crnogorskom društvu - poručio je potpredsjednik Liberalne partije i predstavnik Evropskog saveza Amara Borančić.&nbsp;
Javno obrazovanje, kako je ustvrdio, pripada svima i ne smije da prepoznaje lične razlike i uvjerenja - naročito među najmlađima.&nbsp;
- Razumijevajući potrebu vjerskog života dijela građana, država u svakom slučaju obezbjeđuje uredno finansiranje vjerskih škola svih vjerskih zajednica, pa je na taj način zadovoljena potreba vjerske edukacije, a ujedno i očuvan sekularni i laički karakter društva - rekao je Borančić.
U javnim školama potrebno je, ističe on, jačati građansko obrazovanje kroz koje će najmlađi razumijevati na istinski način važnost istinske duhovnosti i suštinu svih religijskih učenja koja treba da zbližavaju, a ne da dijele.
- Uvodeći sveštena lica u škole, takvo što se neće postići već, iskustvo pokazuje, može samo produbiti podjele, tenzije i olakšati put indoktrinaciji novih generacija, a naša je odgovornost da to ne dozvolimo ako želimo modernu, savremenu i prosperitetni državu otvorenu za sve njene ljude - zaključio je Borančić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.9484%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Frovcanin-uvodenje-vjeronauke-u-skole-nije-nespojivo-sa-sekularnom-drzavom-25-marta-smo-dobili-dopis-da-inicijativa-broji-6-000-potpisnika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Borančić: Vjeronauci nije mjesto u javnom obrazovanju, ko želi - ima vjerske škole

Anja Ivanović

Odbor neće proslijediti Vladi peticiju o uvođenju vjeronauke u škole, Rovčanin će se konsultovati sa sekretarijatom kako da ih obavijeste

Ukupno 114 nevladinih organizacija i devet građanskih aktivista stalo je u odbranu sekularnog javnog obrazovanja u Crnoj Gori. Oni su, kako su saopštili, uputili Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport dopunjeni spisak peticije kojom se protive uvođenju vjeronauke u škole.
- Ovim povodom podsjećamo da se organizacije civilnog društva koje su stale iza ove inicijative oštro protive uvođenju vjeronauke u javne vaspitno-obrazovne ustanove, smatrajući takav prijedlog suprotnim temeljnim ustavnim vrijednostima građanske, sekularne države Crne Gore, kao i najboljim interesima djece i mladih - istakli su u nevladinom sektoru.
Decidni su da obrazovni sistem mora ostati prostor zajedništva, učenja i razvoja zasnovanog na nauci, umjesto podjela zasnovanih na dogmatskoj vjerskoj osnovi.
- Vjerska nastava je zabranjena članom 5 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, a pokušaji da se ona ukine predstavljaju ozbiljno ugrožavanje sekularnog karaktera države - ukazali su oni.
Ustvrdili su i da u crnogorskom obrazovnom sistemu postoji predmet Istorija religije, koji učenicima omogućava da uče o svim religijama i njihovim običajima, čime se podstiče interkulturalizam i zajedništvo, dok bi vjeronauka odvojila djecu vjernika od djece ateista, a i djecu vjernika dodatno razdvojila na različite vjeroispovijesti, i dodatno naglasila podjele zasnovane na etničkoj i vjerskoj distanci u crnogorskom društvu, koje su već izražene.
- Posebno zabrinjava činjenica da je Skupština Crne Gore peticiji za uvođenje vjeronauke dala status prioriteta, iako je prikupljanje potpisa za tu inicijativu i dalje u toku, sve do 10. maja 2025. godine. Ovo predstavlja presedan i nepoštovanje principa ravnopravnog tretmana svih građanskih inicijativa, budući da su ranije peticije sa dovoljnim brojem potpisa čekale mjesece na razmatranje - ili nikada nijesu ušle u skupštinsku proceduru - podvukli su u NVO sektoru.
Oni pozivaju Skupštinu Crne Gore da postupi odgovorno i u skladu sa Ustavom, zakonima i najboljim interesima djece i mladih.
- Državne škole ne smiju postati prostor za vjerske podjele - obrazovanje mora ostati zasnovano na nauci i kritičkom razmišljanju, kao i vrijednostima zajedničkog života u građanskom društvu - jasni su u NVO sektoru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6265%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fobrazovanje-mora-ostati-sekularno-skole-su-mjesto-znanja-a-ne-podjela&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ukupno 114 NVO i devet aktivista stalo u odbranu sekularnog obrazovanja: Odboru dostavljen spisak potpisnika inicijative protiv uvođenja vjeronauke u škole

