Boban Stanišić izabran je za generalnog sekretara Skupštine na današnjoj sjednici.
To imenovanje podržalo je 50 poslanika.
Na funkciji generalnog sekretara Skupštine do sad je bio Aleksandar Klarić, čiji je rad na sjednici potpredsjednica Zdenka Popović pohvalila. To je izazvalo reakciju lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića koji je rekao da će on ide na novi profesionalni nivo.
- Klarić nije na Čepurcima izložen, nego ide na novi profesionalni nivo. Molim vas, nemojte da plačemo i da stvaramo atmosferu iz antičkih tragedija. Neko sa strane bi pomislio da se desilo ono najgore, a ako čuje ovo Stanišić, možda odustane od funkcije - rekao je Knežević.
Nakon toga je Vesna Mihailović, uz 48 glasova podrške, imenovana za članicu senata Državne revizorske institucije.&nbsp;
Poslanici su usvojili i izmjene Zakona o ljekovima, uz 49 glasova.
<h2>Anđušić: Priča sa Velikom plažom je skandal</h2>
Na dnevnom redu danas su, između ostalog, izmjene Zakona o eksproprijaciji, a rasprava je ipak otišla u smjeru najavljene investicije na Velikoj plaži.
- Vi ste sebi uskočili u stomak sa netransparentnom i nejasnom procedurom. Ne razumijem poriv Milojka Spajića da na ovakav način ulazi u ovako ozbiljne priče", istakao je Mihailo Anđušić (DPS).
Ocijenio je kako je posrijedi "skandalozan način da se dođe do investicije".
- Podsjetiću vas, za vrijeme investicija DPS-a, samo dio procedure koja je pratila sličan javni poziv bilo je raspisivanje međunarodnog javnog tendera. Recimo, 2009. i 2010. je Vlada raspisala međunarodni konkurs objavljen u Financial Timesu, koji se odnosio na prostor Ade i Velike plaže. Napravljen je i sajt sa svim tenderskim i marketinškim informacijama, pozvana je britanska firma za strateškog konsultanta, oko 60 zainteresovanih kompanija je bilo, a odabrano je 10 najboljih koji su pozvani u Crnu Goru i predstavili rješenje. Sve je poslije predstavljeno na sajmu turizma u Londonu, pred posebnim komisijama u kojima su bili predsjednici i potpredsjednici Vlade, predsjednici opština sa juga države koji su tamo bili da direktno razgovaraju sa ljudima - dodao je on.
U to doba, kazao je, takve su investicije nazivane "kontroverznim".
- Podržavam investicije, ali zapitajte se - da li je ovo u redu, danas kad se građani Ulcinja spremaju za proteste, traže informacije, neko je nekoga uzeo za ruku da potpiše sporazum - zaključio je Anđušić.
<h2>Čarapić: Vama smetaju investicije</h2>
Vasilije Čarapić (PES) kazao je kako je DPS potencirao da nema novih investicija i da vlast ne radi ništa na tom polju.
- Imamo situaciju da premijer treba da potpiše sporazum sa Emiratima o privlačenju velikih investicija. I sada, kad imamo situaciju da možemo da privučemo velike investicije, imamo situaciju da ste vi protiv investicija i da imate neke zamjerke - dodao je on.
Čarapić je pitao Anđušića šta je bilo sa investicijama Qatari Diar i North Star, pozivajući Anđušića da dostavi javni poziv za drugi navedeni projekat.
- Kompanija koja je trebalo da realizuje projekat North Star u međuvremenu je likvidirana - naglasio je Čarapić.
Sporazum sa UAE, kazao je, moraće da potvrdi Skupština.
- Svaki ugovor koji bude potpisan sa investitorom moraće da potvrdi ova Skupština &nbsp;-istakao je on.
<h2>Anđušić: Ovo je korupcionaški projekat, jeste li svjesni što su usvojili odbornici u Ulcinju?</h2>
Anđušić je na to odgovorio kako je posrijedi korupcionaški projekat.
- Nekorektno je da meni spočitavate da nijesam za investicije, rekao sam da bih podržao ovaj projekat da ga nije pratilo ono što ga je pratilo. Ovaj projekat je netransparentan. Jeste li vi svjesni da je SO Ulcinj jednoglasno usvojila odluku u kojoj traže da se ne ulazi u ovu priču na ovaj način - upitao je on.
Kao dobre investicije naveo je Porto Montenegro, Portonovi i Luštica Bay, navodeći kako su tamo zaposlene hiljade građana Crne Gore.
- A na vaše pitanje šta je sa ostalim investitorima - pa vi ste ih istjerali, kao što ste istjerali i taj North Star, koji je 2021. od Vlade tražio razgovor o investiciji od 400 miliona. Nakon tog razgovora su pobjegli iz Crne Gore. Aman, koji se u posljednjih 15 godina kroz sve renomirane međunarodne časopise koji se bave rangiranjem, uvijek nalazi u TOP 3 brenda, vi ste protjerali na onakav način i sad imamo ono što imamo na Svetom Stefanu - naglasio je Anđušić.
<h2>Čarapić: Mi nijesmo korumpirani, ušli smo u trku sa Amerikom i Britanijom</h2>
Čarapić je na to kazao kako se za sporazum sa UAE bori svaka država na svijetu.
- Svi se takmiče za investiciju Emirata, i Amerika i Britanija, i Crna Gora je ušla u tu trku. Mi nijesmo korumpirani. Mi se borimo da dovedemo investiciju od koje će korist imati građani - rekao je on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Boban Stanišić novi generalni sekretar Skupštine, Vesna Mihailović članica senata DRI

