Crna Gora je daleko od građanski obrazovanih građanki i građana, ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević, gostujući u emisiji "E uživo" na Televiziji E, povodom učešća na trećem Međunarodnom forumu za žene, miru i bezbjednosti u Prištini, gdje je govorila o značaju građanskog obrazovanja u postkonfliktnim društvima.
Uljarević je istakla da se trenutno vodi dvostruka borba – za ponovno uvođenje građanskog obrazovanja u formalni obrazovni sistem, ali i protiv uvođenja vjeronauke.
- Mi smo sada, ne samo na početku, nego u jednoj drugoj dodatnoj borbi, a to je mi se sada borimo, paralelno, za ponovno uvođenje građanskog obrazovanja u formalni obrazovni sistem, ali istovremeno da spriječimo da se vjeronauka uvede - kazala je Uljarević.
Građansko obrazovanje, prema njenim riječima, sve češće se prepoznaje kao ključni alat za jačanje demokratske kulture, tolerancije i odgovornog građanskog učešća, posebno u zemljama Zapadnog Balkana. Međutim, u kontekstu duboko ukorijenjenih patrijarhalnih normi, porasta klerikalizma i još uvijek prisutnih rana iz prošlosti, implementacija ovakvog obrazovanja predstavlja poseban izazov.
Ona smatra da region nije primjer dobre prakse kada je riječ o građanskom obrazovanju, te da se Crna Gora treba ugledati na zapadne zemlje, posebno članice Evropske unije, kojoj teži.
- Kad govorimo o građanskom obrazovanju postoji i taj formalni dio, koje država obezbjeđuje, bilo kroz ono što su javne škole, ili privatne akreditovane škole i u kojoj mjeri i kako je to građansko obrazovanje zastupljeno. Nažalost, ono kod nas više ne postoji, faktički. U tom dijelu mi smo bili jako ponosni 2006./2007. godine kada smo usvojili jednu od inicijativa CGO, Strategiju građanskog obrazovanja i onda je ono ušlo u naše osnovne škole kao obavezan predmet i srednje škole kao opcioni predmet, živjelo je neko vrijeme, ali je istovremeno nije bilo dovoljno sluha o značaju tog predmeta, tako da je on faktički prestao biti obavezan 2017. godine, tada je Ministarstvo odlučilo da on ide takođe u izborne i to ga je do dana današnjeg marginalizovalo. Mi smo sada, rekla bih, ne samo na početku, nego u jednoj drugoj dodatnoj borbi, a to je mi se sada borimo, paralelno, za ponovno uvođenje građanskog obrazovanja u formalni obrazovni sistem, ali istovremeno da spriječimo da se vjeronauka uvede - naglasila je Uljarević.
Organizacije civilnog društva, kako je podsjetila, pružaju mogućnosti alternativnog obrazovanja, ali to ne mijenja činjenicu da je crnogorsko društvo još daleko od građanskog ideala.
Takođe, smatra Uljarević, da je gotovo incidentno da se kod mladih ljudi razvija kritičko mišljenje, jer same škole više zastupaju autoritarni pristup, po kojem se od učenika očekuje da usvojeno gradivo samo reprodukuju i kao takvo predstave&nbsp;
- Učenici se ne ohrabruju da kritički misle i odatle već dolazimo do situacije da se zapravo kroz obrazovni sistem želi kreirati poslušan građanin, a ne aktivan građanin, što bitno utiče na čitavu teksturu društva - zaključila je Uljarević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Uljarević: Daleko je crnogorsko društvo od građanski obrazovanih građanki i građana

