„Svako svoju istinu može da dokazuje bez lisica“, poručio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić komentarišućući odluku Višeg suda da bivšoj ministarki prosvjete, nauke i sporta Vesni Bratić bude ukinut pritvor.
Mandićeva konstatacija je tačna, jer uvijek postoje alternativne mjere - zabrana napuštanja mjesta prebivališta, kućni pritvor ili oduzimanje putnih isprava. Da je sreće, kad je optužnica podignuta ili dok traje istraga jemstvo ne bi postojalo samo na papiru.
Ali, da li Mandić i slično misli kada su u pitanju ostali građani Crne Gore koje privodi Specijalno tužilaštvo... Da li je tako mislio kada su hapsili bivšu direktoricu Agencije za sprječavanje korupcije Jelenu Perović, službenice Uprave za imovinu Dijanu Krivokapić i Rosandu Dujović , penzionisanog glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, bivšeg specijalnog tužioca Sašu Čađenovića, tužiteljku Andrijanu Nastić, nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, biznismene Ranka Ubovića, Veselina Kovačevića, Vladana Ivanovića, Aleksandra Mijajlovića... Naravno, da nije. Od ovih ljudi neki su u pritvoru skoro dvije godine, neki su nakon nekoliko mjeseci napuštili Istražni zatvor u Spužu da bi se branili sa slobode, ali i ta činjenica nije pomogla da se „drvlje i kamenje“ ne svali na sudije koji su ih, silom zakona i činjenica, puštili iz pritvora.&nbsp;
Dalaj Manda pomiritelj, mudro je ćutao kao zaliven kada su oni privođeni. Ćutao je i kada je mnogo manje mudri potpredsjednik Vlade za bezbjednost Aleksa Bečić objavio da je uhapšena Jelena Perović i prije nego što su joj stavljene lisice. Nije komentarisao ni kada je policija sa dugim cijevima uhapsila na poslu i tužiteljku Nastić... Tada nije poručivao da se istina može dokazivati bez lisica i dugih cijevi.
Očigledno, Mandić misli da oni koji su bliski njegovim političkim uvjerenjima i ideologiji u „oslobođenoj“ Crnoj Gori moraju ostati nedodirljivi. Kao on. Ostali su lovina. Pogotovo ako imaju bilo kakvu vezu sa prethodnim vlastima.&nbsp;
Uostalom, davno je poručio da će doći vrijeme osvete onima koji su ga optužili za pokušaj terorizma u izbornoj noći 2016. godine, odnosno planiranje državnog udara. Zaprijetio je Katniću da će platiti „kad tad“.&nbsp;
A osveta je brutalna. Katnić je utamničen skoro dvije godine, dok je Čađenović u Istražnom zatvoru u Spužu proveo duže od godinu i po.
Privedeni su, naravno, „okovani“, u pratnji dugih cijevi i maskiranih policajaca. Uprkos pisanom pravilu da se lisice na ruke stavljaju samo u slučaju neposredne opasnosti da u trenutku privođenja optuženi pokuša bjekstvo.
I Katnić i Čađenović, ali i većina ostalih koji su se našli na meti Specijalnog tužilaštva znali su da će biti uhapšeni. Njihove „glave“ dio su agende proruskih i prosrpskih vlasti koje su u Crnoj Gori pobijedile na izborima u avgustu 2020. Političke elite ni jednog trenutka nijesu se libile da i javno ispostave svom glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću spisak nepoželjnih, onih koji moraju biti žrtvovani.&nbsp;
Ali, u rijetkim situacijama kada se Novović odlučio da, vjerovatno kako bi u javnosti stvorio sliku da hapsi i predstavnike političkih elita na vlasti, novovaskrsli evropejac nije ćutao.
Razgoropadio se kada je uhapšen njegov patijski saborac, predsjednik bivši Opštine Budva Milo Božović, u aprilu 2023. godine.&nbsp;
A Božović je u Specijalno policijsko odjeljenje ušetao ležerno. Bez lisica.
Kao i sam Mandić koju godinu ranije. Kada je bio među optuženima, zajedno sa još jednim liderom tadašnjeg Demokratskog fronta Milanom Kneževićem, za jedno od najtežih krivičnih djela protiv države.&nbsp;
I nijesu tada utamničeni ni jedan, ni drugi. Tokom istrage i sudskog procesa branili su se sa slobode. Osuđeni su prvostepeno, ali presuda je oborena, naravno, kada su oni preuzeli vlast u zemlji. A prije nekoliko dana su i pravosnažno oslobođeni. U „oslobođenoj“ Crnoj Gori. Državi po njihovoj mjeri. U kojoj se hapsi po njihovom spisku i presuđuje po njihovoj volji.&nbsp;
Zato su poruke lisice u liku Andrije Mandića da pravdu svako može dokazati bez lisica više od licemjerja. Degutantne su.&nbsp;

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lisica o lisicama

&nbsp;Regionalni seminar o klimatskim promjenama biće održan u ponedjeljak u Skupštini Crne Gore.
&nbsp;Skupština, kako je saopšteno iz te institucije, seminar organuzuje u saradnji sa Interparlamentarnom unijom.
&nbsp;U saopštenju se navodi da će događaju prisustvovati delegacije iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Srbije, kao i predstavnici UNDP-a, IPU, Evropskog parlamenta i akademske zajednice.
&nbsp;Navodi se da će na seminaru biti razgovarano o klimatskim promjenama na Zapadnom Balkanu - uticajima, troškovima i prilikama za parlamentarnu akciju, unapređenju parlamentarne komunikacije o klimatskim promjenama.
&nbsp;Na seminaru će, kako se dodaje, biti razgovarano i o zelenoj tranziciji kao strateškoj prilici za Zapadni Balkan.