Sjednica Odbora na kojoj će se odlučivati da li će vjeronauka biti predmet u školama održava se danas. Mislim da to uliva strah da imamo neku namjeru - i ne bi nas iznenadilo da Odbor da zeleno svjetlo za tu peticiju i da na taj način uvede vjeronauku u formalni obrazovni sistem - kazao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;programski direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović.
Ova peticija se našla na dnevnom redu Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport pošto je više od 6.111 građana potpisalo.
CGO je reagovao na prijedlog uvođenja vjeronauke u škole, kaže Đukanović, jer postoji mnogo razloga zašto ona ne bi trebalo da bude dio formalnog obrazovanje, a kao najznačajnije ističe očuvanje svjetovnog karaktera obrazovnog sistema.
- Čitavo društvo je ustroje ustavno tako da su vjerske zajednice odvojene od države, pa bi tako trebalo da bude i u formalnom obrazovnom sistemu. Sa druge strane, vjersko obrazovanje i sloboda vjeroispovijesti je zagarantovana &nbsp;svakome, znači svaki roditelj koji želi da njegova djeca pohađaju vjeronauku to može da ostvari van onoga što je nastavni proces u okviru vjerskih zajednica, koje svakako organizuju te neke različite oblike vjerskog obrazovanja. Ministarstvo prosvjete je u prethodnom periodu u nekoliko navrata sa različitim ministrima, i ministarka Jakšić Stojanović, ali i njen prethodnik su takođe naglasili da uvođenje vjeronauke kao takve u obrazovni sistem nije neophodno, to je bio stav i Zavoda za školstvo, i to je nešto sa čim smo mi saglasni - rekao je Đukanović.
Zabrinjavajuća je, poručuje Đukanović, hitna reakcija Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, koji je peticiju čije potpisivanje traje do sredine maja uvrstio na razmatranje.
- Danas se održava ta sjednica Odbora na kojoj će se odlučivati da li će vjeronauka biti predmet u školama. Mislim da to uliva strah da imamo neku namjeru, i ne bi nas iznenadilo, da Odbor da zeleno svjetlo za tu peticiju i da na taj način uvede vjeronauku u formalni obrazovni sistem - istako je Đukanović.
Formalni obrazovni sistem, objašnjava Đukanović, bi trebalo da bude oslobođen uticaja religije i vjere, što je prepoznato u Ustavu i zakonima.
- U Zakonu o slobodi vjeroispovjesti se takođe kaže da bi vjeronauka kao pouka vjeri trebalo da bude nešto što bi trebalo da se odvija isključivo u vjerskim objektima, vjerskim institucijama i zajednicama, i van onog vremena koje učenici provode u redovnoj školskoj nastavi - naveo je on.
Misli da nema nikakvog temeljitijeg obrazloženja zašto bi vjeronauka u ovom trenutku trebala da uđe u obrazovni sistem.
- Ono što je naš stav jeste da ona svakako treba da bude dio te slobode vjeroispovijesti koju građani mogu upražnjavati u okviru svojih vjerskih zajednica, a da se o religiji ili vjeri, u formalnom obrazovnom sistemu uči sa nekog naučnog, drugačijeg, kritičkog stanovišta, jer religija jeste važan fenomen koja obilježava na posredan, ili neposredan način živote svih nas, ali bi mladima trebalo pružiti mogućnost da se oni kroz formalni obrazovni sistem više upoznaju sa tim koje religije postoje u Crnoj Gori, religijske vjerske zajednice, kako god ih nazvali, šta religija kao fenomen znači uopšte za čovjeka, ali sa nekog kritičkog stanovišta, jer prosto mislimo da mladi ljudi treba da razmišljaju i da propituju taj uticaj religije koji postoji, nesporno, u društvu - naglasio je Đukanović.
Opasnost uvođenja vjeronauke je, objašnjava Đukanović, potencijalna indoktrinacija đaka, a kao kontra tom stavu potežu se argumenti da vjeronauka postoji u nekim razvijenim društvima.
- Mislim da uvođenje vjeronauke kao pouke o vjeri može definitivno da doprinese tome da dođe do indoktrinacije. Kad hoćemo da uvodimo neku javnu politiku, a ovo je uvođenje jedne promjene u javnu politiku obrazovnu, moramo da razmišljamo o tome u kakvom kontekstu mi živimo i kako zapravo izgleda taj religijski život - istakao je Đukanović.
Svjedoci smo, ustvrdio je on, da su ovdje religija i vjera osnova nekih podjela.
- Nego što zbližavaju ljude, da su dosta kontaminirane tim neprimjerenim bliskim odnosom između religije i politike i slično, i u tom smislu bi trebalo da budemo jako oprezni. Osjetljiva je tema, postoji mnogo stvari sa kojima bi se moglo manipulisati i koji bi mogli da budu osnova za neku vrstu indoktrinacije mladih, što nije interes svih nas, ukoliko želimo da nastavimo da se ovo društvo demokratski razvija - zaključio je Đukanović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Đukanović: Zabrinjava hitna reakcija Odbora koji je uvrstio peticiju za uvođenje vjeronauke u škole - iako potpisivanje traje do sredine maja

