Skupština Crne Gore intenziviraće komunikaciju sa Nordijskim savjetom, što će rezultirati jačanjem saradnje - dogovoreno je na sastanku predsjednika parlamenta Andrije Mandića i predstavnika tog savjeta. 
 
Mandić je, kako je saopšteno iz Skupštine, istakao da je Nordijski savjet primjer izuzetne regionalne saradnje i model dobrosusjedskih odnosa. 
 
- On je naglasio da Crna Gora taj savjet vidi kao inspiraciju za jačanje regionalnog sklada i stabilnosti na Zapadnom Balkanu - navodi se u saopštenju. 
 
Mandić je rekao da bi podrška Nordijskog savjeta i država koje ga čine - Švedske, Norveške, Finske, Danske i Islanda, na putu ka Evropskoj uniji (EU) Crnoj Gori mnogo značila, kada se uzme u obzir napredak koji je država postigla u izuzetno kratkom vremenu. 
 
Kako se navodi, članovi Nordijskog savjeta su rekli da su spremni i zainteresovani za saradnju sa Skupštinom Crne Gore, kroz dijalog i konkretne inicijative u oblastima održivog razvoja, zelene tranzicije, kao i obrazovanja i inovacija. 
 
- Na sastanku je dogovoreno da se u narednom periodu intenzivira komunikacija između Skupštine Crne Gore i Nordijskog savjeta, što bi za rezultat imalo jačanje ove izuzetno važne veze i saradnje - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Skupština će intenzivirati komunikaciju sa Nordijskim savjetom

Crna Gora je napredovala u oblasti poštovanja dječjih prava, ali i dalje postoje izazovi u adekvatnoj primjeni zakona i osiguravanju jednakih prilika za svu djecu, posebno iz osjetljivih grupa, kazao je ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka. 
 
On je to rekao na dvanaestom zasijedanju Dječjeg parlamenta koje je danas organizovano u Skupštini Crne Gore povodom Dana usvajanja Konvencije Ujedinjenih nacija (UN) o pravima djeteta. 
 
Članovi dječjeg parlamenta pitali su Đeku da li je zadovoljan ostvarenjem prava djece u Crnoj Gori i u kojim oblastima se najčešće krše prava najmlađih. 
 
Đeka je ukazao da, kada je riječ o pripadnicima romske i egipćanske zajednice (RE), posljednji izvještaji pokazuju da je povećan broj djece iz tih zajednica koja su upisana u vrtiće, dok blago opada broj djece koja upisuju osnovne škole. 
 
On je dodao da je porasla stopa završetka osnovnog i srednjeg obrazovanja djece iz RE zajednice, kao i da je, prema posljednjim istraživanjima, 95 odsto Roma i Egipćana uključeno u sistem zdravstvene zaštite. 
 
Kada su u pitanju djeca sa invaliditetom, Đeka je kazao da je, kako bi se stvorili uslovi za eliminaciju svih oblika diskriminacije i društvene isključenosti sa kojima se ta populacija suočava, neophodno uspostaviti jasan okvir međusektorske saradnje svih subjekata na državnom i lokalnom nivou koji imaju ulogu u sprovođenju politika koje se odnose na djecu za smetnjama u razvoju. 
 
On je istakao da su u najranjivijem položaju djevojčice sa invaliditetom i dodao da Ministarstvo kojim rukovodi sprovodi značajan broj aktivnosti kako bi se promijenio njihov položaj i obezbijedilo ravnopravno uživanje osnovnih ljudskih prava. 
 
Kada je u pitanju poštovanje prava djece u Crnoj Gori, Đeka je kazao da je u toj oblasti postignut određeni napredak, posebno u obrazovanju i zakonodavnom okviru. 
 
- Međutim, postoje izazovi poput adekvatne primjene zakona i osiguravanja jednakih prilika za svu djecu, posebno iz osjetljivih grupa -istakao je Đeka. 
 
Prema njegovim riječima, i dalje su prisutni problemi poput vršnjačkog nasilja, nedovoljne podrške za djecu iz marginalizovaih grupa i nedostatka resursa za njihovu zaštitu i razvoj. 
 
Đeka je kazao da je poseban segment Strategije za zaštitu od diskriminacije lica sa invaliditetom i promociju jednakosti posvećen djeci sa invaliditetom. 
 
- Izazovi koji su prepoznati u toj oblasti su potreba rane intervencije kada su u pitanju djeca sa invaliditetom i sistemskog odgovora kako bi sva djeca mogla ravnopravno da uživaju ljudska prava - dodao je Đeka. 
 
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj kazao je da političari, koji svojim istupima daju lični primjer, moraju biti svjesni odgovornosti koju nose kao donosioci odluka koje su značajne, prije svega, za budućnost djece i mladih. 
 
- Ohrabrujem vas da budete slobodni da iznesete sva svoja opažanja i opomenete nas i podsjetite da ste upravu vi razlog zbog koga svakodnevno treba da budemo bolji i kreiramo društvo jednakih mogućnosti i poštovanja ljudskih prava - poručio je Camaj obraćajući se djeci u parlamentu. 
 
On je, odgovarajući na pitanje kako Skupština planira da unaprijedi zakonodavni okvir za zaštitu djece i mladih, rekao da se, nažalost, svjedoči primjerima vršnjačkog i sajber nasilja, zbog čega ni djeca ni njihovi roditelji i staratelji ne mogu biti spokojni. 
 
Skupština, kako je istakao, ima dužnost i obavezu da unaprijedi zakonodavni okvir u oblasti zaštite djece i mladih. 
 
Prema riječima Camaja, žrtve često nijesu odvažne da prijave nasilje, jer nemaju dovoljno povjerenja u dosadašnje sprovođenje zakona. 
 
- Moramo učiniti sve da se to što prije promijeni, da se povrati povjerenje u sistem države, da se preventivno djeluje kako bi slučajevi nasilja bili iskorijenjeni, a oni koji nasilje sprovode bili pravovremeno i adekvatno kažnjeni. Obećavam vam da ćemo do narednog zasijedanja Dječjeg parlamenta imati konkretne rezultate u suzbijanju vršnjačkog i sajber nasilja - naglasio je Camaj. 
 
Kopredsjedavajući Dječjeg parlamenta Đorđe Jakovljević kazao je da prisustvo djece u parlamentu ukazuje na to koliko je važno da se njihovi glasovi čuju i koliko su spremni da preuzmu odovornost za budućnost. 
 
On je podsjetio da se ove godine obilježava 35 godina od usvajanja Konvecije UN o pravima djeteta, dokumenta koji predstavlja najveći standard poštovanja prava djeteta, ali i stalni izazov za sve države. 
 
Kako je naveo Jakovljević, Dan djeteta nije samo puki datum koji treba daobilježavati svake godine. 
 
- Već svakodnevno treba ukazivati na važnost poštovanja svih ljudskih prava, a posebno prava djeteta, na važnost pružanja podrške i brige o djeci, kako od roditelja tako i od vas koji ste dijelom odgovorni za našu budućnost - istakao je Jakovljević. 
 
On je kazao da vjeruju da se kroz dijalog, poštovanje i zajednički rad mogu graditi bolji odnosi i naći rješenja koja vode naprijed. 
 
Predstavnica dječjeg parlamenta iz Ulcinja Belma Nikezić rekla je da na jugu postoji mnogo talenentovane djece i mladih koji žele da doprinesu svojoj zajednici, ali da nemaju uvijek priliku za to. 
 