Portal ETV

Skupština Crne Gore domaćin Regionalnog seminara o klimatskim promjenama

Skupština Crne Gore usvojila je danas Zakon o dopuni Zakona o željeznici. Glasala su 43 poslanika i svi su bili za.
Izmjenama Zakona predviđeno je formiranje Agencije za željeznice kao nezavisnog regulatora željezničkog tržišta i nacionalnog tijela za bezbjednost željezničkog saobraćja.
Agencija će preuzeti nadležnosti sadašnje Uprave za željeznice.&nbsp;
Ovo rješenje je zasnovano na potrebi da se regulator željezničkog tržišta organizuje kao nezavisno tijelo, u skladu sa evropskim propisima, posebno članom 55 Recast direktive 2012/34/EU, koji zahtijeva funkcionalnu i pravnu nezavisnost nacionalnog regulatornog tijela.
Kako je pojašnjeno, trenutni organizacioni model, prema kojem je Uprava za željeznice dio državne uprave i podliježe reviziji Ministarstva kao drugostepenog organa, ne ispunjava evropske standarde o nezavisnosti regulatora.
-- Stoga je predloženo formiranje Agencije koja će, kao pravno i funkcionalno odvojeno tijelo, omogućiti punu usklađenost sa EU zakonodavstvom. Rješenje je izrađeno u skladu sa Zakonom o državnoj upravi i mišljenjem Ministarstva javne uprave - kazali su ranije u Vladi.