Poslanici u Skupštini Crne Gore danas su nastavili sa radom, a u okviru tačke Izbori, imenovanja i razrješenja Boban Stanišić izabran je za generalnog sekretara Skupštine.
Njega će za tu funkciju predložio predsjednik parlamenta Andrija Mandić.
Na toj poziciji Stanišić je zamijenio Aleksandra Klarića kojem je istekao mandat.
Vesna Mihailović je izabrana za novu članicu senata DRI.
Usvojen je Predlog zakona o dopuni Zakona o ljekovima sa 47 glasova.
Na sjednici je data pauza do 13 sati.&nbsp;

Stanišić novi generalni sekretar Skupštine

Crnogorska Skupština insistiraće na potpunoj zabrani pušenja u zatvorenim prostorima i dosljednom sprovođenju zakonskih odredbi o zabrani reklamiranja duvanskih proizvoda - kazao je potpredsjednik parlamenta Boris Pejović.
On je, na samitu parlamentaraca Zapadnog Balkana posvećenom ulozi parlamenata u efikasnoj kontroli upotrebe duvana, poručio da je cilj beskompromisna borba protiv epidemije upotrebe duvana.
Kako je saopšteno iz Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori, Pejović je istakao da je Skupština posvećena ispunjenju obaveza iz ratifikovane Okvirne konvencije za kontrolu upotrebe duvana i Protokola o eliminaciji nelegalne trgovine duvanom.
- Duvan nije samo javno-zdravstveni problem, on predstavlja ozbiljan ekonomski i socijalni izazov, kao i prepreku održivom i inkluzivnom razvoju našeg društva u cjelini - naglasio je Pejović.
On je podsjetio da je promocija javnog zdravlja i zaštita građana od štetnog uticaja duvanskih i nikotinskih proizvoda zadatak čitavog društva i sistema.
- Skupština Crne Gore će insistirati na potpunoj zabrani pušenja u zatvorenim prostorima, kao okosnice efikasne kontrole upotrebe duvana. Insistiraćemo na dosljednom sprovođenju zakonskih odredbi o zabrani reklamiranja ovih štetnih proizvoda - naveo je Pejović.
Prema njegovim riječima, posebno je važno raditi na jačanju mehanizama zaštite zakonodavne vlasti i kreatora sektorskih politika od nedozvoljenog i toksičnog uticaja duvanske industrije, kako u fazi kreiranja, tako i u fazi sprovođenja kontrole upotrebe duvana.
- Naše politike moraju uvijek i isključivo štititi javni interes - istakao je Pejović.
On je naveo da svake godine u Crnoj Gori od posljedica pušenja umre više od dvije hiljade ljudi i da svake godine zbog upotrebe duvana Crna Gora gubi 7,3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
- Te alarmantne brojke obavezuju da ulažemo u kontrolu upotrebe duvana. Na taj način ulažemo u zdravlje naših građanki i građana, u zdravlje našeg budžeta, održivi i inkluzivni razvoj, i doprinosimo ubrzanju evropskih integracija - kazao je Pejović.
Direktor Regionalne kancelarije SZO za Evropu Hans Kluge podsjetio je da je upotreba duvana na Zapadnom Balkanu i dalje među najvećom u Evropi, sa četiri od deset odraslih osoba, kao i sa jednom četvrtinom adolescenata uzrasta od 13 do 15godina, koji koriste duvan.
U mnogim zemljama, kako je rekao, mladi ljudi sve više prelaze na upotrebu novih nikotinskih i duvanskih proizvoda, uključujući elektronske cigarete.
- Ovi podaci ukazuju na izuzetno zabrinjavajući trend, koji nameće pitanje da li je profit duvanske industrije važniji od zdravlja naše djece - naveo je Kluge.
On je kazao da svake godine oko 55 hiljada ljudi prerano umre od srčanih bolesti, moždanog udara, raka i drugih nezaraznih bolesti na Zapadnom Balkanu.
- Da, duvan šteti zdravlju - veoma. Istovremeno predstavlja i ogroman teret za privredu, rezultira povećanjem zdravstvenih troškova i nanosi štetu životnoj sredini - rekao je Kluge.
Potrebno je, kako je istakao, snažnije zakonodavstvo za kontrolu duvana, koje treba da bude potpuno sprovedeno i primijenjeno.
Regionalna kancelarija SZO za Evropu, kako je naveo, apeluje na vlade, političke lidere i donosioce odluka da pomognu u oblikovanju i jačanju zakona koji mogu smanjiti stopu pušenja, zaštititi djecu od zavisnosti ili doživotnih hroničnih bolesti, suzbiti ilegalnu trgovinu duvanskim proizvodima, zaštititi životnu sredinu i odbraniti kreiranje politike od uticaja industrije.
- Na kraju, zdravlje je politički izbor - naglasio je Kluge.
On je kazao da su mnoge zemlje uspješno smanjile upotrebu duvana donošenjem i primjenom zakona o zabrani pušenja, povećanjem poreza i zabranama reklamiranja.
- Isto mogu učiniti i države članice SZO na Zapadnom Balkanu - poručio je Kluge.
Šefica Sekretarijata okvirne konvencije SZO za kontrolu upotrebe duvana Adriana Blanko Markuizo naglasila je da postoji urgentna potreba širom svijeta da se parlamentarci pozabave pitanjem upotrebe duvana.
To, kako je istakla, nije samo zdravstveni problem, već društveni, ekonomski, ekološki i pravni imperativ koji zahtijeva neodložnu pažnju.
- Moramo biti oprezni kada su u pitanju načini na koje duvanska industrija utiče na javno zdravlje i pokušava da neprimjereno utiče na donosioce odluka - rekla je Blanko Markuizo.
Prema njenim riječima, duvanska industrija je godinama djelovala sa jasnom namjerom da obesmisli ulogu vlada i SZO u sprovođenju javnozdravstvenih politika za epidemiju upotrebe duvana.
Ona je ocijenila da parlamentarci igraju ključnu ulogu u kontroli upotrebe duvana.
Blanko Markuizo je dodala da oni imaju ovlašćenja da donose i nadgledaju sprovođenje dobro osmišljenih i sveobuhvatnih zakona za kontrolu duvana.
- To uključuje pozivanje na punu primjenu Okvirne konvencije SZO za kontrolu duvana i Protokola za eliminaciju nedozvoljene trgovine duvanskim proizvodima - navela je Blanko Markuizo.
Kako je kazala, promovisanjem parlamentarne debate o kontroli duvana i obezbjeđivanjem efikasnog multisektorskog odgovora, parlamentarci mogu ubrzati napredak u smanjenju upotrebe duvana i postizanju odgovarajućih benefita za održivi razvoj.
Dvodnevi samit parlamentaraca Zapadnog Balkana posvećen ulozi parlamenata u efikasnoj kontroli upotrebe duvana održava se u Budvi pod pokroviteljstvom Skupštine Crne Gore u saradnji sa i uz finansijsku i ekspertsku podršku Sekretarijata Okvirne konvencije SZO za kontrolu upotrebe duvana.