- Potrebni su nam bolji uslovi u školama, više kulturnih događaja i prostora gdje djeca mogu da se izraze i razvijaju - rekla je Nikezić. 
 
Kako je dodala, najviše zabrinjava nasilje nad djecom, kao i česti slučajevi vršnjačkog nasilja. 
 
- Užasni događaji vršnjačkog nasilja, posebno onaj koji se desio nedavno u Baru, sve su nas potresli. Zašto smo postali društvo u kojem se sve batinom svađom i uvredama rješava - upitala je Nikezić, dodajući da problem vidi u urušenom sistemu društvenih vrijednosti. 
 
Članica dječjeg parlamenta iz Pljevalja Vukica Popović kazala je da Dječji parlament nije samo mjesto gdje se raspravlja, već gdje se čuju glasovi svih mladih koji žele da učestvuju u oblikovanju njihove budućnosti. 
 
- Danas ovdje mi nijesmo samo djeca, mi smo i lideri, kreatori promjena i borci za bolji život u Crnoj Gori. Naša prava i potrebe moraju biti prepoznati i uvaženi, jer samo tako možemo graditi društvo koje je ravnopravno prema svima, a naraočito najmlađima - rekla je Popović. 
 
Ona smatra da, pored prava djeteta, treba podjednako govoriti i o obavezama djece, koje su ne manje važne i takođe se moraju znati i poštovati. 
 
- Vaša odgovornost je da osigurate svakom djetetu ostvarivanje istih prava, bez obzira na to gdje živimo, kog smo pola, boje kože, ili u kakvoj porodici ili ustanovi odrastamo. Očekujemo da se naši glasovi čuju, ne samo tokom ovog zasijedanja, već i u procesu donošenja zakona i odluka koje se odnose na nas - istakla je Popović. 
 
Član lokalnog dječjeg parlamentra iz Podgorice Dženan Rastoder poručio je da vjeruje da se zajedničkim snagama mogu napraviti promjene. 
 
- Naša snaga leži u zajedništvu, u sposobnosti da budemo glas koji će se čuti. Zajedno možemo da utičemo na društvo, politiku, obrazovni sistem, kako bi svako dijete, ma gdje bilo, imalo priliku da odraste u okruženju koje mu pruža ljubav, sigurnost i šansu za bolji život - naveo je Rastoder. 
 
Članica dječjeg parlamenta iz Bijelog Polja Snežana Knežević je, tokom prezentacije koja se odnosi na sjever Crne Gore, kazala da budućnost djece zavisi od kvalitetnog sistema obrazovanja. 
 
Prema njenim riječima, trenutna situacija pokazuje da se u to područje ne ulaže dovoljno. 
 
- Znamo da je resor prosvjete u posljednje vrijeme uložio značajne napore i sredstva da se stanje mijenja na bolje. To pohvaljujemo, ali isto skrećemo pažnju na oronule školske zgrade, prokišnjavanje krovova, dotrajalu stolariju i grijenje na peći koje podsjeća na prošla vremena - navela je Knežević. 
 
Ona je kazala da su nastavna sredstva oskudna, što ih sprečava da na kvalitetan i zanimljiv način usvajaju gradivo ili izvode eksperimente iz hemije, bilogije, fizike. 
 
Knežević je rekla da često uče napamet, bez prilike da znanje primijene u praksi. 
 
- Zamislite da se djeca u Glavnom gradu bave robotikom, dok u mnogim školama na sjeveru nemamo ni osnovne uslove, i zbog toga se djeca i mladi iz sjeverne regije često osjećaju da su zapostavljeni - navela je Knežević. 
 
Prema njenim riječima, ta razlika nije samo nepravedna, već je i razlog zbog kojeg škole na sjeveru ostaju prazne, dok su gradske, posebno u Podgorici, prenatrpane. 
 
- Osim toga, nedostatak fakulteta na sjeveru tjera mlade da napuštaju svoje domove, što dodatno finansijski opterećuje njihove porodice. Pored slabe infarstrukture, veliki problem predstavlja nedostatak podrške za djecu i mlade &nbsp;kazala je Knežević. 
 
Predstavnica dječjeg parlamenta iz Podgorice Sara Racković kazala je da aktivnostima u parlementu najmlađi članovi društva pokušavaju da doprinesu pozitivnim promjenama i da osiguraju da se njihov glas čuje. 
 
Ona je podsjetila na izreku da na mladima svijet ostaje. 
 
- To u biološkom smislu jeste činjenica, ali u društvenom se koristi sve više kao fraza. Ne tražimo da dobijemo ono što nam objektivno ne pripada, ali tražimo da se naše mišljenje čuje i uvaži prilikom donošenja odluka koje se na nas odnose i neposredno tiču - poručila je Racković. 
 
Ona smatra da bi crnogorski obrazovni sistem mogao mnogo bolje da razvija kritičke vještine razmišljanja i praktičnog učenja kod djece. 
 
- I dalje smo prenatrpani gomilom gradiva koje moramo da učimo za ocjenu, a stvarna korist od toga je veoma mala. Sa druge strane, teoretski stečena znanje često nemamo mogućnost da primijenimo u praksi - rekla je Racković. 
 
Ona je istakla da se ipak više ulaže u obrazovanje, modernizaciju i digitalizaciju nastavnog procesa, i pohvalila ideju realizacije besplatnih udžbenika za osnovce i besplatnog prevoza za učenike u Podgorici. 
 
- Potrebno nam je više prostora gdje možemo da učimo, stvaramo, igramo se i razvijamo svoje talente - dodala je Racković. 
 
Ona je pitala gdje se izgubila vaspitna komponenta vaspitno-obrzaovnih ustanova. 
 
- Čujemo nema se za to vremena od ispunjavanja zacrtanih planova i programa. Zašto vaspitanje nije u tim planovima i programima - upitala je Racković i ukazala na negativne efekte takve sitacija, kao što su slučajevi vršnačkog nasilja i neprimjereno ponašanje prema nastavnicima. 
 
Predstavnik dječjeg parlamenta iz Golubovaca Pavle Klikovac pitao je koje će Vlada mjere preduzeti kako bi podstakli mlade da ostanu u Crnoj Gori s obzirom na rastući trend migracija. 
 
Savjetnik premijera za kulturu i mlade Vučić Ćetković kazao da je sprečavanje odlaska mladih Vlada pozicionirala kao jedan od svojih najvažnijih ciljeva. 
 
On je podsjetio na istraživanje UNICEF-a iz jula prošle godine koje je pokazalo da polovina mladih svoj život i budućnost vidi u Crnoj Gori, što je tada bilo uzrokovano nezadovoljstvom visinom plata, slabom ponudom na tržištu rada, nezaposlenošću. 
 
- Sa usvajanjem i implementacijom programa Evropa sad 2 hvatamo se u koštac sa ovim problemima. Uvećavamo zarade svima, pa i mladima, bez čijeg progresa nema progresa društva i bez čije ativne uključenosti u sve društvene procese ne možemo očekivati ni dalji razvoj naše zemlje - rekao je Ćetković. 
 
On je kazao da su sa ciljem sprečavanja odlaska mladih i njihove lakše tranzicije na tržište rada povećali naknade za stručno osposobljavanje, povećali iznose studentskih kredita i stipendija. 
 
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je, odgovarajući na pitanje na koji način evropske integracija mogu da doprinesu unapređenju prava djece i mladih, pogotovo u oblastima obrazovanja, socijalne inkluzije i zdravstvene zaštite, kazala da taj proces nije samo politička, niti tehnička priča, u dijelu zatvaranja poglavlja. 
 