Crnogorski helsinški odbor za ljudska prava (CHO) osuđuje pokušaj vladajućih struktura u Crnoj Gori da, saglasno strategiji razgradnje i uništenja građanskog, sekularnog i demokratskog crnogorskog društva i države, koju sprovodi Crkva Srbije i razni nacional-šovinistički i klerikalni krugovi i centri moći, vjeronauk bude uveden u osnovne i srednje škole, saopšteno je iz CHO.&nbsp;
Crnoj Gori je, kako dodaju, potrebno zajedništvo, solidarnost i razumijevanje, a ne podvajanje, segregacija i antagonizacija na vjerskoj ili nacionalnoj osnovi.&nbsp;
Iz CHO ističu i da je vjerskom učenju mjesto u crkvama, džamijama i sinagogama, na način koji će poštovati pravo na vjerovanje, ali, istovremeno i podjednako, i pravo drugih da vjeruju ili ne vjeruju.&nbsp;
- Crna Gora je sekularna država i mora to i da ostane. Pozivamo sve političke partije u Skupštini Crne Gore da ne daju svoj glas za uvođenje vjeronauka u obrazovni sistem - između ostalog i tako što će uvažiti ustavom zagarantovane građanske inicijative i stavove stručne javnosti i brojnih nevladinih organizacija - koji su iznijeli jasnu argumentaciju protiv klerikalizacije, tj. talibanizacije crnogorskog društva i države Crne Gore - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

CHO: Uvođenje vjeronauka u škole predstavlja nastavak talibanizacije Crne Gore

Anja Ivanović

Odbor neće proslijediti Vladi peticiju o uvođenju vjeronauke u škole, Rovčanin će se konsultovati sa sekretarijatom kako da ih obavijeste

Mala Irina je prava influenserka. Ima dvije i po godine, a na društvenim mrežama je već prati preko 50k ljudi.
Jedna je od 5000 osoba na svijetu koje imaju Tar sindrom.
Danas, u Liniji života razgovaramo sa njenom majkom, Jelenom Ilić. 
 
Emisiju možete pratiti od 18 sati na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FAJGqlwF2Afo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Linija života na TV E sa majkom male Irine

D.M. (21) iz Srbije, sa privremenim boravkom u Baru, uhapšen je zbog sumnje da je ukrao bankovnu karticu zaposlenoj u perionici veša jednog hotela u Čanju, i sa nje podigao 550 eura.
Sa jednog bankomata je, kako su precizirali u policiji, neovlašćeno podigao 500 eura, sa drugog još 50, a onda i iskoristio karticu za kupovinu u jednom marketu u Baru.
D.M. je lociran u hotelskom rizortu u Čanju i uhapšen, a kako su dodali u policiji, tom prilikom pronađena je i bankovna kartica koju je ukrao.
- Uz krivičnu prijavu D.M. će biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost u zakonskom roku - kazali su u policiji.

Mladić iz Srbije uhapšen zbog sumnje da je ukrao bankovnu karticu zaposlenoj u hotelskoj perionici veša

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici preduzima radnje povodom prekida projekcije filma „Roda“ tokom festivala „Džada Film Fest“, saopšteno je iz te institucije iz koje navode da su u dosadašnjem dijelu postupka u svojstvu svjedoka saslušane organizatorke festivala.&nbsp;
Istovremeno, Upravi policije je naloženo da identifikuje osobe koje su uticale na odluku organizatora da zaustavi projekciju.
- Nakon što bude utvrđen identitet tih lica i po njihovom saslušanju, tužilaštvo će donijeti odluku, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana - naveli su iz ODT-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fincident-na-dzada-film-festu-grupa-mladica-prekinula-projekciju-filma-roda-na-zabjelu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