Pokušaj ekspresnog uvođenje vjeronauka u osnovne i srednje škole predstavlja još jedan u nizu pokazatelja klerikalizacije crnogorskog društva, što za posljedicu treba da ima razgradnju građanskog društva, koje uz ogromne udare, opstaje, smatra Malik Kovačević, član GI "21.maj".
- Vjeronaukom u školama, žele se zadovoljiti vjerske zajednice, koje kao da nemaju dovoljno uticaja (često malignog) na društvo, a posebno na mlade ljude, koji se zbog sve manjeg znanja i prosvijećenosti, teže odupiru retrogradnim i dogmatičnim učenjima, koja ih udaljavaju jedne od drugih zbog pripadnosti raznim religijskim grupama- ističe Kovačević.
Kovaćević napominje da su se generacije vijekovima borile da na osnovu principa demokratije i sekularizma omoguće izučavanje nauke u školama, zasnovane na empirijskim dokazima i pravilima.
- S toga religija ne smije i ne može biti prisutna u obrazovnim ustanovama pri čemu to svakako ne znači da svako u svom životu ne može upražnjavati bilo koja religijska uvjerenje za koja smatra da su ispravna. Škola nije mjesto za to- poručuje Kovačević.

Kovačević: Uvođenjem vjeronauke u škole se razgrađuje građansko društvo

Organizacije civilnog društva oštro se protive inicijativi za uvođenje vjeronauke u obrazovni sistem Crne Gore, smatrajući da je takav prijedlog suprotan principima sekularnosti (vjerske neutralnosti javnih institucija), temeljnim ustavnim vrijednostima i najboljim interesima djece i mladih, navodi se u saopštenju 90 nevladinih organizacija i građanskih aktivista i aktivistkinja povodom inicijative za uvođenje vjeronauke u obrazovni sistem Crne Gore.&nbsp;
Smatraju, kako su kazali, da obrazovni sistem mora ostati prostor zajedništva, učenja i razvoja, a ne podjela i segregacije po vjerskoj osnovi.
Vjerska nastava je izričito zabranjena u javnim obrazovnim ustanovama u Crnoj Gori (čl. 5 Opšti Zakon o obrazovanju i vaspitanju), a inicijativom se sada traži ukidanje te zabrane i uvođenje vjeronauke u osnovne i srednje škole.
- Prema Ustavu Crne Gore i važećim zakonima o obrazovanju, Crna Gora je sekularna država, u kojoj su vjerske zajednice odvojene od države. Prema tome, i državni obrazovni sistem takođe mora ostati sekularan - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Mora se, dodaju, uzeti u obzir da se u državnim školama izučavaju predmeti koji su utemeljeni u naučnim disciplinama.&nbsp;
- Nauke saznanja stiču kroz naučna istraživanja, koja podstiču sumnju i konstantnu doradu, i koja su otvorena za intervencije i bolje dokaze. Vjerska učenja, suprotno tome, zasnivaju se na dogmi, nepobitna su, ne dozvoljavaju sumnju i insistiraju na vjeri. Smatramo da je u jednom cjelovitom sistemu obrazovanja djece nedopustivo imati cjeline zasnovane na pristupima koji su međusobno suprotstavljeni - naglašavaju iz organizacija.&nbsp;
Mnogo korisnije, ističu, za djecu i mlade je građansko vaspitanje i obrazovanje, koje uključuje kritičko mišljenje, etiku, medijsku pismenost, inkluziju i vještinu nenasilne komunikacije.&nbsp;
Tim sadržajima treba kroz reformu obogatiti nastavne programe, umjesto vjerskih dogmi.