Tamara Klikovac

Skupština usvojila dopune Zakona o željeznici: Osniva se Agencija za željeznice

Sporazum o saradnji u oblasti energetike između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata otvorio je oštru polemiku crnogorskih poslanika, međusobne optužbe za korupciju i izdaju državnih interesa.
Dok vlast tvrdi da je riječ o razvojnoj šansi i ravnopravnom partnerstvu u energetici, opozicija upozorava na pravne nedoumice, netransparentnost procesa, predaju državnih resursa stranim investitorima, moguće posljedice po budžet Crne Gore...
Obrazlažući Prijedlog zakona, ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović je rekao da je suština stvarni, dugoročni razvoj.&nbsp;
- Sporazum prepoznaje novu realnost - energija u sprezi sa digitalnom transformacijom. Govorimo o modernizaciji i razvoju države - rekao je Šahmanović, navodeći da kroz ovaj ugovor elektroprivreda (EPCG) dobija prostor za brže i modernije investicije.
<h2>Knežević PES-u: Uskakaćete u maricu da vas neće moći izbrojati</h2>
Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević tvrdi da je posrijedi ovog sporazuma korupcija, te da će zbog toga većina funkcionera Pokreta Evropa sad odgovarati.
- Kad budete pali s vlasti, hapsiće vas po Podgorici Specijalno državno tužilaštvo i Specijalno policijsko odjeljenje, kamere televizijskih kuća neće stići da pale kamere - poručio je Knežević poslaniku Pokreta Evropa sad (PES) Vasiliju Čarapiću.
Knežević je, tokom rasprave, kazao da nema ništa protiv Emirata, ali poručuje da se ovim ugovorom brani korupcija, te da predstavlja kolonizaciju i kapitulaciju Crne Gore.
- Vi ste ujakov eksponent i ujakova politička partija, ovoga Kankaraša koji se ugrađuje po Podgorica. Ima poseban telefon gdje su mu detaljni urbanistički planovi i kapitalni projekti. Ka kad mu budu otvorili telefon, čast izuzecima u PES-u, ima gospodine Čarapiću da uskačete u maricu da se nećete moći izbrojati. Više će vas biti, no Botunjana kad nas je hapsio Lazar Šćepanović. Uzete su pare i kad-tad će taj koji je uzeo pare da odgovara i neće moći da pobjegne - naveo je Knežević u parlamentu.
On tvrdi da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović spojio premijera Milojka Spajića sa Emiratima.
Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović kazao je da razumije poziciju Kneževića, ali podsjeća da je ovaj Nacrt sporazuma usvojen na Vladi kad je DNP bio dio nje.
- Nema riječi o izdaji i rasprodaji zemlje, radi se o ravnopravnom partnerstvu, gdje EPCG ulazi sa 50 odsto vlasništva. Ovdje se dominantno radi o projektima koje Elektroprivreda razvija, ali zbog nedostatka adekvatne tehnologije nije bila u stanju da ih realizuje u odgovarajućem nivou - poručio je Šahmanović.
Knežević je odgovorio da Vlada ovaj ugovor stavlja iznad zakona i Ustava i svega što je u Crnoj Gori donešeno.
- Ovo će da vam padne na Ustavnom sudu - poručio je Knežević, pozivajući "pod barjakom otpora" sve građane da brane državu, kako je rekao, od kapitulacije i kolonizacije.
<h2>Čarapić: Knežević kroz političko lutanje stvara pogrešnu percepciju</h2>
Vasilije Čarapić (PES) rekao je na početku sjednice da sporazum sa UAE spada u oblast međunarodnog javnog prava, navodeći da je neshvatljivo što se potenciraju posjete premijera Milojka Spajića, a zanemaruje da brojne evropske države, kao i Rusija, Kina i Srbija, imaju razvijenu saradnju sa UAE
- Cijeli svijet sarađuje sa UAE i ne potpisuje nikakve sporne ugovore, samo se to zamjera Crnoj Gori - kazao je Čarapić.
On je naveo da mu je krivo što Knežević "kroz političko lutanje na crnogorskom nebu", uvlači lidera druge države i stvara se percepcija koja je protivna politici ove Vlade.
- Stvara se slika da je liderstvo te države (Srbije) protiv ove države - kazao je Čarapić.
On je poručio da Knežević ne govori istinu, navodeći da srlja u jednu dimenziju gdje ne može da opstane vodeći zdravu politiku, utemeljenu na činjenicama, "već klizi ka senzacionalizmu".
- Jednako je ovo koruptivni ugovor kao što sam ja saradnik gospodina Kankaraša - poručio je Čarapić.
On je demantovao i da je Đukanović spojio PES sa Emiratima i dodao da je sporazum donijet u transparentnom procesu.
<h2>Rakočević: Ključno pitanje koje su ugovorne obaveze</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević kazao je da je ovdje ključno pitanje koje su ugovorne obaveze UAE koje proističu iz ovog ugovora.
- Da li će se, ukoliko dođe do saradnje, isključivo primjenjivati ovaj ugovor? Moraće da važe pozitivno-pravni propisi koji su na snazi u Crnoj Gori. Bilo bi licemjerno kada bi rekli da su Emirati netransparentan i nekredibilan partner. Mazdar je u Crnoj Gori od ranije i kroz transparentan postupak i u skladu pozitivno-pravnim propisima države Crne Gore usklađenim sa tekovinama Evropske unije, dobili su posao i razvijali zajedno sa državom Krnovo. Tada se iz ovih klupa tvrdilo da je to koruptivni ugovor, uključujući i Možuru koja proizvodi izuzetno pozitivne efektne na energetiku - naglasio je Rakočević.
Ne žele, kako navodi, da sumnjaju da je ugovor Crne Gore i UAE akt dobre volje saradnje dvije države. U cijelom ugovoru, napominje on, ne postoji ugovorna obaveza UAE prema Crnoj Gori.
- Predviđa se formiranje fantomskog tijela koje treba da ima veće nadležnosti od Vlade. Pravna nedoumica je da li će raditi poslove u Crnoj Gori zaobilazeći zakone - naveo je Rakočević.
Rakočević je poručio da će negativni efektni po budžet biti predmet ozbiljnih analiza kada to dođe na red. Napomenuo je da ne mogu podržati ovakav ugovor, ali ističe da nijesu protiv investicija.
Poslanik PES-a Miloš Pižurica je rekao da će u svakom slučaju važiti crnogorski zakoni.
- Što se tiče dobrih infrastrukturnih projekata vlada prije 2020. - nijesmo neko ko će negirati dobro. Loše je što su crnogorski građani služili kao jeftina radna snaga. Dobri infrastrukturni projekti se rade i nastavljaju, ali bez korupcije - naglasio je Pižurica.
<h2>Janović: Ugovor podstiče ekonomsku stabilnost, političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost</h2>
Poslanik PES-a Tonći Janović poručio je svima koji imaju nešto protiv ovog sporazuma da se obrate SDT-u.