- Evropske integracije su prilika da zajedno gradimo bolju budunost za sve vas, mlade ljude - rekla je Gorčević. 
 
Ona je navela da je kroz jedan projekat Evropske unije, Crna Gora osigurala vakcine protiv HPV virusa. 
 
- Slični projekti omogućavaju modernizaciju bolnica, edukaciju ljekara, kako bi briga o vama bila na evropskom niovu. Zahvaljujući evropskim standardima, naše škole dobijaju bolje udžbenike, opremu ,ali i obuke za nastavnike - kazala je Gorčević. 
 
Ona je podsjetila da već postoje određeni projekti, koji, kako je navela, mladima otvaraju nova vrata - da uče nove jezike, upoznaju prijatelje iz cijele Evrope i donesu nova znanja u Crnu Goru. 
 
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Svetlana Drobnjak kazala je da će planirana reforma obrazovanja imati ključne elemente koji će najprije uključiti razvoj školske infrastrukture i opremanja škola novim tehnologijama, kako bi stvorili uslove za modernu i interaktivnu nastavu. 
 
- Zatim ulaganje u kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika, kako bi naši nastavnici bili osposobljeni za primjenu inovativnih metoda učenja, kao i rasterećenje obrazovnih programa, gdje će se na osnovu detaljnih analiza odrediti optimalan broj časova za svaki predmet - navela je Drobnjak.

Đeka: Postignut napredak u poštovanju prava djece, ali i dalje postoje izazovi

Osumnjičeni za dvostruko ubistvo u bjelopoljskom selu Sokola Alija Balijagić od 25. oktobra se više nalazi na teritoriji Srbije, nego Crne Gore - saopštio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. 
 
On je, na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu, kazao da je situacija sa Balijagićem pokazala sve posljedice nikada većeg kadrovskog deficita u Upravi policije. 
 
- Imajući u vidu stanje kadrovskih i materijalno-tehničkih sredstava u policiji, koje je nikad gore, nijesmo imali prostora da donesemo bilo kakvu drugu odluku osim da sva raspoloživa sredstva angažujemo na pretrazi 600 kilometara kvadratnih zahtjevnog planinskog predjela - naveo je Šaranović. 
 
Kako je kazao, to je urađeno da bi se obezbijedila sigurnost građana na tom području. 
 
- Postoje određeni operativni podaci kojima raspolažemo, koji nijesu za javno saopštavanje, a koji opravdavaju ocjenu da se ta osoba od dana kada je zvanično dobila status osumnjičenog, 25. oktobra, duže nalazi na teritoriji Srbije, nego Crne Gore - rekao je Šaranović.
On je, predstavljajući Izvještaj o radu i stanju u upravnim oblastima iz nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova, kazao da su nedostatak kadra i veoma teški uslovi za rad najveći problemi Uprave policije.
Šaranović je rekao da je prošle godine stanje bezbjednosti bilo stabilno, sprovođenjem preventivnih i represivnih mjera i da je otkriven veliki broj krivičnih djela. 
 
- Stanje bezbjednosti u saobraćaju je ocijenjeno kao nezadovoljavajuće, što ukazuje na potrebu za dodatnim mjerama i to je jedna od oblasti koja je najgore funkcionisala - istakao je Šaranović. 
 
On je kazao da je stanje bezbjednosti državne granice bilo stabilno, uz efikasno sprovođenje mjera kontrole i nadzora. 
 
Kako je rekao Šaranović, prošle godine je registrovano povećanje krivičnih djela maloljetnih osoba, što je izazov u oblasti maloljetničke delikvencije. 
 
- Iz nadležnosti MUP-a realizovane su 364 aktivnosti, odnosno 74 odsto, a djelimično je realizovana 41 aktivnost, dok je nerealizovana 91 aktivnost - dodao je Šaranović. 
 
On je naveo da je iz nadležnosti policije realizovano 265 aktivnosti, ili 69 odsto, djelimično 25 ili sedam sedam odsto, dok su 92 aktivnosti odnosno 24 odsto ostale nerealizovane. 
 
Šaranović je naglasio da je prošle godine povećan broj saobraćajnih nesreća i prekršaja, što zahtijeva dodatne preventivne mjere i poboljšanje infrastrukture. 
 
On je saopštio da su prošle godine zabilježene 4.404 saobraćajne nezgode, u odnosu na 3.607 iz 2022. godine. 
 
- Saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom bilo je 62, u odnosu na 58 iz 2022 - rekao je Šaranović. 
 
Kako je kazao, u saobraćajnim nesrećema prošle godine poginulo je 78 osoba, što je pet više u odnosu na godinu ranije. 
 
- Godinama se ništa nije radilo u poboljšanju kontrolnih mehanizama policije kada je kontrola saobraćaja u pitanju i izuzetno je nezadovoljavajuće stanje - naglasio je Šaranović. 
 
On je istakao da je prošle godine zabilježeno pet slučajeva ubistava i teških ubistva, u odnosu na šest iz 2022. godine. 
 
Kako je rekao, postoji i problem u borbi protiv trgovine ljudima, gdje je od 65 aktivnosti realizovano 36, a 15 djelimično. 
 
- Nedovoljno su obrađene oblasti prevencije i zaštite žrtava trgovine ljudima, a problemi su i u upravljanju ljudskim resursima i imovinom - dodao je Šaranović. 
 
On je istakao da su izazovi kao što su nedostatak kadrovskih kapaciteta i komplikovana koordinacija aktivnosti otežavali realizaciju međunarodnih obaveza. 
 
- Pregovaračko poglavlje 24 koje je bilo jedno od ključnih je dominantno u nadležnosti MUP-a, ono što smo mi realizovali je na nivou onoga što se uspjelo u prethodnih deset godina - istakao je Šaranović. 
 
On je ukazao i na probleme u zakonitosti postupanja policisjkih službenika, gdje su od 67 sprovedenih kontorla u 27 slučajeva utvrđene nepravilnosti ili nezakonitosti u postupanju. 
 
Šaranović je istakao da u najvećem broju odjeljenja bezbjednosti (OB), zbog kadrovskog deficita, inspektori ne prate jednu liniju rada, već rade u više oblasti. 
 
- Ukoliko ne dobijemo podršku da riješimo taj problem, mi u većini OB nećemo imati saobraćajne policjace za nekoliko mjeseci - rekao je Šaranović. 
 
On je kazao da nijedan policijski službenik nije primljen u radni odnos u prethodnih godinu, a da u ovom trenutku ima više od 300 zahtjeva za odlazak u penziju. 
 
Predsjednik Odbora Miodrag Laković pitao je kakva je saradnja sa gradskim službama u oblasti bezbjednosti saobraćaja i da li će Zakon o bezbjednosti saobraćaja moći da to unaprijedi. 
 
Šaranović je odgovorio da, kada je u pitanju sektor bezbjednosti, uvijek u fokusu oblast borba protiv organizovanog kriminala i korupcije. 
 
- Više osoba, naročito mladih, u toku jedne godine strada u saobraćajnim nezgodama nego u obračunu organizovanih kriminalnih grupa, koje su intenzivirale aktivnosti od 2012. godine kada je počeo rat klanova u Crnoj Gori - naveo je Šaranović. 
 
On je naglasio da je veliki problem što se godinama nije dovoljno ulagalo u kapacitet policije kada su u pitanju kontrola i sve što treba da rezultira poboljšanjem bezbjednosti saobraćaja. 
 
