<article>U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do potpuno oblačno, a najviša dnevna temperatura iznosiće 21 stepen. Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, povremeno se očekuje slaba, ponegdje i umjerena kiša. Vjetar će biti umjeren do jak, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od četiri do 14, najviša dnevna od devet do 21 stepen.</article>

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do potpuno oblačno, a najviša dnevna temperatura iznosiće 21 stepen. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, povremeno se očekuje slaba, ponegdje i umjerena kiša. 
 
Vjetar će biti umjeren do jak, južnih smjerova. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od četiri do 14, najviša dnevna od devet do 21 stepen.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vremenska prognoza

Oblačno

Kiša

Društvo

Sjutra oblačno, ponegdje sa kišom

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do potpuno oblačno, a najviša dnevna temperatura iznosiće 21 stepen. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, povremeno se očekuje slaba, ponegdje i umjerena kiša. 
 
Vjetar će biti umjeren do jak, južnih smjerova. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od četiri do 14, najviša dnevna od devet do 21 stepen.

Sutkinje Vrhovnog suda Sonja Drašković i Nataša Božović kazale se danas u Višem sudu da njih bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, niti bilo ko drugi nije pozvao ni za jedan predmet koji su imale u radu.
Medenica se optužnicom tereti da je bila član kriminalne grupe koju je formirao njen sin Miloš Medenica.
Sutkinja Drašković kazala je da je u predmetu Cijevna komerc bila sudija izvjestilac i da nije bilo nikakvog interesovanja za taj predmet.
- Nije bilo urgencija u tom predmetu - kazala je sutkinja Drašković.
Na pitanje branioca Medenice, advokata Zdravka Begovića, svjedokinja je kazala da bivša predsjednica Vrhovnog suda nije imala bilo kakvo pitanje za taj predmet, niti bilo koji drugi.
- Nijedan vid pritiska, niti bilo nekog traženja bilo čega nije bilo ni u jednom predmetu - kazala je Drašković.
Sutkinja Božović navela je da je postupala u predmetu Cijevna komerc kao član vijeća. Tek kada je, kako kaže, objavljeno u medijima sjetila se tog predmeta, jer ni po čemu nije bio drugačiji od ostalih.
- U karijeriji od 30 godina niko ništa od mene nije tražio - kazala je sutkinja Božović.
Na današnjem ročištu advokati Miloš Vuksanović i Stefan Jovanović tražili su ukidanje pritvora Nikoli Raičeviću i Milošu Medenici. Tužilac Vukas Radonjić se protivio tom prijedlogu.
Sutkinja Vesna Kovačević izjasniće se o tom zahtjevu sjutra kada se nastavlja suđenje saslušanjem svjedoka.
Na optužnici &nbsp;su Miloš i Vesna Medenica ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim bivši fudbaler Luka Bakoč i Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Sutkinje kategorične da Medenica, niti bilo ko drugi, od njih nikada ništa nije tražio

Najavljena śednica Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, zakazana za 16. april, na kojoj će se razmatrati e-peticija o uvođenju vjeronauka u osnovne i srednje škole, predstavlja još jedan pokušaj da se sekularni obrazovni sistem u Crnoj Gori podredi vjerskim i političkim interesima, navedeno je u saopštenju PEN centra i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK).
Oni ističu da inicijativa ne dolazi iz obrazovnih potreba, već iz političko-ideoloških ambicija koje otvaraju prostor za nove podjele među učenicima.&nbsp;
Po Ustavu je, podjećaju, Crna Gora sekularna država.&nbsp;
- U skladu s time su i javne obrazovne ustanove, prema važećem zakonu, svjetovnoga karaktera, i pripadaju svima. Vjerske zajednice već nude brojne sadržaje i programe van školskog sistema. Taj prostor je u potpunosti dostupan svima koji žele da ga koriste, bez potrebe da se vjera institucionalno uvodi u javne škole. Zato je jasno da u pozadini ovakvih inicijativa nije obrazovanje, već pokušaj da se kroz religiju uvede nova linija razdvajanja među đecom – ovaj put po vjerskoj pripadnosti - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Uvođenje vjeronauka, dodaju, čak i kao izbornoga predmeta znači institucionalizaciju segregacije: razdvajanje učenika po vjerskoj pripadnosti u obrazovnom prostoru koji treba da ih ujedinjuje.&nbsp;
- Škola ne smije biti mjesto u kojem će se reflektovati vjerske, a potom i nacionalne podjele koje decenijama razaraju društvo - kazali su iz PEN centra i FCJK-a.&nbsp;
Ova inicijativa, kako navode, dolazi u kontinuitetu političkih napora da se kroz obrazovni sistem vrši kontrola identiteta – kako jezičkoga, tako i vjerskoga.&nbsp;
- Pošto nijesu uspjeli da razbiju školska odjeljenja na osnovu jezika, sada pokušavaju da ih podijele kroz vjeru. A dobro je poznato da na prostoru štokavskoga jezičkog područja vjerska pripadnost već više od vijeka služi kao ključni alat za nacionalnu diferencijaciju, političku asimilaciju i društvenu polarizaciju - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Crnogorsko obrazovanje, ističu, ne smije biti žrtva kompromisa s političkim zahtjevima crkve.&nbsp;
- Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, kao i Zavod za školstvo, već su jasno ukazali da je izučavanje religije obezbijeđeno kroz predmet Istorija religije i da uvođenje vjeronauka nije ni potrebno, ni obrazovno opravdano. Svaki korak mimo toga znači popuštanje pred pritiscima koji ne dolaze iz svijeta znanja, već iz svijeta moći - navodi se u saopštenju-&nbsp;
U interesu je, kako su kazali, svakoga đeteta i budućnosti Crne Gore da škole ostanu mjesta edukacije, a ne ideološke indoktrinacije.