- To što vjerujemo u ovaj sporazum i buduće ugovore, smatramo da je to dobro za Crnu Goru i da je sporazum nešto što trasirati put Crne Gore koja napredovati u ekonomskom smislu - tvrdi Janović.
Ovim ugovor se, tvrdi, podstiče ekonomska stabilnost, politička nezavisnost i nacionalna bezbjednost.
- Crna Gora nema stotine miliona eura da ulaže u energetski sektor, zato biramo kredibilne partnere sa jasnim finansijskim tokovima. To je suština ovog sporazuma - poručio je Janović.
<h2>Ćinćur: Legalizacija pljačke imovine Crne Gore</h2>
Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur kazala je da se danas odlučuje o poklanjanju, odnosno legalizaciji pljačke imovine Crne Gore.
- Sporazumom je predviđeno da se bez koncesija, tendera, javnih nabavki kompanijama iz Emirata da naša zemlja da na njoj grade energetske projekte kakve oni žele. Vlada će to proglasiti za javni strateški interes, dovesti infrastruktutu vrijednu stotine miliona eura i donijeti sve zakone neophodne za sprovođenje projekata - naglasila je Ćinćur.
Ona je pitala ministra Šahmanovića da li će Crna Gora biti energetski nezavisna ako UAE damo najveće energetske potencijale.
- Ovo je veleizdaja - konstatovala je Ćinćur, pozivajući šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera da se uključi i da mišljenje o ovom sporazumu.
<h2>Šahmanović: Ne dajemo nikom zemlju, EPCG će biti osnažena</h2>
Ministar Šahmanović je odgovorio da je Ćinćur pogrešno informisana.
- Odgovorno tvrdim da je ugovor stoprocentno usklađen sa evropskim standardima. Nova direktiva za obnovljive izvore energije u velikom dijelu eliminiše uticaj na životnu sredinu kad su u pitanju državni interesi i izgradnja obnovljivih izvora energije, koji su eco-friendly - naveo je Šahmanović.
On je ponovio da nema nikakve priče o kolonizaciji, ističući da je državni interes na prvom mjestu.
- Ne dajemo nikome zemlju, zemlja ostaje EPCG-u i biće osnažena. Od partnera dobijamo tehnologiju i finansije, na ravnopravnom 50-50% odnosu - poručio je Šahmanović.
On je istakao da će se raditi projekti i sa francuskom i mađarskom stranom, a nada se, kako je rekao, i sa SAD-om.
<h2>Rovčanin: Ne predaju se resursi, EPCG ostaje vlasnik</h2>
Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin kazao je da ovim sporazumom resursi ne predaju bilo kome, već državna energetska kompanija ostaje vlasnik.
- Državna energetska kompanija, koja se eventualno bude formirala sa kompanijom Mazdar, svoju divendu i profit će po zakonima Crne Gore da uplaćuje u budžet Crne Gore. Otvaraju se nova radna mjesta koja će pokrivati građani Crne Gore, porašće proizvodnja električne energije.... - kazao je Rovčanin.
<h2>Vuković-Kuč: Obaveza ove vlasti da Crnu Goru uruši državno, vrijednosno, ekonomski i turistički</h2>
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković-Kuč kazala je da je problem što se ne vjeruje Vladi Crne Gore, "jer odnos vlasti prema investitorima i investicijama staje u četiri slova - Aman".
- Nakon Amana sve je bilo moguće, Crna Gora je postala kapija za najveću i najkredibilniju turističku silu. Najeksluzivniji hotelski brend stigao je u Crnu Goru, a vlast je napravio destinaciju koja stagnira, gdje nema investicija, samo gradnja stanova - rekla je Vuković-Kuč.
Obaveza ove i ovakve vlasti je, navodi, da Crnu Goru uruši državno, vrijednosno, ekonomski i turistički.
- Zato je naša sumnja povodom ovog sporazuma, gdje postoji istinski korupcijski rizik, veoma velika - istakla je Vuković-Kuč.
Ona napominje da u ugovoru sa UAE nije vidjela ništa što štiti Crnu Goru.
- Jesam ono što štiti investitora. Mi jesmo za to da imamo kredibilne investitore, ali najvažniji nam je interes Crne Gore - naglasila je Vuković-Kuč.
Poslanik PES-a Miodrag Laković ponovio je da je ovaj sporazum je okvir za ostale sporazume o saradnji koji će proisteći o konkretnim investicijama.
- U ovoj fazi ne treba da pominjemo nikakvog investitora jer nismo ni stigli u fazu rješavanja uzajamnih odnosa - kazao je Laković.
<h2>Mikić: To je još jedan sramotni potez</h2>
Poslanik GP URA Zoran Mikić kazao je da bi ovim zakonom Crna Gora bez ikakvih pravila i transparentnosti ustupila državne resurse stranim investitorima.
- To je još jedan sramotni potez koji podsjeća na stara vremena kada je gotovo svaki privatizacioni ugovor imao sumnje u korupciju. Podilaziti interesima investitora ustupanjem preostalih resursa je jako loša praksa koja nije karakteristika država Evropske unije kojoj težimo - ocijenio je Mikić.
Problematičan je, kako kaže, čuveni član 5 sporazuma koji ima više upitnih normi.
- Prije svega je zamišljeno da se zemljište daje kompanijama iz UAE bez koncesije, javnog tendera, mogućnosti javne rasprave ili konkurencije. Ponoco se crtaju planska dokumenta u skladu sa potrebama investitora, a ne države i njenih građana - kazao je, pored ostalog, Mikić.
On je stava da je ugovor sa UAE direktno u konfliktu sa Poglavljem 8 koje se odnosi na zaštitu konkurencije.
- Direktno je u sukobu sa Ustavnom Crne Gore i zadire u ono što su nacionalni interesi Crne Gore. Da smo makar sačekali stav Ustavnog suda, očigledno je namjera da se ovaj ugovor što prije usvoji da bi se građani i država doveli rped svršen čin - kazao je Mikić.
<h2>Marković: Mentori pakuju afere, neće im uspjeti da naruše ugled Vlade</h2>
Poslanica PES-a Branka Marković kazala je da postoje ljudi i strukture koje svim snagama pokušaju da zaustave napredak Crne Gore i rade pritiv građana.
- Ko im je mentor, može svaki građanin da vidi. Mogu slobodno reći da su mentori, koji su sjajni saradnici, pa smišljanjem i pakovanjem afera pokušavaju da naruše ugled 44. Vlade, premijera Milojka Spajića i ove parlamentarne većine. To im neće uspjeti - poručila je Marković.
Prema njenim riječima, sporazum sa UAE je razvojna, a ne politička tema i pitanje budućnosti.
- A kritike dolaze od onih koji su godinama uništavali državne resurse i vodili sumnjive privatizacije. Ovaj sporazum znači ulaganje u infrastrukturu, znanje, tehnologiju i dugoročnu stabilnost države. Zato ne smijemo propustiti ovu priliku i zato pozivam kolege da glasaju za njega - poručila je Marković.