- Naši saobraćajni policajci su u jednom trenutku bili prinuđenu da privatnim vozilima vrše kontrolu saobraćaja i drago mi je da smo taj problem riješili - istakao je Šaranović. 
 
Kako je kazao, za poboljšanje bezbjednosti saobraćaja mora da se djeluje u nekoliko pravaca, a prvo je u pitanju saobraćajna infrastruktura, pa raduje to što je jedna od prioritetnih aktivnosti Vlade izgradnja velikog broja auto-puteva i brzih cesti. 
 
Šaranović je rekao da je radna grupa privela kraju izmjene i dopune Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, gdje će važna komponenta biti prepoznavanje kategorije mladih vozača koji će imati određene vrste ograničnenja u odnosu na pozitivne evropske prakse. 
 
Govoreći o vršnjačkom nasilju i maloljetničkoj delikvanciji, Šaranović je kazao da to nije prisutno samo u školama i da je put za rješavanje tog problema multidisciplinarni pristup, interoperabilnost i združeno djelovanje svih djelova sistema koji su važni za tu oblast. 
 
Direktor Uprave policije Zoran Brđanin rekao je da je suština da policija radi u teškim uslovima. 
 
- U uslovima ograničene zakonske operativne nezavisnosti, u nikad gorim kadrovskim uslovima, mi imamo u zadnje tri godine manje hiljadu ljudi, niko iz policije tome nije doprinio - naveo je Brđanin. 
 
Upitan šta se planira kada je u pitanju suzbijanje maloljetničke delikvencije, Brđanin je rekao da to nije pitanje za njega jer Uprava policije nema resurse da planira i nije odgovorna za to. 
 
- Mi jedino možemo odgovoriti na to drugačijom postavkom, brojem ljudi, ali to nije nadležnost Uprave policije niti direktora policije, mi samo možemo da predlažemo - dodao je Brđanin. 
 
Vršilac dudžnosti pomoćnika direktora policije Lazar Šćepanović rekao je da, kada je u pitanju vršnjačkog nasilje, ono ne postoji kao zasebno djelo u Krivičnom zakoniku. 
 
- Uprava policije preduzima određene mjere i radnje kada je u pitanju vršnjačko nasilje i maloljetnička delikvencija - istakao je Šćepanović. 
 
On je istakao da Uprava policije, kao jedna od karika u lancu odgovorsti, ne bježi od odgovornosti, već su preduzeli brojne aktivnosti i preporuke koje će dostaviti MUP-u. 
 
- Prva je porodica, genetska predispozicija i otkrivanje ranog uzroka maloljetničke delikvencije, škola, roditelji, nastavničko vijeće, Savjet roditelja, udruženje roditelja, ministarstva kulture i prosvjete, svi moramo da damo odgovor - naveo je Šćepanović. 
 
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović rekao je da bi možda trebalo da se Odbor sastaje svakih 15 dana, da bi sve aktuelne teme prealizili češće. 
 
- Očigledno da ima mnogo tema o kojima treba da se razgovara - dodao je Janović. 
 
On je kazao da svi treba da urade sve što mogu kada su u pitanju uslovi za rad policije. 
 
Janović je kazao da je vlast promijenjena skoro prije pet godina i da izgovori za sve što se dešava više ne stoje. 
 
- Umjesto onih silnih reprezentacija i službenih putovanja u Vladi, mislim da je zlouputreba službenih vozila takođe na istorijskom maksimumu, hajde da se tu smanje izdaci i da se pomogne policijskim službenicima u tom smislu - naveo je Janović. 
 
On je pitao da li MUP ima uvid i evidenciju ko sve koristi vozila pod rotacijom. 
 
Šaranović je odgovorio da MUP ima oko 1.150 vozila, od kojih je najmanje pola u neoperativnom stanju. 
 
- A ostalo bolje da ih nemamo, nego što ih imamo, čast rijetkim izuzecima - dodao je Šaranović. 
 
On je kazao da se vozi u vozilu tržišne vrijednosti četiri hiljade eura, u koje je uloženo 15.000 eura da bi moglo da se vozi. 
 
Šaranović je rekao da je predložio da sva službena vozila u vlasništvu države budu prodata jer, zbog prisutne korupcije po dubini sistema, servisiranje višestruko premašuje plaćanje operativnog lizinga koji bi se plaćao za nova vozila. 
 
Govoreći o vozilima pod rotacijom, on je kazao da je jasno definisano koja vozila tako mogu ići i da policija mjesecima sprovodi akciju u odnosu na neovlašćeno korišćenje signalizacije. 
 
- O kome god da se radi, svaka od tih osoba je bila sankcionisana, jer u svakom segmentu želimo da napravimo razliku u odnosu na prethodni period - dodao je Šaranović. 
 
Poslanica Pokreta Evropa sad Jelena Nedović rekla je da pitanje nedostatka policijskih službenika na ključnim pozicijama traje zadnjih deset godina. 
 
- Nije postojao sistem i vizija da se razmišllja o tome da se ne dođe u situaciju u kojoj smo sada - navela je Nedović. 
 
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević rekao je da je definitivno kadrovska politika najveći problem. 
 
- To je problem koji su i raniji ministri naslijedili i mislim da bi trebalo sprovesti ozbiljnu analizu kako taj problem da riješimo - kazao je Zirojević. 
 
On je naveo da su u prethodnih 20 godina zarade policijskih službenika nedopustivo male. 
 
- Za onaj posao koji rade zarade su nedopustivo male i mislim da svake godine moramo svi zajedno da insistiramo na povećanju plata u bezbjednosnom sektoru i Upravi policije i za to ćete uvijek od mene imati podršku - istakao je Zirojević.

Šaranović: Balijagić više na teritoriji Srbije nego Crne Gore

Članovi Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu predložili su Skupštini da za godinu produži rok za rad tog privremenog tijela. 
 
Predlogom izmjene Odluke o formiranju Odbora, koji je u skupštinskoj proceduri, predviđeno je da izborni zakoni, umjesto do 31. decembra ove godine, budu završeni do 31. decembra naredne godine. 
 
Produžetak rada dogovoren je na sjednici Odbora u junu, a predlog o tome su procesirali kopredsjednici tog tijela Vasilije Čarapić i Nikola Rakočević. 
 
U obrazloženju se navodi da je Odbor intezivno radio na Predlogu zakona o finansiranju politickih subjekata i izbornih kampanja i da postoji značajan broj zakonskih tekstova koje treba uraprijediti. 
 
Izmjenom Odluke o formiranju Odbora predviđeno je i povećanje broja članova tog tijela. Odbor bi, umjesto dosadašnjih 14, imao 16 članova - po osam iz vlasti i opozicije. 
 
U obrazloženju se navodi da se broj članova Odbora povećava u cilju optimizacije rada tog tijela iz razloga što će u narednoj godini biti formiran veći broj radnih grupa koje će raditi na zasebnim zakonskim tekstovima. 
 
Izmjenama Odluke predviđeno je i da Odbor definiše Predlog zakona o izboru predsjednika Crne Gore. 
 
Kako se navodi u obrazloženju, izmjene zakona o predsjedniku se uključuju u opseg rada Odbora jer su njegove izmjene obaveza koju je Vlada prihvatila u okviru reformske agende. 
 
- Izmjene se prije svega odnose na regulisanje prava i obaveza učesnika izbornog procesa u drugom krugu predsjedničkih izbora, što je trenutnim zakonskim rješenjem nedovoljno regulisano - pojašnjava se u obrazloženju. 
 