ODT ispituje prekid projekcije filma „Roda“ na Džada festu

Rusija i Bjelorusija započele su danas dugo planirane zajedničke vojne vježbe u kojima učestvuju hiljade vojnika, a koje su izazvale zabrinutost na Zapadu.
Vježbe, nazvane „Zapad 2025“, održavaju se u Bjelorusiji i Rusiji i trajaće do utorka. Njihova svrha je da pokažu bliske odbrambene veze Moskve i Minska, kao i rusku vojnu moć dok traje rat u susjednoj Ukrajini, koji ulazi u četvrtu godinu.
Manevri dolaze nakon što su ruski dronovi ranije ove sedmice povrijedili vazdušni prostor Poljske, što je dodatno podgrijalo strahovanja da bi sukob u Ukrajini mogao prerasti u širi rat. Ruska vojska saopštila je da Poljska nije bila cilj, dok je Bjelorusija sugerisala da su dronovi skrenuli s kursa. Evropski lideri, međutim, opisali su incident kao namjernu provokaciju, što je prvi put natjeralo saveznike iz NATO-a da se suoče sa mogućom prijetnjom u svom vazdušnom prostoru.
Vježbe Rusije i Bjelorusije izazvale su zabrinutost i u Kijevu, kao i kod zapadnih saveznika Letonije, Litvanije i Poljske, koje graniče s Bjelorusijom. Kada je ruski predsjednik Vladimir Putin poslao trupe u Ukrajinu 24. februara 2022, mnoge od njih su prešle iz pravca Bjelorusije, neposredno nakon zajedničkih vojnih vježbi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fistocno-krilo-nato-a-u-pripravnosti-zbog-ruskih-vojnih-vjezbi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Bjeloruski odbrambeni zvaničnici su prvobitno naveli da će u vježbi učestvovati oko 13.000 vojnika blizu zapadne granice zemlje. Međutim, u maju je Ministarstvo odbrane saopštilo da će broj biti skoro prepolovljen, a da će se glavni manevri izvoditi dublje unutar teritorije.
U Moskvi je Ministarstvo odbrane u petak saopštilo da će se dio vježbi održati i na teritoriji Rusije, kao i na Baltičkom i Barencovom moru.
Ministar odbrane Viktor Hrenin prošlog mjeseca izjavio je da će se većina vježbi održati u okolini grada Borisova, oko 74 kilometra sjeveroistočno od Minska, ali da će „manje jedinice izvoditi praktične zadatke odbijanja hipotetičkog neprijatelja“ u oblastima blizu granice s Poljskom i Litvanijom.
Hrenin je naveo da će vojnici uvježbavati „planiranje upotrebe“ ruskog nuklearnog oružja i novih raketa srednjeg dometa „Orešnik“, koje Moskva namjerava da stacionira u Bjelorusiji.
U decembru su Rusija i Bjelorusija potpisale sporazum kojim Moskva daje bezbjednosne garancije svom savezniku, uključujući i mogućnost upotrebe ruskog nuklearnog oružja u slučaju odbrane od agresije.
Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko dozvolio je Rusiji da rasporedi dio taktičkog nuklearnog oružja na teritoriji njegove zemlje. Lukašenko je takođe predložio da ugosti najnovije ruske rakete srednjeg dometa „Orešnik“, koje je Moskva prvi put upotrijebila protiv Ukrajine u novembru prošle godine.
Putin je kazao da bi rakete „Orešnik“ mogle biti raspoređene u Bjelorusiji u drugoj polovini 2025. godine. Istakao je da će one ostati pod ruskom kontrolom, ali da će Moskva dozvoliti Minsku da bira ciljeve.
Bjelorusija je uputila zvanične pozive svim državama članicama Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, kao i devet zemalja sa vojnim atašeima NATO-a u Minsku, da prate vježbe.
Lukašenko, koji Bjelorusijom vlada čvrstom rukom već više od 30 godina, nedavno je signalizirao spremnost da popravi odnose sa Zapadom, ozbiljno narušene zbog brutalnog gušenja opozicije i podrške ruskom ratu u Ukrajini.
Tokom protekle godine redovno su objavljivana saopštenja o oslobađanju političkih zatvorenika i pozivi na približavanje Zapadu. Prošlog mjeseca Lukašenko je telefonom razgovarao sa Donaldom Trampom, koji ga je u objavi na društvenim mrežama nazvao „visoko poštovanim predsjednikom“ – u oštrom kontrastu sa većinom zapadnih lidera koji uglavnom izbjegavaju bjeloruskog predsjednika.
Juče je Bjelorusija oslobodila 52 politička zatvorenika, u sklopu dogovora posredovanog od strane Sjedinjenih Američkih Država, koje su zauzvrat ukinule dio sankcija nacionalnoj avio-kompaniji te zemlje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fbjelorusija-oslobodila-52-politicka-zatvorenika-sad-zauzvrat-ukinula-dio-sankcija-nacionalnoj-avio-kompaniji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Rusija i Bjelorusija započele vojne vježbe koje izazivaju zabrinutost Zapada

Bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović, koji je prošle godine smijenjen nakon niza kontroverzi, biće imenovan za savjetnika u crnogorskoj misiji u Briselu, saznaje portal ETV iz izvora bliskih Vladi. 
 