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Members of the Montenegrin Parliament will not vote today on the proposal to appoint Predrag Krstonijević as a judge of the Constitutional Court, Portal ETV has unofficially learned.
The Speaker of the Parliament of Montenegro, Andrija Mandić, reportedly requested at yesterday’s collegium that the vote not be held today in order to allow more time for reaching an agreement.
Mandić scheduled the extraordinary parliamentary session, which includes a second vote on the proposal to elect one judge of the Constitutional Court, at the request of the President of Montenegro Jakov Milatović. The session began on February 10, when the agenda was adopted, and Mandić then announced that MPs would subsequently declare their position on the proposal. Milatović submitted the proposal to appoint Krstonijević as a Constitutional Court judge to Parliament on December 3.
In the first round of voting on December 31, Krstonijević did not receive the necessary support from MPs. He was supported by 25 out of 45 MPs who voted, while 20 abstained. In the second round, a three-fifths majority, at least 49 votes, is required for the election of a Constitutional Court judge.
Out of the envisaged seven judges, the Constitutional Court currently has six.

Anja Ivanović

Members of Parliament postponed the vote on Krstonijević appointment to the Constitutional Court again

Izbor sudija Ustavnog suda mora biti završen bez daljih odlaganja. To je obaveza prema pravnom poretku, prema građanima i prema strateškom cilju da Crna Gora postane uređena evropska država zasnovana na vladavini prava - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića nakon što je Skupština Crne Gore danas ponovo odložila glasanje o izboru Predraga Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda.
Podsjeća da je vanredna sjednica sazvana 10. februara upravo radi odlučivanja o ovom pitanju. Tada je dnevni red usvojen, glasanje pomjereno za 17. februar, a danas je još jednom odloženo bez jasnog obrazloženja.
- Ovo je još jedno odlaganje u trenutku kada je Ustavni sud ključna institucija za stabilnost pravnog sistema. Funkcionalan i popunjen Ustavni sud direktno je povezan sa poglavljima 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, pravdu, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Bez punog kapaciteta Ustavnog suda nema zatvaranja tih poglavlja i nema ozbiljnog napretka u evropskim integracijama - naglaiso je Milatović.
Dodaje da su oni njihov posao završili, raspisali su konkurs i predložili Skupštini Crne Gore najboljeg kandidata za sudiju Ustavnog suda. 
- Čak smo zakazali vanrednu sjednicu Skupštine, jer poslanici nijesu htjeli ni to da urade. Sada je odgovornost na poslanicima i njihovim partijskim šefovima - navodi Milatović.
Istovremeno, prema njegovim riječima, Skupština je pokazala da može da donosi odluke bez odlaganja kada to odgovara interesima poslanika i njihovih partija. 
- Usvojeno je 25 zakona za 30 minuta bez da su poslanici pročitali zakone i bez rasprave. Međutim, kada je u pitanju izbor sudija Ustavnog suda, poslanike i njihove partije ne interesuje pravna država, poštovanje Ustava i EU integracije. Građani zahtijevaju da institucije rade, ali i političku odgovornost, da donose odluke u interesu svih građana. Evropski put Crne Gore je svakodnevni rad, dosljednost i poštovanje Ustava - poručio je Milatović.

Kabinet Milatovića: Moramo da završimo izbor sudija Ustavnog suda

Poslanici crnogorskog parlamenta danas neće glasati o prijedlogu da se za sudiju Ustavnog suda izabere Predrag Krstonijević - potvrđeno je nezvanično Portalu ETV.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić navodno je juče na kolegijumu tražio da se danas ne glasa o tome kako bi imali još vremena za dogovor.
Mandić je vanrednu sjednicu Skupštine, na čijem je dnevnom redu drugo glasanje o predlogu za izbor jednog sudije Ustavnog suda, zakazao na zahtjev predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića. Sjednica je počela 10. februara, kada je usvojen dnevni red, a Mandić je tada saopštio da će se o ovom prijedlogu naknadno izjasniti. Milatović je prijedlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere Krstonijević uputio Skupštini 3. decembra.
Krstonijević u prvom krugu glasanja, 31. decembra, nije dobio potrebnu podršku poslanika. Njega je tada podržalo 25 poslanika od 45 koji su glasali, dok je 20 bilo uzdržano. U drugom krugu je za izbor sudije Ustavnog suda neophodna tropetinska podrška, odnosno najmanje 49 glasova.
Ustavni sud, od predviđenih sedam, trenutno ima šest sudija.

Poslanici ni danas neće glasati o izboru Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda

Poslanici crnogorskog parlamenta trebalo bi danas da ponovo glasaju o prijedlogu da se za sudiju Ustavnog suda izabere Predrag Krstonijević.
Vanrednu sjednicu Skupštine, na čijem je dnevnom redu drugo glasanje o predlogu za izbor jednog sudije Ustavnog suda, zakazao je predsjednik parlamenta Andrija Mandić, na zahtjev predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića. Sjednica je počela 10. februara, kada je usvojen dnevni red, a Mandić je tada saopštio da će se o ovom prijedlogu naknadno izjasniti.
Milatović je prijedlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere Krstonijević uputio Skupštini 3. decembra.
Krstonijević u prvom krugu glasanja, 31. decembra, nije dobio potrebnu podršku poslanika. Njega je tada podržalo 25 poslanika od 45 koji su glasali, dok je 20 bilo uzdržano.
U drugom krugu je za izbor sudije Ustavnog suda neophodna tropetinska podrška, odnosno najmanje 49 glasova.
Nastavak četiri različite sjednice zakazan je za podne, a poslanici bi na kraju trebalo da se izjasne o Krstonijeviću.
Ustavni sud, od predviđenih sedam, trenutno ima šestoro sudija.

Poslanici ponovo glasaju: Hoće li Krstonijević imati tropetinsku podršku?