Posebno zabrinjava, navode, činjenica da je Skupština Crne Gore ovoj inicijativi dala status prioriteta, uprkos negativnim stavovima stručne javnosti, dijela institucija i organizacija civilnog društva, kao i činjenici da za njeno razmatranje ne postoji ni stručna ni društvena opravdanost.
- Kada je Skupština Crne Gore 2023. godine uvela mehanizam E-peticija, to je bio pozitivan korak ka aktivnijem učešću građana i građanki u procesima donošenja odluka. No, izostalo je zakonsko definisanje obaveze Skupštine u vezi sa peticijama koje dobiju dovoljno potpisa da bi bile procesuirane, odnosno 6000 potpisa i više. U praksi ovo znači da Skupština ima pravo da odbije svaku peticiju koju ne smatra prioritetnom, čemu smo već svjedočili, jer su se u međuvremenu samo četiri peticije našle pred nadležnim skupštinskim odborima, od ukupno sedam koje su podržane s najmanje 6000 potpisa - kazali su u saopštenju.&nbsp;
Dodaju i da je peticija za uvođenje vjeronauke u škole, koja je pokrenuta 11. marta ove godine, već 19. marta je imala dovoljan broj potpisa.&nbsp;
- Skupština je zakazala sjednicu nadležnog Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport već za 16. april, čime je oborila svoj rekord za ažurno postupanje kada je riječ o pristiglim peticijama i napravila svojevrsni presedan, budući da su odlučili da razmatraju otvorenu peticiju za koju se još uvijek prikupljaju potpisi prije isteka roka, koji je prema sajtu E-peticije Skupštine Crne Gore 10. maj 2025. godine - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Podjećaju da ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, iz najveće partije u vlasti Pokreta Evropa sad (PES), smatra da vjeronauka nije potrebna u obrazovnom sistemu, a to mišljenje je dijelio i njen prethodnik, Miomir Vojinović, iz tada i sada vladajuće Socijalističke narodne partije (SNP). Međutim, kako kažu, za predsjednika nadležnog skupštinskog odbora, Nikolu Rovčanina (Demokrate) to je sada prioritet.
Ranije su i iz Zavoda za školstvo naveli da je pitanje religije u sistemu obrazovanja već prikladno uređeno, budući da djeca imaju priliku da o religiji uče kroz izborni predmet istorija religije, koji je dostupan u devetom razredu osnovne škole i u srednjim školama.
- Kroz predmet istorija religije sva djeca imaju priliku da zajednički uče o svim religijama i njihovim običajima, čime se podstiče interkulturalizam i zajedništvo, dok bi vjeronauka odvojila djecu vjernika od djece ateista, a i djecu vjernika dodatno razdvojila na različite vjeroispovijesti, čime bi se dodatno naglasile podjele zasnovane na etničkoj i vjerskoj distanci u crnogorskom društvu, koje su već izražene - naglašava se u saopštenju.&nbsp;
Za porodice koje žele vjersko obrazovanje za svoju djecu, vjerske zajednice, kažu, već organizuju vjersku nastavu u svojim objektima.
- Obrazovno-vaspitni sistem mora ostati mjesto gdje se djeca ne razdvajaju ni po jednom osnovu, već zajednički uče, rastu i razvijaju vještine zajedničkog života u demokratskom društvu, koje je etnički, kulturno i religijski raznoliko - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;
Organizacije civilnog društva koje stoje iza ovog protesta:
1. Akcija za ljudska prava (HRA)
2. Centar za građansko obrazovanje (CGO)
3. Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
4. Prosvjetna zajednica Crne Gore
5. Agora Femina
6. Asocijacija SPEKTRA
7. Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG)
8. Crnogorski PEN centar
9. Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro
10. Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK)
11. KOD
12. Žuta kornjača – Normalizuj.me
13. Opštinsko udruženje multiple skleroze Bijelo Polje
14. Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)
15. Prima
16. Juventas
17. Agencija za lokalnu demokratiju
18. Ipso Facto
19. Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
20. Društvo crnogorskih izdavača
21. Ekološki pokret Ecopatriotizam
22. Centar za monitoring i istraživanje (CeMI)
23. Centar za afirmaciju RE populacije (CAREP)
24. Crnogorski ženski lobi
25. Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
26. Centar za građanske slobode (CEGAS)
27. Udruženje pravnika Crne Gore
28. Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
29. Sociološki centar Crne Gore (SOCEN)
30. LINK – Crnogorska mreža za smanjenje štete
31. Centar za kulturu Bihor
32. Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“
33. Gradionica
34. Expeditio
35. Prazan prostor
36. Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava
37. Centar za ženska prava (CŽP)
38. Korifej teatar
39. Kalem
40. Monte Lingva
41. Društvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG)
42. Udruženje profesora istorije Crne Gore – HIPMONT
43. Sigurna ženska kuća (SŽK)
44. Institut za medije Crne Gore (IMCG)
45. Pravozastupnik
46. Antifašisti Cetinja
47. Institut za rodnu ravnopravnost “Dulcinea”
48. Ulcinj Info
49. Novi Horizont
50. HUSEIN PAŠA
51. Centar za multimedijalnu produkciju (CEZAM)
52. Udruženje psihologa Crne Gore
53. Poligon za žensku izuzetnost – Sofija
54. Aktivna zona
55. Dr Martin Schneider-Jacoby Association –MSJA
56. Eduko Plus
57. Balkanski sektor
58. Bona Fide Pljevlja
59. Savez za djecu i mlade – Kuća
60. Forum MNE
61. Forum Bošnjaka Crne Gore
62. Centar za ekonomske i evropske studije (CEES)
63. ERA - Savez za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj
64. SOS Rožaje
65. Centar za obuku i obrazovanje
66. Centar za romske inicijative
67. Monitoring Group Ulcinj – MogUL
68. ALFA Centar
69. Udruženje LBTQ žena „Stana“
70. Djeca Crne Gore
71. Crnogorsko udruženje studenata političkih nauka - MAPSS
72. Romska organizacija mladih “Koračajte sa nama – Phiren Amenca“
73. Alumni akademija Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore
74. Fondacija za promovisanje nauke – Prona
75. Crnogorski kulturni krug
76. Naša akcija
77. NOVA Centar za feminističku kulturu
78. Most Kulture
79. SOS telefon za žene i djecu Nikšić
80. Moja šansa je i tvoja šansa
81. Srce
82. MULTIMEDIAL Montenegro
83. Socijalna pravda - Social justice
84. Udruženje roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju “OAZA”
85. 35 mm
86. Potreba – Need
87. Građanska inicijativa "21. maj“
88. Plan B
89. Internacionalna policijska organizacija Crne Gore
90. Sistem
1. Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
2. Jovana Marović, građanska aktivistkinja
3. Goran Đurović, građanski aktivista
4. Dragoljub Vuković, novinar i građanski aktivista
5. Tamara Milaš, građanska aktivistkinja
6. Dušan Pajović, građanski aktivista
7. Aleksandar Dragićević, građanski aktivista