Pejović: Skupština će insistirati na potpunoj zabrani pušenja u zatvorenim prostorima

Namjera premijera Milojka Spajića je da budemo narod bez zemlje, ali mi nećemo ćutati i to dozvoliti. Mnogo se krvi i znoja prolilo da Crna Gora bude nezavisna država, mnogo će biti potrebno da ona postane funkcionalna građanska država, ali od toga nećemo odustati. Mi nismo tuđi na svojoj zemlji, kazao je lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, komentarišući Prijedlog sporazuma Vlade Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) i najave velikih investicija i projekata.
Abazović je na konferenciji za medije ustvrdio da ovo što radi aktuelna Vlada da "nikada nije radio ni DPS". On je upozorio na sporni dio Sporazuma sa UAE u kojem se navodi da će se ugovori sprovoditi u skladu relevadnim crnogorskim zakonima, izuzimajući zakonodavstvo zemlje o javnim nabavkama, tenderu, javnim procedurama nadmetanja ili bilo kojom procedurom u vezi sa tim.
- Ovo nije uradio ni Milo Đukanović, ni Duško Marković ni niko što Spajić namjerava da uradi. Čovjek hoće da napravi da svi koji žive u Crnoj Goru bude narod bez zemlje. Namjera Spajića je da budemo narod bez zemlje, daleko od transparentnosti, bez javnih procedura, nadmetanja, tendera - istakao je Abazović.
On je apostrofirao i stavku u sporazumu da UAE neće biti biti predmet bilo kakvih mehanizama za rješevanje sporova predviđenih ugovorom.
- Što god se desi negativno i ako se desi, Emirati neće biti predmet bilo kakvih razgovora i mehanizama sporenja. Nikoga s njihove strane ne interesuje što se dešava - naglasio je Abazović.
Prema sporazumu, država će, kako je rekao, izvršiti razvoj javne infrastrukture potrebne za realizaciju projekata.&nbsp;
- Čovjek hoće da im napravi cijelu infrastrukturu, to podrazumijeva puteve, struju, kanalizaciju, i da im da na gotovo da grade stanove &nbsp;- poručio je Abazović.
On je rekao da nijesu protiv investicija, ali ističe da treba da se realizuju uz pravila koja nameća naša država.
- To što smo siromašniji od drugih država, ne znači da smo na prodaju. Ako neko želi zbog miliona, stana u Beogradu na vodi da proda Crnu Goru, mi ne želimo. To je poruka Spajiću - naglasio je Abazović, dodajući da ga interesuje ko su poslanici vlasti i opozicije koji će dići ruku za jedno ovakvo rješenje.
Lider URE smatra da su Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) i Specijalno državno tužilaštvo (SDT) već trebalo da pokrenu procedure u odnosu na Milojka Spajića i državne sekretare koji su prezentovali projekat privatne firme prije nego će sporazum i biti potpisan.
- Zašto ćute? Možda je neko saučesnik u tome, možda je nekome nešto obećano, ja stvarno ne znam. Ali, ako ovo nije alarm za institucije Crne Gore da nešto urade, da vide što se iza brda valja, mislim da onda nismo položili nijedan demokratski ispit - kazao je Abazović.
Komentarišući današnji premijerski sat, Abazović je rekao da je žalosno što se dešava u Skupštini.
- Mislim da ovaj sastav i ne može da vrati atmosferu u ovaj dom, ali tako je kad se prave sporazumi između Pokreta Evropa sad i Demokratske partije socijalista. Ne znam što su očekivali, osim da ih Mandić ponižava - poručio je Abazović.
<h2>Konatar: Dokaz da nikakav sporazum neće urazumiti Mandića i Spajića</h2>
Šef Poslaničkog kluba GP URA Miloš Konatar kazao je da je odluka predsjednika Skupštine Andrije Mandića i premijera Milojka Spajića da da uskrate većini poslanika opozicije pravo da učestvuju u današnjem premijerskom satu gaženja parlamenta kao institucije.
- Ovo je je još jedan dokaz da nikakav sporazum neće urazumiti Mandića i Spajića i neće ih natjerati da se ponašaju normalno - kazao je Konatar na konferenciji za medije u Skupštini Crne Gore.
Prema njegovim riječima, sve se dešava dan nakon najvećeg zaduženja Vlade u istoriji Crne Gore.
- Više od milijardu će građani morati da vrate u narednih sedam godina. Ovo je četvrti put da Spajić nema priliku da odgovara na pitanja svih poslanika. Četvrti put imamo situaciju da se premijerski sat ili odlaže, ili imamo namještena pitanja - rekao je Konatar.
On je istakao da će javnost danas gledati nastavak lošeg teatra u šta su, kako je rekao, Mandić i Spajić pretvorili parlament.
- Mi ćemo nastaviti da branimo Ustav Crne Gore i interese građana - poručio je Konatar.