Skupština Crne Gore je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, koje je predložio Pokret Evropa sad (PES), a kojima se garantuje neradna nedjelja.
Za su glasala 62 poslanika, odnosno svi koji su u tom trenutku bili u plenarnoj sali.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Miloš Pižurica je ranije rekao da bi vraćanje radne nedjelje u trgovinama moglo dovesti do povećanja cijena u prodavnicama i da može podstaći inflaciju.&nbsp;
- U nedostatku radne snage, vidimo da već postoji nedostatak radne snage, a ako bi se vratila radna nedjelja tek bi ona bila izražena i to vodi do dva scenarija - izrabljivanja postojeće radne snage i uvoza radnika sa strane - ocijenio je Pižurica.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević kazao je da će poslanici te stranke podržati ono što su i kreirali - neradnu nedjelju.
On je istakao da je, uprkos upozorenjima sa mnogih adresa, parlamentarna većina dopustila da partijski kreirani Ustavni sud ovaj Zakon proglasi neustavnim.
- Vrlo netransparentan izbor sudija Ustavnog suda i jedna od prvih odluka takvog suda je proglašenje neradne nedjelje kao neustavne kategorije. To je otvorilo prostore za prigovore na ovu temu - istakao je Rakočević.
On je podsjetio da je prošle godine odbijeno deset konkretnih mjera DPS-a u svrhu obuzdavanja inflacije.
- Nije problem i da subota i nedjelja budu neradni dani, ali obezbijedite kontinuiran razvoj - kazao je Rakočević.
<h2>Božović: Podrška očuvanju porodičnih vrijednosti</h2>
Poslanica Nove srpske demokratije (NSD) Jelena Božović kazala je da će ta partija podržati vraćanje neradnu nedjelju. Kako je rekla, pored ekonomskih, brojni su razlozi za to.
- Smatramo da su dva razloga temeljna - očuvanje porodičnih vrijednosti i pravo vjernika da nedjeljom nesmetano vrše vjerske aktivnosti - istakla je Božović.
<h2>Čapuni: Tražiti model koji štiti pravo na odmor, ali omogućava fleksibilnost</h2>
Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni rekao je da je druga strana medalje da neradna nedjelja tokom turističke sezone može djelovati previše rigidno.
- Nije dobro da turisti u špicu sezone stoje u redovima na pumpama kako bi kupili vodu ili hranu za bebe. Neobično je da u danima kada građani imaju najviše slobodnog vremena (tokom nedjelje i praznika) ne mogu da obave kupovinu većih potrepština - kazao je Čapuni.
On je napomenuo da ima radnika koji žele da rade nedjeljom i uvećaju prihode.
- Da li im u potpunosti treba uskratiti tu mogućnost, ili tražiti model koji štiti pravo na odmor, ali omogućava fleksibilnost? Zato mislim da je potreban širi dijalog sa poslodavcima, sindikatima, lokalnim zajednicama, turističkim opštinama i ekonomskim stručnjacima - ocijenio je Čapuni.
<h2>Božović: Čovjek važniji od prometa i profita</h2>
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović kazao je da neradna nedjelja nije privilegija, nego nešto što je država dužna da garantuje građanima.
- Izglasavanjem da nedjelja bude neradni dan ne štitimo samo prava radnika, već čuvamo temelje stabilne porodice i zdravog društvo. To je investicija za naredni period, a ne trošak - poručio je Božović.
On ističe da svakako novac ostaje u sistemu, da se dobija više vremena koji će radnici imati za sebe i svoje porodice.
- Zadržavanjem neradne nedjelje šaljemo poruku da je čovjek važniji od prometa i profita i da je zdravlje porodice važnije od dana koji se može iskoristiti za prodaju - poručio je Božović.
<h2>Andrić: Oduzimanjem slobodne nedjelje prava žena se svode ispod minimuma</h2>
Poslanica PES-a Jelenka Andrić kazala je da je odluka Ustavnog suda odjeknula kao odraz nepravednog odnosa prema ljudima u trgovini.
- Nema održive i pravedne ekonomske politike koja ne prepoznaje rodnu komponentu svih propisa i zakona. Trećina od zaposlenih žena radi u trgovini. Taj jedan neradni dan i baš nedjelja značio je dan za porodicu, djecu, obaveze koje zakonski nisu prepoznate. Ako bi žena i taj jedan dan izgubila onda bi sve obaveze kod kuće, a tu prije svega mislim prema djeci i starijima, domaćinstvu, prešle na neku drugu ženu u porodici. Ako oduzmemo taj jedan dan onda smo pravo žena sveli i ispod onog minimuma - naglasila je Andrić.
Ona je istakla da je većina odlučila da prekine dehumanizujuću politiku.
- Propis mora da prati potrebu pojedinca i društva u cjelini, a ne obratno - poručila je Andrić.
Ona je, u ovom konktekstu, izdvojila stihove iz pjesme Đorđa Balaševića "Ne lomite mi bagrenje.&nbsp;
- "Ljudi smo, cijenjeni sude, pa neka bude šta bude". A od ovog zakona sigurno nikome neće biti lošije, naprotiv. Radnika ćemo vratiti porodici, jer to je minimum dostojanstva, a to on zaslužuje - poručila je Andrić.
<h2>Bogdanović: Radnik mora imati dan u kojem nije ničija mašina</h2>
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović kazao je da Skupština mora da se dovija raznim pravnim vratolomijama kako bi pravo na slobodnu nedjelju bilo zagarantovano.
- Ne zato što smo strogi, nego zato što su neki poslodavci/multimilioneri bezobrazni. Vraćamo granicu u kojoj jedan radnik mora imati jedan slobodan dan u kojem nije ničija mašina - rekao je Bogdanović.
<h2>Milović: Danas potvrđujemo ono što smo rekli građanima 2019.</h2>
Poslanik DPS-a Nikola Milović je kazao da su ovaj zakon predložili 2019. godine kada je i usvojen.
- Ova sala je tada bila poluprazna. Oni kojima su danas puna usta radničkih prava, tada nijesu bili u sali da zarade svoju platu. Sada se licemjerno zalažu za radnička prava - istakao je Milović.
On je rekao da će danas potvrditi ono što su 2019. godine saopštili građanima.&nbsp;
- Još jednom ponavljam DPS će podržati Prijedlog zakona, kao i 2019. sa nadom da će crnogorska ekomonija izgledati znatno drugačije u narednim godinama - poručio je Milović.
<h2>Marković: Pitanje vrijednosti na kojima želimo da gradimo društvo</h2>
Poslanica PES-a Branka Marković kazala je da će Skupština danas usvojiti odluku koja prevazila okvire zakonske izmjene.
- To je pitanje vrijednosti na kojima želimo da gradimo društvo - kazala je Marković.
Ona je dodala da neradna nedjelja nije samo pitanje radnog vremena već poštovanja, ravnoteže i elementarne pravde.
- Neradna nedjelja nije luksuz, već pitanje zdravlja, porodičnog života i osnovnih radnih prava. To je pravo na odmor, vrijeme sa porodicom i očuvanja ljudskog dostojanstva - kazala je Marković.
Ako je moguće ostvarivati enormne profite onda je moguće, navodi ona, pokazati i minimum solidarnosti.
- Nedjelja nije privilegija, nedjelja je za porodicu - poručila je Marković.
<h2>Vuksanović: Sa zadovoljstvom ćemo glasati ZA</h2>
Poslanik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović kazao je da, kao što je podržao zakonsko rješenje 2019. godine, tako će postupiti i danas.
- Sve odluke koje donosimo u visokom domu imaju direktne posljedice na život građana, a ovo je jedna od njih koju sa visokom pažnjom očekuju - istakao je Vuksanović.
On je rekao da će usvajanjem ovih izmjena Zakona građani imati više vremena za druženje, kulturu, duhovni i socijalni život.
- Institut neradne nedjelje im pruža mogućnost jačanja porodičnog i društvenog značaja, a HGI, kojoj je stalo do prava radnika i porodičnih vrijednosti, u kontinuitetu podržava ovakva zakonska rješenja i sa zadovoljstvom ćemo glasati za - poručio je Vuksanović.
<h2>Zirojević: Pižurica bio usamljen u borbi, drago mi je da je Vlada danas na istom fonu</h2>
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je da smo u ovu situaicju došli neodgovornim ponašanjem Vlade i parlamentarne većine.
- Do dana današnjeg nisu uradili ništa po ovom pitanju. Čekala se odluka Ustavnog suda, da odluka izađe u službenom listu i da juče nedjelja bude radni dan. Zahvaljujem se svim poslodavcima koji su imali na umu da ono što može ne mora biti i da njihovim zaposlenima znači neradna nedjelja - kazao je Zirojević.
On je ocijenio da je Pižurica bio jedno vrijeme usamljen u ovoj borbi, jer "smo iz Vlade imali drugačije glasove".
- Drago mi je što je danas Vlada na istom fonu sa poslanikom Pižuricom - istakao je Zirojević.&nbsp;
Pižurica je, u komentaru na izlaganje poslanika SD-a, podsjetio na garanciju "najvećih" da će obračunavati sve dodatke na osnovnu platu koji su predviđeni za prekovremeni i rad na dane praznika.
- Pozivam radnike sa pumpi da to provjere i traže od onih koji su to obećali - poručio je Pižurica.
On je podsjetio da su 2019. godine 42 poslanika vlasti glasali za neradnu nedjelju, a da niko iz opozicija tada nije glasao za ovu inicijativu.
- Danas oni govore da je neradna nedjelja neprikosnoveno pravo i da će je oni opet obezbijediti. Ne, nećete - poručio je Zirojević, navodeći da će poslanici SD-a glasati za ove izmjene Zakona.
Odbor za ekonomiju, finansije i budžet je prethodno podržao predložene izmjene.
Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.
Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.
U međuvremenu, predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio je Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.
Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.