Obrazovanje mora ostati sekularno: škole su mjesto znanja, a ne podjela

Časopis Komuna održaće promociju posebnog tematskog broja posvećenog arhitektonsko-graditeljskom nasljeđu Podgorice u četvrtak 17. aprila.
Promocija će biti održana sa početkom u 13 sati u Plavoj sali Univerziteta Crne Gore, uz učešće značajnjih i kompetetnih imena iz oblasti arhitekture, istorije i hronike Podgorice.
Na događaju će govoriti predsjednik Programskog odbora, kulturolog, publicista i esejista prof. dr Željko Rutović, redovna profesorica Arhitektonskog fakulteta dr Slavica Stamatović Vučković, arheološkinja, direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petra Zdravković, publicista, hroničar i čuvar uspomena na staru Podgoricu Abdullah Bato Abdić i publicista i novinar koji je radni vijek proveo u građevinarstvu Velizar Radonjić.
Medijatorka na promociji će biti inženjerka arhitekture mr Jovana Radević.&nbsp;

Promocija posebnog tematskog broja časopisa Komuna o arhitektonsko-graditeljskom nasljeđu Podgorice

Islamska Republika Iran u srijedu je potvrdila da će se sljedeća runda nuklearnih pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama održati u Rimu, nakon ranije zabune oko mjesta održavanja pregovora, piše AP.
Obavijest iranske državne televizije stigla je u trenutku kada je iranski predsjednik službeno prihvatio ostavku jednog od svojih potpredsjednika, koji je bio ključni pregovarač Teherana u nuklearnom sporazumu sa svjetskim silama iz 2015. godine – baš u trenutku kada je čelnik Ujedinjenih naroda za nuklearni nadzor stigao u Teheran.
Saopštenje predsjednika Masuda Pezeškijana, objavljeno u utorak naveče, o ostavci Mohamada Džavada Zarifa prethodilo je vijesti državne televizije u kojoj se navodi da će Oman ponovno posredovati u razgovorima. 
 
Omanski ministar vanjskih poslova služio je kao posrednik između dvije strana tokom razgovora proteklog vikenda u Muskatu, glavnom gradu sultanata.
Zvaničnici su u ponedjeljak prvobitno naveli Rim kao domaćina pregovora, da bi Iran u utorak rano ujutro insistirao na povratku pregovorima u Oman. Američki zvaničnici zasad nisu komentarisali gdje će se razgovori održati, iako je predsjednik Donald Tramp nazvao omanskog sultana Haitama bin Tarika u utorak dok je ovaj bio na putu u Nizozemskoj. 
 
U međuvremenu, posjeta čelnika Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafaela Mariana Grosija mogao bi uključivati pregovore o tome kakav pristup njegovi inspektori mogu imati u slučaju sklapanja novog dogovora. 
 
Ulozi pregovora iznimno su visoki za dvije nacije koje se približavaju gotovo poluvjekovnom neprijateljstvu. Američki predsjednik više je puta prijetio pokretanjem vazdušnih napada usmjerenih na iranski nuklearni program ako ne dođe do dogovora. 
 