Tamara Klikovac

1084x550

Abazović: Namjera Spajića je da budemo narod bez zemlje, ovo nije radio ni DPS

Članovi Anketnog odbora izglasali su danas na prvoj sjednici otvaranje parlamentarne istrage povodom niza nerasvijetljenih ubistava i napada, no prvo će se obratiti Ministarstvu pravde, kako bi utvrdili kojim temama mogu da se bave, odnosno povodom kojih se sve trenutno ne vode sudski postupci.
Riječ je o ubistvima Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, Darka - Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Miloša Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote Sekulića i Srđana Vojičića, napadima na Duška Jovanovića, Gojka Mitrovića i njegovu suprugu, Mladena Stojovića, Momira Vojvodića, Jevrema Brkovića, Željka Ivanovića, Tufika Softića, Predraga Šukovića, Aleksandra Pejanovića, Voja Lakovića, Oliveru Lakić, te o atentatima na Vuka Draškovića i slučaju grupe Ramba Kovačevića.
- Treba biti rezervisan, jer ne postoje &nbsp;presude koje bi okvalifikovale bilo koje ubistvo kao da ima politički rukopis. Otud, u ovoj formulaciji bilo bi korisnije da stoji 'navodna ubistva sa političkom pozadinom'. Jer, ovako koncipirana odluka usmjerava narativ u drugom pravcu, jasni su mi politički motivi - rekao je na početku predsjednik odbora Andrija Nikolić (DPS).
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić poručuje kako je on inicijator ideje o formiranju odbora, te da to tijelo nije sud i da ova pitanja treba ponovo aktuelizovati.
- Tražio sam od Ministarstva pravde da protumače da li ovaj odbor može da se bavi ubistvima Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, Darka - Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Miloša Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote Sekulića i Srđana Vojičića. Za ta ubistva u javnosti postoji narativ da imaju političku pozadinu. Predložio bih da tokom rada odbora budu saslušani ljudi iz sudstva i tužilaštva, policijski funkcioneri, ali i oni koji su pretrpjeli napade - kazao je Mandić.
Mandić je dodao da kroz rad anketnog odbora građani treba da čuju šta se sve dešavalo u tom vremenu.
Poslanik DPS-a Oskar Huter kaže da nije ljudski sipati so na rane zarad jeftinih političkih poena.
- Šta je to što anketni odbor može saznati, doprinijeti ili istražiti, a što ne mogu uraditi one institucije kojima je to osnovni posao - pitao je Huter.
Nikolić je podsjetio da se čeka dozvola Ministarstva pravde o kojim slučajevima smiju da se bave.
Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević ističe da se u dokumentaciji koja je stigla iz Ministarstva pravde navodi da se eventualno se za tri slučaja ne može izvršiti parlamentarna istraga dok su ostali dostupni za razmatranje.
Poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković kazao jee kako se povodom ubistva Pavla Bulatovića treba obratiti nadležnim instancama u Srbiji.
- Nijesam za to da se podaci anketnog odbora iz Srbije, kojim je rukovodio Šešelj, kasnije presuđeni ratni zločinac, koriste u ovom parlamentu - dodao je on.
Mandić je imao drugačije mišljenje.
- Uradio je, prema onome što govore naši poslanici iz tog doba, veliki posao. Šešelj je bio predsjednik. Rad Anketnog odbora nije samo predsjednik, nego je učestvovalo mnogo časnih i čestitih ljudi - rekao je on.
Knežević je kazao kako ima operativna saznanja i indicije da je ubistvo Pavla Bulatovića organizovala i logistički pokrivala Agencija za nacionalnu bezbjednost.
- Zato mislim da je bitno da istražimo to ubistvo, bez obzira na to da li se dogodilo u Beogradu ili Podgorici. Radilo se o nekadašnjem ministru, čovjeku koji je zbog svojih političkih stavova stekao mnogo neprijatelja koji su mogli biti nalogodavci ili počinioci njegovog ubistva. Što se Šešeljevog odbora tiče, on nije bio izabran na ulici, nego u skupštini tadašnje zajedničke države - dodao je on.