Odbor je formiran 29. decembra prošle godine. 
 
Prema usvojenom aktu, zadatak Odbora je sveobuhvatna reforma i izmjena izbornog zakonodavstva koju je trebalo da završi do kraja ove godine, a koja podrazumijeva implementaciju preporuka iz izvještaja Evropske komisije o napretku i izvještaja OEBS/ODIHR misije. 
 
Odbor treba da definiše predloge zakona o izboru odbornika i poslanika, o biračkom spisku, o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i zakona o registrima prebivališta i boravišta. 
 
Među zadacima tog skupštinskog tijela je i analiza primjene zakona o ličnoj karti, o crnogorskom državljanstvu i o političkim partijama, uz eventuainu pripremu predloga izmjena i dopuna zakona ukoliko se ispostave korisnim i neophodnim za realizaciju postavijenih ciljeva. 
 
Odbor je od januara do početka aprila održao četiri sjednice. 
 
Odbor zatim nije zasijedao do kraja juna, jer je dio opozicije nastavak rada uslovio povlačenjem prinudne uprave u Šavniku. 
 
Nakon što je ispunjen uslov opozicije, Odbor je krajem juna održao sjednicu na kojoj je dogovoreno da se predloži rok za produžetak rada Odbora, i dalje se fokusirano na rad na Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

Odbor predložio produžetak roka za završetak izborne reforme

Pljevlja, kao grad sa bogatom istorijom, kulturnim i prirodnim bogatstvima, zauzimaju posebno mjesto u našoj zemlji. Njihov značaj nije samo u prošlosti koju čuvamo sa ponosom, već i u potencijalu koji nose za budućnost čitave Crne Gore - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić.
On je, čestitajući Dan opštine Pljevlja predsjedniku Opštine Dariju Vranešu, predsjednici Skupštine opštine Jovani Tošić i svim građanima Pljevalja, naveo da je razvoj sjevera naše zemlje imperativ koji nam svima mora biti na prvom mjestu.
- Neophodno je da zajedničkim snagama stvorimo ambijent koji će omogućiti da naš narod ostaje, živi i radi u svojim krajevima - rekao je Mandić. 
Istakao je, kako se navodi u saopštenju, da posebnu pažnju moramo posvetiti mladima, njihovom obrazovanju, zapošljavanju i uslovima za njihov dostojanstven život, jer su oni nosioci promjena i garancija bolje budućnosti.
- Uvjeren sam da će Pljevlja nastaviti da se razvijaju kao mjesto gdje se tradicija i savremenost susreću, na dobrobit svih građana - zaključio je Mandić.

1250x600

1084x550

Mandić: Pljevlja zauzimaju posebno mjesto u našoj zemlji

Povećanje budžeta Skupštine Crne Gore za angažovanje stručnih savjetnika/ca poslanika/ca treba da bude usmjereno na jačanje administrativnih kapaciteta i stručne podrške koju Služba Skupštine pruža poslanicama i poslanicima u njihovom radu, umjesto na jačanje partitokratije i dodatno prelivanje para iz državnog budžeta na račune političkih partija, kazala je Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić najavio je novu budžetsku stavku kojom bi svaki poslanik mogao angažovati po jednog savjetnika/cu.
Međutim, Gvozdenović naglašava da je ostalo nejasno prati li predsjednik parlamenta strateška i planska dokumenta Skupštine, pa je novi budžetski rashod ulaganje u kontinuirani razvoj Službe Skupštine, kako bi se povećala baza profesionalnog i stručnog kadra izabranog na javnim konkursima.
- Ili se, ipak, planira dodatno prelivanje novca građana i građanki političkim partijama, kako bi se nastavilo namirivanje partijske alavosti po dubini i zapošljavanje kadra bez odgovarajućih kompetencija u najvažnijoj instituciji demokratije. Ukoliko najava znači ovaj drugi scenario, to će predstavljati učvršćivanje partitokratije i neznanja. Dolazimo do apsurdne situacije da sa nikad više savjetnika/ca imamo nikad manje znanja u Skupštini Crne Gore - istakla je ona.
Podsjeća da parlamentarne partije već dobijaju ogromna sredstva iz budžeta za redovan rad, iz koga mogu pokriti troškove savjetovanja. U 2023. godini je za finansiranje redovnog rada parlamentarnih političkih partija opredijeljeno 6,35 miliona eura. Za finansiranje ženskih organizacija u političkim subjektima opredijeljeno je dodatnih 635 hiljada eura. Partije, navodi Gvozdenović, dobijaju i sredstva za redovan rad iz lokalnih budžeta, a iz državnog budžeta se plaćaju i troškovi zakupa njihovih poslovnih prostorija.
- Pružanje kvalitetne stručne i tehničke podrške poslanicama i poslanicima je osnovni zadatak Službe Skupštine, i on je sadržan u važećim strateškim i planskim dokumentima parlamenta - dodala je ona.
Gvozdenović podsjeća da je Pravilnikom o sistematizaciji i organizaciji Službe Skupštine propisano da se Sektoru za podršku zakonodavnoj i nadzornoj funkciji Skupštine obavljaju, između ostalog, stručni i drugi poslovi za potrebe predsjednika radnog tijela, zamjenika predsjednika radnog tijela, poslanika i generalnog sekretara u vršenju njihovih funkcija; pripremanje predloga akata i drugih materijala po zahtjevu predsjednika, potpredsjednika Skupštine, predsjednika radnog tijela i poslanika; pružanje stručne pomoći poslanicima u formulisanju amandmana, i pripremanje materijala za potrebe poslanika u vezi glasanja.&nbsp;
Na kraju 2023. godine, Skupština Crne Gore imala je 210 zaposlenih, od čega 194 službenika i namještenika. Polovina njih radila je na podršci poslanicima u sektoru za zakonodavne i nadzorne aktivnosti i sektoru za istraživanja, dokumentaciju i IT. Kadrovskim planom su predviđena i nova zapošljavanja.&nbsp;
- Ovo su službenici/ce koji trebaju da pružaju podršku poslanicima/cama. To su kadrovi u čiju kontinuiranu obuku treba ulagati, kako bi što bolje ispunjavali svoje zadatke u službi trenutnog i budućih saziva parlamenata. Slobodna radna mjesta treba popuniti najboljim novim kadrovima koji će godinama i decenijama &nbsp;svojim znanjem i profesionalnošću doprinositi jačanju parlamentarizma i demokratije, radeći objektivno, nepristrasno i posvećeno - naglasila je Gvozdenović.
Ona je poručila da se ne smije dozvoliti da novac građana &nbsp;završi u partijskim kasama pod izgovorom jačanja kapaciteta Skupštine.&nbsp;
- Nakon što smo svjedočili partijskim zloupotrebama u državnim preduzećima i upravnim organima, ovakva praksa ne smije postati standard i u najvažnijoj instituciji predstavničke demokratije. Građani i građanke Crne Gore zaslužuju parlament koji ulaže u stručnost i profesionalizam, a ne u zadovoljenje partijskih interesa - poručila je Gvozdenović.