Prema pouzdanim informacijama, inicijativu da Odović dobije ovu poziciju dao je šef kabineta premijera, Branko Krvavac. Imenovanje dolazi uprkos ozbiljnim sumnjama i aferama koje su obilježile Odovićev mandat. 
 
Odović je razriješen u julu prošle godine, nakon burnog perioda tokom kojeg su ga pratile brojne kontroverze. Po preuzimanju funkcije, u javnosti je izazvao podsmijeh izjavom da “nije imao pojma što je to prostorni plan”. 
 
U martu ove godine, Odović je saslušan zbog mogućih neregularnosti u vezi sa izdavanjem dozvola za gradnju luksuznih objekata – kula na prostoru Jadranskog sajma, solitera u Baru i još nekoliko kapitalnih projekata duž primorja. Tokom izjava datih medijima, naveo je da je pozvan kao svjedok u vezi sa gradnjom objekta u Budvi, za koji su postojali sporovi oko zakonitosti izdavanja građevinske saglasnosti. 
 
„Saglasnost je izdata posljednjeg ili pretposljednjeg dana mog mandata. Ja je nisam potpisao, niti bio nadležan za to. Mislim da je u interesu građana da se provjeri da li je procedura bila zakonski ispoštovana“, rekao je tada Odović. 
 
Njegov odnos prema javnosti i medijima takođe je bio predmet oštrih kritika. U julu prošle godine, novinari su ga čekali 50 minuta u zgradi Vlade, nakon čega se, bez ikakvog objašnjenja ili izjave, udaljio bez riječi. Pres-konferencija koja je bila najavljena nikada nije održana, a iz njegovog resora je kratko saopšteno da se odgađa za narednu sedmicu – što se nije desilo. 
 
Ovakvo ponašanje jasno je pokazalo nivo nepoštovanja prema novinarima, kao i ignorisanje osnovnih demokratskih standarda transparentnosti. 
 
Odović se pominjao i u kontekstu navoda o mobingu unutar sopstvenog resora, ali ti navodi nikada nijesu do kraja razjašnjeni, niti je iko iz Ministarstva preuzeo odgovornost. Bio je ministar za koga su preciznost, odgovornost i institucionalna ozbiljnost bili očigledno nepoznati pojmovi. 
 
I pored toga, sada će predstavljati državu Crnu Goru u njenoj misiji u Briselu – što postavlja ozbiljna pitanja o kriterijumima za izbor kadrova i političku odgovornost vlasti prema građanima.