Nikolić je kazao da su poslanici DPS-a tu kako bi pokazali odnos prema institucijama i vladavini prava, ali i da bi spriječili grubu politizaciju svih pomenutih slučajeva.
- Osnovano sumnjamo da neko ima namjeru da na tome politički profitira. Teme su osjetljive i ne govorim ovo prije nego što sam dobro promislio. Ova motivacija, posebno sad kada žele ućutkati opoziciju, djeluje kao pokušaj da Anketni odbor postane supstitucija za parlament. Daćemo doprinos jer za nas nema tema o kojima ne želimo da razgovaramo, a i mi imamo neka saznanja - rekao je Nikolić.
Govoreći o prijedlozima, naveo je da bi bilo korisno i da Anketni odbor porazgovara o pokušaju atentata na Vuka Draškovića u Budvi, o ulozi obavještajnih službi iz Srbije u tome.
- Da porazgovaramo i o tome pod kojim okolnostima i kako je došla grupa ljudi, koju je predvodio Rambo Kovačević, u susret predsjedničkim izborima 1997, a koja je pohapšena u hotelu "Crna Gora", zbog indicija da je spreman atentat na Mila Đukanovića - kazao je Nikolić.
Dodao je kako su to samo dva u nizu slučajeva, te da se pita zbog čega bi bili korišćeni podaci službi iz susjedstva, koje su konspirativno sve vrijeme djelovale protiv Crne Gore i njenih organa.
- Ako znamo ko je naručio ubistvo Slavka Ćuruvije, Ivana Stambolića ili Zorana Đinđića, a da su za sve to vrijeme ljudi, koji su u Srbiji predstavljali neku evropsku ili građansku vrijednost, svoje utočište nalazili u Crnoj Gori, bježeći od mača režima Slobodana Miloševića, onda se logično postavlja pitanje - kako to da vam ispod rada prolaze i ovi detalji, koji upućuju na duboku umiješanost srpskih obavještajnih struktura, pa i u ambijent u Crnoj Gori - istakao je Nikolić.
Mandić je rekao da bi imao njegovu podršku da se Anketni odbor bavi i Draškovićem i Kovačevićem.
Mandić je dodao kako je grupa Kovačevića bila teško prebijena u stanici policije.
Portal Analitika podsjeteć a da je grupa ljudi, koju su predvodili Kovačević i Petar Divjaković, pohapšena u hotelu "Ljubović" uoči drugog kruga predsjedničkih izbora u Crnoj Gori 1997. godine. Oni su navodno bili "angažovani da pruže pomoć" predsjedničkom kandidatu Momiru Bulatoviću, te da "izazivaju uznemirenje i strah kod građanstva i pritisak na birače". Pet godina kasnije, Vrhovni sud donio je oslobađajuću presudu u tom slučaju."Ti ljudi su bili teško prebijeni u stanici policije, mislim da i tim treba da se bavimo", naveo je on.
Podršku da se odbor bavi sa oba navedena slučaja uputio je i Knežević.
Laković je naveo kako su neki ljudi iz te grupe prošli kroz brutalnu primjenu sile i da su "dobili trajne fizičke i psihičke posljedice".
- Drugi aspekt je to šta su oni tada radili u Podgorici, koji su bili njihovi ciljevi i zadaci - naglasio je on.
Govorio je i o atentatu na Vuka Draškovića u Budvi.
- Moja operativna saznanja govore da su izvršioci bili članovi 'zemunskog klana', koji su helikopterom Vojske Jugoslavije prebačeni u Beograd. Te informacije sam dobio u kontaktu sa kolegama iz srbijanske policije - dodao je on.
Drašković, u to doba lider opozicionog Srpskog pokreta obnove, ranjen je u junu 2000. godine dok je bio u kući u Budvi. Tada je na njega pucano iz pištolja.
Huter je ocijenio da se Anketni odbor želi svesti na sud.
- I desiće se ono o čemu smo govorili - formiranjem ovog odbora potvrđuje se izraz političke nemoći aktuelne, sada već poludecenijske vlasti. Naše učešće vezano je za to da se spriječi gruba politizacija ove teme i da razotkrijemo sve pokušaje manipulacije - naglasio je Huter.
Poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin ocijenio je da "nema potrebe" da pričaju o Draškoviću "jer je on propali političar".
- On je od jednog nacionaliste došao do toga da podržava DPS na njihovim raznim portalima i na kongresima - rekao je on, dodajući kako je Rambova grupa oslobođena pred crnogorskim sudom.