Uvođenje vjeronauke politička agenda umjesto obrazovnih potreba

- Izražavamo protest zbog hapšenja D.S. aktivistkinje za ljudska prava, koja se nalazi u postupku za dobijanje međunarodne zaštite u Crnoj Gori i tražimo njeno hitno puštanje na slobodu - poručili su iz Građanske alijanse na mreži X. Oni pozivaju Tužilački savjet da hitno ispita radnje nadležnog državnog tužioca. - Osnovano sumnjamo da je od strane crnogorskog tužilaštva došlo do povrede postupka za dobijanje azila i zaštite identiteta tražioca azila, a u postupku po prijavi koja je podnesena policiji u Budvi - navode u objavi. Crnogorska policija uhapsila je juče Dinaru Smailovu u Budvi, po naredbi sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a po prethodnoj molbi za ekstradiciju Kazahstana radi vođenja krivičnog postupka protiv nje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250415110432_4806a0dc7c57fac262f56140e994752c1810b4803a8dd9fadb2344330ef251c2.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250415110432_4806a0dc7c57fac262f56140e994752c1810b4803a8dd9fadb2344330ef251c2" data-rendition-name="original" width="563" height="314" loading="lazy" alt="GA"> </figure>  &nbsp;

Građanska alijansa: Tražimo hitno puštanje Smailove

Viši sud u Podgorici nije danas donio odluku da se kazahstanska aktivistkinja za ženska prava Dinara Smailova liši slobode po molbi za ekstradiciju koju je podnijela njena matična država. Umjesto toga, određena joj je mjera oduzimanja putne isprave.
Smailova je prethodno, u oktobru 2023, podnijela zahtjev za azil u Crnoj Gori, ali o njemu nadležne vlasti još nisu donijele odluku. Odluka o Smailovinom zahtjevu za azil očekuje se u narednim mjesecima.
Njen branilac, advokat Dalibor Tomović, ističe da je zahtjev za azil podnešen prije nego što su kazahstanske vlasti u decembru 2023. izdale nalog za njeno hapšenje i zatražile njeno izručenje.
- Danas je sud za istragu prihvatio argumentaciju odbrane i nije odredio najtežu mjeru - lišenje slobode – naveo je on.
Kazahstanske vlasti terete Smailovu za prevaru, kršenje prava na privatnost i širenje lažnih informacija, za šta je predviđena zatvorska kazna do deset godina. Međutim, brojne međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava osporavaju legitimnost tih optužbi. Human Rights Watch je već u februaru 2024. godine upozorio da se protiv nje vodi politički motivisan postupak i da kazahstanske vlasti koriste represivne metode kako bi diskreditovale njen rad u oblasti borbe protiv nasilja nad ženama i djecom.
– Energični napori vlasti protiv Smailove više liče na pokušaj diskreditovanja legitimnog rada njene organizacije – naveo je tada HRW.
Smailova se već godinama nalazi u samonametnutom egzilu, zajedno sa suprugom Almatom Mukamedžanovim, takođe poznatim aktivistom za ljudska prava. Oboje smatraju da su optužbe vlasti u Kazahstanu oblik političkog progona zbog njihove dugogodišnje borbe za prava žena i demokratizaciju društva.
Savjet za građansku kontrolu rada policije Crne Gore se još u oktobru 2024. obratio ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću, upozorivši da Kazahstan, poput Rusije, vrši pojačani pritisak na borce za ljudska prava i da bi izručenje Smailove predstavljalo ozbiljan udarac za reputaciju Crne Gore kao države koja poštuje ljudska prava.
– Stanje ljudskih prava u toj postsovjetskoj državi je, prema brojnim kredibilnim izvještajima, pogoršano, a oni koji brane i zastupaju demokratske i slobodarske vrijednosti izloženi su represiji i kriminalizaciji – naveli su iz Savjeta.
&nbsp;

Smailova ostaje na slobodi dok Crna Gora odluči o zahtjevu za azil

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Sjutra oblačno, ponegdje sa kišom

Tagovi

Sutkinje kategorične da Medenica, niti bilo ko drugi, od njih nikada ništa nije tražio

Uvođenje vjeronauke politička agenda umjesto obrazovnih potreba

Građanska alijansa: Tražimo hitno puštanje Smailove

Smailova ostaje na slobodi dok Crna Gora odluči o zahtjevu za azil

PRATITE TVe UŽIVO