Janko Odović postaje savjetnik u Briselu

„Treba mu kičmu slomiti pa neka ostane beznačajan posle“. „Valjalo bi zbilja znati ko je ovaj pametnjaković, a i podatke o njemu. Valjalo bi mu se zahvaliti“ - samo su neke od prijetnji koje već duže od godinu na društvenim mrežama dobija novinar Televizije E Žarko Krivokapić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_ffc5ff7dded0c6f95eeb92c15b36d7ca6222848a7b224ad415a82608df55ea9f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250910190956_ffc5ff7dded0c6f95eeb92c15b36d7ca6222848a7b224ad415a82608df55ea9f" data-rendition-name="original" width="739" height="1328" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  &nbsp;„Ima li ovo ustaško komunističko kopile ime i prezime“, „Okoreli bolesnoumni autošovinista ustaške provijencije, obični kanalizacioni otpad“, „a kako mu treba jeb mater smećar ustaški“ - još su neke od riječi koje se ređaju u komentarima ispod snimaka Krivokapićeve emisije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_e9f93ad8f8a81b27e38c29a12438d66a3faec0fd07765bb10539df1ef01df477.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250910190956_e9f93ad8f8a81b27e38c29a12438d66a3faec0fd07765bb10539df1ef01df477" data-rendition-name="original" width="738" height="1227" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  On je o tome govorio u prilogu koji je emitovan na Televiziji E ističući da mu nije jasno zašto neko prijeti zbog emisije koja je u potpunosti u skladu sa novinarskim kodeksom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_f1acb3e24547ee7c5071860ed14337a6ed1676cbff3e94f3f4d5a9cb1cf0c8ea.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250910190956_f1acb3e24547ee7c5071860ed14337a6ed1676cbff3e94f3f4d5a9cb1cf0c8ea" data-rendition-name="original" width="1080" height="982" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  - Već više od godinu odbijam prijetnje na društvenim mrežama. Ne znam zašto neko prijeti zbog emisije koja se radi skladu sa etičkim kodeksom - rekao je Krivokapić dodajući da ga dodatno brinu prijetnje koje su upućene članovima porodice - što im izaziva osjećaj ugroženosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_b9a86d0e2fcdaab07da9567cde38850fc1900d007af3afb1824c1f08999d7e0a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250910190956_b9a86d0e2fcdaab07da9567cde38850fc1900d007af3afb1824c1f08999d7e0a" data-rendition-name="original" width="1073" height="577" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  Takve prijetnje, podvlači on, imaju cilj da zapuše usta onima koji profesionalno obavljaju svoj posao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091020090_fa54a7b263aeceab55cf840811869c8b84e4f35395aaf286fcdf6e195634b592.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025091020090_fa54a7b263aeceab55cf840811869c8b84e4f35395aaf286fcdf6e195634b592" data-rendition-name="original" width="1079" height="1512" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  <h2>Instrukcije iz Crne Gore</h2> Danas je, inače, tri godine od prve prijetnje koju je urednica M portala Danica Nikolić dobila od osobe koja se potpisuje kao "Bane LA", a ujedno i dan kad je zaprimila najnoviji uznemirujući mejl u kojem joj se prijeti smrću. - Znaj da te jurim dok te ne smaknem sa liste", "Blizu sam da ti odsviram kraj", "Pa druga ti ubiše onomad na Cetinju iz snajpera a ja da ne naručim i jedan za tebe"... - piše u mejlu koji je danas dobila Nikolić. Nakon više podnijetih prijava i svih policiji i tužilaštvu proslijeđenih mejlova koji sadrže prijetnje, ona je poslije posljednjeg davanja izjave u Osnovnom državnom tužilaštvu kazala da neće podnijeti više ni jednu prijavu jer nadležni imaju dovoljno materijala i znaju ko šalje prijetnje sa mejla slatkislatka@hotmail.com, te da su sva buduća dešavanja u vezi sa ovim slučajem odgovornost policije i tužilaštva.&nbsp; Prvu prijetnju je dobila 10. septembra 2022. godine, a od tada su se nizali mejlovi i nove prijetnje ne samo urednici M portala već i kolegama iz drugih medija. Sektor policije koji se bori protiv sajber kriminala je brzo otkrio identitet "Baneta LA" i mjesto odakle šalje prijetnje, ali bez obzira na uspostavljenu međunarodnu komunikaciju u ovom slučaju, do danas nema nikakvih konkretnih rezultata.&nbsp; U seriji mejlova koje je danas poslao "Bane LA" očigledno najavljuje i svoj dolazak u Crnu Goru. Nikolić je u izjavi za TV E ocijenila da osoba koja joj prijeti dobija instrukcije iz naše države, - Mislim da je čovjek instutiran iz Crne Gore jer u prvim prijetnjama se pominju ljudi za koje on ne može znati preko društvenih mreža i medijskih nastupa.. Dakle, pominjanje imena tih ljudi jednostavno govori u prilog tome da dobija insutrkcije od nekoga u Crnoj Gori. Ko je taj neko - to je stvar nadležnih - istakla je Nikolić.&nbsp; <h2>Kad zakaže država - ohrabre se svi koji napadaju novinare</h2> Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović podvukao je da je krajnje vrijeme da se nešto preduzme - prije nego li se desi nešto katastrofalno. - Ovo je kap koja je prelila čašu. Insittucije, pogotovo policija, moraju da zaštite novianre jer postaje nemoguće da obavljaju osnovne funkcije - istakao je on. Ustvrdio je da država ne reaguje efiksano. - Oni koji prijete se onda ohrabre. Država mora da garantuje siguran ambijent za rad novinara. Svaki put kad zakaže država ohrabre se svi koji napadju novinare - jasan je Vujović.