Gvozdenović: Savjetnici da ne služe partijama već da jačaju skupštinsku službu

Media centar je dostavio danas ponovo predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i predsjednici Administrativnog odbora Jeleni Nedović inicijativu za primjenu Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama.
Inicijativa je isprva dostavljena 10. septembra, ali kako je ukazao direktor Media centra Goran Đurović, nikakve reakcije nije bilo.
- Administrativni odbor i predsjednik Skupštine Crne Gore svojim nečinjenjem krše nedavno usvojeni Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama, onemogućavajući njegovu primjenu. Sve to nijemo posmatraju i u Vladi Crne Gore, i pored činjenice da čak postoji i ministarstvo nadležno za saradnju Vlade i Skupštine - poručio je on u saopštenju medijima.
Media centar podsjeća predsjednika Skupštine i Administrativni odbor da su u obavezi da na osnovu člana 153 novog Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama (Sl. list Crne Gore, broj 54/2024 od 11.06.2024.) sprovedu postupak izbora novih članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
- Obaveza Administrativnog odbora je da na osnovu stava 4 člana 149 zakona pripremi formu u kojoj nevladine organizacije, kao ovlašteni predlagači za članove/ice Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, dostavljaju izvještaje o radu za prethodne tri godine. Naime, Administrativni odbor je nadležan da pripremi obrazac u kojem se dostavljaju podaci zainteresovanih NVO o njihovim projektima, aktivnostima i budžetima, kako bi procedura provjere ispunjenosti uslova za ovlaštene predlagače iz reda NVO bila sprovedena na zakonit način. Tek nakon pripeme obrasca može započeti postupak imenovanja članova Savjeta Agencije, koji na osnovu član 153 pokreće predsjednik Skupštine Crne Gore - istakao je Đurović.
Media centar, kako je naglasio Đurović, skreće pažnju predsjedniku Skupštine i Administrativnom odboru da je članom 153 novog Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama predviđeno da postupak imenovanja člana Savjeta Agencije pokreće predsjednik parlamenta objavljivanjem javnog poziva ovlašćenim predlagačima, najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata članu Savjeta Agencije.
On je ukazao i da članu Savjeta Agencije iz reda NVO Milanu Radoviću mandat ističe u decembru ove godine pa je zakonom predviđen rok od šest mjeseci već prekoračen.
- Ukoliko se hoće poštovati novi zakon, onda je javni poziv za imenovanje člana Savjeta Agencije morao biti raspisan u julu ove godine. Vjerujemo da je bilo vremena da Administrativni odbor, a i predsjednik Skupštine Crne Gore, ispune svoje zakonske obaveze do sada - dodao je Đurović.
Kako bi pokušali da članicama i članovima Administrativnog odbora olakšaju posao i ispunjenje zakonske obaveze, Media centar je još u septembru dostavio Administrativnom odboru nacrt obrasca za dostavljanje izvještaja NVO.
- Vjerujemo da nije previše komplikovano za poslanike i poslanice da pripreme obrazac koji staje na jednoj stranici. Ukoliko ovaj postupak ne bude započet momentalno, postoji mogućnost da se u decembru (kako je planirano) ne zatvori pregovaračko poglavlje 10 (informatičko društvo i mediji). Takođe, ukoliko postupak imenovanja novog člana Savjeta Agencije ne bude započet odmah, otvara se prostor za sumnje da postoje politički razlozi za kršenje zakona. Media centar će obavijestiti Delegaciju Evropske unije o ovom problemu u primjeni medijskog zakona - rekao je Đurović.
Nadaju se, kaže, da će Administrativni odbor, a onda i predsjednik Skupštine, u hitnom roku ispuniti svoje zakonske obaveze kako bi bio započet postupak imenovanja novog člana/ice Savjeta Agencije.

Media centar ponovo dostavio Mandiću i Nedović inicijativu za primjenu Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama

Produženje plaćenog odsustva često doprinosi tome da se roditelji osjećaju podržano, što može biti značajno za odluku o rađanju više djece. Tim rezonom rukovodili smo se kad smo odlučili da predložimo produžetak roditeljskog odsustva u Crnoj Gori za rođenje drugog djeteta ili blizanaca na 18 mjeseci, te za rođenje trećeg i svakog sljedećeg djeteta na 24 mjeseca - kazao je na konferenciji za medije poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić povodom predloženih izmjena i dopuna Zakona o radu Skupštini Crne Gore.
On je ocijenio da plaćeno roditeljsko odsustvo nedvosmisleno poboljšava dobrobit zaposlenih, ali i radi u prilog demografskoj obnovi zemlje, te vjeruju da će predložene izmjene i dopune Zakona o radu blagotvorno uticati na natalitet, rani razvoj djeteta i socijalne politike u našoj državi.
- Rezultati popisa stanovništva koji su nedavno objavljeni pokazuju da se Crna Gora nalazi u ozbiljnoj demografskoj krizi. Stanovništvo u Crnoj Gori stari, mladi odlaze i država treba da preduzme niz mjera da takav trend spriječi, jer kad dođe do poremećaja demografske ravnoteže onda ju je teško ponovo uspostaviti - istakao je Nikolić.
Kad je riječ o ukupnoj veličini stanovništva, popis je, kako podsjeća, pokazao mali rast od 0,6 odsto.
- Međutim, kad se u u ukupno stanovništvo uračunaju i stranci i državljani registrujemo da raste broj stranaca, a opada broj domicilnog stanovništvo i to je jedna od ključnih poruka popisa, jer vidimo da nam se društvo smanjuje. Druga važna informacija je da je u odnosu na prošli popis koji je sproveden 2011. došlo do pogoršanja demografske slike Crne Gore i u pogledu starosne strukture stanovništvo. Tako je danas prosječna starost crnogorskog stanovništvo 39,7 godina. Najdublja demografska starost, stanovništvo starije od 43 godine, zabilježena je čak u devet opština. Poređenja radi, samo jedna opština - Plužine - imala je takve demografske karakteristike na popisu 2011. To nam govori da je natalitet u opadanju i da se mlado stanovništvo iseljava iz Crne Gore - naveo je Nikolić.
Crnoj Gori su, prema njegovim riječima, hitno potrebne mjere koje bi pospješile natalitet i smanjile intenzitet iseljavanja.
- Te mjere treba da budu usmjerene prema grupi ljudi koja nam je najinteresantnija, a to su mladi ljudi i mladi roditelji. Kad završe škole i fakultete treba da dobiju odgovarajući posao i da zasnuju porodicu. Bez zasnivanja porodice nema uspostavljanja pozitivnog prirodnog priraštaja - da se više rađa nego što se umire. Jedna od ključnih mjera za unapređenje natalitetne politike i razvoj djeteta u Crnoj Gori može biti produžetak trajanja roditeljskog odsustva. Upravo se produžetak trajanja porodiljskog i roditeljskog odsustva pokazalo kao afirmativna mjera u brojnim zemljama, posebno u onim koji imaju niske stope nataliteta i suočavaju se sa starenjem stanovništva - kazao je Nikolić.
Najpozitivniji primjeri, kako je naveo, u tom smislu su Švedska - koja ima 480 dana plaćenoj odsustva, Estonija - koja je uvela jedan od najdužih perioda plaćenog roditeljskog odsustva u Evropi sa čak 435 dana, Njemačka je takođe prepoznala važnost roditeljskog odsustva kao način za povećanje nataliteta i oni su promijenili odluku o roditeljskom dopustu koji roditeljima daje pravo na do 14 mjeseci odsustva uz finansijsku naknadu.&nbsp;
- Slovačka je jedna od zemalja u kojoj roditeljsko odsustvo traje najduže - do tri godine - i mogu ga koristiti i majke i očevi. Bugarska takođe pripada zemljama koje obezbjeđuju najduže roditeljsko odustvo u trajanju do 413 dana. Finska je prepoznata kao jedan od vodećih modela u promovisanju ravnoteže između poslovnog i porodičnog života i ulaže značajnu podršku u program razvoja i odgoja djece, oni su uz ove mjere uspjeli da pozitivno utiču na natalitet jer su omogućili porodicama stabilnost i podršku pri odgoju djece. Finski model je pružio jasan putokaz kako država kroz pravne i ekonomske mjere može da utiče na rani razvoj djeteta, natalitet i rodnu ravnopravnost - istakao je Nikolić.
Što se tiče regiona, kako dodaje, u Hrvatskoj koja je članica Evropske unije trajanje roditeljskog odsustva zavisi od broja djece i načina korišćenja.&nbsp;
- Ono što je važno je da hrvatski model predviđa 30 mjeseci roditeljskog odsustva za blizance, treće i svako sljedeće dijete. Republika Srbija takođe unapređuje mjere populacione politike na način što je produžila roditeljsko odsustvo za rađanje trećeg djeteta i svakog narednog djeteta na 24 mjeseca. U Srbiji su nedavno najavili izmjenu zakona prema kojem se porodiljsko odsustvo za prvo dijete produžava sa 12 na 15 mjeseci, a za drugo sa 15 na 18 mjeseci - rekao je Nikolić.&nbsp;
U svim ovim državama produžena roditeljska odsustva kombinovana sa podrškom za dostupnu i kvalitetnu brigu o djeci dovele su, kako je zaključio, do blagog povećanja nataliteta ili barem do usporavanja njegovog pada