1250x600

Anketni odbor pitaće Ministarstvo pravde kojim slučajevima mogu da se bave: Poslanici predložili niz nerasvijetljenih ubistava i napada

Prva sjednica Anketnog odbora koji će se baviti slučajevima navodno politički motivisanih ubistava i napada na novinare i druge slobodne intelektualce biće održana sjutra, saopšteno je iz crnogorskog parlamenta.
Na dnevnom redu je razmatranje metodologije rada Odbora sa Predlogom pravilnika o radu tog skupštinskog tijela.
Iz Skupštine su rekli da je na dnevnom redu i razmatranje inicijativa o konkretnim temama za saslušanje.
Odluku o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora Skupština Crne Gore usvojila je 20. februara.
Za odluku o formiranju anketnog odbora koji će se baviti Crnim trojkama glasala su 44 poslanika.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je, na zasijedanju na kojem je usvojena ta odluka, poručio da je to veoma važan trenutak za demokratizaciju Crne Gore i suočavanje sa prošlošću.

Sjutra prva sjednica Anketnog odbora koji će se baviti Crnim trojkama

Crna Gora treba da bude ponosna na ono što je dosad uradila, a mi smo veoma zahvalni Crnoj Gori na njenom doprinosu Savjetu Evrope - kazap je predsjednik Parlamentarn Skupštine Savjeta Evrope Teodoros Rusupolos na sastanku sa predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem.
Mandić je, kako se navodi u saopštenju, tokom razgovora naglasio da je glavni spoljnopolitički cilj Crne Gore članstvo u Evropskoj uniji, ističući da je naša zemlja već savladala brojne lekcije, ali da pred njom i dalje stoji mnogo posla.
- Najbolje rješenje za sve nas je članstvo u EU. Evropska unija predstavlja ključni faktor objedinjavanja koji će nam omogućiti da se posvetimo ekonomskom razvoju i izgradnji što kvalitetnijih odnosa sa državama članicama - istakao je Mandić.
On je podsjetio da nova vlast u Crnoj Gori želi postići konkretne rezultate tokom svog mandata, a kao primjer naveo je reformu pravosuđa koja je već dala značajne rezultate.
- Izabrali smo nove tužioce i sudije, što je omogućilo snažnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Naš prioritet ostaje izgradnja jakih i nezavisnih institucija - poručio je Mandić.
Mandić je uputio poziv predsjedniku Rusopulosu da posjeti Crnu Goru, ističući da država ima veliku šansu da postane naredna članica Evropske unije, te da je od ključnog značaja ne propustiti tu priliku.

Rusopulos sa Mandićem: Crna Gora treba da bude ponosna na ono što je dosad uradila

Smatramo da bi i teme koje nas dijele najlakše prevazišli kada bi bili dio većeg sistema kao što je Evropska unija (EU) - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić u razgovoru sa holandskim kolegom Jan Antoniom Bruijnom.
Na sastanku u Strazburu, tokom evropske konferencije predsjednika parlamentara Savjeta Evrope, on je poručio da zato parlamentarna diplomatija predstavlja veliki doprinos u cilju Crne Gore.
- Crna Gora jeste mala država, ali sa velikim ambicijama da postane članica EU - dodao je Mandić.
Kako je saopšteno iz Skupštine, Mandić je zahvalio Bruijnu na podršci koju Holandija u kontinuitetu pruža Crnoj Gori od kada smo započeli proces pristupanja Evropskoj uniji.
Mandić je, dodaju, posebno istakao važnost ove podrške kada se uzme u obzir izuzetno striktna politika prema proširenju, koja se zasniva na rezultatima i zaslugama.
Podsjetio da je Crna Gora dobila pozitivan IBAR, te da je parlament u tome imao veliku ulogu usvajajući veliki broj potrebnih zakona.
Predsjednik Bruijn je iskazao zadovoljstvo povodom susreta pohvalivši napore Skupštine Crne Gore i Mandića kada su u pitanju zakoni neophodni za zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
- Podrzavamo vašu želju da postanete članica EU, vrlo je važno da imamo jaku Evropu. Zato se nadam da će članstvo ostati visoko na vašoj agendi - poručio je on.