Poslanici usvojili izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini: Neradna nedjelja ostaje na snazi

Skupština bi danas, na vanrednoj sjednici, trebalo da raspravlja o izmjeni Zakona o unutrašnjoj trgovini, koju je predložio Pokret Evropa sad (PES), a kojom se garantuje neradna nedjelja.&nbsp;
Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.
Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta zbog izmjene tog člana.
U međuvremenu, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović podnio je Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava, kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.
&nbsp;Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.
&nbsp;O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.

Skupština danas o neradnoj nedjelji

Djevojka iz Nikšića A. J. (27) osumnjičena je da je putničkim motornim vozilom oborila biciklistu, maloljetnika, u saobraćajnoj nezgodi 16. februara, a tužilac će se naknadno izjasniti o kvalifikaciji djela, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi u saopštenju, maloljetnik je povrijeđen kada se oko 15 sati u ulici Ivana Milutinovića u Nikšiću desila saobraćajna nezgoda, dok se vozilo koje je učestvovalo u nezgodi udaljilo sa mjesta nezgode.
- Preduzet je niz aktivnosti iz nadležnosti policije sa ciljem rasvjetljavanja ovoga događaja, te su policijski službenici došli do sumnje da je u nezgodi učestvovala sa putničkim motornim vozilom A. J. (27) iz Nikšića - navodi se u saopštenju.
Na terenu je izvršen uviđaj, izuzet je video materijal sa nadzornih kamera u blizini mjesta nezgode, te identifikovana i locirana osoba koja je upravljala putničkim motornim vozilom.
- Od nje je prikupljeno obavještenje na zapisnik na date okolnosti i locirano je i obezbijeđeno predmetno vozilo - dodaju u saopštenju.
Sa cjelokupnim događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji će izvršiti kvalifikaciju djela nakon detaljnog uvida u spise predmeta koji su mu dostavljeni na ocjenu i mišljenje.

Djevojka iz Nikšića osumnjičena da je automobilom oborila maloljetnog biciklistu

Poslanica Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore Kenana Strujić-Harbić učestvovala je tokom vikenda u Sarajevu na konferenciji pod nazivom „Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu“. Ovim javnim istupom Strujić-Harbić se umiješala u unutrašnje političke prilike u Bosni i Hercegovini, izrazivši očekivanje da će predstojeći izbori u oktobru „donijeti novije promjene“, <a href="https://www.standard.co.me/politika/strujic-harbic-u-sarajevu-porucila-bosna-i-hercegovina-je-maticna-zemlja-bosnjaka-prizeljkuje-politicke-promjene-u-toj-zemlji">piše Standard</a>.
U obraćanju je naglasila da Bošnjačka stranka u Crnoj Gori ima potpisan koalicioni sporazum sa Pokretom Evropa sad (PES), te da njena partija participira u vlasti.
- Olakšavajuća okolnost je to što imamo ministra vanjskih poslova iz reda bošnjačkog naroda. Na osnovu toga Bošnjaci Južnog Sandžaka i Crne Gore imaju potpuno drugačiji pristup - poručila je Strujić-Harbić.
Dodala je da njihov ministar vanjskih poslova učestvuje na sastancima u Vašingtonu, u Briselu, ali i „na istoku“, čime je ukazala na širi geopolitički domet aktuelne politike.
- Nadam se da će novi ministar vanjskih poslova BiH visoko u svojoj agendi imati zadatak da se promijeni narativ prema Bošnjacima u Bosni i Hercegovini - istakla je Strujić-Harbić.
Ova izjava dolazi uprkos činjenici da je i u aktuelnom sazivu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, takođe iz reda bošnjačkog naroda, što dodatno naglašava njenu poruku o potrebi političkih promjena.
- Mi smo kao mala partija u Crnoj Gori doprinijeli da se mijenja narativ prema Bošnjacima, nadam se da će i Bosna i Hercegovina koju Bošnjaci gledaju kao svoju matičnu državu, kako Sarajevo, tako i Bosnu i Hercegovinu - zaključila je Strujić Harbić.

Strujić-Harbić u Sarajevu poručila: Bosna i Hercegovina je matična zemlja Bošnjaka – priželjkuje političke promjene u toj zemlji

Pažnja svjetske sportske scene večeras će biti usmjerena ka Veroni, gradu koji je izabran za domaćina ceremonije zatvaranja Zimskih olimpijskih igara koje su se od 6. februara održavale u Milanu i Kortini.
Ovaj istorijski grad nije slučajno izabran za mjesto gdje će se spustiti zavjesa za ove igre.
Verona, inače smještena u regiji Veneto, je upisana na UNESCO-vu listu svjetske baštine, poznat je prije svega po svom rimskom amfiteatru, Arena di Verona, jednoj od najbolje očuvanih starorimskih arena na svijetu.
Upravo će u njoj biti održana i ceremonija zatvaranja, a vjeruje se da će biti spoj tradicije, umjetnosti i modernih tehnologija.
Planira se velika muzička i svjetlosna produkcija koja će kroz simboliku i kulturne motive predstaviti bogatu istoriju Italije i duha zajedništva koji olimpijske igre promovišu.
Treba dodati da je na ovim Olimpijskim igrama najtrofejnija nacija bila Norveška, koja je osvojila čak 40 medalja, od čega je 18 zlatnih, i po 11 srebrenih i bronzanih.
Slijede Sjedinjene Američke Države sa 32 medalje (11 zlatnih, 12 srebrenih i devet bronzanih), a treće mjesto pripada Nizozemcima uz 26 medalja (10 zlatnih, sedam srebrenih i devet bronzanih).
Johanes Klebo je ubjedljivo prvo ime ovih Igara, jer je osvojio čak šest zlatnih medalja.

U Veroni se večeras zatvaraju Zimske olimpijske igre, Norvežani daleko najuspješniji

Službenici policije u Ulcinju podnijeli su krivičnu prijavu protiv četrnaestogodišnje maloljetnice iz tog grada zbog sumnje da je uputila lažnu dojavu o bombi u Osnovnoj školi "Maršal Tito", a prekršajno su procesuirani i njeni roditelji, saopšteno je iz Uprave policije.&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, postupali su po prijavi direktorice ove obrazovne ustanove da je joj je 14. decembra 2025. godine sa jednog profila na Instagram mreži upućena poruka u kojoj se navodi da je postavljena bomba u školi, koja će eksplodirati 16. decembra.
- Službenici Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala su sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj preduzeli niz aktivnosti na identifikaciji osob koja je uputila spornu poruku, a utvrđeno je da je upućena od maloljetnika iz Ulcinja - kazali su iz Uprave policije.
Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju po čijem su nalogu službenici policije protiv maloljetnice podnijeli krivičnu prijavu zbog sumnje da je izvršila krivično djelo izazivanje panike i nereda, u redovnom postupku.
- I protiv roditelja maloljetnice biće podnijeti zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz člana 37 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici - zanemarivanje - istaknuto je u saopštenju.
Uprava policije ukazuje na obavezu roditelja o vođenju brige i vaspitanju svoje djece, te apeluje da povećaju nadzor i kontrolu svoje djece u odnosu na njihovo postupanje u sajber prostoru.
- U suprotnom, roditelji podliježu prekršajnoj odgovornosti shodno Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, odnosno, prekršajno se mogu kazniti ukoliko ne sprečavaju dijete u štetnom druženju ili na drugi način u većoj mjeri zanemaruju podizanje i vaspitanje djeteta - istakli su iz Uprave policije.

Tag: skupstina-crne-gore