Jasmina Beharovic

Nikolić: Predlažemo produženje roditeljskog odsustva za drugo dijete na 18 mjeseci, za treće i svako naredno do dvije godine

Demokratska partija socijalista (DPS) predala je danas Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni zakona o radu, kojim se predviđa povećanje broja dana roditeljskog odsustva za drugo i treće dijete, na 18, odnosno 24 mjeseca. 
U obrazloženju ovog predloga stoji da se Crna Gora nalazi u ozbiljnoj demografskoj krizi, što je pokazao i nedavno održani popis. 
- Stanovništvo u Crnoj Gori stari, mladi odlaze, i država treba da preduzme niz mjera da takav trend spriječi. Crnoj Gori su hitno potrebne mjere koje bi pospješile natalitet i smanjile intenzitet iseljavanja. Mjere treba da budu usmjerene prema mladim ljudima i mladim roditeljima. Jedna od ključnih mjera za unapređenje natalitetne politike i razvoj djeteta u Crnoj Gori, može biti produžetak trajanja roditeljskog odustva - navodi se u obrazloženju predloga. 
Kao pozitivni primjeri navode se države poput Švedske, Estonije, Njemačke, Finske, Slovačke, Bugarske gdje je roditeljima omogućeno duže roditeljsko odsustvo nakon rođenja djeteta, a primjenjuje se i niz mjera koje imaju uticaj na povećanje nataliteta. 
Ovaj predlog naše partije je podržalo 17 poslanika DPS-a.
- Imajući u vidu važnost pitanja nataliteta i činjenicu da se predloženim rješenjima roditeljima omogućava bolja njega djece, a djeci kvalitetnije rano odrastanje, nadamo se da će ovaj predlog imati podršku većine poslanika - saopšteno je iz DPS-a.

Poslanici DPS-a predložili produžetak roditeljskog odsustva za drugo dijete na 18, i za treće i svako naredno 24 mjeseca

Crnogorski poslanici primili su oktobarske plate obračunate po programu Evropa sad 2. Skupština Crne Gore objavila je izvještaj o zaradama za koje je izdvojeno 177.252 eura, skoro 20.000 više nego u septembru.
Poslanicima aktuelnog saziva isplaćeno je 136.011 eura, a najveću platu, kao i prethodnih mjeseci, primio je predsjednik parlamenta Andrija Mandić – 2.793,14 eura (147 eura veću u odnosu na septembarsku).
Platu iznad 2.000 eura primilo je još 26 poslanika iz 28. saziva, i oni su imali osjetna uvećanja od oko 100 eura u odnosu na prethodni period. Među njima su poslanik poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj (2.624,79 eura) Mirsad Nurković iz Bošnjačke stranke (2.515,24 eura), poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović (2.491,55 eura), Boris Mugoša iz Socijaldemokrata (2.386,04 eura).&nbsp;
Odmah iza njih su Miloš Konatar iz GP Ura i Boris Bogdanović iz Demokratske Crne Gore po 2.295,60 eura, Andrija Nikolić iz Demokratske partije socijalista (2.284,30 eura), nezavisna poslanica Jevrosima Pejović 2.261,70 eura...
Potpredsjednici Skupštine Zdenka Popović i Boris Pejović prihodovali 2.288,33, odnosno 2.241,37 eura.
Među liderima partija koji predstavljaju svoje glasače iz poslaničkih klupa, najviše je prošlog mjeseca zaradio Milan Knežević iz Demokratske narodne partije (2.306,92 eura), zatim Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative (2.239,08 eura), Dritan Abazović iz GP Ura (1.820.41 eura) i Danijel Živković iz DPS-a (1.763,89 eura).
Šest poslanika ne obavlja funkciju profesionalno, a samo je Nikola Ravčanin iz Demokratske primio 316,80 eura.
Devet poslanika 28. saziva Skupštine Crne Gore ostvaruju pravo na razliku zarade i njima je za prošli mjesec isplaćeno 5.126,97 eura.
Najviše je prihodovao Miodrag Laković iz Pokreta Evropa sad – 1.505,38 eura, Jeleni Božović iz NSD-a isplaćeno je 1.017,68 eura, Uglješi Uroševiću iz PES-a 739,07 eura, Nerminu Abdiću iz DPS-a 257,15 eura, Branislavu Neneziću iz SD-a 418,10 eura, Vladimiru Dobričaninu iz posebnog kluba poslanika 386,71 euro, Dušanu Raičeviću iz DPS-a 127,35 eura, Vladimiru Bakraču iz PES-a 190,85 eura i Albinu Ćemanu iz Demokratske 484,68 euro.
Generalnom sekretaru Skupštine, njegovim zamjenicima i pomoćnicima za avgust je isplaćeno &nbsp;7.112,79 eura.
Skupština je isplatila zarade i savjetnicima predsjednika i potpredsjednika parlamenta – ukupno 17.063 eura.

Tamara Klikovac

I poslanici primili zarade po „Evropi sad 2“, Mandiću plata veća skoro 150 eura

Izraelsko ratno vazduhoplovstvo je danas ponovo napalo južna predgrađa glavnog grada Libana, Bejruta, uporište organizacije Hezbolah protiv koje Izrael ratuje, javila je zvanična libanska Nacionalna novinska agencija (NNA) ubrzo poslije poziva izraelske vojska da se evakuišu tri kvarta.
Uz evakuaciju iz bejrutskih predgrađa koja se često bombarduju, izraelska vojska je tokom noći pozvala na evakuaciju nekoliko područja na jugu Libana, gdje od 30. septembra traje kopnena ofanziva protiv boraca Hezbolaha, prenio je Frans pres.
Pet medicinara povezanih sa Hezbolahom je tamo poginulo, po podacima Ministarstva zdravlja Libana.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je danas saopštila da je gotovo 230 zdravstvenih radnika poginulo u Libanu od 7. oktobra prošle godine, kada je počeo rat u Gazi, a dan kasnije i sukob Hezbolaha i Izraela. Kako je navedeno, taj broj žrtava je izuzetno zabrinjavajuć.
Kasno popodne NNA je javila da je izvedeno pet novih napada, uključujući na dva kvarta u južnim predgrađima koja su pomenuta u pozivima na evakuaciju. Isti izvor je naveo da su izbili požari poslije napada i rušenja zgrada.
NNA je jutros i u rano popodne javila da je ciljano pet zgrada, uključujući dvije na domaku južnih predgrađa u gusto naseljenom području Šijah i Ghobeiri, gdje se nalazi nekoliko šoping centara, takođe poslije poziva na evakuaciju.
Poziv je upućen jer su "postrojenja i interesi Hezbolaha u blizini", rekao je izraelski vojni portparol Avihaj Adrae.
Na video-snimku na društvenim mrežama koji Frans pres nije verifikovao, vide se civili kako žure da napuste šoping centar u kvartu Hazmijeh, nakon upozorenja preko zvučnika.

