<article>U Crnoj Gori sjutra će biti oblačno, a intenzivnije padavine očekuju se popodne i tokom noći.Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, očekuje se kiša, mjestimično pljuskovi i grmljavina, a u višim predjelima na sjeveru i susnježica i snijeg.Ponegdje su moguće umjerene do obilne količine padavina.Vjetar povremeno umjeren do jak, ponegdje tokom procesa na udare i veoma jak, južni.Jutarnja temperatura vazduha od minus dva do deset stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od četiri do 16 stepeni.</article>

U Crnoj Gori sjutra će biti oblačno, a intenzivnije padavine očekuju se popodne i tokom noći.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, očekuje se kiša, mjestimično pljuskovi i grmljavina, a u višim predjelima na sjeveru i susnježica i snijeg.
Ponegdje su moguće umjerene do obilne količine padavina.
Vjetar povremeno umjeren do jak, ponegdje tokom procesa na udare i veoma jak, južni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus dva do deset stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od četiri do 16 stepeni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vremenska prognoza

Društvo

Sjutra oblačno, ponegdje moguće obilnije padavine

Građani se izlažu neozbiljnom prepucavanju između predstavnika vlasti i prebacivanju odgovornosti. Neko jeste odgovoran i ta odgovornost se mora utvrditi, rekla je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E savjetnica predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, Marija Vesković.
Nakon bjekstva Miloša Medenice i specijalne tužiteljke Lidije Mitrović, kaže Vesković, u javnom prostoru pojavila su se dva problema koja proizilaze iz tih događaja.
Podsjeća da su građani uznemireni i nesigurni, te da bi, bez obzira na razlike, svima trebalo da bude isti cilj - borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.
— Jedan problem tiče se primjene zakona. Imamo različite informacije koje dolaze od predstavnika vlasti o tome da zakon ili nije dovoljno dobar, ili nije unaprijeđen, ili je njegova primjena otežana u praksi. Tu se postavlja pitanje da li je taj zakon, takav kakav je, mogao biti unaprijeđen za sve ovo vrijeme. U suprotnom dolazimo do zaključka da je 25 zakona Skupština mogla da usvoji za pola sata, a da jedan ključni zakon, koji se tiče sigurnosti svih građana u ovoj državi, nije mogao biti unaprijeđen za cijelo to vrijeme. Drugi problem su kontradiktorne informacije koje dolaze od predstavnika vlasti, odnosno glavnih aktera u cijeloj ovoj priči. Očigledno je da imamo sukob između dvije grane vlasti, odnosno njihovo nesaglasje oko toga gdje je problem nastao. Imamo sukob između predstavnika sudske i predstavnika izvršne vlasti — rekla je Vesković.
Smatra da za ulazak u Evropsku uniju nije dovoljno donijeti set zakona, strategija i odluka, jer nije dovoljno uspostaviti samo zakonodavni okvir, već ga treba i implementirati.
Vesković podsjeća da Ustavni sud nije kompletiran — od sedam sudija izabrano je pet koje je predložila Skupština, pa je odgovornost, kako tvrdi, i na predsjedniku, koji jedini može doprinijeti popunjavanju Ustavnog suda, što on, kako kaže, radi odgovorno predlaganjem najboljeg kandidata.
— Ako radite na unapređenju Zakona o Ustavnom sudu, a nemate funkcionalan i djelotvoran Ustavni sud na koji će se taj zakon primjenjivati, onda zaista vjerujem da smo u problemu. Ispunjavanje određenih mjerila koja se tiču zakona nije sve što je potrebno da bi Crna Gora bila kredibilna članica Evropske unije. Kada uđemo u EU, da bismo bili ravnopravni sa drugim zemljama, minimum koji moramo pokazati jeste da imamo institucije koje su dovoljno sposobne da funkcionišu u svim situacijama. Prijedlog Predraga Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda upućen je Skupštini početkom decembra 2025. godine, a za svo to vrijeme poslanici su imali dovoljno prostora da sagledaju cjelokupnu situaciju. Mi smo i u tom pogledu izašli iz okvira onoga što su naše obaveze — pozvali smo veliki broj partija na konsultacije otvorenog tipa, kojima su svi mogli da se pridruže i upoznaju sa biografijom kandidata, kao i sa samim kandidatom, iako to nigdje nije propisano kao procedura. Za svo to vrijeme nijesmo dobili bilo kakav odgovor poslanika, bilo kakvu ocjenu ili kritiku na račun rada, profesionalnog integriteta ili autoriteta predloženog kandidata Predraga Krstonijevića — istakla je Vesković.
Poslanici vladajuće većine preuzimaju zasluge za napredak na evropskom putu, ali isto tako moraju preuzeti i odgovornost, pa je, osim usvajanja zakona, objašnjava ona, neophodna institucija koja će kontrolisati sve te zakone — Ustavni sud.
— Neophodno je osposobiti tu instituciju kako bi mogla da kontroliše sve ove zakone koji se donose u Skupštini. Samo donošenje zakona, odluka, strategija i strateških dokumenata nije dovoljno. Potrebno je da imamo ljude u institucijama koji će kontrolisati sve te akte koje donosimo, a koji su usmjereni ka jednom zajedničkom cilju — ulasku Crne Gore u Evropsku uniju — naglasila je Vesković.
Podsjeća da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović predložio da se u Ustavu uvede pravo na neradnu nedjelju kao opšte pravilo, tako da ono važi za sve, ali da, s druge strane, nije predložio zabranu rada nedjeljom.
— On je predložio da to postoji kao opšte pravilo, a sa druge strane da Ustav propiše mogućnost izuzetaka — ili za određene djelatnosti od javnog interesa, ili za određene vremenske periode kada bi se radna nedjelja mogla realizovati. Time je ostavio prostor da bilo koji budući akt koji dođe pred Skupštinu, a kasnije i pred Ustavni sud, ne bude doveden u pitanje — zaključila je Vesković.