Mandić: Teme koje nas dijele najlakše bi prevazišli kad bi bili dio većeg sistema poput EU

Skupština Crne Gora usvojila je Zakon o osiguranju i izmjene i dopune Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti.
Za Zakon o osiguranju glasalo je 44 poslanika, uzdržanih i protiv nije bilo.
Podršku izmjenama i dopunama Zakona o socijalnooj i dječijom zaštiti dalo je 45 poslanika. Takođe nije bilo udržanih i protiv.
Potpredsjednica skupštine Zdenka Popović kazala je da će se poslanici o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o ljekovima izjasniti u petak, 28. marta, uoči premijerskog sata. &nbsp;

Usvojeni Zakon o osiguranju i izmjene Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti

Rad parlamenta je dokaz naše odlučnosti, odgovornosti i istrajnosti da građanima obezbijedimo bolje, pravednije i prosperitetnije društvo, poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić koji se u Strazburu, na Evropskoj konferenciji predsjednika parlamenata Savjeta Evrope, sastao sa Valterom Rozenkrancom, predsjednikom Nacionalnog vijeća Austrije. Mandić je Rozenkranca upoznao sa ubrzanom dinamikom rada Skupštine Crne Gore kada su u pitanju zakoni koji su neophodni za zatvaranje poglavlja i iskazao želju i spremnost Crne Gore da do 2026. zatvori sva poglavlja, a 2028. postane članica EU. On se zahvalio na predanoj podršci koju je, kako je rekao, Austrija dosljedno pružala našoj zemlji kada je u pitanju glavni spoljnopolitički cilj, te ponovio poziv Rozenkrancu da dođe u zvaničnu posjetu Crnoj Gori. Rozenkranc se zahvalio Mandiću na pozivu da posjeti Crnu Goru. Poručio je kako je vrlo ohrabrujuće čuti planove CG kada je u pitanju njen evropski put.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250320160340_5c4d30b71e601f3cf0ea7db90adb52deb2c1cf5a0a159c1f4176f1fd1936d449.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250320160340_5c4d30b71e601f3cf0ea7db90adb52deb2c1cf5a0a159c1f4176f1fd1936d449" data-rendition-name="original" width="2024" height="1349" loading="lazy" alt="Mandić i Rozenkranc "> <figcaption>Sastanak u Strazburu(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Vi ste Jugoistočna Evropa, dakle vi ste već dio Evrope, pa je potpuno logično da budete i član EU - poručio je Rozenkranc. Navodi kako Austrija ima odlične odnose sa Crnom Gorom, gdje naročito naglašava saradnju dva parlamenta. Osim toga, kako je kazao, ima prostora za unapređenje ekonomske saradnje. - Mislim da je jako važno uspostaviti jaku ekonomsku saradnju jer Crna Gora je prelijepa turistička zemlja, a Austrija može puno da pomogne u tome da bude još uspešnija - poručio je Rozenkranc.&nbsp; On je ponudio i pomoć Crnoj Gori jer, kako je rekao, raspolažu kvalitetnim kadrovima koji bi mogli da prenesu znanje našim stručnjacima iz oblasti turizma.

Mandić sa Rozenkrancom: Rad parlamenta dokaz naše odlučnosti obezbijedimo prosperitetnije društvo

Slovački diplomata i bivši specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak postaće savjetnik premijera Slovačke Roberta Fica za pitanja Zapadnog Balkana, prenose agencija TASR i Kosovo online.
&nbsp;To je potvrdio predsjednik Slovačke Peter Pelegrini na konferenciji za novinare tokom zvanične posjete Albaniji.
“Informisao sam predsjednika Bajrama Begaja da nekadašnji visoki predstavnik EU za dijalog između Kosova i Srbije Miroslav Lajčak, postaje savjetnik premijera za pitanja bezbjednosti u regionu”, rekao je Pelegrini i dodao da albanska vlada ima osobu blisku slovačkoj vladi za dijalog.
Lajčaku je u januaru ove godine istekao mandat specijalnog izaslanika EU za dijalog Srbije i Kosova, i na njegovo mjesto 1. februara stupio je danski diplomata Peter Sorensen.
TASR podsjeća da je Lajčak profesionalni vijek proveo na raznim funkcijama u diplomatiji, predstavljajući ne samo Slovačku, već i Ujedinjene nacije i Evropsku uniju.
Bio je ambasador u Rusiji, Japanu i zemljama Zapadnog Balkana. Više puta je bio ministar spoljnih poslova Slovačke i predsjedavao je 72. Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija.