Iranski zvaničnici sve češće upozoravaju da bi mogli težiti razvoju nuklearnog oružja koristeći svoje zalihe urana obogaćenog gotovo do nivoa prikladne za oružje, piše AP.
<h2>Pezeškijan hvali Zarifa i prihvata njegovu ostavku</h2>
Zarif je bio ključni saveznik Pezeškijana na prošlogodišnjim izborima, ali je često bio na meti kritika tvrdolinijaša unutar iranske šijitske teokracije, koji ga optužuju da je previše popuštao u pregovorima. 
 
U martu je Zarif podnio ostavku predsjedniku Pezeškijanu. Međutim, predsjednik nije odmah odgovorio na pismo. Zarif je u prošlosti koristio najave ostavke kao političku taktiku, uključujući i prošlogodišnji spor oko sastava Pezeškijanovog kabineta. Tada mu je predsjednik odbio prihvatiti ostavku. 
 
No, kasno u utorak, iz kabineta iranskog predsjednika stiglo je saopštenje u kojem se navodi da je Pezeškijan Zarifu uputio pismo u kojem ga hvali, ali prihvata njegovu ostavku. 
 
- Pezeškijan je naglasio da, zbog određenih izazova, njegova administracija više ne može koristiti Zarifovo dragocjeno znanje i stručnost - navodi se u saopštenju.
Predsjednik je dekretom imenovao Mohsena Ismailija (59) novim potpredsjednikom za strateška pitanja. U iranskom političkom sistemu predsjednik ima više potpredsjednika. Ismaili je poznat kao politički umjerenjak i pravni stručnjak, piše AP.
<h2>Grosijeva posjeta dolazi u trenutku kada Iran ograničava pristup IAEA-i</h2>
Grosi je stigao u Teheran na sastanke s Pezeškijanom i drugim visokim zvaničnicima. 
 
Otkako je nuklearni sporazum propao 2018. godine zbog jednostranog povlačenja SAD-a iz njega, Iran je odbacio sva ograničenja i obogaćuje uran do 60 posto čistoće – što je vrlo blizu 90-postotne čistoće potrebne za izradu nuklearnog oružja. 
 
Nadzorne kamere koje je postavila IAEA ugašene su, a Iran je zabranio pristup nekim od najiskusnijih inspektora agencije sa sjedištem u Beču. 
 
Iranski zvaničnici takođe sve češće prijete da bi mogli nastaviti s razvojem nuklearnog oružja – što je godinama izazivalo zabrinutost Zapada i IAEA-e, osobito nakon što je Teheran 2003. napustio organizovani program kontrole naoružanja. 
 
Bilo kakav mogući dogovor između Irana i SAD-a vjerovatno bi se morao oslanjati na stručnost IAEA-e kako bi se osigurala usklađenost Irana sa sporazumom. Uprkos aktuelnim napetostima, agenciji pristup nije u potpunosti onemogućen. 
 
U međuvremenu, iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči u srijedu je upozorio SAD da ne zauzima kontradiktorne stavove u pregovorima, piše AP. 
 
To se vjerovatno odnosi na komentare američkog izaslanika za Bliski istok Stiva Vitkofa, koji je ove sedmice najprije sugerisao da bi se Iran mogao vratiti na obogaćivanje urana do 3,67 odsto – kao što je bilo predviđeno sporazumom iz 2015. koji je postigla administracija Baraka Obame. 
 
Vitkof je potom izjavio da će "dogovor s Iranom biti dovršen samo ako to bude Trampov dogovor". 
 
- Iran mora zaustaviti i eliminisati svoj program obogaćivanja nuklearnog materijala i razvoja oružja - napisao je na društvenoj platformi Iks.
Dodao je da je za svijet imperativ da postignu čvrst i pravedan dogovor koji će trajati.
- A upravo to je predsjednik Tramp tražio od mene - rekao je Vitkof. 
 