Vesković: Očigledno je da imamo sukob između dvije grane vlasti

Nedavni protest prevoznika, kojim je bio blokiran uvoz robe na granicama, nanovo je aktuelizovao pitanje potrebe formiranja robnih rezervi. Crna Gora ih nema od 2003. godine, a uprkos brojnim obećanjima bivših, ali i trenutne vlade, još ništa nije urađeno.&nbsp;
- Da, to nije dobro jer smo uvozno zavisna ekonomija i trusno područje - kaže posljednji direktor Robnih rezervi Miro Blečić.&nbsp;
Za razliku od robnih rezervi, Crna Gora je počela da formira naftne rezerve, pa se u slučaju nestašica i poremećaja na tržištu energenata za sada mogu podmiriti potrebe stanovništva za mjesec i po.
Zbog nedavnog protesta prevoznika i blokiranih graničnih prelaza, koji je završen dogovorom, izbjegnuti su poremećaji na tržištu i moguće nestašice robe. Ostalo je, međutim, pitanje šta bi se desilo da je protest potrajao, jer nemamo robne rezerve. Zato posljednji direktor Robnih rezervi, Miro Blečić, nema dilemu da bi formiranje zaliha robe trebalo da bude jedan od prioriteta države.
- Tim prije što smo na trusnom području, što smo u neposrednom okruženju ratnih sukoba, i što je po prirodi stvari sve prisutniji problem vremenskih nepogoda. Podsjetiću vas da je proizvodnja crnogorske poljoprivrede na nivou od 8 do 12% – ne prevazilazi desetak procenata. Šta to praktično znači? Da svaki deseti stanovnik može biti prehranjen domaćim proizvodima. Preferiramo turizam kao stratešku granu, pa čim da ih ugostimo - kazao je Miro Blečić, bivši direktor Robnih rezervi.
Crna Gora nema robne rezerve od 2003. godine, a uprkos brojnim obećanjima bivših, ali i trenutne vlade, nije urađeno ništa. Hoće li i kada biti donesen zakon koji će regulisati ovo pitanje iz resora Nika Đeljošaja, nijesmo uspjeli saznati.
Da su Crnoj Gori neophodne zalihe robe potvrdila je i analiza Ekonomskog fakulteta iz 2022. godine. Tada je procijenjeno da bi državu nabavka i skladištenje robe koštala 22 miliona eura. Blečić, međutim, smatra da će zbog inflacije i rasta cijena sada biti potrebno mnogo više novca.
- Očekivati je barem dvostruko veću vrijednost. Znam da je skladište na Goranjsku u dosta zapuštenom stanju, ali moglo bi se relativno brzo staviti u funkciju. Prostor koji se nalazi u Nikšiću, PTK, mislim da je privatizovan. U Baru takođe, u Luci, u Mojkovcu, dijelom - kazao je Blečić.
Za razliku od robnih rezervi, država je od prošle godine počela da formira rezerve nafte. Dio novca obezbijeđen je od pomoći Evropske unije, a ostatak će biti finansiran od naknade koju građani plaćaju kroz maloprodajnu cijenu goriva.
- I na ime te naknade smo do sada skupili oko 12,5 miliona eura. Crna Gora u ovom trenutku ima formirano 42.000 tona naftnih derivata, što bi, u prevodu, omogućilo nekih mjesec i po dana normalnog funkcionisanja u slučaju prekida snabdijevanja - kazala je Zorana Sekulić iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Kompletnu količinu rezervi nafte Crna Gora trebalo bi da formira do ulaska u Evropsku uniju.