Lajčak Ficov savjetnik za Zapadni Balkan

Glavni sekretar Ujedinjenih nacija, Antonio Gutereš, ne vidi potrebu za novim izborima u Ukrajini pod nadzorom UN-a, odbacivši prijedlog ruskog predsjednika Vladimira Putina.
- Ukrajina ima legitimnu vladu i to se očigledno mora poštovati - rekao je Gutereš.
Putin je ranije predlagao da se Ukrajina stavi pod privremenu UN-ovu upravu dok se novi izbori ne održe.
On je kazao &nbsp;da bi izbori tokom rata, koji su zakonom zabranjeni u Ukrajini, trebalo biti organizovani kako bi se uspostavila vlada koja će ispregovarati mir.
Međutim, Ukrajina i njezini saveznici boje se da će Moskva iskoristiti takve izbore kako bi postavila marionetsku vladu vjernu Kremlju, posebno u područjima koja je Rusija okupirala.

Ujedinjene nacije odbile Putinov zahtjev da privremeno upravljaju Ukrajinom

U Opštinskoj izbornoj komisiji (OIK) Nikšić večeras je obavljeno žrijebanje pod kojim brojem će izborne liste biti na glasačkom listiću.
Žrijebanju su prisustvovali predstavnici 10 izbornih listi koje je OIK u prethodnim danima potvrdila.
Podsjećamo, lokalni izbori u Nikšiću zakazani su za 13. april.
1. Dragan Radulović – Probudimo Nikšić 
2. Dr Borislav Mišo Đurišić – Rad za moj grad 
3. Boris Muratović– Bori se za Nikšić DPS 
4. Nikola Čvorović – „Stranka evropskog progresa – Vrijeme je za Nikšić – Nikola Čvorović“ 
5. Dušan Golović – Građanski pokret URA “Drugačije –Dušan Golović” 
6. Jelena Marković – „Za Slobodarski Nikšić jednakih mogućnosti- Jelena Marković“ 
7. Nemanja Vuković „Svi smo Nikšić- Demokrate, Plenum 083“ 
8. Ivan Radojičić – „Evropski savez- Najbolje što možeš Ivan Radoičić“ 
9. Zoran Mrkić – „Zdrav Nikšić Pokret Evropa sad“ 
10. Marko Kovačević– „Zna Nikšić – Za budućnost Nikšića” 
Podsjećamo, lokalni izbori u Nikšiću zakazani su za 13. april.

U OIK Nikšić obavljeno žrijebanje pod kojim će brojem izborne liste biti na glasačkom listiću

U zemljotresu jačine 7,7 stepeni po Rihterovoj skali, koji je pogodio centralni Mijanmar, poginulo je najmanje 144 ljudi, dok je povrijeđeno 732, saopštila je Vlada zemlje. Potresi su se osjetili i u susjednim državama, uključujući Kinu, dok se na Tajlandu desetine ljudi vode kao nestali nakon što se urušio neboder.
Na društvenim mrežama pojavili su se dramatični snimci zemljotresa u Mjanmaru i njegovih posljedica u Bangkoku, gdje se više zgrada srušilo.
Jedan snimak zabilježen je na aerodromu u Mandalaju, kratko posle prvog potresa, i na njemu se vidi kako ljudi trče i vrište, probijajući se kroz pootpadale ploče sa plafona i druge krhotine.
Posebno potresan snimak je rušenje 30-spratne zgrade u izgradnji, gdje se 43 građevinska radnika vode kao nestala.
Pedeset ljudi je bilo unutar zgrade nedaleko od Čatučak parka, koji se nalazi stotine kilometara od epicentra potresa u Mjanmaru.
Sedmoro je uspjelo da pobjegne, dok su 43 radnika ostala zarobljena, napisao je na Fejsbuku Nacionalni institut za urgentnu medicinu.
Zamjenik komandira policije okruga Bang Sue rekao je za AFP da je kada je stigao do zgrade čuo zapomaganje ljudi koji su zvali upomoć.
U zgradi koja se srušila trebalo je da budu vladine kancelarije.
Snažan zemljotres magnitude 7,7 pogodio je Mjanmar, prenijela je Američka geološka služba.
Epicentar zemljotresa je bio 16 kilometara sjeverozapadno od burmanskog grada Sagainga, nedaleko od grada Mandalaja. Desio se oko 14.20 po lokalnom vremenu. Nakon 12 minuta uslijedio je još jedan jak potres, magnitude 6,4.
Ovo je područje koje se nalazi oko 100 kilometara sjeverno od glavnog grada Najpidoa.
Novinari AFP u Najpidou kazali su da su se putevi rascijepili od siline potresa, kao i da su otpadali djelovi plafona na kućama.
Kako prenosi BBC, potres se osjetio i u Kini i na Tajlandu, a na društvenim mrežama su osvanuli snimci na kojima se vidi kako ljudi bježe iz zgrada u Bangkoku i okupljaju se na ulicama.

U zemljotresu u Mijanmaru poginulo najmanje 144 ljudi, haotično stanje u bolnicama

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: skupstina-crne-gore