Izrael ponovo napao bejrutska predgrađa

Bio je on prvo Vojo, pa je onda kroz njegove slike provijavao taj njegov duh, uvijek optimističan, vedar, lepršav, takve su mu bile slike, takav je bio i on. Jednostavno je teško odvojiti njega od slika, to je sve jedan izuzetan spoj, jer ne znaš je li više interesantno ono što je slikao, ili kad on priča - kazao je u emisiji Na kraju Dana, na Televiziji E, slikar i profesor u penziji Branislav Bane Sekulić.
Sa izuzetnim Vojom Stanićem je drugovao, kaže Sekulić, u Herceg Novom i Podgorici, putovao i, kako kaže, obilazio razne manifestacije i izložbe.
- Bio je izuzetan slikar! Mnogi kažu za njega da je bio genije, ja bih se složio sa tim. Uz Dada Đurića, Fila Filipovića i Lubardu, sigurno, najznačajni naš slikar. Počeo je sa vajarstvom, ali, kao što on kaže, vajanje je teško, pa se opredijelio za slikanje, kaže da je ljepše sjediti u stolici i piturati, kako primorci kažu. Izuzetan i slikar i čovjek. Ne znam sad šta bih izdvojio, da li njega kao čovjeka, ili njega kao slikara, to je tu negdje u ravni. On je, kao što su i njegove slike, bio izuzetan govornik, izuzetno inteligentan, bistar, stalno sa nekim dosjetkama, koje su, moglo bi se reći, humoristično filozofske. Uvijek je doza humora kod njega provijavala, bilo o čemu da je pričao, a to se vidi i u njegovim slikama. Jednostavno, savršeno sve što je on radio i govorio” - rekao je Sekulić.
Vojo Stanić je slikao Boku i Herceg Novi, podsjeća Sekulić, a ponekad je, kako kaže, pravio izlete pa slikao prizore iz srednje Crne Gore, a uglavnom je, ističe on, Crna Gora bila njegova inspiracija.
- Tu su i njegovi prijatelji, koji su ga stalno okruživali i uz tu priču on je to i slikao, razne dogodovštine, na svoj način, izuzetan, koji je osoben, i samo je Vojo mogao tako da sklopi priču o njegovim slikama, razne priče. Naslikao je ogroman broj slika, izuzetnih slika, koje se razlikuju po opusima. Ima opuse mora, ima opuse ulica, razne opuse demonstracija, kad su bile, slikao je i te skupine ljudi, onim uskim uličicama kotorskim, novskim primorskim, uglavnom. Ima jedan ogroman opus jedrilica, jer je bio i jedriličar, pola života je jedrio na svojoj maloj, kao što on kaže maloj ali izuzetnoj jedrilici i bio je nautičar vrhunski. Sve što je radio kod njega je bilo izuzetno” - istakao je Sekulić.
Posjedovao je Stanić izuzetan smisao za humor, prisjeća se Sekulić, koji je ilustrovao i kroz slike, ističe on, jer i u njegovim slikama ima doza humora, i, kako kaže, fantastike koja se dobro veže uz taj ambijent.
- Bio je on prvo Vojo, pa je onda kroz njegove slike provijavao taj njegov duh, uvijek optimističan, vedar, lepršav, takve su mu bile slike, takav je bio i on. Jednostavno je teško odvojiti njega od slika, to je sve jedan izuzetan spoj, jer ne znaš je li više interesantno ono što je slikao ili kad on priča. A ima dosta toga i zapisano. Imam čak jednu knjigu njegovih, nazovimo to dosjetke, ali nisu to dosjetke, to su izuzetno pronicljivo viđene stvari oko sebe, razne situacije, toliko poseban, na jedan izuzetan njegov način pričao, toliko duhovito, da je to nevjerovatno, takve su mu i slike bile - zaključio je Sekulić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlQ78Q4kU5o4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sekulić: Ne znam da li bih izdvojio Voja kao slikara ili kao čovjeka - to je tu, u istoj ravni

Crnogorski umjetnik Stefan Todorović predstaviće svoj novi opus radova na samostalnoj izložbi pod nazivom „Beton“, koja će biti otvorena u utorak 26. novembra u 20 sati u Umjetničkom paviljonu u Podgorici.
Izložba „Beton“, kako je saopštio Todorović, istražuje simboliku i materijalnost savremenog društva. On, kako je pojasnio, kroz seriju od preko 15 radova velikog formata, ispituje odnos između trajnosti i promjene, otpornosti i propadanja.&nbsp;
Njegove slike, dodaje Todorović, balansiraju između apstrakcije i prepoznatljivosti, pozivajući na refleksiju o društvenim strukturama i svakodnevnim iskustvima koja oblikuju našu stvarnost.
Crpeći inspiraciju iz mitologije, ličnih istorija i recikliranih materijala, on ponovo osmišljava odbačene predmete kao nosioce novih priča.
- Umjetnost je za mene sredstvo za postavljanje pitanja, alat za pokretanje promjene i medij kroz koji nevidljivo postaje vidljivo, a poznato postaje nepoznato - poručio je Todorović u saopštenju za medije.&nbsp;
Ovim radovima, kako je istakao, želi da istraži te kontraste i ponudi prostor za refleksiju o ulozi umjetnosti u razumijevanju savremenog trenutka.
Todorović je diplomirao i magistrirao na Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu. Njegova karijera uključuje samostalne izložbe u Beogradu, Podgorici i Parizu, kao i učešće u rezidencijalnom programu Cité internationale des arts u Parizu.&nbsp;
Među njegovim priznanjima su Nagrada za crtež na XVIII Bijenalu studentskog crteža i nagrada „Milunović, Stijović, Lubarda” na 71. tradicionalnoj izložbi ULUCG, te Nagrada CANU za istaknute mlade stvaraoce u oblastima nauke i umjetnosti (2016).

Izložba „Beton“ u Umjetničkom paviljonu 26. novembra

Željeznički prevoz večeras je u kolapsu, nezvanično saznaje Antena M.
Izvor tog medija kaže da trenutno nema napona na mreži.
- Vozovi stoje: brzi za Podgoricu, lokalni u Lutovu. Kontaktaši su na pruzi, ali nemamo više informacija o situaciji - rekao je izvor Antene M.
Voz koji je po redu vožnje krenuo iz Bara prema Bijelom Polju u 15.30 je stigao do Bioča i vratio se nazad u Podgoricu.

Problemi u željezničkom prevozu: Vozovi stoje, nema napona

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: skupstina-crne-gore