Crna Gora i dalje bez robnih rezervi: Formirane naftne zalihe dovoljne za mjesec i po

Administracija Donalda Trampa potrošila je najmanje 40 miliona dolara kako bi deportovala oko 300 migranata u zemlje koje nijesu njihova domovina, proširujući tokom protekle godine praksu deportacija u treće zemlje s ciljem da se ubrza udaljavanje migranata iz SAD-a, navodi se u izvještaju koji je sačinilo demokratsko osoblje Senatskog odbora za vanjske poslove.
Demokrate u ovom odboru, predvođene senatorkom Džin Šahin, u izvještaju oštro kritikuju praksu deportacija u treće zemlje, nazivajući je „skupom, rasipničkom i loše nadziranom“, te pozivaju na „ozbiljnu kontrolu politike koja danas uglavnom funkcioniše u mraku“.
State Department, koji vodi pregovore o uspostavljanju ovih programa, stao je u odbranu prakse deportacija u treće zemlje i predstavlja je kao dio Trampove kampanje protiv ilegalne imigracije.
- Uhapsili smo ljude koji su članovi bandi i deportovali smo ih. Ne želimo članove bandi u našoj zemlji - odgovorio je državni sekretar Marko Rubio na pitanje o nekim od deportacija u treće zemlje tokom saslušanja u Senatu prošlog mjeseca.
Izvještaj, koji predstavlja prvi kongresni pregled ovih sporazuma, otkriva paušalne uplate u rasponu između 4,7 i 7,5 miliona dolara prema pet država — Ekvatorijalnoj Gvineji, Ruandi, Salvadoru, Esvatiniju i Palauu — kako bi se migranti deportovali u te zemlje.
Salvador je u martu prošle godine primio oko 250 državljana Venecuele, dok je ostalim državama poslato znatno manje deportovanih — od 29 osoba poslatih u Ekvatorijalnu Gvineju do nijedne osobe poslate u Palau, navodi se u izvještaju.
Zemlje analizirane u izvještaju predstavljaju tek mali dio ukupnih napora Trampove administracije da migrante deportuje u treće države. Prema internim dokumentima administracije koje je pregledala agencija Asošijeted pres, postoji 47 sporazuma o trećim zemljama u različitim fazama pregovora. Od tog broja, 15 je već zaključeno, a 10 je u završnoj fazi ili blizu zaključenja.
Administracija pregovara i sa državama koje će prihvatati tražioce azila iz SAD-a dok se obrađuju njihovi zahtjevi za azil, navodi se u internim dokumentima. U toku su pregovori o 17 takvih sporazuma, uključujući devet koji su već formalno stupili na snagu, premda administracija tvrdi da sporazumi ne moraju nužno biti potpuno zaključeni kako bi ljudi bili poslati u te zemlje.
Organizacije za zaštitu prava migranata oštro su kritikovala politiku „trećih zemalja“ kao neodgovornu taktiku koja krši pravo na pravičan postupak i može ostaviti deportovane ljude zaglavljene u državama s dugom istorijom kršenja ljudskih prava i korupcije.
Tokom posjete Južnom Sudanu, osoblje demokrata iz odbora pronašlo je kuću ograđenu zidom, s naoružanim čuvarima, u kojoj su bili smješteni deportovani migranti, među njima i osobe iz Vijetnama i Meksika.
Demokrate se u izvještaju ponajviše fokusiraju i na to koliko je ova politika rasipnička i neefikasna. Dokument daje više primjera u kojima su migranti deportovani u treću zemlju, da bi SAD kasnije platio još jedan let kako bi se ta osoba vratila u svoju matičnu državu.
- U mnogim slučajevima, migranti su mogli biti vraćeni direktno u svoje matične zemlje, čime bi se izbjegli nepotrebni letovi i dodatni troškovi - navela je Šahin u saopštenju koje su takođe potpisali demokratski senatori Kris Kons, Tami Dakvort, Tim Kejn, Džek Rouzen i Kris Van Holen.
I dalje je nejasno kakve koristi zemlje koje prihvataju državljane trećih zemalja dobijaju, ili očekuju da dobiju, zauzvrat.
Nakon što je prošle godine stupio na snagu jedan od sporazuma, Južni Sudan je Vašingtonu poslao listu zahtjeva, uključujući američku podršku krivičnom gonjenju jednog opozicionog lidera i ukidanje sankcija visokom zvaničniku optuženom da je pronevjerio više od milijardu dolara javnih sredstava, navodi se u diplomatskoj prepisci koju je State Department objavio u januaru.
Šahin je takođe dovela u pitanje uplatu od 7,5 miliona dolara koja je poslata Ekvatorijalnoj Gvineji u isto vrijeme kada je Trampova administracija razvijala odnose s potpredsjednikom te zemlje, Teodorom „Tedijem“ Nguemom Obiangom. On je među najpoznatijim svjetskim liderima optuženim za korupciju, poznat po raskošnom životnom stilu koji je privukao pažnju tužilaca u više država.