Arakči je upozorio Ameriku da ne zauzima „kontradiktorna i međusobno suprotstavljena stajališta" u pregovorima. 
 
- Obogaćivanje je stvarno i priznato pitanje te smo spremni izgraditi povjerenje u vezi s mogućim zabrinutostima - izjavio je Arakči. 
 
Ali o gubitku prava na obogaćivanje, dodao je, "ne može se pregovarati".

Druga runda nuklearnih pregovora Irana i SAD-a zakazana u Rimu

U projekat sa Ujedinjenim Aapskim Eiratima (UAE) Crna Gora treba da uđe kao suinvestitor, kako ne bismo došli u situaciju da za 15, 30 ili 50 centi dajemo pod zakup državinu imovinu, kazala je u Dnevniku Televizije Crne Gore ministarka javnih radova Majda Adžović.
Dio javnosti nije za pkretanje investicija zbog dugoročnog zakupa, a investitor Mohamed Alabar je kazao da nije zainteresovan za kupovinu i zakup zemlje već da država sa zemljištem uđe u vlasništvo sa projektima.
Adžović kaže da je model zajedničkog ulaganja najbolje rješenje.&nbsp;
- Novi pravac koji je zauzet, koji podrazumijeva da bi država u jednu ovakav projekat ušla sa zemljištem i defakto postala suinvestitor je po našem mišljenju najbolji model i ne bismo došli da za 15 , 30 ili 50 centi dajemo pod zakup državinu imovinu. Tako da je to prema našem sudu najboji model koji Zakon o državnoj imovini ne prepoznaje - ukazala je Adžović.
Na pitanje da li je Alabar odustao od zakupa plaža u Ulcinju rekla je da nema informaciju o tome.
- I to nije nadležnost mog ministarstva - navela je ona.
Na pitanje ako se sporazum sa UAE usvoji, koji su dalji koraci, ona je rekla da se onda država Crna Gora mora formalno obratiti Vladi UAE.
- Kako bi se Sporazum ratifikovano i pozovu se da predlože investitora za kojeg će garantovati, onda je Vlada ta koja ocjenjuje da li prihvata. Ako ga prihvati ići će se u konkretizovanje projekta. Vlada predlaže model zajedničkog ulaganja, a to znači suinvestiranje i onda bismo mi imali udio u projektu koji bi podrazumijevao udio u dobiti samog društva, pravo glasa u organima upravaljanja, odnosno trajno vlasništvo nad udjelom koji imamo u društvu - rekla je Adžović.

Adžović: U projekat sa UAE treba da uđemo kao suinvestitori

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: vjeronauka-u-skolama

Gorjanc Prelević: Obaveza je da se radi na jačanju građanskog identiteta, a ne vjerskog

Borančić: Vjeronauci nije mjesto u javnom obrazovanju, ko želi - ima vjerske škole

Odbor neće proslijediti Vladi peticiju o uvođenju vjeronauke u škole, Rovčanin će se konsultovati sa sekretarijatom kako da ih obavijeste

Ukupno 114 NVO i devet aktivista stalo u odbranu sekularnog obrazovanja: Odboru dostavljen spisak potpisnika inicijative protiv uvođenja vjeronauke u škole

Đukanović: Zabrinjava hitna reakcija Odbora koji je uvrstio peticiju za uvođenje vjeronauke u škole - iako potpisivanje traje do sredine maja

Kovačević: Uvođenjem vjeronauke u škole se razgrađuje građansko društvo

Obrazovanje mora ostati sekularno: škole su mjesto znanja, a ne podjela

Gorjanc Prelević: Obaveza je da se radi na jačanju građanskog identiteta, a ne vjerskog

Promocija posebnog tematskog broja časopisa Komuna o arhitektonsko-graditeljskom nasljeđu Podgorice

Druga runda nuklearnih pregovora Irana i SAD-a zakazana u Rimu

Adžović: U projekat sa UAE treba da uđemo kao suinvestitori

PRATITE TVe UŽIVO