Novinar TV E duže od godinu dobija prijetnje na društvenim mrežama: „Treba mu kičmu slomiti“, „valjalo bi znati ko je ovaj pametnjaković, a i podatke o njemu“

Stvarni razlog službenog putovanja u Ljubljanu bio je sastanak sa zivždačem, koji mi je ukazao na korpuptivne radnje u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). To je danas tokom iznešenja odbrane pred podgoričkim Višim sudom ispričala bivša direktorica Agencije za sprječavanje korpucije (ASK) Jelena Perović.
Bivša direktorica ASK-a, negirala je krivična koja joj se stavljaju na teret.
Perović je kazala da joj je zviždač ispričao njegova saznanja da osoba iz pravosudnog sistema, a koja je bliska glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, omogućava šverc cigareta.
“Dobila sam podatak da, pored toga što je o svemu tome SDT imalo podatke, zaštitilo je tu osobu. Takođe dobila sam rute puta i informacije o cigaretama koje su trebale da budu švercovane kao i podatak da u SKY aplikaciji postoje podaci za ozbiljna krivična djela. Takođe, dobila sam informacije da su važni ljudi iz tužilastva povezani sa pranjem novca u zemlji i okruženju. Naglašeno mi je i da SDT u radu krši administrativne propise, zbog čega sam otvorila poseban postupak. Kada sam to uradila znali smo da sam pod posebnim pritiscima bezbjednosnih struktura.”
Službenu zabilješku o tome, kaže Perović nije sastavila jer je za takve optužbe željela da sačeka materijalne dokaze koji joj još nisu dostavljeni.
Istakla je da su "varijabile određivane &nbsp;prema visini i učinku zaposlenih u ASK-u, koji su svi dali svoj maksimum u radu".&nbsp;
"Tako da su dobijali varijabilno dio pa sam smatrala da taj dio pripada i meni“, istakla je ona.
Dodala je da je svako putovanje koje je zabilježeno se i desilo.
Perović je navela da je tokom svog mandata od dijela pravosuđa doživljavala razne pritiske.
„Tužiteljka Maja Janković je rekla Aleksi Bečiću iz Demokrata da ću biti uhapšena, što je on javno objavio u 10 sati, a slobode sam lišena u 15 sati pred svojim zaposlenima“, rekla je bivša direktorica ASK-a.
Nakon toga, tužiteljka Janković je od sudije zatražila da joj se, nakon završenog ročišta, dostavi zapisnik sa današnjeg suđenja, kako bi ga proslijedila nadležnim organima.
Nastavak suđenja zakazan je za sjutra.
Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Perović i njene pomoćnice Nine Paović zbog sumnje da su počinile krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva ranije je saopšteno da je optužnica protiv Perović predata za sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
Tužilaštvo je tereti da navodno sebi i drugima nezakonito pribavila korist veću od 60.000 eura od avgusta 2020.do februara 2024. godine.

Perović: Bečiću tužiteljka rekla da ću biti uhapšena

Priča o vetingu u policiji, koji mjesecima sprovode Demokrate Alekse Bečića, često je korišćena za bezobzirnu ličnu osvetu. &nbsp; To pokazuju i slučajevi disciplinskih postupaka koji se vode protiv Milovana Pavićevića, Milorada Žižića, Darka Mađarića, iskusnih, višestruko nagrađivanih policijskih funkcionera koji su sada na meti takozvanog vetinga. Ili, preciznije rečeno - lične osvete i progona aktuelnog čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića! NAGRADE ZA POLICAJCE CB NIKŠIĆA Dokumenta kojima raspolaže Televizija E, kao i podaci izvora iz policije, ukazuju da je Šćepanović svoj lični odnos prema Pavićeviću, Žižiću i Mađariću, iz 2013, 2014. i 2015. godine, odnosno iz vremena zajedničkog rada u Centru bezbjednosti Nikšić, praktično preselio u operativni izvještaj kada je postao član Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; Nije poznato što su bili grijesi Pavićevića ili Žižića prema Lazaru Šćepanoviću, tadašnjem inspektoru za suzbijanje krvnih i seksualnih delikata. Izvjesno je da je &nbsp;Šćepanović policijski posao učio u odličnim uslovima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200912_3dbd08263a52b0024e6ef2ff7421cd2443fc726bfc07bc5cfbf6e13e4f7c627f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250911200912_3dbd08263a52b0024e6ef2ff7421cd2443fc726bfc07bc5cfbf6e13e4f7c627f" data-rendition-name="original" width="759" height="382" loading="lazy" alt='ČOVJEK NA METI ,,ZNAČKE": Milovan Pavićević'> <figcaption>ČOVJEK NA METI ,,ZNAČKE": Milovan Pavićević(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Centar bezbjednosti Nikšić je u periodu 2013. do 2015, &nbsp;pod rukovodstvom Pavićevića, tadašnjeg načelnika CB Nikšić i njegovih prvih saradnika – Žižića, šefa nikšićke kriminalističke policije i Mađarića, komandira nikšićke policije, bio je prepoznat po uspješnom i kvalitetnom odgovoru na bezbjednosne izazove, prijetnje i rizike.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200912_ca0e3a1c37527f07dbd3ceff6e44c199764db787328cbd2b3d42aee16f758801.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250911200912_ca0e3a1c37527f07dbd3ceff6e44c199764db787328cbd2b3d42aee16f758801" data-rendition-name="original" width="1070" height="1245" loading="lazy" alt="DOKAZ O DOBROM RADU: Odluka o nagradama ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića "> <figcaption>DOKAZ O DOBROM RADU: Odluka o nagradama ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  O tome svjedoče i nagrade koje su pripadnici Centra bezbjednosti Nikšić dobili maja 2013, od tadašnjem ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića za rasvjetljavanje napada na novinarku lista ,,Dan” Lidiju Nikčević. Tada je 15 policijskih službenika dobilo novčanu nagradu u iznosu jedne prosječne mjesečne zarade. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200916_420957b791e262107e46fa0f76f5e28d6078e286e6f60065431faec2ebc545dd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250911200916_420957b791e262107e46fa0f76f5e28d6078e286e6f60065431faec2ebc545dd" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NAPAD NA NOVIANRKU I SLOBODNU RIJEČ: Lidija Nikčević u nikšićkoj bolnici "> <figcaption>NAPAD NA NOVIANRKU I SLOBODNU RIJEČ: Lidija Nikčević u nikšićkoj bolnici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Među njima Milovan Pavićević, tadašnji načelnik CB Nikšić, Milorad Žižić, načelnik Stanice kriminalističke policije CB Nikšić, Darko Mađarić, komandir stanice policije, kao i Lazar Šćepanović, tada samostalni policijski inspektor I klase za suzbijanje krvnih i seksualnih delikata. &nbsp; LIČNI ANIMOZITETI I ANONIMNA PRIJAVA &nbsp; Nikšić je tih godina karaktrerisao, kako se to policijskim žargonom kaže, &nbsp;stabilan javni red i mir. Bilježen je trend pada kriminaliteta i visok procenat riješenosti teških krivičnih djela iz oblasti krvnih delikata, požara, eksplozija, razbojništava i drugih teških imovinskih delikata… &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200916_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250911200916_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt='TRILING ,,OSVETNIKA": Šćepanović, Šaranović i Jokić'> <figcaption>TRILING ,,OSVETNIKA": Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Lazar Šćepanović je tada bio mladi inspektor u jedinici za suzbijanje opšteg kriminaliteta i u saradnji sa svojim kolegama davao je, tvrde izvori Televizije E, značajan doprinos u rešavanju teških krivičnih djela. Šćepanoviću je, bez sumnje, &nbsp;imponovao lični uspjeh, ali mu je, ističu sagovornici naše televizije, zasmetao uspjeh kolektiva jer je smatrao da tako drugi napreduju zahvaljujući - njegovom radu. &nbsp; Zanimljivo, upravo u to vrijeme sektor Unutrašnje kontrola policije dobio je anonimnu prijavu da rukovodstvo nikšićke policije fingira rezultate rada i prikazuje da su policijske akcije uspješne, kako bi napredovali u službi. Mnogi u Centru bezbjednosti Nikšić su tada bili ubijeđeni da je autor prijave – nezadovoljni inspektor Šćepanović. &nbsp; Na osnovu te anonimne prijave službenik Unutrašnje kontrole policije Mićo Radović je sproveo istragu i zatvorio slučaj sa nikšićkim Osnovnim državnim tužilaštvom. Kosntatovano je da prilikom kontrole nijesu registrovane nepravilnosti u policijskom radu. Tu se, međutim, nije završio posredni obračun Šćepanovića sa Pavićevićem, Žižićem i Mađarićem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200916_9f047ac1c3cb106d01dc51d53ae13077139432dc7656e1cb6fbe5c6302034e84.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250911200916_9f047ac1c3cb106d01dc51d53ae13077139432dc7656e1cb6fbe5c6302034e84" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="UDAR NA INTEGRITET: Milorad Žižić"> <figcaption>UDAR NA INTEGRITET: Milorad Žižić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  NOVE OPTUŽBE I ,,PRIVATNA KOMISIJA” &nbsp; Gotovo isti spektar optužbi iz anonimne prijave koja je predata 2014. godine pojavio se deset godina kasnije u operativnim izvještajima predatim Komisiji za bezbjednosne provjere za Milovana Pavićevića, Milorada Žižića i Darka Mađarića. &nbsp; Prethodno je Lazar Šćepanović sebe predložio za člana Komisije dok je bio v.d. pomoćnika direktora Uprave policije. U Komisiji je bio i njegov kum Đođrije Peković, kao i dobra prijateljica Ljiljana Zejak. Na čelu Komisije je, na prijedlog ministra Danila Šaranovića bio Darko Vujović. Nakon Vujovićeve smjene Ljiljana Zejak je postala presjednica, kao osoba od ličnog povjerenja Lazara Šćepanovića i Danila Šaranovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200920_e0e7530813ff96798439c750d4ec324a339ea8718a4c9411d988189efca36419.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250911200920_e0e7530813ff96798439c750d4ec324a339ea8718a4c9411d988189efca36419" data-rendition-name="original" width="872" height="545" loading="lazy" alt="ŽRTVA LIČNE OSVETE: Darko Mađarić"> <figcaption>ŽRTVA LIČNE OSVETE: Darko Mađarić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Krajem jula Televizija E je objavila dokumenta koja su pokazala da je disciplisnki postupak protiv bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića baziran na lažnim informacijama, da su falsifikovana pojedina dokumenta i da je u svemu, osim Lazara Šćepanovića, vrlo negativnu ulogu imao Goran Jokić, načelnik regionalnog policijskog centra ,,Centar”. &nbsp; Izvori iz bezbjednosnog sektora pokazali su našoj medijskoj kući podatke da je Pavićević dobio pozitivno mišljenje ANB-a, ali da su operativnom izvještaju koji je, nezakonito, poslužio za otvaranje disciplinskog postupka - prikazane netačne informacije. &nbsp; &nbsp;Slična je situacija bila i sa Miloradom Žižićem i Darko Mađarićem, nagrađivanim policijskim službenicima protiv kojih je, po naredbi Lazara Šaranovića, pokrenut disciplinski postupak. &nbsp; PROGON PO POLITIČKOM I LIČNOM SPISKU &nbsp; Sve to ukazuje da se iza navodne akcije čišćenja policije od kiminalaca u njoj, vodi beskrupulozna politička akcija uklanjanja nepodobnih. &nbsp; Zato su Pavićević, Žižić i Mađarić psotali ključne mete u akciji kodnog imena "Značka" koju predvodi čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović a odobrava minstar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. &nbsp; Pitanje je, međutim, ko će sjutra, kada se nakon prijava advokata targetiranih policijskih službenika, na sudu dokažu da su procesi bili montirani – snositi krivicu: država ili Šćepanović i Šaranović kao kljčne figure besprizorne akcije političkog progona. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: uvodenje-vjeronauke