SAD potrošio 40 miliona dolara na oko 300 deportacija u treće zemlje

“Budilnik vikendom” na Televiziji E donosi priču o onima koji godinama žive sa bubrežnim oboljenjima. Gošće u studiju su Nina Cicmil i Irena Čabarkapa, koje iz ugla pacijenata i porodica ukazuju na izazove, važnost podrške zajednice i potrebu za sistemskim rješenjima.
Bavimo se i pripremom Strategije za unapređenje kvaliteta života Roma i Egipćana u Crnoj Gori za period 2026–2030. Fokus emisije biće na ključnim prioritetima: pravu na bezbjedan dom, obrazovanje djece, iskustva iz prethodnog strateškog perioda i mjerama koje država planira u narednim godinama.
Donosimo i sportsku priču – Aleksandar Grbović, predstavnik Crne Gore u nordijskom skijanju, govori o putu do Zimskih olimpijskih igara i izazovima sportista iz malih zemalja.
Govorićemo i o ilustraciji, mašti i dječijem svijetu, gdje svaki trag boje na licu nosi malu ličnu priču. Provjerićemo kako na Dana zaljubljenih izgleda jedan radni dan u cvjećari i koliko se ljubavi krije u detaljima koje često ne primjećujemo.

Sjutra oblačno, ponegdje moguće obilnije padavine

Tagovi

Vesković: Očigledno je da imamo sukob između dvije grane vlasti

Crna Gora i dalje bez robnih rezervi: Formirane naftne zalihe dovoljne za mjesec i po

SAD potrošio 40 miliona dolara na oko 300 deportacija u treće zemlje

"Budilnik": Aleksandar Grbović govori o putu do Zimskih olimpijskih igara i izazovima sportista iz malih zemalja

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO